1.NABROJITE POZNATE VAM ''PRAVNE KRUGOVE'' ?

Kontinentalno europski pravni krug, common law, socijalisticki pravni krug, poretci Dalekog
istoka i Indije
2. KOJE SU PODSKUPINE KONTINENTALNOEUROPSKOG PRAVNOG KRUGA ?
To su romanska, germanska i skandinavska podskupina. ( zapadnoeuropski, srednjoeurop,
sjevernoeuropski )
3. KOJE SU OSNOVNE KARAKTERISTIKE KONTINENTALNOEUROPSKOG PRAVNOG
KRUGA ?
Gl. Mjesto : pojedinac i njegova sloboda
Ravnoteza individualnih sloboda i kolektivnih interesa, drustvo nije nadredeno pojedincu.
Gp uredenje ima sredisnje mjesto u pravnom poretku.
4. STO ZNACI INDIVIDUALISTICKI KONCIPIRANO VLASNISTVO ?
Pravo vlasnika da sa svojom stvari cini sto zeli unutar granica moguceg i dopustenog.
5. STO ZNACI KOLEKTIVISTICKI KONCIPIRANO VLASNISTVO ?
Vlasnik sa stvari smije ciniti samo ono sto odreduje namjena stvari a namjena ovisi o nekoj tudoj
visoj vlasti.
6. KOJE SU OSNOVNE KARAKTERISTIKE COMMON LOW PRAVNOG KRUGA ?
Ideja da ce se pravo samo od sebe razviti, razvija se kroz praksu (suci kreiraju zakone).
Gipkost i prilagodljivost pravnih propisa. Izvori su opce pravo pravicnost i statuti.
Komparatistika je stvorena radi zajed. europskog prava. Europski parlament donio rezoluciju
kojom trazi zapocinjanje na radu o zajedn europskog gradanskom zakoniku.
7.KOJE SU OSNOVNE KARAKTERISTIKE SOCIJALISTICKOG PRAVNOG KRUGA
Izdvaja se u doba oktobarske revolucije, akcenat nije na slobodi nego na interesu.
Nestaje motivacije. Metode drzavne prisile, pojedinci ostvaruju interese putem svog clanstva u
kolektivitetima. GP uredenje ima sporedno mjesto.
8. U CEMU SE OGLEDA ZNACAJ KODIFIKACIJE ?
U potpunosti se ureduje oblast g prava. Omogucavaju preglednost instituta. Otklanjaju
proturjecnosti, izbjegava se ponavljanje, preciznost pravnih normi i lakse snalazanje.
9. NABROJITE POZNATE VAM SVJETSKE KODIFIKACIJE ?
Zakonik 12 ploca, francuski Code Civil 1804, Austrijski ABGB (OGZ) 1811, Njemacki BGB
1896, Svicarski ZGB 1907.
10. KOJEM PRAVNOM KRUGU PRIPADA BIH I ZASTO ?
BiH pripada kontinentalnoeuropskom pravnom krugu, točnije srednjoeuropskoj podskupini zato
sto se njezin pravni poredak razvio pod neposrednim utjecajem OGZ-a.
11. STO ZNACI NACELO SOCIJALNE VEZANOSTI ?
Vlasnistvo trazi ravnotezu izmedu privatnih interesa i interesa drzave.
12. KROZ KOJE TEMELJNE SLOBODE SE OSTVARUJE SLOBODA POJEDINCA ?
Kroz: slobodu privatnog vlasnistva, slobodu ugovaranja i slobodu nasljedivanja
13. KOJE NOVINE DONOSI REINTEGRACIJA BOSANSKO-HERCEGOVACKOG PR
PORETKA U KONTINENTALNOEUROPSKI PR KRUG ?
-Cvrst oslonac u ustavu BIH
-Najnuznije zakonske izmjene do donosenja novih zakona
-Nacelo individualisticki i liberalisticki koncipiranog vlasnistva, socijalno vezanog.
14.POJAM OSOBNIH PRAVA ?
Subjektivna prava koja pravni poredak priznaje nekoj osobi glede njezinih osobnih neimovinskih
dobara.
15.NABROJITE METODE ZASTITE OSOBNIH PRAVA ?
Javnopravna – (kaznenopravna ustavnopravna) – cilj smanjenje broja takvih povreda u drustvu.
Zahvati u osobna dobra su kriminalizirani.
Privatnopravna – (gradanskopravna)
16. PRAVNI IZVORI OSOBNIH PRAVA ?
Ustav, medunarodni ugovori, zakoni, podzakonski propisi
Dopunski izvori su: Pravna pravila bivseg prava (cl 16 i 17. OGZa), obicajno pravo, sudska
praksa, pravna znanost.
17.VRSTE OSOBNIH PRAVA?
Su: Pravo na tjelesni integritet, pravo na slobodu, na cast i ugled, na privatnost, na osobni
identitet, na dusevni integritet, na zastitu ostalih neimovinskih prava.
18.NABROJITE OBJEKTE OSOBNIH PRAVA ?
Dobra covjeka kao bioloskog bica (zivot tjelo zdravlje)
Dobra covjeka kao soc i duhovnog bica ( sloboda cast ugled ime itd)
19. NABROJITE SUBJEKTE OSOBNIH PRAVA ?
Fizicke osobe (ljudski zametak i umrla osoba)
Pravne osobe (pravo na ime cast ugled)
20. SADRZAJ OSOBNIH PRAVA ?
Ovlasti subjekta ciniti sto ga je volja sa svojim osobnim dobrom i koristima od njega
Ovlast da svakog trecega iskljuci od protupravnog zahvata u svoje osobno dobro.
21.OSOBINE OSOBNIH PRAVA ?
Apsolutnost osobnih prava – osobna prava svatko je duzan postovati
Neimovinska narav – njihova vrjednost se nemoze izraziti u novcu
Stroga vezanost uz odredenu osobu- osobna prava su neprenosiva i nenasljediva.
22.STJECANJE OSOBNIH PRAVA (PRAVILO I IZUZETAK) ?
Stjecu se izvorno. Stjecu se istim casom kad se stjece pravna osobnost (izvodenjem ili
nastankom pravne osobe). Izuzetak je pravo na privatnost – potreban je odreden stupanj
psihofizickog razvoja)
23. PRESTANAK OSOBNIH PRAVA ?
Prestaju sa prestankom osobnog dobra koje je bilo objekt toga prava. Osobna dobra prestaju
smrcu fizicke tj pravne osobe pa i prestaju s njima osobna prava. Osobna prava nemogu prestati
odreknucem. Osobna prava ne prestaju protekom vremena.
24. IZVRSAVANJE OSOBNIH PRAVA ?
Osobna prava su subjektivna prava pa njihovo izvrsenje ili neizvrsenje ovisi o volji nositelja ako
je pravno relevantna. Ako nositelj nema pravno relevantnu volju onda ocitovanje daju zakonski
zastupnici. Nositelj osobnog prava moze iz svog prava izvesti neko pravo za drugoga koje ce ga
ovlascivati sto se tice objekta toga prava.
25.OGRANICENJA U IZVRSAVANJU OSOBNIH PRAVA ?
Postoje opca i posebna ogranicenja. Opca su implicirana u pravnom poretku a posebna
postavljaju izricito posebne norme za posebne situacije. Opca prava treba svatko postovati makar
nisu izricito postavljena te tu je vazna teorija socijalne adekvatnosti gdje je svak duzan trpiti tude
zahvate u vlastita osobna dobra koji su drustveno adekvatni sa stajalista zajednickog zivljenja u
drustvu kao i propustati izvrsavanje svojih osobnih prava u smjeru kojem bi to bilo neadekvatno
s tog istog stajalista. Posebnim pravilima se smanjiva potreba za primjenom opcih pravila.
26.OBLICI ZASTITE OSOBNIH PRAVA (PRAVILO I IZUZETAK) ?
Javnopravna (ustavnopravna , kaznenopravna ) i Privatnopravna (gradanskopravna)
Pravo nositelja protupravno povrjedenog osobnog dobra (clanova uze obitelji umrlog)
Putem suda i iznimno samopomoc pod odredenim pretpostavkama.
27.VRSTE ZAHTJEVA KOJI SE UPUCUJU SUDU ?
Redovni su :
- Kvazinegatorni zahtjev – prestanak uznemiravanja bilo povrede koja jos traje ili za propustanje
radnje u buducnosti koja bi povrjedila osobno dobro.
- Zahtjev za utvrdenje – Samo ako ima pravni interes
- Zahtjev za popravljanje stete – moze biti za naknadu stete ili za zadovoljstinu nematerijalne
stete.
- Zahtjev zbog stjecanja bez osnove – ako je povredom osobnog dobra drugi stekao imov korist
bez pravnog temelja.
Posebni su : ako je zakonom nesto posebno propisano onda se zastita ostvariva putem tog
posebnog zahtjeva.
Npr. Zahtjev za objavljivanje odgovora na informaciju ili pravo na ispravak.
28. PRETPOSTAVKE ZA ZASTITU PRED USTAVNIM SUDOM ?
Da bi osoba mogla ostvariti mora biti :
-povreda njene ustavom utvrdene slobode i prava covjeka i gradanina ,
-da je ta povreda izvrsena odlukom javne vlasti,
-da je iscrpljen sav dopusteni pravni put u pravnom poretku ukljucujuci i put upravnog spora i
revizije pravomocne odluke
-ustavna je tuzba podnesena unutar prekluzivnog roka
29. PRETPOSTAVKE ZA ZASTITU PRED EUROPSKIM SUDOM ZA LJUDSKA PRAVA ?
- da je povrjedeno ljudsko pravo i temeljna sloboda zasticena po Konvenciji
- da je povreda ucinjena odlukom javne vlasti
- da su iscrpljena sva pravna sredstva koja pruza domaci pravni poredak
- da se osoba obratila Europ sudu unutar predvidenog prekluzivnog roka
30.PRETPOSTAVKE ZA DOPUSTENU SAMOPOMOC I PRIMJER ?
- da je povreda vec nastupila ili prijeti neposredna opasnost povrede
-da je nuzna i da je adekvatna
Primjer : osoba kojoj je netko povrjedio cast sa nekim javnim istaknutim natpisom moze taj
natpis izbrisati otkinuti itd.
31. KAD JE ISKLJUCENA PROTUPRAVNOST ZAHVATA U NECIJA OSOBNA DOBRA ?
Nisu protupravni zahvati :
a) koji se trpe zbog zakonskih ogranicenja
b) koji se trpe jer ih drugi poduzima na temelju svojeg prava.
c) ako je dan valjani pristanak (potrebna poslovna sposobnost i da je pristanak dan slobodno
ozbiljno odredeno i razumljivo). Ako nema p.sposobnosti onda zakonski zastupnik skrbnik i
CZSS.
d) u nuznoj obrani ( ako je nuzno i ako to ucini na nacin koji odgovara prilikama u kojim ta
opasnost postoji )
e) u obavljanju sluzbene duznosti (ako je u skladu sa pravnim poretkom i ako bi to zadiranje bilo
poduzeto u okviru ovlasti i obveza koje mu sluzbena duznost daje )
f) u stanju nuzde (ako bi netko od sebe ili drugog otklonio opasnost ali da se ona nije mogla
otkloniti na drugi nacin i da je tudim zadiranjem ucinjeno zlo koje je manje od onoga koje je
prijetilo.
g) socijalna adekvatnost postupanja - Postupao je soc adekvatno onaj koji je nesto ucinio unutar
granica soc dopustene slobode postupanja.
32. POJAM PRAVA NA TJELESNI INTEGRITET ?
Je pravo biti. Pravo osobe na vlastito nesmetano tjelesno biolosko postojanje. Uredeno posebnim
zakonima radi osjetljivih pitanja ( eutanazija samoubojstvo pobacaj)
33. STO SPADA U OBJEKT PRAVA NA TJELESNI INTEGRITET ?
Osobno dobro bioloskog postojanja osobe : njezin zivot, njezina tijela kao cjeline i svih dijelova
tijela, njezina tjelesnog i dusevnog zdravlja.
34. STO JE SADRZAJ PRAVA NA TJELESNI INTEGRITET ?
1.Gospodarenje vlastitim zivotom, tjelom i zdravljem cineci s time sve sto nije protupravno.
Svatko je ovlasten poduzimati ili ne poduzimati zahvate u svoje tjelo. Ovlasten je brinuti se o
njemu poboljsavati ga.
2.Iskljucenje tudih protupravnih zahvata u svoj zivot tjelo i zdravlje - ali sva tuda zadiranja nisu
protupravna a to je kad osoba dadne pristanak ali i kad nedadne pristanak ali su poduzeta u
nuznoj obrani u stanju nuzde i obavljanju sluzbene duznosti.
35. KAD SU ISKLJUCENI TUDI PROTUPRAVNI ZAHVATI U ZIVOT TJELO I
ZDRAVLJE ?
To je kad osoba dadne pristanak ali i kad nedadne pristanak ali su poduzeta u nuznoj obrani u
stanju nuzde i obavljanju sluzbene duznosti.
36.STO JE EUTANAZIJA ?
Postupak za olaksanje i skracenje patnje neizljecivim bolesnicima ukljucujuci i njihovo
usmrcenje. Postoji aktivna i pasivna. Aktivna je oduzimanje zivota a pasiva je uskracivanje
postupaka ljecenja koji nevode ozdravljenju ni poboljsanju stanja nego produzenju patnje
bolesne osobe.
37. DEFINIRAJTE VRSTE EUTANAZIJE ?
Aktivna je oduzimanje zivota a pasiva je uskracivanje postupaka ljecenja koji nevode
ozdravljenju ni poboljsanju stanja nego produzenju patnje bolesne osobe.
38. PROTUPRAVNI ZAHVATI U OKOLIS ?
Na zivot i zdravlje osobe utjece okolis. Osoba moze biti ugrozena opceopasnim djelatnostima i
sredstvima iako oni nisu direktno upereni u nju. Svatko moze zahtjevati od drugog da ukloni
izvor opasnosti od kojeg prijeti steta njemu ili broju osoba ili traziti da se suzdrzi od djelatnosti
od koje proizlazi uznemiravanje ili opasnost stete.
39. NABROJITE ZAHTJEVE ZA ZASTITU PRAVA NA TJELESNI INTEGRITET ?
1.Kvazinegatorijski zahtjev
2. Zahtjev za naknadu imovinske stete prouzrocene povredom zivota tjela ili zdravlja
a) zahtjev za naknadu imovinske stete prouzrocene povredom tjela ili zdravlja - ako neko
nekome nanese tjelesnu povredu ili mu narusi zdravlje odgovara mu za svu prouzrocenu stetu.
Odgovara za obicnu stetu i za izmaklu korist.
b) zahtjev za naknadu imovinske stete prouzrocene smrcu – ako je neko odgovoran za smrt neke
osobe duzan je osobama koje su to pretrpjele naknaditi stvarnu stetu i izmaklu korist.
3. Zahtjev za popravljanje neimovinske stete
4. Zahtjev zbog stjecanja bez osnove
40. ZAHVATI U TJELO U OBAVLJANJU ZDRASTVENE DJELATNOSTI ?
Poduzimanje medicin zahvata u tijelo osobe ovisi o njezinoj volji tj volji njenih zakonskih
zastupnika.
Neodgodivi zahvati – Pravo pacijenta na odbijanje zdrastvene intervencije. Osoba koja nemoze
izvrsiti svoju volju pristanak mogu dati clanovi uze obitelji, drugi blizi srodnici ili skrbnik. Ako
se do njih nemoze doci moze se izvrsiti neodgodiva intervencija.
Zahvati u tjelo dusevnih bolesnika – sposobnost za rasudivanje i pristanak u pisanom obliku.
Ako nije sposobna dati valjan pristanak onda pristanak daje zakonski zastupnik.
Nedobrovoljno ljecenje i pretrage – opasnost od zaraznih bolesti, duznost prijavljivanja zarazne
bolesti od koje je smrt nastupila. Kod dusevnih bolesnika prisilna hospitalizacija, a kod vozaca
upucivanje na izvanredni zdrastveni pregled.
41. NEODGODIVI ZAHVATI U TIJELO U OBAVLJANJU ZDRASTVENE
DJELATNOSTI ?
Medic zahvati u tijelo su neodgodivi ako bi njihovim odgadanjem bio ugrozen zivot osobe ili bi
doslo do znatnog pogorsanja zdravlja. Tu dolazi do sukoba nacela dobrovoljnosti ljecenja te
duznosti pruzanja neodgodive med pomoci. Pravo na odbijanje neke medicin intervencije na
tijelu postoji kad je poduzimanje nekog medic zahvata neodgodivo tako sto bi ne bude li na
vrijeme poduzet bio ugrozen zivot i zdravlje osobe na kojoj bi se zahvat trebao obavit ili bi to
dovelo do njezinog trajnog ostecenja. Ako bi neko zahvat samovoljno poduzeo povrjedio
bi pravo te osobe na tjelesni integritet. Pravom na odbijanje moze se sluziti samo onaj tko moze
pravno relevantno ocitovati svoju volju.
42. ZAHVATI U TJELO DUSEVNIH BOLESNIKA ?
Poduzimanje ili nepoduzimanje ljecenja izbor ljecnika za osobu s dusevnim smetnjama ako moze
razumjeti prirodu posljedice opasnost ljecnickog postupka ona moze donjeti odluku i izraziti
svoju volju – ako je ubrojiva. Od takve osobe potreban je pisani pristanak. Osobe koje nisu
ubrojive ako je punoljetna pristanak daje zakonski zastupnik ako ga nema onda bez pristanka, za
maloljetnike s dusevnim smetnjama samo uz pristanak zakonskog zastupnika moze medic
pregled.
43. NEDOBROVOLJNO LJECENJE I PRETRAGE ?
Ljecnik moze provesti medicinske postupke ako sumnja da je neka osoba zbog zarazne bolesti
opasna za zdravlje drugih ljudi. To liječnik moze obaviti bez dozvole te osobe protiv njene volje.
Osobe koje su obolile od zaraznih bolesti moraju se pridržavati liječničkih propisa.
Nedobrovoljno ljecenje dolazi i kod dusevno oboljelih kad se odreduje prisilni smjestaj i
zadrzavanje u psihijatrijskoj ustanovi. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ovlascuje
redarstvo da uputi vozaca na pregled ako se utvrdi da iz zdrastvenih razloga nije sposoban
upravljati vozilom, ako je utvrden udio alkohola u organizmu vise od 1/1g/kg, i ako ne zeli
ispitati ima li u organizmu alkohola i droga.
44. ZAHVATI U TJELO RADI ISTRAZIVANJA ILI IZOBRAZBE ?
Svatko moze odbiti da bez svog pristanka bude predmet znastvenog istrazivanja. Isto tako i
osobe s dusevnim smetnjama da bi se mogle znanstveno istrazivati moraju dati svoj pristanak na
to i nesmiju ga opozvati. Trebaju se jos ispuniti neke pretpostavke : obavjestena osoba o pravima
i zastiti, nema druge odgovarajuce mogucnosti istrazivanja nad ljudima, da opasnost od
istrazivanja nije nerazmjerna korist od tog istrazivanja i da je taj projekt otvorilo Drzavno
povjerenstvo. Osoba s dusevnim smetnjama koja nemoze dati pristanak istrazivanje moguce
samo: da je istrazivanje biti od koristi za tu osobu, da je zakonski zastupnik dao pristanak,
suglasnost etickog povjerenstva. Izobrazba – svatko moze odbiti promatranje pregled ljecenje od
strane studenta – prvo trebaju polozit drzavni ispit za to.
45. ZAHVATI U TJELO RADI DAVANJA UZIMANJA I PRESADIVANJA TKIVA I
ORGANA ?
Samo u zdrastv ustanovama u drzavnom vlasnistvu. Potrebna suglasnost davatelja i primatelja u
pisanom obliku. Besplatno pravno raspolaganje. Od zivih osoba se moze presadivati samo
kostana srz jedan od parnih organa dio jetre gusterace i koze. Kod mrtvih osoba sa sigurnoscu
treba biti utvrden prestanak rada mozga ili srca.
46.UZIMANJE I DAVANJE KRVI RADI TRANSFUZIJE ?
Osoba moze raspolagati svojom krvi sto se tice transfuzije. Iznimno se davateljeva krv daje
direkt u tjelo primatelja, a inace je ona zasebna stvar koja je u vlastnistvu ustanove kad ju je
davatelj dao. Ona je tu krv dobila kao lijek. Promet krvi i krvnih sastojaka nije slobodan.
47. KONTRACEPCIJA I STERILIZACIJA ?
Sprjecavanje trudnoce i obesplodivanje. Pravo na tjelesni integritet osobe je i to da li ona zeli
imati potomstvo. Sto se tice kontracepcije u braku odlucuju oboje zajedno. Sterilizacija
dopustena je na temelju voljnog raspolaganja osobe u cije bi se tjelo zadiralo.
48. PREKID TRUDNOCE ?
Moguc je do 10 tjedna trudnoce u bolnici ili dr zdrastv ustanovama. Pravo covjeka je da
slobodno odluci o radanju djece. To se moze ograniciti samo radi zastite zdravlja. Roditelji u
nasem pravu imaju pravo na planiranje obitelji.
49. MEDICINSKI UTJECAJ NA PLODNOST ?
Moze se poduzeti samo uz pristanak te osobe na kojoj se zahvat provodi. Pitanje je sto je u braku
da li je potreban pristanak muza. Njegov pristanak nije potreban al to moze utjecati na odnose u
braku. Djete koje je tako zaceto nije dopusteno u sud postupku utvrdivati ili osporavati
materinstvo i ocinstvo.
50. KOZMETICKI, ESTETSKI I SL. ZAHVATI ?
Za te zahvate potreban je pristanak te osobe i mora biti upozorena na stetne posljedice. Ona o
svim rizicima koji mogu nastati mora biti obavjestena. Rizik mora biti smanjen na minimum.
51. UTVRDIVANJE VREMENA I UZROKA SMRTI ?
Postoji propisan nacin na koji se smrt utvrduje kad je mrtvo tjelo dostupno. Uzrok i vrijeme
utvrduje ljecnik, ako je osoba umrla negdi drugo onda mrtvozornik. Nacin pregleda umrlih i
nacin utvrdivanja vremena i uzroka smrti propisuje ministar zdrastva. Posebno je uredeno
utvrdivanje smrti za slucaj uzimanja organa ili tkiva umrle osobe radi presadivanja. Treba dobro
znati da li je osoba mrtva. Jako je bitno koliko je vremena proslo od smrti osobe radi
presadivanja. Smrt je prestanak rada mozga ili srca.
52. OBDUKCIJA RADI UTVRDIVANJA UZROKA SMRTI ?
Obdukcija mrtvog tjela provodi se radi utvrdivanja uzroka smrti ako postoji mogucnost da je
smrt prouzrocena kd ili da je u vezi s izvrsenjem kd, ako je to potrebno radi zastite zdravlja
gradana, ako clanovi obitelji umrlog zahtjevaju obdukciju, ako je osoba umrla u zdrastvenoj
ustanovi. Obdukcija se mora provesti kad se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti i ako je smrt
nastupila tjekom dijagnostickog ili terapeutskog zahvata.
53. POGREB ISKOPAVANJE I PRIJENOS UMRLIH OSOBA ?
Osoba moze svojom voljom ocitovanjem za slucaja smrti odluciti o mjestu i nacinu pogreba,
hoce li svoje mrtvo tjelo prepustiti u znanstvene svrhe itd. Pogreb se obavlja 24-48h tek nakon
sto je smrt utvrdena. Iskopavanja i prijenos vec pokopanog tjela trebaju biti ucinjena u skladu s
voljom umrle osobe. Tu postoji rizik od zaraze i to se treba odobriti od upravne vlasti jedino
pepeo umrle osobe se smije obaviti bez ikakvog posebnog odobrenja.
54. ZAHVATI U TIJELO U OBAVLJANJU SPORTSKIH AKTIVNOSTI ?
Upustanje u sport aktivnosti je i prihvacanje rizika da drugi zadire u tjelesni integritet gdje mogu
nanjeti osobi i povrede. Tko se bavi sportom preuzima i rizik povreda. Bavljenje sportom ne
znaci preuzimanje svakog rizika tjelesnog ostecenja nego samo onoga koji se opravdano moze i
treba racunati. Za svaki sport je drukcije.
55. ZAHVATI U TJELO RADI PRAVOSUDNIH POTREBA ?
Ustav odreduje da nema smrtne kazne. Radi zadovoljavanja pravosudnih potreba mogu biti
poduzeti zahvati u tijelo koji su dopusteni pri obrani bilo koje osobe od protupravnog nasilja, pri
zakonitom uhicenju, radi suzbijanja pobune ili ustanka u skladu sa zakonom. Radi pravosudnih
potreba ponekad je potreban tjelesni pregled osoba. Ponekad je potreban uzorak krvi a i drugi
ljecnicki zahvati.
56. NEDOPUSTENOST TJELESNIH KAZNI U ODGOJU DJECE ?
Djete ima osobna prava kao i pravo na tjelesni integritet. Nitko ni roditelji ni ostali clanovi
obitelji ne smiju djete podvrgavati tjelesnom kaznjavanju zlostavljanju niti ga ponizavati. Ako se
krse djetetova prava svatko je duzan obavjestiti CZSS kao sto su nasilje, spolne zlouporabe,
zanemarivanja, zlostavljanja itd.
57. POJAM PRAVA NA SLOBODU ?
Sloboda je mogucnost da se donose odluke i da se djeluje u skladu s tim odlukama nesmetano i
neupravljano tudom vlascu. Objekt ovog prava je sloboda kao osobno dobro pojedinca. Subjekti
su fizicke osobe i pravne osobe (npr pr na slobodno djelovanje). A najcesce se povrjeduju
tjelesna sloboda poduzetnicka i trzisna sloboda i spolna sloboda.
58. NABROJITE GLAVNE ASPEKTE SLOBODE ?
Glavni aspekti slobode su slobodno djelovanje ili nedjelovanje u sto se ubrajaju:
1.slobodno kretanje boravljenje i nastanivanje
2. slobodan izbor rada i dr tjelesnog djelovanja
3.slobodno okupljanje i udruzivanje s drugim osobama.
59.SADRZAJ PRAVA NA TJELESNU SLOBODU ?
1.Slobodno djelovanje i nedjelovanje – Svatko je ovlasten prema svojoj volji djelovati ili
nedjelovati u granicama pripadajuce mu slobode birajuci izmedu odluka o vlastitom kretanju i
djelovanju tj o nekretanju i nedjelovanju. Ogranicenja slobode koja su dozvoljena imaju granice
unutar kojih osoba moze slobodno djelovati i nedjelovati ali nesmi zadirat u tuda prava. Sloboda
pojedinca je slobodno kretanje boravljenje i nastanivanje. To je sloboda koja je zajamcena
svakome u odnosu na svakoga ukljucujuci i javnu vlast. Sloboda pojedinca postoji i sto se tice
njegova rada i djelovanja. Svatko moze raditi ili ne raditi prema svojoj volji. Nikoga se nesmi
siliti na prisilan ili obvezatan rad. Prisilnim i obvezatnim radom se ne smatra : rad koji se trazi od
neke osobe koja izdrzava kaznu ili za vrijeme uvjetnog otpusta, vojna sluzba,.. Sloboda postoji i
sto se tice okupljanja i udruzivanja osoba.
2. Iskljucenje tudih protupravnih zahvata – svaka osoba je ovlaste svakoga pa i javnu vlast
iskljuciti od protupravnog zadiranja u podrucje svoje slobode. To se odnosi u zadiranja u slobodu
kretanja nastanivanja, slobodu rada i djelovanja itd. Nikoga se nesmi lisiti slobode to nesmi ciniti
nitko pa ni javna vlast osim ako je propisano zakonom u pojedinom slucaju.
60. OBLICI ZASTITE PRAVA NA TJELESNU SLOBODU ?
Postoje dva oblika to su putem suda i dr nadlezne vlasti i putem samopomoci.
61.NABROJITE MOGUCE ZAHTJEVE ZA ZASTITU PRAVA NA TJELESNU SLOBODU ?
1. Kvazinegatorni zahtjev – zahtjeva se prestanak uznemiravanja bilo kao zahtjev za prestanak
povrede koja jos
traje ili kao zahtjev za propustanje u buducnosti radnje koja bi povrjedila slobodu.
2.zahtjev za utvrdenje
3. zahtjev za popravljanje stete ito za naknadu stete i za zadovoljstinu za nematerijalnu stetu
neimovinsku i
imovinsku ako je povredom osobnog prava netko dr stekao imov korist bez pr temelja.
4. zahtjev zbog stjecanja bez osnove
62. SUDOVI I DOPUSTENO ZAHVACANJE U SLOBODU ?
a) u parnicnom postupku – sud kad postupa po pravilima parnickog postupka moze odrediti
prisilno dovodenje svjedoka koji se nije odazvao na poziv suda makar je bio uredno pozvan ili se
samovoljno udaljio. Sud koji postupa po pravilima parnickog postupka moze odrediti zatvor za
svjedoka koji je neopravdano uskratio svjedocenje uopce ili odgovor na pojedino pitanje.
b) U ovrsnom postupku – Sud ovde moze odrediti zatvor u slucajevima za koje je to kao sredstvo
ovrhe ili osiguranja predvideno ovrsnim zakonom. Zatvorska kazna moze biti izrecena od
15dana do 3mjeseca. O kaznjavanju novcanom kaznom i zatvorskom kaznom odlucuje sud
rjesenjem. moze biti zamjena za neplacenu novcanu kaznu odredenu u ovrsnom postupku.
c)U kaznenom postupku – Sud kad postupa u k postupku mora odrediti brojna zadiranja u
osobnu slobodu. Zadrzavanje odreduje istrazni sudac na prijedlog redarstvene vlasti ili drzavnog
odvjetnika. Uhicenik se moze zadrzati 24 moze i produziti na 48 sati ako su prikupljene neke
obavjesti o kaznenom djelu.. U najkracem roku se osobu mora izvesti pred sud.
63. UPRAVNA VLAST I DOPUSTENO ZAHVACANJE U SLOBODU ?
Sluzbene osobe MUPa (redarstvo ) mogu : zadrzati osobu najduze 24 sata kad je to potrebno. Na
temelju odredbi ZKPu redarstvo moze uhvatiti a) osobu glede koje izvrsava dovedbeni nalog b)
osobu protiv koje treba izvrsiti rjesenje o pritvoru c) osobu zatecenu u kd za koje se progoni po
sluzbenoj duznosti d) osobu za koju postoje osnovne sumnje da je pocinila kd za koje se progoni
po sluzbenoj duznosti. Mogu proglasiti izvanredne prilike koje ugrozavaju javni poredak.
Mogu privremeno najvise 3 dana oduzeti vozacku dozovlu.
64. ZASTITA U SLUCAJU NEZAKONITOG UHICENJA I OSUDE ?
a) Kvazinegatorijski zahtjev
b) Zahtjev za utvrdenje - moze se ostvariti pred sudom kad tuzitelj na tome ima pravni interes ili
kad je posebnim propisom predvideno.
c) zahtjev za popravljanje stete - pravo na odstetu, javnu ispriku, ponistenje upisa u kaznenoj
evidenciji
65. ZASTITA U SLUCAJU NEZAKONITE USKRATE I PRIJELAZA DRZAVNE
GRANICE?
Pravo na slobodu obuhvaca slobodno kretanje unutar drzave ulazak i izlazak. Pravilo je da je
prelazak drzavne granice dozvoljen samo na granicnom prijelazu s valjanom putnom ispravom i
u vrijeme koje je za to odredeno i iznimno dozvoljen je prijelaz izvan granicni samo na temelju
medudrzavnog sporazuma ili vise sile. Putne isprave izdaju nadlezna tjela koja iznimno mogu
odbiti zahtjev za izdavanje putne isprave.
Zastita od nezakonite uskrate putne isprave za prijelaz granice ostvaruje se kvaz zahtjev
postavlja se prvo u odnosnom postupku. U slucaju nezakonitog ili neopravdanog rada upravne
vlasti ostecena osoba ima pravno na naknadu stete od drzave.
66. ZAHVATI U TJELESNU SLOBODU RADI ZASTITE OSOBA S DUSEVNIM
SMETNJAMA ?
Smjestaj u psih ustanovu moze biti dobrovoljan i prisilan. U oba slucaja ogranicava se osobi
sloboda kretanja i ona je pod pravilima ustanove a ponekad i primjene fiz sile. Koji god od ta dva
oblika je primijenjen ako je u granicama zakona njime nije protupravno zadrto u tjelesnu slobodu
osobe koja je smjestena u psih ustanovu. Primjena fiz sile moze se primijeniti samo kad je to
jedino sredstvo da se osoba sprijeci da svojim napadom ne ugrozi zivot ili zdravlje dr osobe ili da
ugrozi svoj zivot ili zdravlje ili da unisti tudu imovinu. Fizicku silu provode zdrastveni djelatnici.
Prisilno zadrzavanje je smjestaj osobe s tezim dusevnim smetnjama u psih ustanovu od trenutka
donosenja odluke psihijatra o zadrzavanju te osobe bez njena pristanka do odluke suda o
prisilnom smjestaju a nije bitno jeli se radi o osobi koja je tek dovedena u psih ustanovu ili koja
se tu vec nalazila na ljecenju. Kad se dovede u psih ustanovu potreban je pregled psihijatra da li
postoje razlozi da se ta osoba prisilno zadrzi..
Prisilni smjestaj je smjestaj osobe s tezim dusevnim stanjem u psih ustanovi bez njena pristanka
ili djeteta maloljetne osobe ili osobe lisene poslovne sposob s tim smetanjama bez pristanka
njenog zakonskog zastupnika na temelju odluke suda o prisilnom smjestaju. Rjesenje o
pokretanju postupka je po sluzbenoj duznosti ex offo.
Dobrovoljni smjestaj u psih ustanovu – tu je osoba dala pristanak na smjestaj znaci na njen
zahtjev se moze smjestiti u psih ustanovu ali mora postojati valjan pristanak te osobe i da je
njezin smjestaj medicinski opravdan.
67. OSOBE S DUSEVNIM SMETNJAMA I KAZNENO DJELO U STANJU
NEUBROJIVOSTI ?
Onaj tko je pocinio kazneno djelo u stanju neubrojivosti nije kriv za to djelo i ne smije ga se za
nj kazniti. Nakon sto primi presudu kaznenog suda nadlezni sud ce donijeti rjesenje o prisilnom
smjestaju. U ovisnosti o opasnosti po okolinu pustit ce se na slobodu ili donjeti odluku o
obvezatnom ljecenju u odredenom trajanju. Prisilni smjestaj se odreduje na 6 mj i moze se
produzivati.
68.OSOBE S DUSEVNIM SMETNJAMA I KAZNENO DJELO U STANJU SMANJENE
UBROJIVOSTI ?
Osoba tu moze biti kriva za djelo pa se moze kazniti ali kazna moze biti blaza nego sto bi inace
bila. U presudi se moze izreci mjera obveznog psih ljecenja od ovisnosti i uracunava se u vrijeme
kazne. Ako je nakon pocinjenog djela nastupila dusevna bolest kazneni sud ce prekinuti p i
okrivljenika uputiti izvanparnicnom sudu radi prisilnog smjestaja.
69. ZASTITA OSOBA SMJESTENIH U PSIHIJATRIJSKU USTANOVU ?
Kvazinegatorisjki zahtjev – moze se ostvariti putem suda al u posebnom izvanparnicnom
postupku.
Zahtjev za popravljanje stete prouzrocene povredom slobode - Ako je steta uzrokovana
nezakonitim lisenjem slobode ili osude u kp tada je odgovornost drzave.
70. ZASTITA OD ZAHVATA RADI ZASTITE OD ZARAZNIH BOLESTI?
Radi zastite od zaraznih bolesti moze doci i do ogranicenja slobode na temelju odluke upravne
vlasti. Kvazineg zahtjev – ukidanje mjera kojim se protupravno ogranicila necija sloboda radi
zastite puka od zaraznih bolesti i ostvarit ce se u upravnom postupku. Ostecenik ima pravo i na
naknadu stete.
71. KOJI SE ASPEKTI SLOBODE NAJCESCE POVRJEDUJU ?
Aspekti slobode koji se najčešće povređuju su tjelesna sloboda, poduzetnička i tržišna sloboda, te
spolna sloboda.

72. Definirajte objekte prava na čast i ugled?

 ljudsko dostojanstvo: biti tretiran kao čovjek a ne kao stvar ili sredstvo
 čast: osobni osjećaj vrijednosti
 ugled: slika koja o nekoj osobi i njezinim kvalitetama postoji u društvu (presumpcija o
postojanju ugleda)
73. Nabrojite subjekte prava na čast i ugled?
 fizičke osobe (sve imaju jednako ljudsko dostojanstvo, čast i ugled se mogu razlikovati)
- osobe s duševnim smetnjama
- sudionici u kaznenom p.
- čast i ugled umrle osobe
 pravne osobe (nemaju ljudsko dostojanstvo
74. Sadržaj prava na čast i ugled?
 uživati ljudsko dostojanstvo, čast i ugled (u granicama u kojima to nije protivno tuđim
pravima i zakonskim ograničenjima)
  ovlast isključiti tuđe protupravne zahvate - Nema protupravnosti ako postoji pristanak,
u nužnoj obrani, u stanju nužde i u obavljanju službene dužnosti
75. Čime se može izvršiti povreda prava na čast i ugled?
Povreda može biti učinjena:
- riječju (izrečenom, napisanom) ako je uvredljivog ili klevetničkog sadržaja
- djelima (uvredljivim gestama, udarcima itd.)
76. Oblici zaštite prava na čast i ugled?
 putem suda (odnosno druge nadležne vlasti) - kaznenopravna, - građanskopravana
 samopomoći (defenzivna tj. nužna obrana)
77. Nabrojite zahtjeve koji se mogu postaviti za zaštitu prava na čast i ugled unutar
građanskopravne zaštite?
 kvazinegatorijski zahtjev (narediti npr. skidanje nekog uvredljivog natpisa)
 zahtjev za popravljanje mat. štete (npr. ako osoba ne napreduje u službi zbog klevete
da nije dovoljno stručna i marljiva)
 zahtjev za popravljanje nemat. štete - nenovčana satisfakcija (npr. objavljivanje
ispravka), - novčana satisfakcija (duševni bolovi ili strah većeg inteziteta i trajnosti)
 zahtjev za stjecanje bez osnove (zahtjev da se korist prenese u imovinu oštećene osobe)
78. Kvazinegatorijski zahtjev kod prava na čast i ugled i primjer?
Kvazinegatorijski zahtjev:
- npr. presuda o zabrani daljnjeg raspačavanja pa i uništenje tiskanih publikacija te prestanak
objavljivanja takvih tekstova ubuduće
- plaćanje penala sve dok ne postupi po presudi
79. Pravo na naknadu imovinske (materijalne) štete kod povrede prava na čast i ugled?
Pravo na naknadu materijalne štete:
- objektivna odgovornost nakladnika (solidarno i izvor info.)
- osloboditi se može poradi više sile, krivnje oštećenika, krivnje trećega te zbog posebnih
razloga propisanih posebnim zakonom
80. Pravo na popravljanje neimovinske (nematerijalne štete) kod povrede prava na čast i
ugled?
 zahtjev za popravljanje nemat. štete
- nenovčana satisfakcija (npr. objavljivanje ispravka)
 - novčana satisfakcija (duševni bolovi ili strah većeg intenziteta i trajnosti)
81. Popravljanje nenovčanim zadovoljenjem (pravo na čast i ugled)?
Pravo na popravljanje nematerijalne štete nenovčanom satisfakcijom :
- ispravljanjem netočne objavljene info.
- objavljivanjem odgovora na uvredljivu info.
- objavljivanjem presude kojom je štetnik obvezan na plaćanje bolnice
- objavljivanje obavijesti o neopravdanoj presudi ili uhićenju
- objavljivanje da je štetnik osuđen za povredu časti i ugleda
82. Pravo na ispravak netočne ili nepotpune informacije(pravo na čast i ugled)?
Pravo na ispravak:
- traži se prvo izvansudski od gl. urednika
- ako ne uspije pokreće parnicu tužbom protiv gl. urednika
83. Pravo na objavljivanje odgovora na uvredljivu informaciju(pravo na čast i ugled)?
Pravo na objavljivanje odgovora na uvredljivu informaciju:
- bez obzira na to je li uvredljiva info. istinita ili ne
- ako umre, pravo imaju djeca, posvojenik, bračni partner, roditelji, braća i sestre, ili pravna
osoba
84. Objavljivanje kaznene presude o štetnikovoj obvezi plaćanja novčane naknade (pravo
na čast i ugled)?
Objavljivanje presude o štetnikovoj obvezi plaćanja novčane naknade:
- presuda se nakon pravomoćnosti treba objaviti (bez komentara) u sljedećem broju novina ili
druge tiskovine odnosno emisije radija ili tv-a
85. Pravo na ispriku i druge nenovčane satisfakcije (pravo na čast i ugled)?
86. Popravljanje plaćanjem zadovoljštine u novcu (pravo na čast i ugled)?
Popravljanje plaćanjem novčane satisfakcije:
- pretrpjela duševne, tjelesne boli ili strah značajnijeg intenziteta i trajanja
87. Pojam prava na privatnost?
 osobno neim. pravo koje osobi daje apsolutnu potpunu privatnu pravnu vlast glede
vođenja vlastitog života te ovlast svakoga isključiti od protupravnog zadiranja u nj
88. Objekti prava na privatnost?
 privatni i obiteljski život
 dom
 osobni zapisi i pisma
 lik
 glas
89. Subjekti prava na privatnost?
 fizičke osobe
 pravne osobe
90. Što čini sadržaj prava na privatnost?
 ovlast voditi svoj život zasebno od drugih
 ovlast isključiti treće iz privatne sfere svojeg života
91. Vrste zaštite prava na privatnost?
 privatnopravna (građanskopravna) zaštita
 javnopravna zaštita
 zaštita pred Europskim sudom
92. Zahtjevi koji se mogu postaviti za građanskopravnu zaštitu prava na privatnost?
 kvazinegatorijski zahtjev (z. za prestanak povrede)
 zahtjev za popravljanje štete
 zahtjev za utvrđenje
 zahtjev zbog stjecanja bez osnove
93. Kada i pod kojim uvjetima javna vlast smije zadirati u pravo na privatnost?
Javna vlast (zakonodavna, izvršna i sudbena) smije zadirati u ovo pravo samo ako je to potrebno
radi:
 legitimnog cilja (radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, gospodarske
dobrobiti zemlje, sprječavanja nereda ili zločina, zaštite zdravlja ili morala..?
 sukladno zakonu (opća norma koja ima kvalitetu zakona)
 nužno u demokratskom društvu.
94. Što čini sadržaj prava na vlastiti lik?
 ovlast da o objavljivanju, prikazivanju i uporabi svoje slike odlučuje svojom voljom
 ovlast da svakoga isključi od neovlaštenog objavljivanja kao i svake druge uporabe
njezine slike u širem smislu
95. Subjekt i objekt prava na vlastiti lik?
 osoba čiji je lik materijaliziran u stvari (slici u širem smislu)
 slika osobe u širem smislu (naslikana slika, fotografija, skulptura, karikatura, film itd.)
 Ne odnosi se na zborove, povorke i sl., neki kraj ili prizor.
96. Sadržaj prava na vlastiti glas?
 ovlast da o snimanju vlastitoga glasa, reproduciranju, objavljivanju i komercijalnom (ili
općenito) iskorištavanju odlučuje osoba o čijem je glasu riječ svojom voljom te da
svakoga drugoga od toga isključi
97. Sadržaj prava na osobne zapise i pisma?
 ovlast pisca da po svojoj volji odlučuje o objavljivanju osobnih zapisa i pisama te da
svakoga drugoga od toga isključi
 Adresat pisma je ovlašten uskratiti svoj pristanak na objavu pisma.
O objavljivanju ne odlučuje njihov vlasnik nego nositelj prava na osobne zapise i pisma
98. Nabrojite subjekte i objekte prava na osobne zapise i pisma?
 fizičke i pravne osobe u ulogama pisca i adresata
 Nakon smrti fizičke osobe zapisi se mogu objavljivati samo uz pristanak piščevog
bračnog partnera i djece, a kada njih nema, s pristankom roditelja, ako oporukom nije
određeno drukčije.
 osobni dnevnici i drugi osobni zapisi (namijenjeni da ostanu piščeva tajna)
 privatna pisma te druge poštanske i slične pošiljke (namijenjena drugoj osobi – adresatu)
99. Dužnost čuvanja profesionalne tajne (liječnička, odvjetnička, notarska, novinarska)?
Osobni podaci mogu se obrađivati temeljem suglasnosti ili kada je to zakonom propisano. Ako
netko prilikom obrade osobnih podataka povrijedi odredbe Zakona o zaštiti osobnih podataka
BiH, može se između ostalog uputiti prigovor Agenciji za zaštitu osobnih podataka BIH. Obveza
čuvanja profesionalne tajne imaju npr. liječnici, odvjetnici, notari upravo iz razloga što posjeduju
osobne informacije tj. podatke o pojedincu. Osobni podaci su informacije o identitetu fizičke
osobe.
100. Službena tajna glede podataka o osobnom i obiteljskom životu?
101. Tajnost osobnih podataka i poslovna tajna?
102. Djelatnost javnog informiranja i zahvati u privatnost?
103. Pravo na privatnost i djelatnost javne vlasti?
104. Što znači pravo na osobni identitet?
 pravo na osobnu autentičnost - da osoba bude uvažena onakva kakva jest
 zaštita od neistinitih tvrdnji
105. Nabrojite načine povrede prava na osobni identitet?
 osobi se odriče neka njena osobina, radnja, stanje i sl. (amputacija)
 osobi se pripisuje nešto što nije njena osobina, radnja, stanje i sl. (imputacija)
106. Što znači pravo na duševni integritet i koji su njegovi elementi?
 pravo na cjelovitost i nepovredivost duševnih procesa i duševnog zdravlja
 Elementi ovog prava su:
- pravo na slobodu volje
- pravo na pijetet
- prava koja nastaju poradi smrti ili teškog invaliditeta bliske osobe
107. Subjekti i objekt prava na duševni integritet?
 sve fizičke osobe - nisu sve f. osobe imatelji svih elemenata ovog prava (npr.
jednomjesečna beba ne može imati pravo na pijetet)
 duševna egzistencija osobe predstavljena osjećajima, sviješću i karakterom
 samostalni objekt zaštite, iako do povrede može doći i povredom nekog drugog osobnog
dobra (privatnost, čast, ugled…)
108. Kojim tužbama se može tražiti zaštita prava na duševni integritet?
 zahtjev za propuštanje povrede p. na duševni integritet (oblik preventivne zaštite)
 zahtjev za uklanjanje povrede p. na duševni integritet
 zahtjev za popravljanje (naknadu) nematerijalne štete
 zahtjev za popravljanje (naknadu) materijalne štete
109. Sadržaj subjektivnih građanskih prava?
• pripadanje (objekta subjektu) i ovlaštenje (subjekta prema objektu)
• interes subjekta (smisao ovlaštenja)
110. Vrste subjektivnih građanskih prava?
• apsolutna i relativna
• prenosiva i neprenosiva
• glavna i sporedna
• Imovinska i neimovinska
• osobna imovinska i osobna neimovinska prava
• preobražajna (pravna moć)
111. Zlouporaba prava?
• vršenje sadržaja subjektivnih prava protivno svrsi prava ili nanošenjem nedopuštene štete
interesu trećih osoba
112. O fizičkim osobama?
Živ čovjek kao subjekt prava naziva se fizičkom osobom. Fizička osoba postaje rođenjem.
Rođenjem se stječe pravna sposobnost tj. biti nositeljem prava i obveza. Fizička osoba prestaje
smrću. Poslovna sposobnost fizičke osobe ima 4 stupnja: Puna ili potpuna poslovna sposobnost,
Ograničena poslovna sposobnost, Djelomična poslovna sposobnost i Potpuna poslovna
nesposobnost. Potpuna poslovna sposobnost nastupa s navršenih 18 godina, a deliktna s
navršenih 14 godina života.
113. O pravnim osobama?
Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak priznao pravnu sposobnost. Svaka
pravna osoba je kao pravni subjekt nositelj prava i obveza. Tijelo ili organ je fizička osoba ili
skup fizičkih osoba preko kojih pravna osoba izražava svoju volju. Pravna osoba može prestati: -
aktom državne vlasti, - ostvarenjem cilja, - ako se broj članova smanjio, - odlukom njezinih
članova, - nestankom imovine, - stečajem.
114. O objektima prava?
Objekti građanskopravnih odnosa su stvari, činidbe, imovina i osobna neimovinska dobra
povodom kojih pravni subjekti stupaju u te odnose. Stvari su tjelesni dijelovi prirode, različiti od
ljudi, koji služe ljudima za uporabu. Činidba je svaka pozitivna ili negativna ljudska radnja koju
je dužnik na temelju obveznog odnosa dužan izvršiti vjerovniku. Osobna neimovinska dobra
fizičke osobe: život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost
osobnog i obiteljskog života, sloboda.. Osobna neimovinska dobra pravne osobe: ugled i dobar
glas, čast, ime odnosno tvrtka, poslovna tajna, sloboda privređivanja.
115. Energija u građanskom pravu?
Prirodne sile, kao što su sunčeva toplina, elektricitet i kao u ovom slučaju energija i slično, stvari
su u smislu Zakona o vlasništvu samo ako su podložne ljudskoj vlasti.
116. Objasnite je li leš predstavlja stvar u građanskom pravu?
Smrću je prestao postojati čovjek kao pravni subjekt. Međutim činjenica je da se sa čovječjim
truplom u današnjem društvu ne postupa kao sa stvari. Dok se sa stvarima postupa po načelu
utiliteta (korisnosti), sa truplom se postupa po načelu pijeteta (poštovanja).
117. Uvjeti za transplantaciju?
Zahvati u tijelo radi davanja, uzimanja i presađivanja tkiva i organa mogu se obaviti samo u
zdravstvenim ustanovama u državnom vlasništvu. Traži se suglasnost davatelja i primatelja u
obliku pisane isprave koja se sastavlja kod notara. Za davanje dijelova ljudskog tijela radi
presađivanja ne može se uzimati nikakva novčana ili imovinska naknada.
118. Modifikacije pravnih poslova?
Modifikacija pravnog posla je neka okolnost koja utječe na djelovanje pravnog posla koja
mijenja odnosno modificira redovna djelovanja pravnog posla. Postoje tri vrste: uvjet, rok i
nalog.
119. Razlike između ništavih i pobojnih pravnih poslova?
Ništetni su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne učinke, koji bi da su valjani trebali
proizvesti. Pobojni pravni poslovi proizvode pravne učinke kao i valjani, ali se mogu iz
propisima predviđenih razloga i u predviđenom roku, poništiti.
120. Posljedice poništenja pravnih poslova?
Nema razlike u posljedicama između ništetnog pravnog posla i onih koji nastaju poništenjem
pobojnog pravnog posla. U oba se slučaja svode na obvezu povrata u prijašnje stanje (restitucija)
i odgovornost za štetu. Posljedice i u jednom i u drugom slučaju nastupaju ex tunc tj. od
sklapanja pravnog posla.
121. Razlika između konverzije i konvalidacije?
Konvalidacija je naknadno osnaženje nevaljanih pravnih poslova dok je konverzija pretvaranje
ništetnog u valjani pravni posao.
Pobojni u pravilu mogu konvalidirati, a konverzijom se „spašavaju“ ništetni pravni poslovi.