HEGEL: Osnovne crte filozofije prava

Hegel gradi enciklopedijski filozofski sistem koji ima dijalektiku grau: teza, antiteza, sinteza. Uz
pomo tog svevaeeg dijalektikog zakona tijekom povijesti ljudi sve vie spoznaju bitak, sve do
toke kada e ta spoznaja biti apsolutna, tj. kada e nestati otuenost Objekta od Subjekta.
Shema sustava ide ovako:
1. Logika
2. Filozofija prirode
3. Filozofija duha - u ovoj sferi se nalazi ono to nas zanima:

3.1. subjektivni duh

3.2. objektivni duh
3.3. apsolutni duh
od ova tri nas zanima objektivni duh:

1. Koji su oblici objektivnog duha?

3.2.1. apstraktno pravo (vlasnitvo, ugovor, nepravo)
3.2.2. moralitet
3.2.3. udorednost ili obiajnost (obitelj, graansko drutvo, drava)

2. to je princip prava, moraliteta i svake obiajnosti?

Princip prava, moraliteta i obiajnosti je samosvijest koja sebe miljenjem shvaa kao bit, tj. duh
svjestan sam sebe, duh O sebi i ZA sebe!

1. APSTRAKTNO PRAVO (vlasnitvo, ugovor, nepravo)

3. to je apstraktno pravo?
Apstraktno pravo je formalna koncepcija prava, koja se ne tie pojedinanih interesa, ve ono
jednostavno daje doputenje djelovanja koje ne ugroava prava drugih. Apstraktno pravo predstavlja
izvanjski pritisak i izraeno je u obliku pravnih zabrana.

4. to je pravo?
Pravo je sloboda koja je formirana u pravnim zakonima i tako realizirana. Pravni sistem je carstvo
ozbiljene slobode - pravo realizira slobodu, u tri stupnja realizacije: apstraktno pravo, moralnost i
obiajnost.
Hegel razlikuje prirodne i pravne zakone. Pravni zakoni su neto postavljeno, neto to potjee od
ovjeka, i to nastaje i razvija se - u dravi.
5. to je sfera prava?
Sfera prava je sfera slobode (a ne prirode).
6. to je zakon? - um stvari
7. Kakva je podjela zakona?
Postoje dvije vrste zakona:
 a) zakoni prirode - oni su opi, toni i vae onakvi kakvi jesu; mjerilo im je izvan nas, moramo
ih spoznati
b) zakoni prava (pozitivni zakoni) - oni su postavljeni, potjeu od ovjeka, stoga nisu
apsolutni: imaju samo historijsku vrijednost, prolazne su prirode.
8. to je predmet prirodnog prava?
- umni pojam prava ?
9. to je pozitivno pravo?
Pozitivno pravo je postavljeno pravo, koje potjee od ovjeka i stoga nije, poput prirodnog prava,
apsolutno, nego je prolazno, ima samo historijsku vrijednost, tj. vai samo u nekoj dravi u nekom
vremenu.
Pravo je pozitivno po:
a) obliku - ono to vai u nekoj dravi, a temelj za njegovo poznavanje je pozitivna pravna
znanost
b) sadraju, po kojemu pravo dobiva pozitivan element: poseban nacionalni karakter, stupanj
njegova povijesnog razvoja, nunost da sustav zakonskog prava sadri primjenu opeg pojma na
posebne sluajeve, posljednja odreenja koja su potrebna za odluku u zbilji
10. Kakvi se segmenti volje javljaju u apstraktnom pravu?
Univerzalna volja, volja U sebi, tj. sloboda OD neega, ini sferu apstraktnog i formalnog prava.
(A subjektivna volja, sloboda ZA neto, tj. volja ZA sebe, koja omoguuje djelovanje, ini sferu
moraliteta! dok obiajnost/udorednost predstavlja jedinstvo univerzalne i subjektivne volje! )
11. to je supstancija prava?
Supstancija prava je slobodna volja. Slobodna volja je osnova i ishodite prava.
12. to je pravni sustav?
Pravni sustav je carstvo ozbiljene slobode, svijet duha proizveden iz njega samoga kao druga priroda.

13. Koje su komponente apstraktnog prava?

a) posjed i vlasnitvo (zaposjedanje, upotreba stvari, otuivanje vlasnitva)
b) ugovor
c) nepravo ili povreda prava

APSTRAKTNO PRAVO - VLASNITVO (zaposjedanje, upotreba stvari, otuivanje vlasnitva)

14. O vlasnitvu?
Vlasnitvo je odnos osobe i stvari.
Vlasnitvo, smatra Hegel, osobi podaruje slobodu (a onda i egzistenciju)!
Vlasnitvo je prvo odreenje slobode ovjeka: ja postajem ja kao osoba tek putem vlasnitva, jer tu
aktualiziram svoju volju stavljajui ju u stvari, i tako one postaju moje. Tek u vlasnitvu osoba opstoji
kao um.
Ljudi su jednaki kao osobe, ali vlasnitvo pojedinaca ne treba biti jednako.

Vlasnitvo poblie odreujemo kao:

Zaposjedanje (moe se desiti tjelesnim zauzimanjem, oznaavanjem ili koritenjem)
Upotreba stvari
Otuivanje vlasnitva (ja se svojeg vlasnitva mogu odrei samo ako je ono neto izvanjsko, dakle ne
mogu otuiti svoju linost, svoju slobodnu volju, obiajnost, religiju!)

Tek pravo od posjeda ini vlasnitvo.

Posjed postaje vlasnitvom tek uzajamnim priznavanjem da je neto neije, a ta uzajamnost mogua je
samo na tlu drave.

APSTRAKTNO PRAVO - UGOVOR

15. O ugovoru?
Ugovor je odnos dviju volja kao jedne zajednike.
Oni koji sklapaju ugovor se moraju meusobno priznati kao osobe i vlasnici, te tada vlasnitvo jendog
moe prei u vlasnitvo drugoga zajednikom voljom.
Pod pojam ugovora se ne moe podvesti brak (Hegel se tu razlikuje od Kanta), a ni priroda drave ne
lei u ugovornom odnosu (= razliito od kontraktualista Kanta, Rousseaua, Lockea).
Ako se ugovor ne izvrava, dolazi do neprava.

APSTRAKTNO PRAVO - NEPRAVO ILI POVREDA PRAVA

16. O nepravu (povredi prava) i zloinu?

U odnosima meu osobama, deava se povreda prava kada se posebna volja suprotstavlja opoj volji.
Kriminalac kri zakon koji je opi, i izvan njega. in zloina je negacija prava, i nakon zloina slijedi
kazna kao negacija negacije.
Kazna je razliita od osvete - osveta je in subjektivne volje i zbog toga predstavlja nov prekraj!

2. MORALITET (naum i odgovornost, namjera i dobrobit, dobro i savjest)

17. to je moralitet?
Moralitet je antiteza prava, izvanjskog pritiska; to je samoodreenje slobodne volje, tj. unutranja
upotreba slobode. Ni drava, ni zakon ne smiju prodrijeti u tu sferu subjektivnosti.
Subjektivna volja, koja ini sferu moraliteta, je volja ZA sebe, sloboda ZA neto, koja dakle
omoguuje djelovanje.
Pravo moralne volje ima tri aspekta:
a) naum i odgovornost - volja ima pravo da djeluje, te da kao svoje akcije prepoznaje samo
one koje je svjesno provodila
b) namjera i dobrobit - u djelovanju treba biti svjestan posljedica tog djelovanja na druge, jer
nam uvijek cilj treba biti dobrobit sviju; meutim, pravo i dobrobit sviju esto dolaze u sukob. To se
prevladava u:
c) dobro i savjest - tu volja prepoznaje dobro kao svoju dunost, dunost radi dunosti,
dakle formalna dunost bez sadraja (kao kategoriki imperativ kod Kanta).
Moralnim ljudskim djelovanjem se realizira ideja dobra u svijetu - njeno ostvarenje je samo sebi
svrhom.

3. OBIAJNOST /UDOREDNOST (obitelj, graansko drutvo, drava)

18. to je obiajnost?
Obiajnost je jedinstvo univerzalne, ope volje (objektivno dobrog) i subjektivne, pojedinane volje
pojedinca.
Etika volja individue je tu svjesna objektivnih dunosti (za razliku od moralne volje, koja nije svjesna
dunosti); udorednost se zbiva kada djelujemo po dunosti.
Dakle, obiajnost je ideja slobode ostvarena u realnome, postojeem svijetu, kroz institucije.
Stoga su tri stupnja udorednosti tri postojee institucije:
obitelj (ovjek)
graansko drutvo (graanin, bourgeois)
drava (dravljanin, citoyen)

UDOREDNOST - OBITELJ (brak, vlasnitvo i dobro obitelji, odgoj djece i razrjeenje

obitelji)

Obitelj je etiki um/obiajni duh u svojoj prirodnoj fazi i karakterizira ga ljubav i osjeaj zajednitva.
19. Koja je osnova obitelji?
Osnova obitelji je ljubav i osjeaj zajednitva.
20. Koje su strane obitelji?
Obitelj ima 3 strane:
a) brak - monogamna veza mukarca i ene koja nastaje iz njihove ljubavi i to
slobodnim pristankom obje osobe da napuste svoju pojedinanu linost i da uu u zajednicu.
b) vlasnitvo i dobro obitelji - obiteljsko vlasnitvo je zajedniko svim lanovima, a
njime upravlja mu kao glava obitelji.
c) odgoj djece i razrjeenje obitelji - odgoj djece ima dva cilja: usaivanje etikih,
obiajnosnih principa u njih, te uzdizanje iz instinktivnog nivoa do toga da postanu slobodne
samostalne linosti spremne da napuste obitelj. Obitelj se razrjeuje ili odlaskom djece, ili razvodom
roditelja, ili pak smru roditelja.

UDOREDNOST - GRAANSKO DRUTVO (sistem potreba, zatita vlasnitva pravosuem,

policija i korporacija)

Graansko drutvo je poveznica obitelji i drave, tj. bitna pretpostavka drave.

To je veza lanova kao samostalnih pojedinaca koji idu za zadovoljenjem svojih potreba, za stjecanjem
vlasnitva, za prikljuivanjem korporacijama.
Zbog tih partikularnih interesa, pojedinci su u graanskom drutvu u antagonistikim odnosima, jer im
se interesi esto suprotstavljaju: graansko drutvo je antagonistiko. Zato drava nastaje iz potreba
graanskog drutva - drava objedinjuje te pojedince, u svakome od njih nalazi ono ope na temelju
ega se oni mogu povezati i suraivati, i tako omoguuje opstanak graanskog drutva.
Dakle, antagonizmi partikularnih interesa privatnih vlasnika, koji postoje u graanskom drutvu, se
pacificiraju u dravi.

21. Koja su 3 momenta graanskog drutva?

Tri momenta graanskog drutva su:
sistem potreba
zatita vlasnitva pravosuem
i policija i korporacija.

a) sistem potreba
22. Koja je osnova graanskog drutva?
Graansko drutvo poiva na sistemu potreba. Za razliku od ivotinja, ljudi imaju uvijek nove i sve
vee potrebe. Potreba je svijest o nedostatku; potreba se zadovoljava radom.
U zadovoljavanju potreba su ljudi upueni jedni na druge, jer svatko radi neto drugo ime se
zadovoljava neka od potreba - pa se uspostavio sistem meusobne zavisnosti (ja peem kruh, ti kopa
u vrtu, on uva djecu).

b) zatita vlasnitva pravosuem

Svatko ima pravo na privatno vlasnitvo. Privatnom vlasnitvu validitet daju zakoni. Zakoni, da bi bili
vaei, moraju biti ope objelodanjeni, obavezni i obvezujui. Njihovo krenje dovodi do kazne.

c) policija i korporacija
Policiju Hegel vidi kao javnu slubu u graanskom drutvu - osim borbe protiv zloina, ona djeluje i
kao vrsta socijalne slube, nadzire trgovinu, obrazovanje, organizira pomo siromanima.
Korporacija pak je posebno bitna za zanatlijski stale, jer ona povezuje interese razliitih osoba, te
svoje lanove titi i podupire.
23. Kako se prelazi iz drutva u dravu?
Iz drutva se u dravu prelazi putem policije i korporacija (drutvenih udruenja) - cilj im je zatita
lanova drutva (kao i stalekom Parlamentu u dravi!).
23.a U to se pretvara korporacija u dravi?
U dravi se korporacija pretvara u staleki Parlament!

UDOREDNOST - DRAVA (unutarnje dravno pravo ili ustav, vanjsko dravno pravo,
svjetska povijest)

24. to je drava?
Drava je politika zajednica u kojoj pojedinci nadilaze razinu svojih privatnih elja (tj. subjektivni
duh, partikularnu volju), te bivaju objedinjeni i pomireni - antagonizmi partikularnih interesa privatnih
vlasnika, koji postoje u graanskom drutvu, tu su dokinuti.
Drava tako predstavlja sintezu principa koji vladaju u prethodnim stupnjevima razvoja duha: ona
spaja opost (osjeaj opeg dobra) i partikularnost (slobodu pojedinanih interesa).
Drava omoguuje ozbiljenje ideja udorednosti i slobode. Kroz ideju slobode u dravi se ozbiljuje
objektivni duh u procesu svjetske povijesti!

Drava nastaje kao rezultat povijesti, a kako je povijesni razvoj bitno uman, tako je i drava - umna.
Stoga Hegel ne eli izgraditi neku idealnu dravu, nego obnoviti stvarnu dravu time to e pokazati
da je umna. Ono to se ini neumnim u samoj dravi nesvjesno radi prema pobjedi umnoga, pa e se
ono to se ini proturjenim na posljetku uskladiti u potpuno razvijenom politikom poretku.
Drava je utjelovljenje, aktualizacija, ozbiljenje boanskoga (apsoluta, uma, duha, slobode) na zemlji.
Svrha drave jest u tome da ona ozbiljuje um/apsolut.
No, dravom se utjelovljenje apsoluta ne iscrpljuje - ona omoguuje umjetnost, religiju i filozofiju
koje na neki nain transcendiraju dravu.
Drava je najvia svrha za pojedinca koji u njoj nalazi istinu svoje egzistencije, svoju dunost i svoje
zadovoljstvo.

Drava nastaje iz sukoba: svaki ovjek eli da ga drugi priznaje, a da on njega zauzvrat ne priznaje, to
uzrokuje borbu za priznanje. Ta borba zavrava nejednakou: iz nje se izlazi ili kao gospodar ili kao
rob, jer e jedan od dvojice, potaknut strahom od nasilne smrti, priznati drugoga, ne traei da ovaj
prizna njega.
Uloga drave je da razrijei taj sukob gospodara i roba. Dakle, ona postie da gospodar i rob jedan
drugoga priznaju.
25. Gdje opstoji ideja slobode?
Ideja slobode opstoji u dravi.
26. Za kakav se oblik vladavine Hegel zalae?
Hegel se zalae konstitucionalnu (ustavnu) monarhiju!!! BITNO!

27. Koji su momenti ideje drave?

Ideja drave ima tri momenta:
unutarnje dravno pravo ili ustav
vanjsko dravno pravo
svjetska povijest.

a) unutranje dravno pravo ili ustav

28. to je unutranje dravno pravo?
Kakav je ustav?
Unutranje dravno pravo, to je - ustav. Ustav je temelj javne slobode, razvijena i ozbiljena umnost i
vrsta baza drave.
Ustav nije neto stvoreno, ve je bie po sebi i za sebe, ono boansko i postojano, stoji iznad sfere
stvorenog.
Drava je racionalna ako ima podjelu vlasti na tri dijela: zakonodavna, upravna i kneevska vlast.
- zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast uspostavlja ono univerzalno, kroz donoenje zakona. U zakonodavnoj vlasti
sudjeluje mnotvo: zakone donosi narod, organiziran u staleki parlament koji ima dva doma: Gornji
dom ine zemljoradnici, najneovisniji i najstabilniji stale, koji stoga posreduje izmeu kneza i
graanskog drutva; Donji dom ine zanatlije i opi stale, i to samo preko predstavnika, koje ne
biraju opim pravom glasa - Hegel naime smatra da mase nemaju dovoljno iskustva niti politikog
obrazovanja za glasovanje)
- upravna vlast
U upravnoj vlasti sudjeluju neki: upravna vlast sastavljena je od opeg stalea, koji je inteligentan i
dobro obrazovan. Upravna vlast provodi odluke koje je, formalno, donio knez i to tako da supsumira
pojedinane sluajeve pod ope, pod zakone.
- kneevska vlast
29. Kakvu ulogu ima knez u filozofiji apsoluta?
Knez ili monarh je jedan i on predstavlja dravu - u njemu su razliite vlasti obuhvaene u
individualno jedinstvo, on je moment cjeline koji apsolutno odluuje.
Postavlja ga Bog i on je najblii Apsolutu (?)
On je taj koji objavljuje rat, potpisuje zakone, imenuje svoje savjetnike - on uvijek ima dunost
odluke, ali ne i konkretnu zadau upravljanja (= upravnu vlast ima opi stale!).
30. Kakav monarh treba biti?
Monarh ne smije biti hiroviti despot - on mora funkcionirati kao lice drave, vodei se savjetima i
odlukama savjetnika, te zakonima koje donosi narod. U dobro organiziranoj dravi on, kao osoba koja
predstavlja dravu, slui samo tome da potvrdi odluku koja je donesena zakonom.

b) vanjsko dravno pravo

Vanjsko dravno pravo proizlazi iz odnosa meu autonomnim dravama. One nisu poput osoba u
graanskom drutvu, koje idu svaka za svojim partikularnim interesom u kontekstu ope
meuzavisnosti; one su sasvim autonomne, nezavisne, no ipak imaju neke odnose meusobno.

c) svjetska povijest
31. to se ostvaruje nakon drave?
to je konani cilj, tj. u to prelazi drava?
Drava prelazi u svjetsku povijest.
Svjetska povijest postupno i linearno, kroz razliite drave, dravna ureenja, narode i vremena, vodi
do realizacije ljudske slobode, tj. do toga da duh postaje sve svjesniji sam sebe.
U povijesti svijeta ima nekoliko bitnih etapa razvoja samosvijesti duha, tj. ostvarenja ljudske slobode:
orijentalna etapa predstavlja djetinjstvo duha, kada je postojala svijest da je samo jedan slobodan, i taj
je onda despot;
u antikoj epohi su samo neki slobodni,
a do svijesti o tome da je ovjek kao ovjek slobodan dolo se tek sa razvojem kranstva, u
germanskim zemljama, gdje su po prvi puta svi ljudi izjednaeni i slobodni.

32. Gdje je izraena ideja svjetskog razvoja?

Ideja svjetskog razvoja izraena je u modernoj dravi kao ostvarenju slobode svih. Tek u modernoj
dravi se ozbiljuje sloboda, i to kao sloboda sviju (prije toga su postojale druge faze povijesti, koje
izraavaju razliite stupnjeve svijesti ljudi o slobodi: istonjaci smatraju da je samo jedan slobodan - i
taj jedan je despot; kod Grka i Rimljana znalo se da su samo neki slobodni, a ne ovjek kao takav; tek
su germanske nacije u kranstvu dole do svijesti da je ovjek kao ovjek slobodan!)

33. Kakav je, kod Hegela, parlament?

Parlament je kod Hegela staleki.
34. to su stalei?
Stalei su nain zadovoljavanja razliitih ljudskih potreba koje postoje u graanskom drutvu - svaki
stale bavi se svojom specifinom djelatnou i tako se osigurava zadovoljenje potreba.
35. Koji su stalei?
Hegel razlikuje tri stalea:
a) zemljoposjednici: supstancijalni ili neposredni stale koji je patrijarhalan, ne-misaon, te
orijentiran najvie na obitelj i obiteljske djelatnosti oko zemlje. Taj je stale najstabilniji i
najneovisniji, stoga je najpogodniji za Gornji dom stalekog parlamenta, iz kojeg posreduju izmeu
kneza i graanskog drutva.
b) zanatlije: refleksivni ili formalni stale koji se bavi proizvodnjom i trgovinom, i toga je u
stalnoj mijeni, najnestabilniji stale, pa u politiku moe ui samo preko predstavnika.
c) opi stale iliti stale graanskih sluga: visokoobrazovani stale, veinom iz srednje klase,
koji ima u vidu ope interese drutva, i stoga se iz tog stalea na temelju zasluga biraju ljudi za
poloaje u vladi. Pripadnici tog stalea ne moraju raditi fiziki posao, jer ih plaa drava.
36. Navedi princip obiajnog suprotstavljanja.
Unutar obiajnosti postoje dva meusobno suprotstavljena elementa: opa volja i pojedinana volja,
koje dolaze u jedinstvo u treem, sintetskom momentu obiajnosti, u dravi.
U dravi pojedinci nadilaze razinu svojih privatnih elja (tj. subjektivni duh, partikularnu volju), te
bivaju objedinjeni i pomireni - antagonizmi partikularnih interesa privatnih vlasnika, koji postoje u
graanskom drutvu, tu su dokinuti.

VOLJA

37. to je volja? to sadri volja u sebi?

Volja u sebi sadri:
a) apsolutnu mogunost apstrahiranja od svakog odreenja, od svih posebnih sadraja htijenja,
tj. okretanje volje samoj sebi; to je prazna openitost htijueg Ja (hou naprosto)
b) usmjerenost na neto, oposebljavanje Ja - diferenciranje, odreivanje, volja koja hoe neto
odreeno (hou neto)
Volja je jedinstvo ta dva elementa (ona je sama sebe svjesna i u htijenju neeg drugog uvijek ostaje pri
samoj sebi) i u tom jedinstvu opstoji njezina sloboda, njena mogunost samoodreenja!
Volja je poseban nain miljenja: miljenje koje sebe prevodi u postojanje.
39. Koja je razlika izmeu miljenja i volje?
Razlika izmeu miljenja i volje je razlika izmeu teorijskog i praktikog dranja (ali to nisu 2
razliite sposobnosti).
40. to je apsolutno objektivna volja?
Apsolutno objektivna volja je volja ukoliko samu sebe ima kao svoje odreenje i ukoliko je tako
primjerena svom pojmu i istinita.
41. to je objektivitet?
Objektivitet je neposrednost opstanka kao vanjska egzistencija: volja postaje sebi u tom smislu
objektivna tek izvoenjem svojih svrha. Ono objektivno je sve to sebi pravimo predmetom koji sebi
stavljamo nasuprot, ali i neposrednost postojanja, u kojem se treba realizirati svrha.
42. to je objektivna volja?
Objektivna volja je ona u kojoj je istina (volja boga, udoredna volja, je objektivna), kao i ona koja je
posve utonula u svoj objekt (djeja volja, robovska volja), dakle, svaka volja koja djeluje voena
stranim autoritetom i jo nije ostvarila beskonani povratak u sebe, volja bez subjektivne slobode.
43. to je subjektivitet?
Subjektivitet je volja kao sloboda koja u sebi bitkuje; njen subjektivitet je konanost, u suprotnosti
prema objektivitetu.
44. to sadri pravo subjektivne volje?
45. Kakva je volja po stupnjevitosti razvoja ideje po sebi i za sebe slobodne volje?
Slobodna volja razvija se u sferi apstraktnog ili formalnog prava, u sferi moraliteta i u sferi
obiajnosti; tek na kraju je slobodna volja u svojoj o sebi i za sebe openitoj egzistenciji.
Slobodna se volja dakle razvija u ova tri stupnja:
1) Univerzalna volja, volja U sebi, tj. sloboda OD neega - ona ini sferu apstraktnog i
formalnog prava.
2) Subjektivna volja, volja ZA sebe, sloboda ZA neto - ona omoguuje djelovanje, i ini sferu
moraliteta.
3) Jedinstvo univerzalne i subjektivne volje nalazi se pak u obiajnosti/udorednosti. Zavrni
stadiji razvoja slobodne volje su u obitelji i graanskom drutvu, da bi se aktualizacija slobodne volje
konano desila u - dravi.
46. to je apstraktna slobodna volja?
- osoba: apstraktnost slobode u pravu poiva na tome da je slobodan ovjek osoba koja sebi
daje vanjsku sferu svoje slobode, te tako svoju pravu realnost ima u izvanjskoj stvari
47. to je pojedinac kao slobodna volja?
48. to je po sebi i za sebe slobodna volja?
- pojedinana volja nekog subjekta; ona je spram realiteta svoja negativna zbiljnost
Slobodna volja je osnova i ishodite prava!
49. to je neposredna ili prirodna volja?
50. Kakva moe biti prirodna (neposredna) volja?
- to je samo tek po sebi slobodna volja
- njen neposredno opstojei sadraj su nagoni, elje, sklonosti
 - moe biti subjektivna i objektivna
51. to je proizvoljnost?
- volja kao proturjeje

52. to je umno?
Umno je samo ono ope, univerzalno (a nikad ne ono pojedinano).

54. Koji je cilj filozofije?

Cilj i zadaa filozofije nije da pouava kakav bi svijet trebao biti, ve da pojmi ono to jest: da pojmi
um, koji se pak utjelovljuje u dravi, tj. da dravu misli kao zbilju uma.
- ostvariti u sistemu svjetsku povijest (?)

55. to je linost/lice/osoba?
- subjekt koji je slobodan za sebe i sebi daje postojanje u stvarima; sloboda u apstraktnom i
formalnom pravu
- volja koja postaje pojedinana volja, a apstraktni identitet je ono to sainjava odreenost
- osoba je volja koja postoji za sebe ili apstraktna volja
- ona je bitno razliita od subjekta, jer je subjekt samo mogunost personalnosti
- osoba je pojedinanost slobode u istom bitku za sebe
56. Koja je uloga, zadatak apstraktne linosti (osobe)?

57. to je opost? - supstancijalnost

58. to je privatnost?

59. Kako se moe ostvariti dobro?

60. to je sloboda?
Sloboda je temeljno odreenje volje.
Vlasnitvo je to koje osobi podaruje slobodu - vlasnitvo je prvo odreenje slobode ovjeka - ja
poslajem ja kao osoba TEK putem vlasnitva, jer ja tu aktualiziram svoju volju stavljajui je u stvari
(koje time postaju moje navlastite).
Najveu slobodu ovjek moe postii tek u dravi, kada se svatko odrie svoje individualne volje u
njenoj posebnosti, te se odluuje za objektivnu i opu volju. Tek u dravi tako ovjek dolazi do umne
egzistencije.

61. Kako sebe zna samosvijest?

- kao neto openito - kao mogunost da apstrahira od samog odreenja - kao posebnost s
odreenim predmetom, sadrajem
62. to ima ovjek u prirodi?
ovjek u prirodi ima nagon za pravom, za vlasnitvom, za moralitetom, za spolnom ljubavi, za
druevnou itd. - on nalazi u sebi kao injenicu svijesti da on hoe pravo, vlasnitvo, dravu. itd.
63. to je potreba?
Potreba je svijest o nedostatku.
64. to je interes?
Interes je svijest o potrebama, racionalna razmjena - osnova modernog drutva (vezani smo
interesima, a ne osjeajima), jer danas nema neposrednih odnosa, ve vlada impersonalnost.
65. to je drutvo?
Drutvo je sfera zbrinjavanja potreba, sfera rada i interesa.

Razlika Kant/Hegel:
Hegel kritizira Kantovu ideju vjenoga mira, smatrajui da su ratovi korisni, jer oni slue duhu da
ostvari svoj naum, a isto tako oni doprinose svetom jedinstvu drave uutkavajui podjele i posebne
interese: u ratu su svi zdrueni domoljubljem za zajedniko dobro. Ratovi su dozvoljen nain, po
Hegelu, da razvijeni narodi podvrgnu nerazvijene svojoj vlasti, i oni e postojati dok god sve drave
ne budu potpuno razvijene. Rat nestaje ozbiljenjem potpuno umne drave!