PRAVO

Pojam Uvodnog prava

1. Kakva je nauka Uvod u pravo?

Je apstratktnopravna nauka I razlikuje se od konkretnopravnih nauka koje pruzaju znanje o

konkretnim pravima I drzavama. Ona je kao nauka koja pruza dubinsko znanje o pravu, u
bliskoj vezi sa drugim disciplinama, a prije svega sa filozofijom I soc. Omogucava sticanje
opstih znanja o osnovnim pravnim pojmovima.

2. Koji je osnovni cilj upozanvanje studentana sa problemima koje razmtara Uvod u pravo?

Je da ih uvede u svijet osnovnih problema, I da na taj nacin znatno olaksa proces

razumumijevanja pravnih nauka.

Pojam Prava

1. Problem definisanja prava?

Pojam prava je slozen pojam. Postoje nesuglasice kada je rijec o nastojanju da se definise
pojam prava. Razlike odefinicijama ppojma prava, prije svega, posljedica su stanovistva sa
kojih autori polaze pri pokusaju definisanja. Dva su osnovna pristupa koje vode do razlicitih
odredjenja pojma prava, a to su prirodno pravo I pozitivisticko shvatanje prava.

2. Koje su osnovne karakteristike pravnog pozitivizma?

Pravni pozitivizam je postojece pravo. Osnovne karakteristike: Zavisi od covjekove volje-

covjekovog slobodnog izbora, Zavisno je od drzave jer iza njega stoji drzava sa monopolom
fizicke sile I ima prinudni karakter, suvjerenost, teza nepostojanja nuzne veze izmedju prava
I morala.

3. Koje su osnovne karakteristike prirodnopravne teorije?

Je pravo kako kako bi trebalo da bude. Karakteristike su: Univerzalnost- vaze za sve ljude i
vremena, Nepromijenljivost- ne promjeni se po covjekovom slobodnom nahodjenju,
Nezavisnot od covjekove volje- ne moze covjek da mijenja pravo kako mu se prohtije,
Neraskidiva veza izmedju prava I morala- uvjek je moralno I ispravno, Nepostojanje
monopola drzavne prinude- nezavisno od drzave.
Pravo I moral

1. Razlikovanje morala I prava?

Osnovna razlika je sto moral obavezuje pred sudom sopstvene svijesti, dok pravo
obavezuje pred sudom drugih. Pravan pravila su dvostrana a moral namece samo
duznost. I za kraj, za nepostovanje pravnih normi postoji organizovana sankcija drzave,
dok je za nepostovanje moralnih normi sankcija- grize savjesti za sopstveno ponasanje.

2. Sto su sanckije za nepostovanje pravnih i moralnih normi?

Nepostovanje pravnih normi postoji organizovana sankcija drzave, dok je za

nepostovanje moralnih normi sankcija- grize savjesti za sopstveno ponasanje.

3. Koje shvatanje prava karakterise bliska veza izmedju prava I morala?

Karakteristicna je za prirodnopravnu doktrinu, po kojoj izmedju prava I morala postoji

nuzna veza.

Pojam Drzave
1. Kakav je odnos drzave I prava?

Postoji bliska veza I jak uzajmni uticaj I koje ne mogu egzistirati bez jedne druge.
Drzava predstavlja pravnu organizaciju, a pravo se zasniva na monopolu drzavne
prinude, jer u suprotnom ne bi moglo biti djelotvoreno.

2. Koje su najzancanije teorije postanka drzave?

Teorija sile- svako ima onoliko prava kolko ima sile, a buduci da je drzava jaca od
pojedinaca onda ona ima pravo nad njima da vrsi prinudu. Pojedine teorije su
postanak drzave objasnjavale biblijskim tekstovima- religijske teorije drzava, a neke
sa Patrijarhalne teorije- ocinska vlast. Takodje jedna od najuticajnih teorija u istoriji
politicke misli jeste Ugovorna teorija- pretpostavlja triparitnu konstrukciju: prirodno
stanje- drustveni ugovor- ugovorno stanje.

3. Koji su osnovni elemetni drzave?

Stanovnista, Teritorije I Drzavne vlasti.

4. Teritorija kao element drzave?

Predstavlja mjesnu nadleznost jedne drzave, okvir u kome drzava ima suvjerenu
vlast. Van nje drzava ne moze vrsiti svoju vlast I zbog toga se kaze da predstavlja
materijalni element drzave. Kao element drzave podrazumijeva dio zemljine
povrsine u koji ulazi vazdusni pojas inzad te povrsine, morski pojas I zemljina utroba.
5. Stanovnistvo kao element drzave?

Cini skup ljudi koji naseljavaju jednu drzavu I koji su potcinjeni istoj vlasti. Personalni
element drzave. Stranac je onaj koji se nalazi na teritoriji jedne drzave a ima
drzavljanstvo druge drzave; Apatrid- lice koje nema drzavljanstvo ni drzave u kojoj zivi
niti bilo koje druge( lice bez drzavljanstva) a Bipatrid- lice koje ima drzavljanstvo I u
drzavi u kojoj zivi vec I drzavljanstvo neke druge drzave. A svojstvo po kojem se vezuju
za odredjenu drzavnu teritoriju jeste drzavljanstvo- odnos javnopravnog karaktera koji
se upostavlja kao veza izmedju drzave I lica

6. Drzavna vlast kao element drzave?

Predstavlja obiljezje koje drzavu odvaja od drugih drustvenih organizacija. Drzavna vlast
predstavlja najvisu vlast na drzavnoj teritoriji, a ovo svojstvo naziva se suvjerenost.

7. Navedite glavne funkcije drzave?

Drzava ima mnogobrojne funkcije koje proizilaze iz nuznosti uredjenja zajednickog

zivota ljudi u njoj. Osnovna funkcija drzave obezbjedjenje njene I egzistencije njenih
gradjana. 2) Ostvariti I odrzati poredak mira, 3) Obezbjediti pravnu sigurnost 4)
Obezbjedjenje osnovnih sloboda I prava gradjana 5) Obezbjedjivanje socijalne sigurnosti.

Podjela vlasti I vladavina prava

1. Sta oznacava ideja podjele vlasti?

U drzavi vlast treba da bude ogranicena I kontrolisana tako da izbjegnu njena

apsolutizacija a time I zloupotreba. Za ideju podjele vlasti vezuje se ime francuskog
filozofa Monteskjea, ali na tragove ove ideje mozemo naici mnogo prije njega I to u
mislima poznatih filozofa.

2. Ko je najzasluzeniji za oblikovanje ideje o podjeli vlasti?- Monteskje.

3. Sta su dualisticke, trijalisticke a sto kvadrijalisticne teorije?

Dualisticke teroije- vlast koja izdaje zapovijest I vlast koja ih izvrsava- dakle
Zakonodavnu I izvrsnu vlast. Trijalisticke teorije- podjela vlasti na zakonodavnu,
izvrsnu I sudsku.- ima najvise pristalica I predstavlja jednu od osnovnih tekovina
slobodnog drustva. Kvadrijalisticne teorije- zakonodavnu, izvrsnu, sudsku I izvrsno-
politicku (Vlast vlade, za razliku od upravne vlasti).

4. Sta predstavlja ideja Vladavine prava?

Predstavlja zamisao o takvom pravnom poretku koji bi postavljenjem izvjesnih

ogranicenja drzavnoj vlasti ostavio netaknutu sferu individualne slobode svakoga
covjeka. Ideja vladavine prava podrazumijeva da zakoni imaju izvjesna svojstva u
cilju obezbjedjenje ljudske slobode I sigurnosti kao I razna institucionalna I
proceduralna jemstva u istu svrhu, Predstavlja ideal.

5. Dajsijeva I Hajekova zamisao vladavine prava?

Po Dajsiju: Odsustvo samovoljenje vlasti kada je rijec o individualnim pravima I

slobodama. Jednakost svih pred zakonom I Pravnu sigurnost.

Po Hajeku: U osnovi njegovog ppimanja vladavine pravastoji shvatanje slobode kao

nezavisnost od proizvoljenje volje drugog, kao stanja u kome covjek nije podvrgnut
samovoljnoj prinudi drugog.

Pravni Poredak

1. Sta je pravni poredak?

Je jedinstvo pravnih normi, ljudskog ponasanja po tim normama I pravnih

vrijednosti u konkretnom drustvu u odredjenom istorijskom trenutku.

2. Koji su osnovni elementi pravnog poretka?

3 osnovna elemta: Normativan- sastoji se iz pravnih normi I pravnih akata. Fakticki-

sastoji se iz ljudskih materijalnih radsnji sa kojim se pravne norme ostvaruju. i
Vrijednosni- sastoji se iz pravnih I drustveno-pravnih vrijednosti, kao idejnih izvora
pravnih normi- mir I red, Pravda, sloboda, dostojanstvo I dr.

Pravna Norma

1. Sta je pravna norma?

Je obavezno pravilo o ponasanju ljudi u drustvu sankcionisano od trane drzave,

monopolom fizicke sile kojom raspolaze. Ujedno je I najprostiji I najbitniji elemtent
prava.

2. Koje vrste pravnih normi poznajete?

Mogu biti Opste I pojedinacne, uslovne I bezuslovne, nardjujuce zabranjujuce I

ovlascujuce, kategoricke I disjunktivne, kogentne I dispozitivne.

3. Sto su opste, a sto pojedinacne norme?

Opste- odnose se na neodredjen broj slucajeva lica koja se nalaze u istoj

situaciji, a Pojedinacne norme- odnose se na jedan tacno odredjen slucaj, kpojim
moze biti obuhvacen jedno ili vise lica.

4. Sto su uslovne a sto bezuslovne norme?

 Uslovne- donose se za predstojece situacije, koje jos nijesu nastupile I imaju sve
elemtente pravne pravne norme, bezuslovne- donose se za situacije koje su vec
nastupile I nemaju pretpostavku dispozicije.

5. Sta su naredjujuce, zabranjujuce I dopustajuce pravne norme?

Naredjucuje- obavezuju na odredjeno cinjenje ili necinjenje, Zabranjujuce-

zabranjuju odredjeno ponasanje, Ovlascujuce- ovlascuju subjekte na odredjeno
ponasanje.

6. Sta su kategoricke, a sto disjunktivne norme?

Kategoricke- ne ostavljaju slobodu izbora u ponasanju, buduci da odredjuju

samo jedno ponasanje, a disjunktivne- ostavljaju subjektima izvjesnu slobodu
izbora u ponasanju tako sto odredjuje dva ili vise ponasanja, od koje subjekt
obaveze po svom izboru bira jedno I tako izvrsava svoju obavezu. Mogu biti
Alternativne- kada slobodu izbora ima nedrzavni subjekti, I pravne norme koje
daju Diskrecionu vlast- kada slobodu izbora imaju drzavni organi.

7. Sto su kogentne a sta dispozitivne norme?

Kogentne- subjekti obaveze ne mogu izmjeniti ono ponasanje na koje su

obavezani, a Dispozitivne- predvidjaju ponasanje subjekta ali istovremo im daju
pravo ds sami stvore drugacije pravilo ponasanja o istom odnosu, po cemu to
pravo subjekta mogu ali I ne moraju iskoristiti.

8. Navedite elemente pravne norme?

Osnovi elemetni su: Pretpostavka dispozicije, dispozicija, pretpostavka sankcije I

sankcije.

9. Sta je pretpostavka dispozicije?

Rijec Svako ko ima imovinu- dio pravne norme koji odredjuje cinjenice ili
okolnosti koje moraju postojati da bi dispozocija mogla primjeniti.

10. Sta je dispozicija?

Rijeci Duzan je da plati porez-pravilo ponasanja ljudi I zaposvjest je upucen

nekom licu kojom se od njega zahtjeva da u predvidjenoj situaciji izvrsi svoju
obavezu.

11. Sta je pretpostavka sankcija?

Opisuje delikt – prekrsaj dispozicije sto predstavlja uslov za primjenu sankcije.

Delikt predstavlja ono ponasanje za koje pravni poredak vezuje sankcije pri
cemu razlikujemo: krivicnopravne, gradjanskopravne, I administrativne delikte.
12. Sto je sankcija?

Rijeci Bices kaznjen- slijedi samo ako se ne postupi na nacin predvidjen dispozicijom,
I uvjek se moze ispuniti fizickom silom kojom raspolaze drzava. Mogu se primjenivati
prema licima I prema aktima. Prema licima mogu biti krivicnopravne,
gradjanskopravne I administrativne, dok prema aktima se ugledaju u njihovom
ponistavanju.

Pravni akt

1. Sta je pravni akt?

Oblik u kome se ostvaruju pravne norme I koji je stvoren sa namjerom da se

proizvedu odredjeni pravni efekti.

2. Sta je oblik pravnog akta I koji su njeni elementi?

Oblik pravnog akta predstavlja skup materijalnih cinilaca I nacina kojima se on

svara I ispoljava. 3 elemenata: Nadleznosti subjekta za donosenje pravnog akta,
postupka donosenja pravnog akta I materijalizacije pravnog akta.

3. Sta je sadrzina pravnog akta I koji su njeni elementi?

je izjava volje koja izaziva izvjesnje pravne konsekunece u pravnom

sistemu(glavni element) kao I sama oznaka pravnog akta kako bi se odredilo
mjesto koje zauzima u hijerarhiju pravnih akata (sporedni element).

4. Vrste pravnih akata?

Najznacajnije podjele pravnih akata su: Opste- kojim se stvaraju opste norme I
Pojedinacne- kojim se stvaraju pojedinacne norme.

5. Hijerarhija pravnih akata?

Medju opstim pravnim aktima postoji hijerarhija. Tako ustav predstavlja pravni akt
najvece pravne snage sa kojim moraju biti uskladjeni svi ostali pravni akti. dakle
zakoni moraju biti usaglaseni sa ustavom, podzakonski akti sa zakonima.