Egipatski graanski zakonik

Sistem
Egipatski

graanski zakonik broji 1149

lanova rasporeenih u prethodno
poglavlje i dva dijela.

prethodnom poglavlju govori se o

zakonaima i njihovoj primjeni, licima i
klasifikaciji stavri i imovine.

 Prvi

dio posveen je obligacijama ili

personalnim pravima.

knjizi I ovog dijela govori se o

obligacijama uopte, ukljuujui pitanja
izvora obligacija, efekata obligacija, uslova
koji modifikuju efekte obligacija, prenosa
obligacija, prestanak obligacija i dokaza
obligacija.

knjizi II ovog dijela govori se o posebnim

ugovorima, ukljuujui ugovore koji se tiu
vlasnitva (kupoprodaja, zamjena, poklon,
udruga, zajam i poravnanje), ugovore koji
se tiu koritenja stvar (zakup, posudba),
ugovore koji se tiu iznajmljivanja usluga
(rad, sluba, ovlaenje, depozit),
aleatorne ugovore (opklada, ivotno
osiguranje) te jamstvo.

 Drugi

dio zakonika je posveen stvarnim

pravima.

Rije

je o pravu vlasnitva, pravima

izvedenim iz prava vlasnitva, te
akcesornim stvarnim pravima, kao to je
hipoteka.

Odsjek I.
Zakoni i njihova primjena

Zakoni i prava

lan 1. Odredbe zakona reguliu sva pitanja na

koja se ove odredbe odnose slovom ili duhom.
U odsustvu primjenjivih zakonskih odredbi,
sudija e suditi na osnovu obiaja u skladu sa
principima islamskog prava. U odsustvu takvih
principa, sudija e primijeniti principe prirodne
pravde i principe pravinosti.

 lan

2. Zakonska odredba moe se

dokinuti samo donoenjem kasnijeg
zakona koji ukljuuje izriiti propis o tom
ukidanju, ili sadri propis koji je u
suprotnosti sa nekom odredbom ranijeg
prava ili na novi nain regulie neku
materiju koju je regulisao raniji zakon.

Medella
64.

Ope naelo tretirae se kao takvo sve

dok argumentom Teksta ili dokaza ne
bude reducirana njegova openitost.

10.

Pravna odredba vremenom

potvrivana u praksi zadrava svoju
validnost sve dok se ne pojavi argument
koji bi je stavio izvan snage.

 lan

3. Vremenski rokovi raunat e se

prema gregorijanskom kalendaru, osim
ukoliko zakon izriito ne propie drugaije.

 lan

5. Vrenje prava se smatra nezakonitim u

sljedeim sluajevima:

(a)

ako je jedini cilj toga da se nanee teta

drugoj osobi,

(b)

ako je korist koja se namjerava postii

nesrazmjerna teti koja se prouzrokuje drugoj
osobi,

(c)

ako je korist koja se eli postii nezakonita.

Odsjek II.
Lica

Pojedinci

lan 29. Pravna sposobnost poinje od

vremena kada se dijete rodi ivo a
zavrava smru.

 lan

30. Roenje i smrt ustanovljavaju se

putem knjiga koje se posebno vode za tu
svrhu.

lan

31. Knjige i izjave koje su vezane za

roenje i smrt , reguliu se posebnim
zakonom.

 lan

32. Nestala i odsutna lica predmet su

odredaba sadranih u posebnim
zakonima; u odsustvu takvih posebnih
zakona, primjenjuje se islamsko pravo.

 lan

33. Egipatsko dravljanstvo se

regulie posebnim zakonom.

lan

34. Porodica neke osobe sastoji se

od njegovih srodnika. Lica koja imaju
zajednikog pretka smatraju se
srodnicima.

 lan

35. Direktno srodstvo je veza koja

postoji izmeu predaka i potomaka.
Pobono srodstvo je veza koja postoji
izmeu lica koja imaju zajednokog
pretka, s tim da jedan od njih nije potomak
drugog.

 lan

36. Stepen srodstva e se raunati, u

pogledu direktnog srodstva, kreui se
uzlaznom linijom do zajednikog pretka i brojei
svakog srodnika iskljuujui zajednikog pretka.
Stepen sordstva e se raunati, u pogledu
pobonog srodstva, kreui se uzlaznom linijom
od potomaka prema zajednikom pretku, a zatim
silaznom linijom do drugog potomka.
Svaki srodnik, iskljuujui zajednikog pretka,
broji se kao jedan stepen.

 lan

37. Srodnici bilo kog suprunika raunaju

se kao srodnici drugog suprunika, u istoj liniji i
istom stepenu.

lan

38. Svako lice mora imati lino i porodino

ime. Porodino ime nekog lica prelazi na
njegovu djecu.

lan

39. Sticanje i priojena porodinog imena

bie regulisana posebnim zakonom

 lan

40. Prebivalite je mjesto gdje jedno

lice obino stanuje.
Jedno lice moe imati vie od jednog
prebivalita u isto vrijeme, kao to moe i
da nema prebivalite.

vajcarski graanski zakonik

lan

23.
Prebivalite neke osobe je u onom mjestu
u kojem se nalazi s namjerom trajnog
boravka.
Niko ne moe prebivalite istovremeno
imati u vie mjesta.
Ova odredba se ne odnosi na poslovno
sjedite

Njemaki graanski zakonik

7. Prebivalite; zasnivanje i ukidanje

Ko se stalno nastanjuje u nekom mjestu,

zasniva u tom mjestu svoje prebivalite.
Prebivalite moe istovremeno postojati
na vie mjesta.
Prebivalite se ukida kada se nastan
namjerno naputa.

 lan

41. Mjesto gdje neko lice obavlja

trgovinu ili zanat smatra se kao njegovo
prebivalite u pogledu stvari koje se
vezane za takvu trgovinu ili zanat.

lan

42. Prebivalite maloljetnog lica , lica

ograniene pravne sposobnosti, nestalog
lica ili odsutnog lica, bit e prebivalite
njegovog pravnog predstavnika.

vajcarski graanski zakonik

lan

25.
Kao prebivalite djeteta pod roditeljskim
staranjem vai prebivalite roditelja, a ako
roditelji nemaju zajedniko prebivalite, onda
prebivalite onog roditelja pod ijim je staranjem
dijete; u ostalim sluajevima boravite vai kao
prebivalite.
Osobe pod starateljstvom prebivalite imaju u
sjeditu nadlenog starateljskog organa uprave.

Njemaki graanski zakonik

11. Prebivalite djeteta

Maloljetno dijete dijeli prebivalit roditelja; ipak
ne dijeli prebivalite onog roditelja kome ne
pripada pravo da se brine za osobu djeteta.
Ako nijedan od roditelja nema pravo da se
brine za osobu djeteta, dijeli dijete prebivalite
onog kome pripada ovo pravo. Dijete zadrava
prebivalite dok ga pravovaljano ne ukine

 lan

43. Posebno prebivalite moe se izabrati

za preduzimanje nekog pravno akta. Izbor
takvog prebivalita mora se dokazati pismenim
putem.

Prebivalite

izabrno za vrenje nekog pravnog

akta smatrat e se prebivalitem u pogledu svih
pitanja koja se tiu takvih akata, ukljuujui i
postupak za izvrenje putem pravnih sredstava,
osim ukoliko izbor prebivalita nije iskljuivo
ogranien na odreene posebne akte,
iskljuujui druge.

 lan

44. Sva lica koja su dostigla

punoljetnost, posjeduju mentalne
sposobnosti, a nisu pravno nesposobna,
imaju punu pravnu sposobnost da vre
svoja graanska prava.

Punoljetnost

jednog lica postie se sa

napunjenom 21 godinom prema
gregorijanskom kalendaru.

 lan

46. Lice koje je dostiglo doba

rasuivanja, ali nije dostiglo punoljetnost i
lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je
rasipnik ili imbecil, ima ogranienu pravnu
sposobnost u skladu sa odredbama
zakona.

vajcarski graanski zakonik

lan

19.

Maloljetna

lica i lica kojima je oduzeta

poslovna sposobnost, a koja su sposobna
za rasuivanje, mogu se svojim radnjama
obavezivati samo uz odobrenje zakonskog
zastupnika.

 lan

46. Lice koje je dostiglo doba

rasuivanja, ali nije dostiglo punoljetnost i
lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je
rasipnik ili imbecil, ima ogranienu pravnu
sposobnost u skladu sa odredbama
zakona.

Njemaki graanski zakonik

6. Oduzimanje svojevlasti

Svojevlast se moe oduzeti:

ako ko usljed duevne bolesti i slaboumnosti ne moe
voditi brigu za svoje poslove
ako ko rasipnou sebe ili svoju porodicu izlae
opasnosti oskudice
ako ko usljed pijanstva ne moe voditi brigu za svoje
poslove ili ako sebe ili svoju porodicu izlae opasnosti
oskudice ili ako ugroava sigurnost drugih

Oduzimanje svojevlasti ima se opet ukinuti kada

otpadne razlog za oduzimanje svojevlasti.

Austrijski graanski zakonik

21. Ona lica koja usljed maloljetstva, duevnih bolesti, ili

usljed drugih okolnosti, nisu sposobna da sama vre
svoje poslove kao to treba, stoje pod osobenom
zatitom zakona. Tu dolaze: djeca, koja nisu navrila
sedmu godinu ivota, nedorasli, koji nisua navrili
etranestu, maloljetnici koji nisu navrili dvadeset i
etvrtu godinu ivota. Dalje: bjesomuni, ludi, slaboumni,
koji su ili sasvim lieni razuma, ili najzad nisu u stanju da
shvate posljedice svojih postupaka, zatim: ona lica
kojima je sudija kao oglaenim raspikuama zabranio
dalje rukovanje sopstvenom imovinom, i najzad
odsutnici i optine

vajcarski graanski zakonik

lan

16.
Sposoban za rasuivanje u smislu ovog zakona
je svaka osoba kojoj ne nedostaje sposobnost
da razumno postupa zbog djeijeg uzrasta, ili
usljed duevne bolesti, duevne slabosti,
opijenosti ili slinog stanja.
lan

17.
Poslovno nesposobna su ona lica koja nisu
sposobna za rasuivanje ili koja su maloljetna ili
im je oduzeta poslovna sposobnost.

 lan

47. Lica koja nemaju punu ili

djeliminu pravnu sposobnost podvrgnuta
su propisima prirodnog ili pravnog
starateljstva ili tutorstva prema uslovima i
u skladu sa propisima koje predvia
zakon.

 lan

48. Nijedno lice ne moe se odrei

svoje pravne sposobnosti niti izmijeniti
pravila koja je reguliu.

lan

49. Nijedno lice ne moe se odrei

line slobode.

vajcarski graanski zakonik

lan

27.

Niko

se ne moe djelimino niti u

potpunosti odrei pravne i poslovne
sposobnosti.

Niko

se ne moe odrei svoje slobode niti

suziti njenu upotrebu do stepena kojim se
kri pravo ili moral.

 lan

50. Lica ija su prava inherentna

njegovoj linosti nezakonito povrijeena,
ima pravo da zahtjeva prestanak povrede i
nakandu tete koju je pretrpjelo.

vajcarski graanski zakonik

lan 28.

1.

Ko pretrpi protupravnu povredu vlastite linosti,

moe se u cilju zatite obratiti sudu protiv
svakog ko je u povredi uestvovao.
Povreda je protuopravna ako se ne moe
opravdati saglasnou povrijeenog, preteno
privatnim ili javnim interesom ili zakonom.

2.

 lan

51. Lice ije je pravo da koristi svoje

ime nezakonito dovedeno u pitanje od
strane drugog, ili lice ije ime je
nezakonito koristila druga osoba, ima
pravo da zahtijeva prestanak povrede i
naknadu tete koju je pretrpjelo.

Njemaki graanski zakonik

12.

Pravo na ime

Ako

ko ovlateniku osporava pravo na upotrebu

imena ili ako je interes ovlatenika povrijeen
time to drugi neovlateno upotrebljava isto ime,
moe ovlatenik zahtijevati od drugog da
povredu ukloni. Ako prijete daljnje povrede,
moe drugog tuiti na proputanje.

vajcarski graanski zakonik

lan 29.

1.

Ukoliko se nekom osporava koritenje vlastitog

imena, on moe podnijeti tubu radi utvrivanja svog
prava
Onaj kome se nanosi teta time to neka druga
osoba sebi prisvaja njegovo ime, ima pravo podnijeti
tubu radi proputanja ovog prisvajanja, a u sluaju
postojanja krivice i tubu radi naknade tete te,
ukoliko to arav smetnje opravdava, tubu radi isplate
odreene novane svote kao satisfakcije.

2.

2. Pravna lica

lan 52. Pravna lica su:

1.

drava, provincija, gradovi i sela u skladu sa odredbama

zakona; uprave, odsjeci i druge javne ustanove kojima
je zakon dao status pravnog lica.
Religijske grupe i zajednice koje je drava priznala kao
pravna lica
Vakufi
Trgovake i graanske korporacije
Udruenja i fondacije uspostavljena u saglasnosti sa
odgovarajuim propisima
Svaka grupa lica ili imovina priznata kao pravno lice
odredbama zakona.

2.
3.
4.
5.
6.

 Pravne

osobe u skladu sa odredbama

Njemakog graanskog zakonika su:

I.

Udruenja (privredno, neprivredno, inozemno),

II.

Zaklade i

III.

Pravne osobe javnog prava korporacije,

zaklade i zavode javnog prava.

U pogledu stava 6. slinost sa Njemakim

graanskim zakonikom:
lan 52 stav 6. Svaka grupa lica ili imovina
priznata kao pravno lice odredbama zakona.
21. Neprivredno udruenje
Udruenje ija svrha nije usmjerena na
privrednu djelatnost stie pravnu sposobnost
upisom u registar udruenja nadlenog
kotarskog suda.

 22.

Privredno udruenje
Udruenje kome je svrha usmjerena na
privrednu djelatnost stie u pomanjkanju
posebnih opedravnih propisa pravnu
sposobnost podjeljivanjem od drave. Za
podjeljivanje nadlena je savezna drava, na
ijem podruju udruenje ima svoje sjedite.
23.

Inozemno udruenje
Udruenje koje nema svoje sjedite u nekoj
saveznoj dravi, moe se u pomanjkanju
posebnih opedravnih propisa podijeliti pravna
sposobnost odlukom saveznog vijea.

 lan

53. Pravno lice uiva, u granicama

zakona, sva prava, izuzev onih koja su
svojstvena pojedincima.

Pravno lice ima:

1.

svoj vlastiti patrimonium (imovinska prava),

pravnu sposobnost, u granicama odreenim njenim
ustavom ili zakonom,
pravo da tui
svoje vlastito prebivalite. Ovo prebivalite je mjesto
gdje se nalazi sjedite uprave. Korporacija ije sjedite
uprave se nalazi u inostranstvu, ali djeluje u Egiptu,
smatra se, u skladu sa unutranjim pravom, da ima
mjesto uprave u mjestu gdje se nalazi lokalno sjedite
uprave.

2.
3.
4.

Njemaki graanski zakonik

24.

Sjedite

Sjeditem

preduzea smatra se ako nije

drugaije odreeno, ono mjesto u kome
se nalazi njegova uprava.

6. Pravno lice ima predstavnika koji izraava

njegovu volju.

Njemaki graanski zakonik

26. (Uprava ovlast zastupanja)

1.

Udruenje mora imati svoju upravu.

Upravu moe sainjavati vie osoba.
Uprava zastupa udruenje pred sudom i
van suda; ona ima poloaj zakonskog
zastupnika. Opseg prava zastupanja
moe se uinskom prema treima
ograniiti pravilima.

2.