Anelko Milardovi, Davor Paukovi

Ideje i ideologije
Sveuilite u Dubrovniku
Kolegij: Suvremene politike ideje i ideologije
Dubrovnik, 23. 2. 2011.

Ideje odreenje pojma

Ideja je slika, vienje neega kako bi moglo

biti i kako bi se moglo pokrenuti da bude
Pomou ideja se nastoji objasniti ono realno
ili se nastoji utjecati na promjenu realnog
Izvode se iz ljudskog znanja
Mogu biti racionalne i iracionalne
Klasificiraju se kao: filozofske, drutvene,
politike
2

Politike ideje

Su slike o politikom ivotu u dravi ili

o nainu ureenja politikog ivota u
dravi
One su slike, motrita o tomu kako bi
trebalo urediti politiki ivot u nekom
drutvu
Povijest politike je zapravo povijest
politikih ideja i koncepcija
3

Ideologija odreenje pojma

Viestruko znaenje

primijenjeno miljenje, ukupnost pojmova i konstrukcija u razliitim

oblicima svijesti, usmjerenih na izravno ostvarivanje i praktino
djelovanje

ukupnost ideja svojstvenih jednom razdoblju ili odreenoj drutvenoj skupini

skup ideja koje ine osnovu neke ekonomske ili politike teorije, ili
koje podrava neka grupa ili osoba

Ideologija je nauk o idejama, ili pokuaj objanjenja smisla i svrhe ivota u

svijetu i drutvu
Hyondok Choe - klasifikacija ideologija:

Ideologija je rije koja se odnosi na ideje / nauk

(pozitivistiki pojam)

Svakodnevni iskrivljeni govor u pogrdnom smislu

(pejorativni pojam), ako pojam kojim se izraavaju interesi
vladajue klase
oblik socijalne ili politike filozofije praktinog karaktera
Ideologije imaju spoznajnu, adaptacijsku, orijentacijsku, integracijsku,
identifikacijsku i ekspresivnu ulogu u drutvu

Izvori i obiljeja ideologije

U engleskoj filozofiji: F. Bacon izvori ideologije su u

ljudskoj prirodi, spoznaji i sklonosti zabludama, te
psiholokim uzrocima (etiri vrste idola/ljudskih zabluda
idoli plemena, spilje, trga i teatra)
U Francuskoj 18./ 19. st. pokret o epistemolokim
problemima, poznat kao francuska ideologija (Napoleon)
Destut de Tracy ideologija je znanost o idejama i ima 5
obiljeja:

Teorijsko
Programsko
Dinamiko
Lojalnost
Primatelje i nositelje

Politika ideologija

Ukoliko se nauk o idejama odnosi na dravu i politiku radi se

o politikoj ideologiji (konzervativizam, liberalizam,
socijaldemokracija, komunizam, faizam, nacionalsocijalizam,
globalizam) koja predstavlja kombinaciju svjetonazora i
partikularnih politikih interesa drutvenih skupina

Pojam politike ideologije je moderan pojam njegova

povijest poinje tek s Francuskom revolucijom
Tada dolazi do ulaska niih slojeva u politiki ivot, razvoja
demokracije u kojoj je interes naroda ishodite politike
U demokraciji se se svaki posebni interes koji tei
zadobivanju politike moi mora predstaviti u formi opeg
interesa naroda

Neka odreenja ideologije

Marksizam sustav ideja povezan s vladajuom

klasom (kapitalisti) ideologije prikazuju stvarni
svijet iskrivljeno (negativno odreenje ideologije)
Pareto pozitivistiki stav o ideologijama ljudi se
u svom djelovanju rukovode osjeajima i htjenjima
ali im uvijek nastoje dati loginosti, dosljednosti i
koherentnosti iz toga se deriviraju sustavi
politikih i svjetonazorskih vrednovanja (ideologije)
Mannheim totalni pojam ideologije, nisu samo
protivnika miljenja ideoloka ve i naa vlastita
7

Neka odreenja ideologije

znanstveno socioloka svojevrsna samokontrola

vlastitih ideja slobodni intelektualci

Postmodernistika i poststrukturalistika gledita

fragmentiranost, ideologija preivljava na prikrivanju
socijalnog kaosa

Funkcije politike ideologije

u modernom dobu:
1.

2.
3.
4.
5.
6.

Politika ideologija pridonosi razvijanju

osobnog osjeaja identiteta i time ljudskom
razvoju
Osigurava perspektivu i orijentaciju
Motivira na djelovanje
Olakava proces odluivanja
Pomae u oblikovanju politikog sustava
Omoguuje politiko jedinstvo neke skupine
ili cijele zajednice
9

Ideologija i politika mo

Pojam ideologije je usko vezan s politikom i

politikom moi
Ideologija je svaki razlono povezan skup
moralnih, ekonomskih, drutvenih i kulturnih
ideja koji je vrsto i prepoznatljivo integriran
u politiku i politiku mo (Nisbet)
Mnogi politiari shvaaju ideologiju kao
legitimacijsko sredstvo osvajanja i
ouvanja politike moi time se politike
ideje svode na puku propagandu
10

Ideologija i politika mo

Weber: mo je stupanj vjerojatnosti nametanja

svoje volje drugima unato otporu; sredstva moi sila, novac ili uvjeravanje
Machiavelli: snaga i lukavstvo (lav i lisica)
S poveanjem kompleksnosti drutva raste
znaenje uvjeravanja, kao najdjelotvornijeg i
najjeftinijeg postupka/ sredstva moi
Njime se kod graana postie visok stupanj
habitualiziranja, time reakcije postaju gotovo
automatske
Time politika ideologija postaje istodobno i
sredstvo i oblik moi
11

Ideologija i politika mo

Michael Mann ideoloka mo je jedan od oblika socijalne

moi, uz ekonomsku, vojnu i politiku mo
Ideoloka mo izvire iz osnovne strukture i potreba ljudskih
bia:

Iz ovjekove potrebe da nae konano znaenje u ivotu

Iz potrebe da usvaja norme i vrijednosti
Iz potrebe da sudjeluje u estetskim i ritualnim praksama

Tko monopolizira odgovore na ove potrebe moe stei

znatnu mo
Iz toga je vidljivo da politike ideologije nisu tek pasivni izrazi
drutvenih i klasnih interesa, ve imaju autonomiju te
sposobnost da vode politiko djelovanje i utjeu na
drutveni ivot

12

Ideologija i politika mo

Ideologije su relativno trajni i stabilni sustavi

politikih ideja i vrijednosti koje dijele
politiki univerzum (klasino vienje
ideologije)
Politike se ideologije dijele na: lijeve i
desne, slobodarske i autoritarne, otvorene i
zatvorene i sl.
Glavne se politike ideologije svrstavaju
du osi lijevo-desno:

komunizam-socijaldemokracija-liberalizam-konzervativizam-faizam

13

Ideoloki pluralizam i ideologija kao

zajednica

Bobbio podjela politikih doktrina na 4 vrste:

1.
2.
3.
4.

krajnja ljevica doktrine istodobno egalitarne i

totalitarne
lijevi centar doktrine istodobno egalitarne i
slobodarske
desni centar doktrine istodobno slobodarske i
neegalitarne
krajnja desnica doktrine istodobno antiliberalne i
antiegalitarne

Ideoloke podjele su trajne i temeljne, te stoga

savezi ideoloki razliitih pokreta nisu dugo odrivi
Kako bi ostvarila dominaciju u drutvu, ideologija
mora imati odziva u onim skupinama koje imaju
mo da ta uvjerenja provedu u politike stavove
14

Ideoloki pluralizam i ideologija kao

zajednica

Povezivanje ideologije s interesima odreene skupine

dovodi do toga da se politika ideologija uspostavlja kao
specifina zajednica koja razvija svoj poseban jezik
Interes koji dijele ini ih lanovima iste zajednice, a
lanovi zajednice uvijek e imati posebne zamisli koje
zahtijevaju poseban jezik
Svatko tko eli razumjeti neku ideologiju treba nauiti
njezin jezik (M. Freeden)
Jezgra neke ideologije obuhvaa ideje koje svi korisnici
jezika te ideologije upotrebljavaju, npr.:

u liberalizmu ideja slobode

u konzervativizmu ideja tradicije i autoriteta
u socijalizmu ideja podrutvljenja i jednakosti

15

Ideologija, znanost i politika teorija

Odnos ideologije i znanosti sredinji problem u

teoriji ideologije
Tradicionalno kritiko miljenje ideologija je
suprotna znanosti prema kriteriju istinitosti

Znanost objektivna i istinita spoznaja

Ideologija iskrivljenje istine, manipulacija

Moderno kritiko miljenje pokazalo da ni znanost

nije vrijednosno neutralna, tj. da su moderna
znanost i tehnika ideologije, te da mogu sluiti
neijim interesima

16

Ideologija, znanost i politika teorija

Mannheim ideologija je drutveno uvjetovano

miljenje
Geertz ideologija je sustav ideja koji se izvodi iz
orijentiranja socijalnog aktera da nae pravi smjer
djelovanja u kompleksnom miljeu drutvenog ivota
Ideologija je drukiji tip ljudske tvorbe od znanosti dok
znanost tei istini i intelektualnoj spoznaji, ideologija je
usmjerena identitetu, orijentaciji i djelovanju
Ideologija je nain na koji socijalna grupa ili cijelo
drutvo postie odreenu mjeru samosvijesti
uspostavljajui zajedniki identitet ili skup kolektivnih
ciljeva

17

Ideologija, znanost i politika teorija

Povezanost sa znanou ideologije se tee

predstaviti kao znanstveno utemeljene tvorbe
U prihvaanju neke ideje ili teorije, tj. tvorbe i
irenja ideologije odluujuu ulogu imaju
intelektualci, intelektualne elite
Ideologija ne mora biti prihvaena u znanstvenoj
zajednici jer se ona iri drugim kanalima, ali je
mogu prihvatiti odreene skupine intelektualaca
Tako se neke slabe ili pogrene teorije mogu iriti
kao da imaju autoritet znanosti
U pristupu ideologiji esto se brka znanstvena
validnost i ideoloka korisnost neke teorije
18