Professional Documents
Culture Documents
ReFLeX
1. Ponaanje je kljuna manifestacija sustava koja je odreena permenatntnim ili relativno
permanentnim odnosima glavnih veliina sustava.
2. Kod ispitivanja ponaanja pratimo relacije izmeu ulaznih i izlaznih veliina odnosno promjene
stanja sustava u dovoljno dugom vremenu.
3. Unutranja struktura ne mora biti poznata ako sustav posmatramo kao crna kutija.
0
Inpit ili
trajektorije
inputa
Stanje sustava
(S)
B = R (Q1 ,Q2 ,Q3 ,
Y
Output ili
trajektorije
outputa
)
n
6. Permanentno ponaanje.Q
je vremenski
invarijantna relacija izmeu trenutnih i/ili prolih i/ili buduih
vrijednosti eksternih veliina.
tako da vrijedi:
x (js ) A y k( r ) ;
(s)
gdje je: x j - j-ta komponenta vektora ulaza u element
openito vrijedi: Y P S X
gdje je:
Y - vektor izlaza
P S - operator transformacije
X - vektor ulaza
29. Osnovni matematiki model regulaciskog objekta predstavljen je izrazima:
X = AX + BU
X (t0) = X0
Y = CX + DU
gdje je: X - realni vektor stanja ; U vektor ulaza; Y vektor izlaza; A, B, C, D realne matrice
odgovarajucih dimenzija
30. Gornjim izrazom predstavljen je linearni vremenski varijabilni sustav ako je barem jedan element
bilo koje matrice (A,B,C,D) funkcija vremena t.
31. Ako su matrice A, B, C, D matrice konstanti, radi se o vremenski invarijantnom stanju.
32. Openito vrijedi da je u stabilnom sustavu prijelazni proces konvergentan prema novom
ustaljenom stanju, a u nestabilnom sustavu je divergentan.
33. U sustavu se odvija odreeni proces tako da na izlazu pratimo izlazne velicine Y(t) koje su
odreene:
2
ulazom X(t)
sustavskim operatorom transformacije
vremenom kanjenja u transformaciji
utjecajem eksternih smetnji
34. Formalno predstaljanje ponaanje vremenskog sustava Y (t ) PS xX (t )
35. Ovisno o tome da li razmatramo stacionarna stanja ili pak prijelazna stanja govorimo o statikoj
i dinamikoj analizi.
36. Kod statike analize zanima nas promjena izlazne veliine nakon to se sustav ustalio u tom novom
stanju.
37. Statika karakteristika je karakteristika vremenskog sustava koja ne razmatra prijelazno vladanje.
38. Dinamicka analiza provodi se radi utvrivanja prijelaznih karakteristika promjene stanja sustava i
izlaznih veliina tokom vremena kanjenja ili retardacije sustava.
39. Kao rezultat dinamike analize dobije se dinamika karakteristika sustava.
40. Za opisivanje dinamike sustava u odreenom prostoru stanja pogodno je koristiti grafike
prikaze gdje su promjene poloaja reprezentativne take opisane nekom trajektorijom.
41. Reprezentativna taka predstavlja dato stanje sustava karakterizirano skupom odreenih vrijednosti
relevantnih varijabli
42. Vrijednosti koordinata mijenjaju se u ogranienom intervalu u okviru doputenih stanja kao
koninuirane ili diskretne vrijednosti.
43. Strukturu kompleksnog sustava moemo utvrditi tako da sustavski tim definira relevantne procese,
elemente i veze u sustavu odnosno izabere reprezentante funkcije sustava prema zadanoj svrsi.
44. Za prikaz strukture prometnog dinamikog otvorenog sustava mogu se primjeniti matrice
strukture vieg reda tako da na najvioj razini imamo dovoljno pregledan opis strukture.
45. Potpuna matrica strukture bilo kojeg vieg reda sastoji se od:
MSok,ok -fiktivnematrice okoline
MSok,s - matrice veza sustava i okline
MSok,s -matrice veza okoline i sustava
MSs,s -interne matrice strukture sustava
46. Upoznavanjem strukture sustava na jednoj razini prelazi se na istraivanje sustava nize razine.
47. Osnovni postupak definiranja strukture sustava ima slijed:
1) pokusati definirati sustav na odgovarajucoj razini
2) istraiti i definirati veze na toj razini te odrediti matricu strukture
3) pretvoriti elemente sustava u sustave nie razine
4) istraiti i definirati veze sustava nieg reda i odrediti matrice tih sustava
5) postupak provoditi do razine matrice prvog reda
48. Ponaanje kompleksnih sustava ukljuuje niz procesa koji su determinirani, dijelom determinirani i
dijelom stohasticki, te uglavnom stohasticki.
49. Petrijeve mree modeliraju:
- dogaaje i aktivnosti (prijelazi linije)
- uvjete (mjesta krunice)
50. Kompleksni skup aktivnosti sustavskog inenjerstva moe se na vioj razini openitosti iskazati
kroz tri primarne faze (3D ili DDD) ili generika procesa:
Primarni informacijski
tokovi
Sekundarni informacijski
tokovi
Definiranje
sustava
Razvoj i
gradnja
sustava
Postavljanje
i upotreba
sustava
Tri primarne faze ivotnog ciklusa sustavskog
inenjerstva
51. U fazi definiranja sustava razgraniuje se sustav od okoline, identificiraju potrebe i zahtijevi
korisnika te izrauje odgovarajua formalna specifikacija uz dokumentiranje.
52. Izlaz iz faze definiranja sustava moe biti vezan za:
Priprmu akvizicije sustava
Istrazivanje i razvoj
Planiranje
Marketing itd.
53. Razvoj sustava poinje zadanom poetnom specifikacijom zahtjeva koja slui kao ulaz za kreiranje
osnovnog koncepta i arhitekture sustava.
54. Izlaz iz faze razvoja i gradnje sustava je isporuka razvijenog sustava korisniku.
55. Faza postavljanja i upotrebe poinje preuzimanjem sustava i zavrava povlaenjem sustava iz
eksploatacije.
56. Zivotni ciklus akvizicije kompleksnog sustava fokusiran na poboljsanje faze definiranja i razvoj
kompleksnog sustava za koji se izgradjuje funkcionalna arhitektura.
Definiranje zahtijeva i specifikacija
Definiranje operativnog konceptu
Funkcionalna dekompozicija
Fizika sinteza
Izgradnja ili operativna implementacija
Evaluzacija i modifikacija
Upotreba i odravanje
Povlaenje i razgradnja
57. Definiranje
i
specifikacija
zahtijeva
podrazumjeva:
definiranje granica sustava
eksplicitno formuliranje svrhe i ciljeva
sustava
razumjevanje mogueg konceptualnog
rjeenja
58. Zahtjevi (requirements) predstavljaju izjave
koje usmjeruju ili
ograniavaju razvoj sustava.
59. Zahtjeve generiraju korisnici ili drugi
stakeholderi.
60. Osnovna pitanja koja treba postaviti pri identifikaciji korisnikih zahtijeva su:
emu se slui sustav?
Koje ciljeve treba ostvariti?
ta su mu inputi koji e se procesirati , a ta outputi?
ta ini jezgro sustava?
Koje su restrikcije i posebni zahtijevi?
4
Tehnoloki
zahtijevi
Performans
e
Trokovi
Trade of
Testiranj
e
Input
Output
Fukcije
Eksterne
funkcije
Trade
space
62. Zahtjevi performansi specificiraju koliko dobro input-output zahtjevi mogu biti zadovoljeni to se
iskazuje:
- oekivanim vremenom odziva sustava
- oekivanim kvalitetom itd.
63. Zahtijevi razmjene trokova i performansi pokazuju mogua odmjeravanja trokova nasuprot
performansama sustava.
64. Zahtijevi testiranja odnose se na:
testiranje svih zahtijeva
verifikacija
validacija
prihvatanje sustava
65. Operativnim konceptom determinira se funkcionalni dizajn sustava, ali i fizika sinteza.
66. Operativni koncept treba verbalno ili grafikim odnosno simbolikim zapisom dati odgovore:
ta je glavna funkcija koju sustav mora obavljati
kako i gdje e sustav funkcionirati
koliko dugo e sustav djelovati
koja su nuna svojstva sustava, itd.
5
FUNKCIJA 2
Funkcije vie
razine
Funkcije nie
razine
Elementarne
funkcije
68. Prostor moguih rjeenja funkcionalnog dizajna i prostor tehnologijom izvodivih rjeenja
moraju se barem dijelimino poklapati.
Prostor
funkcionalnog
dizajna
Prostor izvodljivih
rjesenja
69. Korisno je da svaka funkcija najnie razine bude asignirana jednoj fizikoj komponenti.
70. Koncept 3D mogue je primjeniti i na istraivako razvojne procese:
Model ivotnog
ciklusa RDT&E
71. Bazina istraivanja su openita tako da podiu opu razinu znanja o sustavu i kontekstu sustava, te
omoguuju generiranje novih ideja.
72. Rezultati bazinih istrazivanja u pravilu su primjenjivi.
73. Razvojna istraivanja usmjerena su na dizajniranje ili razvoj proizvoda i usluga, tako da smanjuju
neizvjesnosti i rizik primjene.
74. U fazi testiranja i evaluacije treba postaviti upotrebljiv model temeljem kojeg e menadment ili
investitor moi procjeniti:
razvija li se pravi proizvod, usluga ili sustav
razvija li se na pravi nain
koje su prednosti novog rjeenja
6
77. Prednosti vodopadnog modela omoguuje pregledno i precizno praene napredka u razvoju.
78. Nedostaci vodopadnog modela iza svake faze slijedi zamrzavanje (nisu mogue naknadne
dopune zahtjeva i spoznaja).
79. Inkrementalini pristup razvoja je u osnovi evolutivni tako da se pojedine faze izvode vie puta uz
poboljanje za odreeni inkrement (prirast).
80. Nedostatak potpuno inkrementiranog ciklusa je nepostojanost, problem dokumentiranja itd. tako
da je bolje primjeniti odreenu kombinaciju vodopadnog i inkrementiranog modela.
81. Noviji pristupi se baziraju na Boechmovom spiralnom modelu koji predstavlja iterativni proces (neki
zahtjevi i problemi se mogu ostaviti za kasniju iteraciju).
82. Termin akvizicija uobiajan je u sustavskom inenjerstvu i odnosi se na nabavu ili proizvodnju
sustava.
83. Osnovni oblik modela ivotnog ciklusa slijedi polazni 3D koncept (Definition, Development,
Deployment).
84. Petofazni model akvizicije sustava koje koriste amerike zrane snage ima sljedee faze:
konceptualna faza
validacija
detaljni razvoj
proizvodnja
postavljanje
Faze u osnov odgovaraju osnovnom modelu s tim da je posebno naglaena validacija.
85. Validacija sustava znai odgovor na temeljno pitanje efektivnosti: da li razvijamo i gradimo pravi
proizvod?
86. Model ivotnog ciklusa akvizicije sustava:
87. Polazei od osnovnog input output modela sustava moe se postaviti input output matrica za
cijeli ivotni ciklus sustava:
Input
SUSTAV
output
92. Za uspjean dizajn sustava potrebno je posmatrati etiti naznaene input-output kategorije za svaku
fazu ivotnog ciklusa.
93. Ogranienja koja se postavljaju kod dizajniranja sustava odnose se na:
raspoloivo znanje
financijska ogranienja
iskustvo
rokove
rizike, itd.
94. Cestovni promet predstavlja sustav i proces kojim se obavlja prijevoz putnika i robe zauzimanjem
kapaciteta cestovne mree i terminalnih sustava prema utvrenim pravilima odvijanja prometa.
95. Cestovni promet je dio ukupnog prometnog sustava, tako da vrijedi:
gdje je:
96. Razgranienje SCP od okoline posebno je zahtijevno u dijelu pristupno zavrnih taaka odnosno
terminala gdje se obavlja:
ukrcaj
iskrcaj
prekrcaj
pakiranje
sortiranje itd.
97. Ovisno o svrsi i okviru posmatranja moemo definirati razliite dijelove cestovnog prometnog
sustava kao relativno samostalne sustave,npr.
sustav gradskog prometa
sustav javnog tramvajskog prevoza
autobusni kolodvor kao sustav
prekrcajni teretni terminal kao sustav, itd.
98. Kao predloak za analizu komponenti SCP moe posluiti poopeni model strukture prometnog
sustava koji je primjenjiv za sve vidove prometa i koji se sastoji od 5 osnovnih komponenti
gdje su:
- struktura sustava CP
prometnica cestovna mrea
- prometni entitet cestovno vozilo
transportirani entitet (putnik, roba poiljka)
- podsustav adaptacije transportnog entiteta na vozilo
- podsustav adaptacije vozila na cestu
- strukturne relacije
99. Cestovnu mreu ine ceste na odreenom podruju zajedno sa voritima, raskrijima, mostovima,
tunelima.
100. Cesta je ureena tvrda povrina razliite irine koja omoguuje kretanje vozila na tokovima.
9
101. Prometne entitete u CP ine razliita prevozna sredstva koja imaju tokove i adaptirani su za
kretanje cestovnom prometnicom prema vaeim propisima.
102. Transportirani entiteti ili supstrat prijevoza mogu biti ljudi, roba ili adresirane poiljke.
109. Raunska brzina je najvea brzina vonje to se moe odrati na odreenoj cesti uzevi u obzir
vidljivost, poluprenik zavoja, prianjanje i dobro iskoritenje motora.
110. Prema brzini ceste dijelimo u 6 kategorija:
Kategorija ceste
AC/BC
1.kategorija
2.kategorija
3.kategorija
4.kategorija
5.kategorija
Brzina Vp [km/h]
80-130
70-100
60-100
50-90
40-80
40(30)-70
- oekivana ili
predhodna brzina
AC autocesta
BC brza cesta
10
111.Autoput je saobraajnica sa dva odvojena kolovoza za svaki smijer, sa razdjelnom trakom izmeu
smjerova, sa denivelisanim voritima uz obavezno postojanje zaustavne trake za svaki smjer, i
brzina mora biti vea od 40 km/h. (def. iz terminologije saobraajnih tokova)
112.Razlika izmeu AC i BC je u broju prometnih traka, nepostojanju fizikog odvajanja traka itd.
113.PGDS prosjeni godinji dnevni promet 114.Prema PGDS-u ceste se dijele na na istih 6 kategorija.
Razredi ceste
Broj vozila u 24h (PGDS)
AC/BS
>14 000
Ceste 1.razreda
>12 000
Ceste 2.razreda
7000 12 000
Ceste 3.razreda
3000 7000
Ceste 4.razreda
1000 3000
Ceste 5.razreda
<1000
115. Razina usluge (LoS Level of Service) je mjera koja opisuje operativne uvjete prometnog toka i
njihou percepciju od strane vozaa i putnika (nivoi usluge A,B,C,D,E,F).
116. Faktori koji odreuju LoS:
- brzina i vrijeme putovanja
- sloboda manevra
- prekidanje toka
- komfor i sigurnost
117. Nivo usluge A najvii nivo usluge, slobodan tok, neometane u manevru, utjecaj incidentnih
situacija je minimalan.
118. Nivo usluge E najnii nivo usluge gdje jo postoji tok uz ometanje i vrlo mali razmak vozila
119. Nivo usluge F znai prekidanje toka uslijed zaguenja ili nezgoda.
120. Uz prometno-tehnike i ekonomske zahtjeve cesta treba biti upotrebno funkcionalna, sigurna,
graevinski stabilna, estetski oblikovana i dobro uklopljena u okoli.
121. Dizajniranje ceste je kompleksni proces koji ukljuuje vie podruja aktivnosti:
lokacijski dizajn i utvrivanje nulte linije trase
prometno geometrijski dizajn
graevinski dizajn i projektiranje
122. Lokacijski dizajn slui za odreivanje mogih aproksimativnih lokacija prometnice.
123. Za prometno geometriski dizajn potrebno je poznavanje:
veliine i varijacija prometnog toka
mjerodavno optereenje ceste
karakteristike vozila
oekivano ponaanje vozaca
predvienu brzinu vonje
limitiranje pristupa na cesti, itd.
124. Za vremensku jedinicu mjerenja prometa potrebno je utvrditi mjerodavno prometno optereenje
a u cestovnom prometu se koriste:
- prosjeni dnevni promet
- satno optereenje (ne maksimalno nego mjerodavno)
125. Geometriski dizajn ine vidljiva svojstva ceste predstavljena:
elementima poprenog presjeka,
11
126.
127.
128.
129.
130.
131.
tlocrtnim elementima i
vertikalnim elementima ceste.
Tlocrtni elementi ceste: pravac, kruzni lukovi i prijelaznice.
Vertikalni elementi ceste: niveleta, vertikalna zaobljenja, popreni nagibi i prijelazno vitoperenje
kolnika.
Uzduni nagib ceste se definira nagibom s % u osi kolnika iznosi do 12% na kraoj dionici.
Popreni elementi ceste: irina kolnika i prometnih trakova, rubni trak, bankina, trakovi za
usporenje i ubrzanje itd.
Broj trakova se odreuje prema znaenju ceste, gustoi prometa i zahtjevanoj propusnoj moi
ceste.
Potreban broj trakova pro smjeru se rauna prema izrazu:
gdje je:
n- broj prometnih trakova po smjeru
- mjerodavno prometno optereenje (za 1 optereeni smjer)
- doputeni protok po jednom traku
132. Ukoliko je
< 1800 PA/h/oba smjera usvaja se popreni presjek ceste s dva traka te se
cesta
CV
137. Cesta je odreena voenjem ceste, irinom trake, kvalitetom zastora, irinom bankine, odvodnjom
vode, neistoama, na kolniku.
138. Vozilo je odreeno svojom duinom, irinom, visinom, teinom, konstrukcijom, poluprenikom
kruga okretanja, snagom motora, gumama, konicama, itd.
139. Ponaanje ovjeka je odreeno sposobnostima osjetilnih organa, psihomotornim sposobnostima,
temperamentom, itd.
140. Tehnologija cestovnog prometa (TCP) je granska tehnolgija prometa koja prouava naine i
postupke (procese) prijevoza putnika i roba cestovnim prevoznim sredstvima na cestovnoj mrei
izmeu izvorita i odredita.
12
141. U fokusu prouavanja TCP jesu procesi te upotreba tehnikih sredstava i mrenih kapaciteta za
ostvarivanje zahtjevanog transporta uz eljene performanse.
142. Kljuni pokazatelji performansi su:
vrijeme putovanja,
trokovi,
sigurnost putnika i tereta,
komfor putnika,
zatienost itd.
143. Procesi u cestovnom prometu ovise o:
vrsti supstrata koji se prevozi
izboru cestovnog vozila
svojstvima prometnice
duini prijevoznog puta
primjeni konvencionalnog ili multimodalnog naina transporta
144. Temeljna naela za TCP prema kojima treba sustavski dizajnirati tehnologiju prometa:
brzina
sigurnost
uinkovitost
ekonominost
udobnost
redovitost
zadovoljenje posebnih zahtijeva
145. Polazna podijela TCP je prema supstratu prijevoza:
TP = tehnologija prometa
TCP = tehnologija cestovnog prometa
TCP
CP
CP
TPT
i vremena ekanja
gdje je:
- specifina snaga motora
- efektivna neto snaga motora
- bruto masa vozila
F1
Priprema prijevoza putnika
F 1.1
F 1.1.1 F 1.1.2
F 1.2
F 1.3
F 1.2.1
F 1.2.2
Nivo 1
F 1.4
Nivo 3
F 1.2.3
Nivo 2
Funkcije 2 nivoa:
F 1.1 pripremanje sredstava za rad
F 1.2. pripremanje procesa prijevoza
F 1.3. pripremanje organizacije prijevoza
F 1.4. pripremanje izvoenja prijevoza
na:
157.
relacije prijevoza
udaljenost stajalita
uestalost vonje
brine ulaza i izlaza putnika
zahtjeve udobnosti
naine naplate karte
se dokoponira na tri tehnologije:
je ista kao i za
159. Procesi odnosno aktivnosti u okviru tehnologije izvoenja prijevoza tereta su:
dolazak i postavljanje vozila
formalna primopredaja tereta
ukrcaj i slaganje tereta
kontrola teine tereta obzirom na nosivost vozila
prijevoz tereta od ukrcajnog do iskrcajnog mjesta (terminal)
aktivnost u vezi s posadom, vozilom i teretom u toku prijevoza
dolazak i postavljanje vozila za iskrcaj
iskrcaj tereta
kontrola iskrcaja
kompletiranje isprava koje prate teret
15
160. Sustav eljeznikog prometa predstavlja podsustav ukupnog prometnog sustava, koji ima tehniko
tehnoloka, institucionalna, funkcionalna i institucijska svojstva.
161. Tehniko eksplotacione karakteristike eljeznice su da omogue ekonominiji masovni prevoz
robe i putnika.
162. Odvijanje eljeznikog prometa je stogo kanalizirano i mogue samo kretanjem eljeznikog
vozila eljeznikom prugom.
163. Formalni prikaz sustava eljeznikog prometa:
SP SP
SP = (V, MI, PP, TP)
V eljeznika vozila
MI sustav eljeznika mrena infrastruktura
PP procesi eljeznikog pitnikog prometa
TP procesi eljeznikog teretnog prometa
164. Osnovne komponente sustava eljeznikog prometa:
eljeznika pruga s postrojenjima
Lokomotiva i vagoni
eljezniki signalno sigurnosni ureaji
eljezniki terminali
165. Kao predloak za sustavsku analizu strukturnih komponenti moemo koristiti poopeni model
strukture sustava eljeznikog prometa izveden iz opeg modela strukture prometnog sustava i
sastoji se od 5 osnovnih komponenti:
eljeznika mrea
eljeznika vozila
transportni entiteti
175.
176.
177.
gdje je:
- ukupno vrijeme putovanja izmeu izvorita j i odredita k
aktivna vremena putovanja prunim dionicama; trajanja aktivnih procesa u terminalima
vremena ekanja na terminalima i prunim dionicama.
178. Relativno permanentno ponaanje prometa vlakova u eljeznikoj mrei je odreeno voznim
redom kao godinjim operativnim planom.
179. Trenutna vremenska ponaanja pod utjecajem su stohastikih uvjeta, namjernih ekanja tereta
ili drugih faktora iji utjecaj nije tretiran kod izrade voznog reda.
180. Na ukupne performanse i upravljanje prometom vlakova u mrei utjeu varijabilnost dolazaka i
kanjenja.
181. Grafikonska mrea je dvodimenzionalni prikaz u kojem horizontalne crte oznaavaju slubena
mjesta na pruzi, a vertikalne crte vremensku podjelu.
182. U osnovnoj fizikoj izvedbi razlikujemo 2 vrste eljeznica:
klasine (adhezijske) eljeznice s tranicama koje prisilno vode kovinske tokove
nova tehnika rjeenja gdje je prisilno voenje ostvareno na drugi nain:
o lebdee zeljeznice na zracnom jastuku
o magnetne zeljeznice
183. vor u eljeznikom kontekstu predstavlja mjesta krianja ili spajanja pruga te druga slubena
mjesta kao to su: stanice, specijalizirane postaje itd.
184. eljeznika pruga je jedan ili vie kolosijeka koji spajaju susjedna slubena mjesta.
185. U fizikoj izvedbi eljezniku prugu ini gornji donji ustroj.
17
186. Donji ustroj ine geotehnike i konstruktivne graevine (mostovi, vijadukti i dr.).
187. Gornji ustroj ine kolosijek (os kolosjeka, tranica, prag, zastor ird.) i kolosijeni ureaji.
188. Opremu eljeznike pruge ine: signalno sigurnosni, elektrovuni, telekomunikacijski i druga
postrojenja.
189. eljeznike pruge kategorizirane su na:
Glavne magistralne pruge
Pomone magistralne pruge
eljeznike pruge I reda
eljeznike pruge II reda
190. Ope funkcije prometne mree:
1) funkcija pristupa
2) funkcije spajanja i razdvajanja tokova putnika, roba i poiljaka
3) funkcije daljinskog prijevoza
4) funkcije upravljanja prometom
5) dodatne i pomone f-je
191. Pruge mogu biti: elektrificirane ili neelektrificirane.
192. Vrste napajanja vunog vozila elektrinom strujom:
AC 25000 V, 50 Hz
15000 V, 16 2/3 Hz
DC 3000 V
1500 V
750 V
660 V
193. Klasifikacija eljeznikih pruga mogu biti:
1. Prema prometnoj funkciji
- pruge za javni promet
- industrijske pruge
2. Prema vrsti prijenosa vune snage
- adhezione
- lebdee eljeznice na zranom jastuku
- magnetske eljeznice
3. Prema sirini kolosijeka
- pruge normalnog kolosijeka (1435mm)
- pruge irokog kolisijeka (1524 i 1600 mm)
- pruge uskog kolosijeka (< 1435 mm)
4. Prema broju kolosijeka
- jednokolosijene
- dvokolosijene
- viekolosijene
- paralelne
194. eljeznicka infrastruktura obuhvaa eljeznike pruge s prateim graevinskim objektima,
stanicama i robnim postajama, te ostalim stabilnim, nepokretnim objektima.
195. Ako je u pitanju dizajniranje nove pruge pdruja dizajnerske aktivnosti su:
lokacijski dizajn (priblino odreuje lokaciju pruge)
prometno tehnicki dizajn pruge (dizajniranje pruga, mjesta i kapaciteti vorita, naini
krianja i spajanja pruga i td.)
18
graevinski dizajn
arhitektonski dizajn
dizajniranje signalno- sigurnosnih i telekomunikaciskih postrojenja
196. Prometno tehnika svojstva su:
1) najvea doputena brzina na pruzi i tehnika brzina
2) prijevozna mo pruge
3) propusna mo pruge
4) gabarit
5) poloaj i broj postaja
6) kapacitet stanica i robnih postaja
7) stabilnost ponaanja i otpornost mree na kanjenje, itd.
197. Najvea dopustena brzina na pruzi ovisi o:
1. eljeznikoj pruzi
2. vrsti vlaka
3. konoj masi vlaka
4. prometnim uvijetima
5. signalno signaliziranoj opremi
198. Tehnika brzina dobije se iz odnosa duine dionice i ukupnog vremena vonje na toj dionici:
Vt
L
[km]
tV
199. Prijevozna mo pruge predstvalja sposobnost pruge da prihvati i preveze odgovarajue koliine
tereta izraenu u tonama u jednom danu.
200. Izraz ope prijevozne moi pruge:
- prijevozna mo pruge u odnosu na broj vlakova
- broj teretnih vlakova koji se mogu propustiti u jednom danu
- prosjena masa jednog vlaka
201. Mjerodavna propusna mo zavisi kako od prijevozne moi pruge tako i o raspoloivom broju i
kapacitetu vagona te raspoloivog broja i vunoj snazi lokomotiva.
202. Propusna mo pruge pokazuje sposobnost proputanja vlakova na odreenoj pruzi u jednom i
drugom smijeru izmeu dvije stanice.
203. Stanica (kolodvor) je infrastrukturni element eljeznice gdje se prihvataju ili otpremaju putnici, vri
ukrcaj i iskrcaj tereta itd.
19
KOLODVOR
PROMETNI
SEKTOR
Prodaja karata
Ukrcaj/iskrcaj
putnika i prtljaga
Ukrcaj/iskrcaj robe i
postanskih posiljki
Informiranje
putnika
POGONSKI
SEKTOR
krizanje i pretjecanje vlakova
sastavljanje i rastavljanje
vlakova
postavljanje vagona
ciscenje i odrzavanje vagona
205. eljezniko vozilo je po definiciji konstruirano i osposobljeno za kretanje prugom uz odreeni nain
prisilnog voenja.
206. eljeznika vozila se prema namjeni dijele na:
vuna vozila
vuena vozila
putniki vagon
teretni vagon
vozilo posebne namjene
207. U definiranju sustavskih zahtijeva treba povezati zahtijeve korisnika sa prostorom moguih
tehniko tehnolokih rjeenja.
Tehniko tehnoloka
rjeenja
Specificirani
sustavski zahtjevi
Prostor moguih
rjeenja
Sustavsko
definiranje
vozila
Sustavski
razvoj vozila
Akvizicija
Eksploatacija
vozila
20
209. Tehnologija P predstavlja gransku tehnologiju prometa koja prouava naine i postupke prijevoza
putnika i robe eljeznikim vozilima koja se kreu eljeznikom prugom.
210. Procesi u eljeznikom prometu zavise o:
vrsti supstrata prijevoza
koritenom vozilu
duini prijevoznog puta
primjeni konvencionalnog, kombiniranog ili multimofalnog naina transporta
211. Temeljna naela prema kojima treba sustavski dizajnirati TP su zajednika za sve tehnologije
prometa:
djelotvornost
sigurnost
brzina prijevoza
ekonominost
udobnost
redovitost
zadovoljenje posebnih zahtijeva
212. Polazna podijela TP je prema supstratu prijevoza:
TCP
TP = tehnologija prometa
TCP = tehnologija cestovnog prometa
TPT
Ostale tehnologije
= tehnologija prijevoza tereta (roba) u sustavu P
TP
213. Transportni proces na eljeznikom dijelu transportnog lanca poinje u izvrnoj eljeznikoj
21
F1
Priprema prijevoza putnika
F 1.1
F 1.1.1 F 1.1.2
F 1.2
F 1.3
F 1.2.1
F 1.2.2
Nivo 1
Nivo 2
F 1.4
Nivo 3
F 1.2.3
Funkcije 2 nivoa:
F 1.1 pripremanje sredstava za rad
F 1.2. pripremanje procesa prijevoza
F 1.3. pripremanje organizacije prijevoza
F 1.4. pripremanje izvoenja prijevoza
F 3.2
F 3.3
F 3.2.1
F 3.2.2
Nivo 1
F 3.4
F 3.2.3
Nivo 2
Nivo 3
su:
djelotvornost prijevoza
ouvanje tereta
rokovi prijevoza
trokovi
integriranost s drugim modovima
22