EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

[adresa tvrtke]

MIKROEKONOMIKA
SKRIPTA ZA 2.KOLOKVIJ
POJAM I OBLICI KONKURENCIJE
Konkurentske grane:

1. Savrena konkurencija

2. Monopolistika konkurencija

Nekonkurentske grane:

1. Oligopol

2. Monopol

Konkurencija proces meusobnog nadmetanja

Oblici konkurencije:

1. Konkurencija ponude

2. Konkurencija potranje

3. Cjenovna konkurencija

4. Necjenovna konkurencija

5. Neposredna konkurencija (unutar iste grane)

6. Posredna konkurencija (natjecanje poduzea iz razliitih grana)

imbenici koji utjeu na razinu konkurencije:

1. Prijetnja ulazaka novih konkurenata u granu

1
 2. Pregovaraka mo ponuaa

3. Pregovaraka mo kupaca

4. Prijetnja supstituta, zamjenskih proizvoda i usluga

5. Rivalsko nadmetanje u grani izmeu postojeih konkurenata

Na temelju poznavanja imbenika, poduzea donose racionalne poslovne odluke

Obiljeja savrene konkurencije

Obiljeja savrene konkurencije:

o Postoji veliki broj malih poduzea u grani (proizvode male koliine nemaju
utjecaj na cijenu)

o Nova poduzea mogu jednostavno ui u granu i iz nje izai (slobodno kretanje

resursa)

o Potpuna obavijetenost poduzea o trinim uvjetima (omoguuje odreivanje

iste cijene)

o Sva poduzea u grani prodaju istovjetne proizvode

Konkurentske grane imaju veliki broj prodavatelja koji nisu organizirani tako da bi bili u
stanju formirati cijenu

Cijene se odreuju automatski, djelovanjem ponude i potranje

Savrena konkurencija je teoretski model

Pretpostavke na kojima se temelji savrena konkurencija su nerealne

Jako je rijetka u praksi

Ipak model moe dati prihvatljivo tona predvianja posljedica odreenih vrsta promjena

Moe posluiti kao uvod u sloenije granske strukture

Po svojem obiljeju odgovara:

o Fiziokratskom naelu laissez-faire

o Naelu nevidljive ruke Adama Smitha

2
 Model trita najveeg mogueg stupnja konkurencije

Potranja je savreno elastina

Mali proizvoai promjenom ponuene koliine ne utjeu na ukupnu ponudu niti na

visinu cijene na tritu

Krivulja potranje za proizvodom pojedinanog ponuaa je vodoravna crta

Slobodan ulazak novih proizvoaa u granu obara cijenu (dri ju na trinoj razini) te
eliminira dobit

Motivi za ulazak u granu savrene konkurencije

Proizvoa nema kontrolu nad cijenom proizvoda

Proizvoa ne moe razviti proizvod koji bi bio razliit od konkurentskih

Stoga, jedina strategija za maksimaliziranje dobiti je:

o Sniziti proizvodne trokove po jedinici proizvoda

o Proizvesti onu koliinu proizvoda koja minimalizira jedinini troak

o Prodati proizvod po cijeni koju odredi trite

Onaj proizvoa koji ostvari ispod prosjene trokove proizvodnje ostvarit e dobit iznad
prosjeka grane

3
 Izostanak ekonomske propagande istovjetni proizvodi njegovog konkurenta

Proizvoai su u nemogunosti razviti proizvod koji je drugaiji od njegovog konkurenta,

te ne mogu zaraunati veu cijenu od trine

Jedino ako poveaju proizvodnu uinkovitost, snize ukupne trokove, mogu ostvariti iznad
prosjenu dobit (vrlo mali broj proizvoaa)

Poduzea u savrenoj konkurenciji ne ostvaruju ekonomsku dobit ostvaruju normalnu

dobit u visini implicitnih trokova

Obiljeja monopolistike konkurencije

Model trita ogranienog stupnja konkurencije (stupanj konkurencije je i dalje jako visok)

Ograniena konkurencija pojedina poduzea dovodi u povoljniji poloaj

Razlozi ograniene konkurencije:

4
 Razliiti imbenici institucionalne naravi (uplitanje drave)

o Ekonomske naravi (trina struktura)

o Psiholoki razlozi

o Politiki razlozi

Znaajke (obiljeja) monopolistike konkurencije:

Veliki broj malih poduzea

Nema suradnje (granske) izmeu ponuaa

Jednostavan ulazak u granu

Proizvode diferenciran proizvod

Utjecaj na cijenu proizvoda je vrlo ogranien (bliski supstituti)

Imaju vrlo mali utjecaj na cijenu proizvoda

Ostvaruju mali dobitak ili marginalni dobitak

Vrlo rairena trina struktura

Potranja je jako elastina (ne potpuno)

Mali proizvoai promjenom ponuene koliine mogu vrlo malo utjecati na visinu cijene
na tritu (malo slii monopolu)

Krivulja potranje je poloeni opadajui pravac

S obzirom na veliki broj konkurenata koji prodaju sline proizvode, ponua e izgubiti
veliki dio svoje prodaje ako bi cijenu svog proizvoda znaajnije poveao

5
Diferencijacija proizvoda
Diferencijacija proizvoda je skup postupaka kojima ponua moe svoj proizvod uiniti
razliitim u odnosu na proizvode drugih ponuaa

Poveava sposobnost poduzea da podigne cijenu (unutar uskih granica), a da ne izgubi

preveliki dio prodaje

Smanjuje elastinost potranje za proizvodom ili uslugom

Daje ponuau blagi stupanj monopolske moi

Izvori diferencijacije proizvoda:

Lokacija objekta za prodaju

Kvaliteta proizvoda/usluge

Uslunost osoblja

Ime poduzea (vlasnika)

Ekonomska propaganda

Strategije diferencijacije proizvoda:

Kratkorona (ograniena na propagandne kampanje)

Dugorona (izgradnja ugleda potene i pouzdane tvrtke, tvrtke koja izrauje kvalitetne
proizvode)

6
Prednosti diferencijacije proizvoda:

1. Moe stvoriti privrenost prema poduzeu i njezinim proizvodima i tako je zatititi od

konkurencije

2. Moe osigurati poduzeu veu stabilnost prodaje (lake planiranje proizvodnje i prodaje)

3. Moe poduzeu pruiti prigodu da zarauna vie cijene za svoje proizvode, do razine na
kojoj kupci vjeruju da je diferenciranje proizvoda vrijedno vie cijene

Strategija konkurentnosti
Konkurencija proces meusobnog nadmetanja

Konkurentnost relativni poloaj jednog konkurenta u odnosu na druge konkurente

Konkurentnost:

o Dugorono sposobnost odrivosti poduzea

o Kratkorono uspjenost poduzea na tritu mjerena njegovim trinim udjelom

ili profitabilnosti

Za potrebe mikroekonomske analize najveu vanost ima konkurentnost u kratkom roku

Konkurentnost u kratkom roku moe se definirati sa stajalita dvaju subjekata na

tritu:

o Sposobnost prodavatelja:

proizvodi dobra i usluge koja udovoljavaju zahtjevima trita

7
 Mjerilo konkurentnosti prodavatelja je stopa trinog udjela

o Sposobnost kupaca:

Da postigne to vei udio u potranji

Mjerilo je stopa udjela u potranji

Nain promatranja konkurentnosti sa stajalita vremena:

Procjenjivanje unaprijed (kakve su anse poduzea, perspektiva, da pobijedi konkurente

koji se u budunosti mogu pojaviti na tritu)

Ocjenjivanje unazad (to je poduzee postiglo, retrospektiva, u ostvarivanju povoljnog

poloaja u odnosu na konkurente na tritu)

Glavne strategija postizanja konkurentske prednosti:

Strategija dobavljaa s niskim ukupnim trokovima za iroki krug kupaca

Strategija iroke diferencijacije

Strategija najpovoljnijeg dobavljaa (bolji i jeftiniji proizvodi)

Usmjerena strategija uz niske trokove

Usmjerena strategija diferencijacije

Rairenost konkurentskih grana

Savrena konkurencija - izrazito rijetka (nemaju svi uvijek istovjetne proizvode)

Monopolistika konkurencija izrazito rairena

8
 Konkurentske grane oko 40% ukupnog proizvoda gospodarstva (poljoprivreda, ribarstvo,
sitna proizvodnja, usluna djelatnost)

Razvojem e-trgovine mnoga trita sve vie nalikuju savrenoj konkurenciji

Savrena cijena (A. Smith): teoretski ispravna cijena formirana na slobodnom i otvorenom
tritu

Obiljeja konkurentskih grana

Aktualnost doktrine "Laissez - Faire"

9
 Parola francuskih klasinih ekonomista, fiziokrata iz 18. stoljea, koji poljoprivrednu
proizvodnju smatraju izvorom bogatstva i napretka

Pustite da stvari teku same od sebe, neka se svijet sam snalazi

U saetom obliku izraava ideje o idealnoj slobodnoj konkurenciji i tzv. prirodnom

poretku

Djelotvoran, samoregulirajui sustav

Malo upletanja drave

Nastao kao odgovor na merkantilistiku politiku, Jean-Baptiste Colbert-a, ministra

financija Luja XIV (17. stoljee) koji je:

o razvio sustav kontrole gospodarstva od strane drave

o ojaao dravne prihode

o poticao izvoz i

o ograniavao uvoz

10
Nekonkurentske grane
Nesavrena konkurencija i nekonkurentske grane
o Konkurentske grane ne mogu kontrolirati ponudu (ulazak novih) i cijene
proizvoda

o Trine strukture nesavrene konkurencije (posjeduju barem minimalnu trinu

mo):

Monopolistika konkurencija

Oligopol

Monopol

Konkurentske grane

o Savrena konkurencija

o Monopolistika konkurencija (pogodan za proizvodnju u malim serijama)

Nekonkurentske grane

o Oligopol (pogodan za proizvode gdje je racionalna masovna proizvodnja)

o Monopol (pogodan za proizvodnju u kojima se koriste prirodni resursi)

11
 Kako odrediti da li poduzee pripada nekonkurentskoj ili konkurentskoj grani?

Trini udio pojedinog poduzea:

o U konkurentskim granama je mali (razina koncentracije je mala)

o U nekonkurentskim granama je velik (razina koncentracije je velika)

Lorenzova krivulja:

o Prikazuje razdiobu trinog udjela u odreenoj grani

o Koristi se kao mjerilo koncentracije trine moi u grani

o to je blia pravcu od 45 stupnjeva (pravcu savrene raspodjele) u grani je jaa

konkurencija, a intenzitet koncentracije manji

12
Pojam monopola
Savrena konkurencija je vrsta trine strukture koja se temelji na brojnim
pretpostavkama od kojih neke nisu realne

Monopol kao trina struktura je gotovo potpuno suprotna u odnosu na savrenu

konkurenciju

13
 Jedno poduzee proizvodi ukupni proizvod na odreenom tritu bez bliskih zamjena i s
visokim zaprekama ulaska u granu

Obiljeja monopola:

o Mnogo kupaca

o Jedan prodavatelj

o Nema bliskih supstituta proizvodu poduzea

o Ulazak u granu je potpuno zaprijeen

o Krivulja potranje poduzea je ujedno trina krivulja potranje i stoga ima

opadajui nagib

Monopolist nastoji maksimalizirati dobit, te ne samo to bira koliko proizvoditi, nego

odluuje i o cijeni proizvoda (odlukom o koliini odreuje cijenu)

to sprjeava monopolista da zarauna izrazito visoku cijenu?

Potranja postaje elastinom i uz takvu cijenu nee biti dostatna potraivana koliina

Monopolist eli postii najviu cijenu koja maksimalizira njegovu dobit

Ukupni prihod u monopolu se razlikuje u odnosu na savrenu konkurenciju

U savrenoj konkurenciji vea prodaja znai i vei prihod, a u monopolu vea

prodaja zahtijeva snienje cijene

Elastinost potranje moe se promatrati na temelju promjena ukupnog prihoda pri

kretanju niz krivulju potranje

14
Ekonomske posljedice monopola
Monopol je potpuna suprotnost savrenoj konkurenciji

Dvostruki ekonomski teret (teta) monopola:

o Smanjivanje proizvodnje

o Podizanje cijene

15
Pravila odluivanja u uvjetima konkurencije:

Odluka o koliini proizvoda ne utjee na cijenu

Bilo koju koliinu proizvoda prodaje po trinoj cijeni

Konkurencija (mogunost ulaska novih) obara cijenu u interesu kupca

Pravila odluivanja u uvjetima monopola:

Odluka o koliini proizvoda utjee na cijenu

Vea proizvodnja sniava cijenu proizvoda

Nema konkurencije i cijena se moe poveavati ili ne u skladu s interesom ponuaa

Stvaranje i odravanje monopolskog poloaja

Monopolski poloaj (mo) mogu imati i poduzea koja kontroliraju 1/3 ili trita
(oligopol)

Oligopolska poduzea mogu imati monopolsku snagu

Stvaranje monopolskog poloaja putem patentne zatite ili oblikovanjem marke

proizvoda

Odravanje putem ulaganja u ekonomsku propagandu, lobiranje, kupnju nove opreme,

razvoj novih proizvoda koje nije mogue lako imitirati i sl.

o odreivanjem niih cijena proizvoda monopolist odustaje od punog koritenja

svoje monopolske moi kako bi obeshrabrio ulazak novih poduzea u granu

Koritenje monopolskog poloaja:

16
 1. Pristup poveavanje cijene i ograniavanje proizvodnje (kataloke cijene)

2. Pristup suavanje ponude tako da se cijena na tritu sama podie na viu razinu

Prirodni monopol
Zakonski monopol (legitimni, de jure, u naelu)

Stjecanjem povlastica u obliku patenta, licencije ili koncesije na temelju zakona

Kljuni resurs je u vlasnitvu jednog poduzea

Drava daje jednom poduzeu iskljuivo pravo proizvodnje jednog dobra

Prirodni (naravni, de facto, stvarni) nastaje:

Trokovi proizvodnje ine jedno poduzee uinkovitijim od veeg broja poduzea

Na temelju koritenja ekonomije razmjera (primjer mosta, vodovoda i sl.) koja omoguuje
nie prosjene trokove proizvodnje za bilo koju razinu opsega proizvodnje

Vie od jednog proizvoaa u istoj grani znailo bi rasipanje resursa i ekonomski

neuinkovitu proizvodnju

Kontrola monopola:

Nacionaliziranjem monopolskih poduzea

Kontrolom cijena monopolskih poduzea

o Doputa se ostvarivanje odreene stope dobiti i povrata na kapital

Relativno znaenje pojma monopol

Monopol se definira kao trino stanje u kojem postoji samo jedan
prodavatelj odreenog dobra ili usluge

Postoje odreeni elementi monopola ak i u vrlo konkurentskim situacijama, a neki

elementi konkurencije i u izrazito monopolskim situacijama.

17
 Globalni monopol

Apsolutni (isti) monopol

Prijelaz iz monopola u konkurenciju i obrnuto:

1. Iz konkurencije u monopol

Uvoenjem novih proizvoda

Oblikovanjem marke proizvoda

Izgradnjom kapaciteta za masovnu proizvodnju

2. Iz monopola u konkurenciju

Prestanak patentne zatite (primjer PLIVA)

Neto probitak za drutvo u cjelini (raste potroaki probitak - gubitak probitka za

monopol)

Pojam i poloaj oligopola

Obiljeja strukture trita:

Mnogo kupaca

Malo prodavatelja, svaki ima razmjerno veliki trini udio (etiri ili manje proizvoaa dri
najmanje 50 % vrijednosti prodaje grane)

Postoji mogunost njihovog povezivanja radi poveanja cijene (monopolska mo)

oligopolist je "traitelj cijene" (price searcher)

Homogeni ili diferencirani proizvodi

Ulazak moe biti u rasponu od potpuno zaprijeenog do savreno slobodnog

manje je vaan ukupni broj proizvoaa u grani, bitan je broj samo onih proizvoaa
izmeu kojih kupci mogu stvarno birati

1. ograniena mogunost izbora

2. meusobna ovisnost

18
Rairenost i oblici oligopola
50% vrijednosti uinaka gospodarstva

Najee oligopolske grane:

o Proizvodnja automobila

o Industrija elika

o Strojogradnja

o Brodogradnja

o Proizvodnja eera

o Rafinerije nafte

o Proizvodnja cementa

o Proizvodnja duhana

o Proizvodnja piva

Oblici oligopola:

isti (savreni) - u kojem ponuai nude istovjetne (standardizirane, nediferencirane,

homogene) proizvode, posebice na tritu proizvodnih dobara

Diferencirani (nesavreni) - u kojem ponuai nude sline (diferencirane, heterogene)

proizvode

o mijenjanje fizikih obiljeja proizvoda ili odreenog modela proizvoda (promjene

u kvaliteti, dizajnu, funkcionalnim svojstvima i zamjenskim dijelovima)

o stvaranje prividne razlike u proizvodima putem ekonomske propagande i

promotivnih tehnika koje pomau u oblikovanju stava kupca prema proizvodu.

19
Zapreke ulaska u oligopolsku granu
Razlozi (imbenici) koji sprjeavaju ulazak poduzea, potencijalnih konkurenata, na
odreeno trite

Sve ono to omoguuje oligopolu da ne postane konkurentska grana

Izvor su ukupne monopolske moi (mogunost kontrole ponude i cijena)

Oligopolska poduzea mogu u dugom roku ostvarivati dobit ako u granu kojoj pripadaju
ne uu rivalska poduzea, u tome sluaju dobit bi se smanjila ili eliminirala

Prirodne barijere:

Ekonomija razmjera

Visoki trokovi

Diferenciranje proizvoda

Iskljuivo vlasnitvo

Veliina trita

Umjetne barijere:

Patenti i autorska prava

Vladine dozvole i koncesije

Uvozne barijere

Obiaji i tradicija

Predatorne cijene.

Zapreke izlaska iz oligopolske grane

Zapreke izlaska iz oligopolske grane su:

Trajnost i specijaliziranost sredstava

Visoki trokovi izlaska

Strateki razlozi (meuovisnost, pristup financijskim tritima i okomita integracija)

20
 Informacijski jaz

Menaderski otpor

Drutvene zapreke

Nain raspolaganja sredstvima

Oligopolska kontrola ponude

Rizinost cjenovne konkurencije iz koje proizlaze dvije vrste neizvjesnosti:

trine (izvan grane) - koje proizlaze iz promjenljivosti odnosa ponude i potranje

konkurentske (unutar grane) - koje proizlaze iz mogueg ponaanja konkurentskih

oligopolista

Oligopolisti se esto vode naelom "ivi i pusti neka ivi"

Oligopolisti svoje djelovanja nastoje usmjeriti na podruje necjenovne konkurencije

Kontrola cijena

o Dogovaranje stalnih (vrstih) cijena ili fiksiranje cijena

o Pogodbe o koliini proizvoda

o Odgovor na slabu potranju je smanjivanje proizvodnje

Strategija sniavanja cijena

o koriste poduzea koja mogu proizvoditi uz nie trokove, u takvim je uvjetima

cjenovna konkurencija uinkovita

o Konkurenti ih ne mogu pratiti, ne mogu se odrati u grani

Stabilnost oligopolske cijene

Prelomljena krivulja potranje pojedinanog oligopolista

21
 Mogue pojedinane odluke:

o Poveanje cijene, bez odgovora konkurenata, potranja je elastina

o Snienje cijene, uz odgovor konkurenata, potranja je neelastina

Tehnike utvrivanje cijene

22
Tehnika utvrivanja cijene su:

1. Cjenovno predvoenje (liderstvo - isti oligopol, homogeni proizvodi)

2. Neformalno usklaivanje (cijene su usklaene, ali nema jasnog dokaza o cjenovnom

predvoenju npr. automobilska industrija)

3. Tajni sporazumi (nezakonito ponaanje)

4. Javni sporazumi (OPEC)

Oblici necjenovne konkurencije

Prodajni napori

Kvaliteta proizvoda

Inovacije

Lokacija

Ulaganje u kapacitet

Utjecaj na definiranje standarda

Suradnja s konkurentima

Uinci ekonomske propagande na potranju:

Najvaniji dio ukupnih prodajnih napora poduzea, radi poveanja prodaje

Ima dva bitna uinka:

o poveanje potranje (pomak krivulje potranje udesno) i

o smanjenje elastinosti potranje (krivulja potranje postaje strmija)

23
Prednosti necjenovne konkurencije:

1.Mogu se kontrolirati razmjeri konkurencije

2.Trokovi se prebacuju na kupce
3.Konkurenti ne mogu brzo reagirati
4.Potie se rast potranje
5.Smanjuje se cjenovna elastinost na rast, a poveava na pad cijene

Predvianje ponaanja oligopolista

Nain ponaanja oligopolista ovisi o njihovoj organiziranosti unutar grane

Imaju vie slobode odluivanja o cijenama i opsegu proizvodnje u odnosu

na konkurentske grane

Potencijalni raspon moi oligopolista nad cijenama vrlo je irok

Kooperativni oligopol je vrsto organizirana skupina oligopolista (meusobno ovisni

oligopolisti, kartel), suoena s vrlo neelastinom potranjom za njihovim proizvodom (imaju
monopolsku mo)

Konkurentski oligopol ine neovisni oligopolisti suoeni s jakom vanjskom

konkurencijom (nekooperativni oligopolisti) koji posluju potpuno neovisno jedan o drugom
premda pripadaju istoj grani (mogu biti bez stvarne moi nad cijenama).

Trina mo oligopola
Trina mo je stupanj kontrole to ga jedno poduzee ili mali broj poduzea imaju nad
cijenom i odlukama o proizvodnji u nekoj grani djelatnosti

Kvantitativno mjerilo stupnja trine moi je granski koeficijent koncentracije, to jest

postotak ukupne proizvodnje ili prodaje neke grane koji dolazi iz njegovih etiri ili osam
najveih poduzea

24
 Koeficijent koncentracije vrlo je visok u nekonkurentskim granama, a nizak u
konkurentskim granama

Varira od grane do grane i od vremena do vremena

Ovisi o stupnju kooperacije unutar grane

Cjenovna ogranienja mogu biti vie ili manje djelotvorna (automobili, nafta)

Razina dobiti moe biti vrlo razliita

Metode kontrole ponude:

Strategijom sniavanja cijena - to jest ratom cijena, oligopolisti prisiljavaju nova poduzea
na naputanje posla

Integracijskom strategijom - to jest otkupom novih poduzea, otklanja se konkurencija za

udomaena poduzea u odreenoj grani

Cjenovna ogranienja oligopolista

1. Mogunost krenja i ogranieni vijek oligopolskih sporazuma

2. Poveana elastinost potranje za proizvodom (zbog meugranske ili vanjske

konkurencije)

3. Dinamian razvitak trita i proizvoda

4. Mogunost djelovanja vlade (sudski sporovi, opozivi vladinih ugovora, ukidanje novanih
poticaja i zatitnih carina ili javna ispitivanja i izvjeivanje javnosti)

5. Postojanje sukoba ciljeva poduzea (stvaranje povoljne slike u javnosti ili dugoroni rast
poduzea)

25
Proizvodna funkcija
Pojam proizvodne funkcije
Proizvodnja proces u kojem se dobra i usluge manje vrijednosti, koje nazivamo resursima
(inputima), pretvaraju u dobra i usluge vee vrijednosti, koje nazivamo uincima (outputima).

Proizvodni sustav ine:

Inputi - ulaz (polazite, temelj) proizvodnog sustava,

Outputi - izlaz, ishod (proizvodi i usluge) proizvodnog sustava,

Proces - aktivnost fizikog pretvaranja proizvodnih resursa u uinke.

26
Tehnologija je:

Radni postupci (ue znaenje)

Znanja primjenjiva u praksi (ire znaenje)

Proizvodni proces obuhvaa razliite vrste aktivnosti kojima se mijenja:

fiziki oblik dobara (prerada),

mjesto koritenja dobara (prijevoz) ili

vrijeme koritenja dobara (skladitenje).

Proizvodnja kao proces stvaranja ili dodavanja nove vrijednosti:

u uem smislu (promjena oblika dobara)

u irem smislu (poveanje vrijednosti dobara)

Penica na njivi penica u silosu penica u mlinu brano u mlinu brano u skladitu
brano u pekarnici kruh u pekarnici kruh u prodavaonici ...

Proizvodna funkcija = matematiki (koliinski) odnos koji pokazuje ovisnost koliina odreenog
proizvoda o koliinama pojedinih upotrijebljenih inputa. On je model koja prikazuje
oblik odnosa izmeu koliine prinosa (outputa) i koliine jednog promjenjivog resursa (inputa),
pod uvjetom da su svi ostali resursi nepromjenjivi. Proizvodna funkcija odraava postojea
tehnoloka ogranienja.

Y1 = f (x ) 1

y1 = prinos (opseg proizvodnje), ovisna varijabla,

x1 = koliina proizvodnih resursa, neovisna varijabla.

27
Dva naina izraavanja i tumaenja proizvodne funkcije:

maksimalnom koliinom outputa koja se moe dobiti iz odreene koliine inputa

(izdanost) ili

minimalnom koliinom inputa koja osigurava odreenu koliinu outputa (tedljivost).

Primjena proizvodne funkcije

Proizvodna funkcija je jedna od metoda input-output analize (prouavanja odnosa izmeu
ulaganja i uinaka u proizvodnji kao naturalnom odnosu), a pomou cijena naturalni se odnos
moe izraziti vrijednosno.

Proizvodna funkcija omoguuje:

predvianje opsega proizvodnje uz poznate koliine i kakvou resursa, te uz odreene

uvjete i metode (tehnologiju) proizvodnje.

izbor koliinski najpovoljnije kombinacije inputa (resursa) u proizvodnji odreenog

outputa (tehniki uinkovite kombinacije) i

izbor najpovoljnije tehnologije (metode) proizvodnje.

Odnos izmeu inputa i outputa moe se izraziti jednadbom (proizvodna funkcija):

y1 = f (x1 / x2, x3,..., xn);

Okomita crta pokazuje da je koliina resursa X1 promjenjiva, a da su koliine ostalih

resursa stalne.

Ako sve raspoloive resurse rasporedimo u dvije skupine (Q koliina proizvoda; L rad;
K kapital) tada proizvodna funkcija ima oblik:

Q = f (L, K)

Oblici proizvodne funkcije

28
Odnos izmeu outputa (proizvoda) i jednog promjenljivog inputa (resursa) moe imati tri opa
oblika:

konstantni odnos (linearna proizvodna funkcija),

opadajui odnos (degresivna proizvodna funkcija) i

rastui odnos (progresivna proizvodna funkcija).

Linearna proizvodna funkcija

Ima konstantni odnos izmeu koliine prinosa i koliine jednog promjenljivog resursa

Koliina prinosa raste za isti iznos za svaku dodatnu jedinicu resursa

Ima jednak nagib (koeficijent smjera)

Linearna proizvodna funkcija s jednim promjenljivim inputom

29
Degresivna proizvodna funkcija
Ima opadajui odnos koliine prinosa i koliine jednog promjenljivog resursa

Konkavno zakrivljena u odnosu na X-os

Javlja se pri viim razinama ulaganja resursa

Dodavanjem dodatne jedinice resursa granini prinos se smanjuje (opada)

30
Progresivna proizvodna funkcija
Rastui odnos koliine prinosa i koliine jednog promjenljivog resursa

Svaka dodatna jedinica resursa rezultira veim porastom prinosa

Konveksa u odnosu na X-os

Javlja se pri niskim razinama ulaganja resursa

Dodavanjem dodatne jedinice resursa granini prinos se poveava (raste)

Klasina proizvodna funkcija

31
 predstavlja kombinaciju sva tri poznata opa oblika odnosa input-output.

Proizvoa ne moe mijenjati proizvodnu funkciju, ali moe birati izmeu alternativnih funkcija.

Proizvoa treba znati:

o koliinske odnose izmeu inputa i outputa

o potrebne koliine resursa (inputa) za odreenu proizvodnju

Za uspjeh proizvodnje posebno je bitan input tehnologije ili znanja o tome kako se inputi
mogu pretvarati (transformirati) u outpute.

Ukupni, prosjeni i granini proizvod

Ukupni proizvod ili ukupni prinos (y1) je koliinski izraen rezultat ulaganja odreene koliine
jednog promjenljivog inputa (x1), pri emu su koliine ostalih inputa nepromjenljive.

Y = f (x )
1 1

Prosjeni proizvod ili prosjeni prinos nekog inputa definira se kao omjer ukupnog prinosa (y 1) i
koliine tog inputa uloenog u proizvodnju te koliine ukupnog prinosa.

y /x1 1

Granini proizvod ili granini prinos je dodatna koliina prinosa (y1) koja je rezultat dodavanja
jedne koliinske jedinice odreenog inputa (x1), to jest stopa promjene ukupnog prinosa.

y / x
1 1

32
33
Slojevi proizvodne funkcije
Prvi sloj: do razine promjenljivog inputa pri kojoj je granini prinos maksimalan.

Drugi sloj: zavrava na razini inputa pri kojoj prosjeni prinos postaje maksimalan.

Trei sloj: zapoinje na razini ulaganja promjenljivog inputa pri kojoj je prosjeni prinos
maksimalan.

etvrti sloj: ukupni prinos se smanjuje.

Zakon opadajuih prinosa

34
 Zakon opadajuih prinosa (promjenljivih omjera) ako se koliina jednog resursa
postupno dodaje nepromijenjenim koliinama drugih resursa, mogue je dostii toku u kojoj
e dodatni prinos po dodatnoj jedinice resursa padati - Jacques Turgot, 18. stoljee
(zakon neproporcionalnih prinosa).

Tehnoloki zakon koji opisuje fizike odnose izmeu inputa i outputa

Ne moe se odrediti koliina pojedinih promjenjivih resursa koji e dati najveu dobit u
proizvodnji nekog dobra (cijena i jedinini troak)

Proizvodna funkcija i razlike u tehnologiji

Razlika izmeu proizvodnih funkcija nastaje zbog razlika u tehnologiji

Poboljanje tehnologije rezultira veom koliinom proizvoda koji se moe dobiti iz

odreene koliine resursa

Kada nema nikakve razlike u trokovima izmeu razliitih tehnologija, proizvoa bi

trebao izabrati onu koja daje vei proizvod

Nova tehnologija esto daje manji proizvod na niskim razina (za razliku od stare
tehnologije), a vei na viim razinama ulaganja odreenog promjenjivog resursa (prednost
imaju veliki proizvodni kapaciteti)

Proizvodna funkcija s vie promjenljivih resursa

Dva ili vie resursa su promjenljivi

Izbor optimalne kombinacije resursa:

o S najniim trokovima u uvjetima nepromjenljivih prihoda

35
 o S maksimalnim dobitkom u uvjetima promjenljivih prihoda

Najjednostavnija situacija: dva promjenljiva resursa; Q = f(K,L/X,Y,Z)

Kombinacije proizvodnih resursa

Uinkovitost (efikasnost) oblik uspjenosti poslovanja koji maksimalizira proizvodnju
ili minimalizira troenje oskudnih resursa

36
 Tehniki uinkovite kombinacije resursa

o Fiziki pojam

o Proizvodni postupak je tehniki uinkovit ako ne rasipa bilo koji resurs

o Proizvodnja je tehniki uinkovita ako ni jedna druga metoda proizvodnje ne

moe dati jednak uinak koritenjem manjih koliina jednog resursa bez koritenja veih
koliina nekog drugog resursa

Ekonomska uinkovitost

o Proizvodnja se ostvaruje uz najnie mogue trokove

o Daje odgovor na pitanje koja od tehniki uinkovitih kombinacija resursa rezultira

najniim trokom

Traenje najpovoljnije (optimalne) kombinacije proizvodnih resursa ima dvije faze:

1.Tehnika uinkovitost

Odrediti kombinaciju minimalnih koliina resursa za proizvodnju odreene koliine

proizvoda

Prikazuje se u obliku krivulje izokvante

2.Ekonomska uinkovitost

Najpovoljnija kombinacija proizvodnih resursa sa stajalita trokova

Prikazuje se u obliku izotrokovnog pravca

37
Krivulje jednakih koliina (izokvante)
Izokvanta je krivulja koja prikazuje sve tehniki uinkovite metode proizvodnje koje se
mogu upotrijebiti za dobivanje odreene koliine proizvoda odnosno usluga

Toke na izokvanti predstavljaju razliitu kombinaciju promjenljivih resursa koja se moe

upotrijebiti za proizvodnju jednake koliine proizvoda

Obiljeja izokvante (krivulje jednakih koliina):

1.

1. Opadajua krivulja

2. Negativan nagib

3. Konveksna u odnosu na ishodite

4. Udaljenost od ishodita znai vei opseg proizvodnje

38
Nagib krivulje jednakih koliina (izokvante)
Opadajui nagib krivulje izraz je zahtjeva za tehnikom uinkovitou

Metoda proizvodnje koja koristi vie jednog resursa mora upotrijebiti manje drugog
resursa kako bi bila tehniki uinkovita

Nagib krivulje je negativan, a njegova apsolutna vrijednost se smanjuje kretanjem niz

krivulju koja postaje sve manje strma (jedan dodatni stroj zamjenjuje sve manje radnika)

MRSLK = granina stopa zamjene

STZLK = granina stopa tehnike zamjene

MRSLK = STZLK

STZLK = - (Promjena resursa rada / Promjena resursa kapitala)

= - (L / K)

MRSLK = STZLK = MPK / MPL

Granina stopa tehnike zamjene ovisi o graninim proizvodima rada (MP L) i kapitala (MPK).

Pravci jednakih trokova (izotrokovni pravci)

Izotrokovni pravac prikazuje sve kombinacije dvaju resursa koje proizvoau stvaraju
isti ukupni troak

to je vei ukupni troak, izotrokovni pravac je udaljeniji od ishodita

Krajnje toke izotrokovnog pravca predstavljaju maksimalne koliine resursa koje se

mogu nabaviti za jednaki ukupni troak:

TC = P L + P K
L K

39
 Nagib izotrokovnog pravca jednak je omjeru trokova po jedinici resursa, omjeru
njihovih nabavnih cijena

PK / PL

Nagib pravca mogue je izraziti i kao omjer izmeu promjene koliine uposlenog rada (Y-
osi) i promjene koliine uposlenog kapitala (X-osi)

- L / K

Nagib izotrokovnog pravca je negativan jer je pravac opadajui

Nagib izotrokovnog pravca se mijenja ovisno o promjeni odnosa izmeu cijene rada i
cijene kapitala

- L / K = PK / PL

Odreivanje optimalne kombinacije resursa

Spoj izokvante i izotrokovnog pravca prikazuje najbolju (optimalnu) kombinaciju resursa

Optimalna kombinacija resursa je ona kombinacije koja omoguuje stvaranje odreenog

opsega proizvodnje uz najnie mogue ukupne trokove

Izotrokovni pravac koji odgovara najniim ukupnim trokovima je onaj koji ini tangentu
na izokvantu

40
 Toka tangente ima dva znaenja:

1.

1. Pokazuje najniu razinu ukupnog troka za proizvodnju

2. Najviu razinu opsega proizvodnje koji se moe ostvariti uz ukupni troak

U toki tangente nagib izotrokovnog pravca jednak je nagibu izokvante:

P / P = L / K
K L

Naelo najniih trokova

Nagib izotrokovnog pravca (omjer cijena resursa) = nagib izokvante (omjer graninih
proizvoda resursa):

41
 MP / MP = P / P
K L K L

MPK / PK = MPL / PL (bilo koji opseg proizvodnje ostvariti uz najnie trokove)

PK / MPK = PL / MPL (granini trokovi proizvoda za oba resursa u dugom roku su jednaki)

Minimalizacija trokova mijenjanjem opsega

proizvodnje
Krivulja koja povezuje toke dodira izokvante i izotrokovnog pravca naziva se staza
rasta poduzea

Staza rasta poduzea opisuje kombinacije rada i kapitala koje poduzee mora
birati kako bi minimaliziralo trokove za svaku uzastopnu viu razinu opsega
proizvodnje

Pokazuje kako se poveava koliina koritenih resursa pri poveanju proizvodnje

Daje informaciju o odnosu izmeu ukupnih trokova promjenjivih resursa i promjenjivih

razina opsega proizvodnje, pri konstantnim cijenama resursa

Prikazuje najnie ukupne dugorone trokove proizvodnje bilo koje razine opsega
proizvodnje

42
Analiza prihoda i uinkovitosti
Pojam prihoda
Ukupni prihod nije dobit

Ukupni prihod je bruto rezultat koje poduzee ostvari prodajom proizvoda i usluga; TR =
Q*P

Vrijednost ostvarena poslovanjem u odreenom razdoblju; ima svoju cjenovnu (P) i

koliinsku (Q) sastavnicu

Prihod nastaje kao rezultat prethodno uinjenih trokova

Dobit je isti (neto) rezultat; Pf = TR TC

Vrste prihoda:

o Prihod od prodaje proizvoda i usluga

o Financijski prihod

o Izvanredni prihod

Za potrebe mikroekonomske analize sluimo se prihodom od prodaje proizvoda i usluga

iz razloga to:

o Prihod od prodaje najvea, a esto i jedina stavka u ukupnim prihodima

veine poduzea

o Prihod od prodaje ovisi o koliini proizvoda i prodajnim cijenama o kojima

poduzea moraju donijeti odgovarajue odluke (analiza prihoda i trokova)

Osnovni cilj proizvoaa je maksimalizacija dobiti (minimalizacija gubitka)

Tee ostvariti to veu razliku izmeu prihoda i troka

o Razina prihoda ovisi o koliini proizvoda i prodajnoj cijeni

Kako bi proizveli proizvode moraju ostvariti odreeni troak

o Razina troka ovisi o koliini proizvoda i nabavnim cijenama resursa

Ukupni prihod mijenja se s koliinom ukupnog proizvoda, ali i ukupni troak se mijenja s
koliinom ukupnog proizvoda

43
Ukupni, prosjeni i granini prihod
Ukupni prihod se najee u praksi mijenja proporcionalno s opsegom proizvodnje, moe
se prikazati kao linearna funkcija

Kada je rije o proizvoau koji koliinom svojih proizvoda moe utjecati na visinu trine
cijene ukupni prihod moe imati degresivno kretanje u odnosu na opseg proizvodnje

Degresivna krivulja na visokoj razini opsega proizvodnje moe postati opadajua krivulja

o TR = P x Q

o AR = TR / Q

o MR = TR / Q

Prihodi preuzimatelja cijene

Preuzimatelj cijene = price taker

Poduzee koje preuzima trinu cijenu:

o u savrenoj konkurenciji

o djelomino u monopolistikoj konkurenciji

44
Prihod odreivaa cijene
Odreiva cijene = price maker

Poduzee koje ima opadajuu krivulju potranje

45
 Uvjeti nesavrene konkurencije

U trinim strukturama koje imaju opadajuu krivulju potranje ukupni prihod nema
linearno kretanje

46
 Do odreene razine opsega proizvodnje ukupni prihod ravnomjerno raste

Pri izrazito visokoj razini proizvodnje ukupni prihod moe poeti padati jer proizvoa koji
eli prodati veliku koliinu proizvoda mora jako snizit svoju cijenu

Niti jedan proizvoa ne donosi ovakvu odluku poveanje prodaje uz izrazito nisku
cijenu

Granini prihod i elastinost potranje

Granini prihod i cjenovna elastinost potranje u nesavrenoj konkurenciji

MR = TR / Q MR < AR

Na temelju poznavanja odnosa izmeu graninog prihoda i elastinosti potranje moe se

jednostavno izvesti formula za izraunavanje graninog prihoda:

MR = P ( 1 - 1/Ec)

to je manja cjenovna elastinost potranje, vei je 1/Ec i manji [1 (1 / Ec)]

to je manja elastinost potranje, manji je granini prihod monopola

Kada je potranja jako neelastina, krivulja potranje je strma, te malo poveanje koliine
vodi velikom padu cijene i gubitku ukupnog prihoda

Kada je potranja jako elastina, krivulja potranje je blago poloena, te poveanje

koliine vodi malom padu cijene i rastu ukupnog prihoda

47
Ako je potranja elastina (Ec > 1), poduzee moe poveati svoj prihod sniavanjem cijene i
prodajom vee koliine proizvoda: kada je potranja cjenovno elastina, veliina [1 (1 / Ec)] je
pozitivna, a takav je i granini prihod:
Ec = 2
P = 4 kn
[1 (1 / Ec)] = [1 (1 / 2)] = 0,5
MR = P * (1 1/Ec) = 4 * 0,5 = 2
Ako je potranja neelastina (Ec < 1), poduzee moe poveati svoj prihod poveanjem cijene i
prodajom manje koliine proizvoda: kada je potranja cjenovno neelastina, veliina [1 (1 /
Ec)] je negativna, a takav je i granini prihod.
Ec = 0,5
P = 4 kn
[1 (1 / Ec)] = [1 (1 / 0,5)] = 1
MR = P * (1 1/Ec) = 4 * ( 1) = ( 4)

48
Odnos proizvoda i prihoda
Kada je poznata proizvodna funkcija, a to znai fiziki (koliinski) odnos proizvoda i
resursa, iznos prihoda koji e se dobiti iz odreenog proizvodnog procesa moe se
odrediti mnoenjem koliine proizvedenog proizvoda s prodajnom cijenom proizvoda.

Na taj nain se proizvodna funkcija pretvara u funkciju prihoda:

TR = TP * P

Proizvod je funkcija koliine upotrijebljenih resursa, to jest Y1 = f (X1, X2, , Xn), a prihod je
funkcija proizvoda i prodajne cijene proizvoda, to jest TR = f (Q, P y).

Dok je proizvod (prinos) naturalno izraeni rezultat poslovanja poduzea, prihod

je vrijednosni izraz rezultata poslovanja poduzea

49
 Vrijednost prosjenog proizvoda (VAP) je vrijednost proizvoda po jedinici resursa na
bilo kojoj razini ulaganja promjenljivog resursa (umnoak prosjenog proizvoda s cijenom
proizvoda)

Vrijednost graninog proizvoda (VMP) je iznos za koji se mijenja ukupni prihod kada se
ulae dodatna koliina resursa (umnoak graninog proizvoda s cijenom proizvoda)

Najprofitabilnija razina resursa

Na tritu savrene konkurencije utvruje se pomou nabavne cijene tog resursa i
skale vrijednosti graninog proizvoda (VMP)

Na tritu nesavrene konkurencije utvruje se pomou nabavne cijene tog resursa i

skale graninog prihoda proizvoda toga resursa (MRP)

VMP i MRP izraavaju dodatni prihod (graninu korist) kao rezultat poveanja koliine
upotrijebljenog resursa za jednu jedinicu

Vrijednost graninog proizvoda (VMP)

Umnoak graninog proizvoda resursa i prodajne cijene proizvoda

Na primjer, ako je rad promjenljivi resurs, tada je VMPL = MPL * Py

50
Razliite razine profitabilnosti ulaganja resursa
(savrena konkurencija)

Isplati se dodavati promjenljivi resurs ako je VMPX > PX

Dostignuta je najprofitabilnija razina ulaganja promjenljivog resursa ako je

vrijednost graninog proizvoda izjednaena s cijenom resursa, to jest ako je VMPX = PX

Ne isplati se dodavati promjenljivi resurs ako je VMPX < PX

Granini prihod proizvoda (nesavrena konkurencija)

Umnoak graninog proizvoda resursa i graninog prihoda (koji je manji od prodajne

cijene proizvoda, MR < PY)

Na primjer, ako je rad promjenljivi resurs, tada je MRP L = MPL * MR

Razliite razine profitabilnosti ulaganja resursa (nesavrena

konkurencija)

Isplati se dodavati promjenljivi resurs ako je MRPX > PX

51
 Dostignuta je najprofitabilnija razina ulaganja promjenljivog resursa ako je granini
prihod proizvoda izjednaena s cijenom resursa, to jest ako je MRPX = PX

Ne isplati se dodavati promjenljivi resurs ako je MRPX < PX

Tri pravila za odreivanje najprofitabilnije razine resursa

1. cijena proizvoda pomnoena s graninim proizvodom treba biti jednaka cijeni resursa, to
jest dodatni prinos od posljednje koliinske jedinice resursa treba biti jednak troku
dodavanja tog resursa:
Py1 (Y1/ X1) = Px1

2. vrijednost ukupnog dodatnog proizvoda treba biti jednaka vrijednosti ukupnog dodatnog
resursa:
Py1 * Y1 = Px1 * X1

3. kvocijent izmeu cijene resursa i cijene proizvoda treba biti jednak graninom (fizikom)
proizvodu resursa:
Px1/Py1 = Y1/X1

Krivulja potranje za resursima

Krivulja vrijednosti graninog proizvoda - je krivulja potranje za nekim resursom
(inputom) u proizvodnji odreenog proizvoda budui da e proizvoa, koji nastoji
maksimalizirati svoju dobit, kupovati one koliine resursa pri kojima je vrijednost graninog
proizvoda jednaka cijeni resursa.

Kada cijena resursa raste proizvoa e kupovati manje koliine resursa i obrnuto
kada cijena resursa pada proizvoa e kupovati vee koliine toga promjenljivog resursa.

52
Uinak cjenovnih promjena na profitabilnost resursa
Na najprofitabilniju razinu resursa koju treba upotrijebiti u proizvodnji nekog dobra
utjeu izravno promjene:

1.

1. cijene tog dobra,

2. cijene resursa i

3. odnosa izmeu cijene dobra i cijene resursa.

U kojoj e mjeri sve navedene cjenovne promjene utjecati na najprofitabilniju razinu

resursa ovisi o obliku (linearne, degresivne ili progresivne) proizvodne funkcije.

Uvjeti linearne proizvodne funkcije

ne isplati se upotrijebiti bilo koju koliinu resursa, ako je cijena resursa vea od vrijednosti
graninog proizvoda

isplati se upotrijebiti neogranienu koliinu resursa, ako je vrijednost graninog proizvoda

vea od cijene resursa

53
 niti se isplati niti se neisplati dodavati resurse, ako je cijena resursa jednaka vrijednosti
graninog proizvoda.

54
Uvjeti nelinearne proizvodne funkcije

Najprofitabilnija razina inputa ovisi o: nainu na koji se mijenja granini proizvod (obliku
nelinearne proizvodne funkcije, opadajui ili rastui prinosi)

U uvjetima opadajuih prinosa rast cijene resursa smanjuje najprofitabilniju razinu

inputa, a pad cijene resursa je poveava (promjene cijene proizvoda imaju obrnut uinak)

U uvjetima rastuih prinosa kretanje je obrnuto, ali je rije o sloju neracionalne

proizvodnje

Uinak promjena tehnologije na profitabilnost

resursa
Tri vrste tehnolokih promjena:

1. nove tehnike proizvodnje postojeih proizvoda omoguile su zamjenu ljudskog rada

strojevima

2. uvoenje novih ili poboljanih proizvoda i usluga

3. napredak u podruju nematerijalnih resursa (obrazovaniji i zdraviji ljudi) i poboljanja u

podruju raspoloivih materijala (nove vrste i bolja kvaliteta materijala, novi oblici energije i
sl.)

Tehnoloki napredak i najprofitabilnija razina resursa

55
 razvoj tehnologije pomie krivulju ukupnog proizvoda prema desno, gore (dalje od
ishodita)

rezultat toga pomaka je poveanje graninog proizvoda za odreenu razinu resursa

granini proizvod i njegova vrijednost se poveavaju na svim razinama upotrijebljenog

resursa

u tome sluaju profitabilno je poveati koliinu upotrijebljenog resursa

Teorija maksimalizacije prihoda

Objavio 1959. godine ameriki ekonomist William Jack Baumol

Kako je u suvremenom gospodarstvu vlasnitvo odvojeno od upravljanja poduzeima,

smatra se da ponaanje poduzea usmjeravaju menaderi, koji imaju razliite ciljeve u
odnosu na vlasnike (dioniare) poduzea.

56
 Menaderi su vie usmjereni na traenje mogunosti poveavanja prihoda od prodaje,
nego na poveavanje dobiti

Maksimalizacija ukupnog prihoda i minimalna planirana dobit

Trokovi proizvodnje
Pojam i vrste trokova
Troak je:

57
 Vrijednosni izraz ulaganja osnovnih elemenata proizvodnje, koja nastaju radi stvaranja
novih uinaka i stjecanja dobiti

Imaju koliinsku i vrijednosnu sastavnicu

Ako upotrijebljene koliine proizvodnih imbenika pomnoimo s njihovim cijenama i tako

dobivene umnoke zbrojimo, dobivamo trokove za dani opseg proizvodnje:

TC = x Px + x Px + ... + x Px
1 1 2 2 n n

Najvanije mjerilo ekonomske uinkovitosti

Bitan kriterij odluka o proizvodnji i cijenama

Kljuni imbenik isplativosti:

o dodatnih ulaganja resursa

o dodatnih koliina proizvoda

Za mikroekonomsku analizu najvanije su sljedee vrste trokova:

Drutveni i privatni, prema subjektu koji snosi (pokriva) trokove

Eksplicitni i implicitni, prema ekonomskom i raunovodstvenom tumaenju trokova

Trokovi u kratkom i trokovi u dugom roku, prema naravi resursa i irini promjena koje
ih uvjetuju.

Drutveni troak:

Trokovi sa stajalita drutva

Vrijednost proizvodnih (ekonomskih) resursa koji su upotrijebljeni i iskoriteni (potroeni),

radi odreene proizvodnje:

o bilo u proizvodnom poduzeu (privatni, interni troak)

o bilo izvan proizvodnog poduzea (vanjski, eksterni, prosuti troak)

Vanjski troak proizvodnje odreenog dobra je vrijednost drugog dobra koje bi se

umjesto dotinog dobra moglo proizvesti (oportunitetni troak); funkcija je rijetkosti resursa;
negativne eksternalije.

Privatni troak:

Troak sa stajalita jednog poduzea

58
 Novani izraz ukupno iskoritenih resursa (rad, oprema i materijal) u proizvodnji nekog
dobra

Vrijednosti inputa upotrijebljenih za stvaranje outputa

rtvovanje neke vrijednosti (resursa manje vrijednosti) radi stvaranja drugih vrijednosti
(proizvoda vee vrijednosti)

Dio drutvenog troka (interni troak):

o Eksplicitni troak

o Implicitni troak.

Eksplicitni trokovi:

Raunovodstveni trokovi

Redoviti izdaci poduzea koje raunovodstvo evidentira i uraunava u ukupne trokove

poduzea za odreeno razdoblje

Jasno vidljivi trokovi (stvarni novani izdaci za kupljene ili unajmljene resurse), na
primjer, plae, trokovi materijala, najamnine, rente, itd.

Vrijednosti potroenih tuih (ulaznih) resursa, to jest resursa koji ne pripadaju

vlasniku poduzea (pod uvjetom da vlasnik ne naplauje poduzeu koritenje njegovih
resursa).

Implicitni trokovi:

Vrijednosti vlastitih resursa, to jest resursa (rada, kapitala i sl.) koji pripadaju vlasniku
poduzea (nisu povezani s novanim izdacima)

S raunovodstvenog stajalita smatraju se imputiranim (pretpostavljenim) trokovima

i normalnim dobitkom koji je uvjet za dugoroni opstanak poduzea

Vrijednosti alternativa od kojih se odustaje (izgubljeni dobici) radi proizvodnje nekog

dobra ili usluge (oportunitetni, alternativni trokovi).

Ekonomski troak:

Zbroj:

o raunovodstvenih (eksplicitnih) i

o oportunitetnih (implicitnih) trokova

Ekonomisti dobit shvaaju ue, zato to trokove shvaaju ire

59
 Raunovoe dobit shvaaju ire, zato to trokove shvaaju ue

Funkcije trokova u kratkom roku

Rok (razdoblje) u mikroekonomici:

Podjela vana za odreivanje vremena za prilagodbu ponude promjenama potranje

(operativno vrijeme, a ne kalendarsko):

o Kratki rok je vrijeme u kojem postoje fiksni i varijabilni imbenici. Najmanje jedan
imbenik je stalan (na primjer, postojei proizvodni kapaciteti). Razdoblje proizvodnje i
prodaje unutar kojeg postoje, kako promjenljivi (varijabilni), tako i stalni (fiksni) trokovi.

o Dugi rok je vrijeme u kojem su svi imbenici promjenljivi (varijabilni). Vrijeme

dostatno dugo da poduzee moe izvriti potpunu prilagodbu bilo kojoj promjeni u
okolini. Razdoblje proizvodnje i prodaje unutar kojeg su svi trokovi promjenljivi.

Funkcija trokova oznaava odnos ukupnih trokova (TC), kao ovisne varijable, i veliine opsega
proizvodnje (Q), kao neovisne varijable
Funkciju trokova moemo oznaiti simbolima na sljedei nain:

TC = f (Q) ili TC = f (TP)

Stalni trokovi

60
 Trokovi upotrebe stalnih imbenika

Javljaju se neovisno o opsegu proizvodnje i ne mijenjaju se s promjenom opsega

proizvodnje

Vremenski trokovi:

o obvezni (trokovi kapaciteta) i

o dragovoljni (programirani) trokovi mogu se izbjei, planirati

Prosjeni stalni trokovi:

AFC = TFC / Q

Mjerenje stalnih trokova:

S poveanjem opsega proizvodnje:

o ukupni su konstantni

o prosjeni padaju

U odnosu na iskoritenje kapaciteta:

o iskoriteni

o neiskoriteni (jalovi) razlika izmeu stvarnog i najnieg prosjenog stalnog

troka.

61
62
Promjenljivi trokovi
Trokovi upotrebe promjenljivih imbenika

Mijenjaju se s promjenom opsega proizvodnje

Ukupni promjenjivi trokovi:

TVC = AVC Q

Prosjeni promjenjivi trokovi:

AVC = TVC / Q

63
Prosjeni trokovi poduzea:

Prosjeni stalni trokovi su ukupni stalni trokovi podijeljeni s koliinom proizvoda:

AFC = TFC / Q

Prosjeni promjenljivi trokovi su ukupni promjenljivi trokovi podijeljeni s koliinom

proizvoda:

AVC = TVC / Q

Prosjeni ukupni trokovi su ukupni trokovi podijeljeni s koliinom proizvodnje:

AC = ATC = TC / Q

Granini trokovi (MC):

MC = prirast ukupnih trokova koji u poduzeu nastaje pri proizvodnji dodatne jedinice
proizvoda

Kako se stalni trokovi s poveanjem opsega proizvodnje ne mijenjaju, granini su

trokovi prirast promjenljivih trokova za dodatnu proizvedenu jedinicu.

MC = TCn - TCn-1 = (FC +VC)n - (FC +VC)n-1 = VCn - VCn-1

MC = TC / Q

TC = TC2 TC1 (dodatni troak)

64
 Q = Q2 Q1 (dodatni proizvod)

MC =TVC / Q

Na primjer:

MC = (4.000 2.000) / (50 25)

MC = 2.000 / 25 = 80 kn

UKUPNI TROKOVI:

Krivulje trokova i krivulje proizvoda

Krivulje trokova oblika slova U, koje prevladavaju u ekonomiji, temelje se na zakonu
opadajuih prinosa

Opadajui prinosi promjenljivog resursa imaju za posljedicu rastue granine trokove

Krivulja graninog troka u obliku slova U proizlazi iz oblika krivulje graninog

proizvoda (obrnutog slova U ili slova U promatranog u ogledalu)

65
Izvoenje krivulje trokova
Zakon opadajuih prinosa odreuje funkcije:

o Ukupnog, prosjenog i graninog proizvoda

o Ukupnog, prosjenog i graninog troka

66
 Granini troak je jednak prosjenom troku pri razini proizvodnje gdje je prosjeni
troak minimalan.

Granini proizvod je jednak prosjenom proizvodu pri razini ulaganja resursa gdje
je prosjeni proizvod maksimalan.

67
Ukupni prosjeni i granini troak
Kretanje ukupnih trokova odreuje kretanje graninih i prosjenih trokova

MC = TC / Q

ATC = TC / Q

68
69
Primjer izrauna graninog i prosjenog troka na temelju poznavanja funkcije ukupnog
troka:

Kada prosjeni troak pada, granini je ispod prosjenog troka

Kada prosjeni troak raste, granini je iznad prosjenog troka

Kada je prosjeni u svom minimumu onda je izjednaen s graninim trokom

70
 Nakon te razine opsega proizvodnje granini troak raste vrlo brzo, jer zakon opadajuih
prinosa oteava poveanje ukupnog proizvoda dodavanjem novih resursa

Rast graninog troka je samo drugi nain prikazivanja opadajue proizvodnosti

koritenja dodatnih jedinica nekog promjenljivog resursa

Kada granini proizvod pada, granini troak raste

Mjerenje funkcije trokova

Funkcija trokova je matematiki izraz odnosa izmeu trokova i opsega proizvodnje: TC =
f(Q)

Procjene skale prosjenih trokova obino se vre primjenom metodolokih postupaka:

o Inenjerskog i

o Raunovodstvenog

Inenjerska metoda
Podloge za mjerenje:

Tehnika procjena proizvodne funkcije

Potrebni kapaciteti i potronja resursa

Fiksni i varijabilni trokovi (krivulje U i L)

Sadraj postupka:

Utvrivanje proizvodnoga kapaciteta i procjena potronje materijala i rada u razliitim

fazama proizvodnog procesa

Raunovodstvena metoda
Podloge za mjerenje:

Financijski podaci iz prethodnih razdoblja

Kratkorone funkcije obino iz podataka vremenskog niza jednog poduzea konstantnog

kapaciteta

Dugorone funkcije obino iz podataka vremenskog presjeka uzorka poduzea razliitih

kapaciteta optimalnog iskoritenja

71
Sadraj postupka:

Prikupljanje i statistika obrada podataka o kretanju trokova i proizvoda, radi definiranja

oblika funkcije trokova

Kritike studija mjerenja trokova

Raunovodstveni, a ne oportunitetni trokovi

Empirijski podaci daju L-funkcije trokova

Nisu obuhvaeni potpuni proizvodni ciklusi

Agregirani podaci daju veu linearnost

Statistike studije obuhvaaju javna poduzea

Pretpostavlja se konstantna tehnologija, cijene resursa i kvaliteta proizvoda tijekom

razdoblja

Inenjerske metode nisu prikladne za dokazivanje upravljakih disekonomija

Oblici funkcije trokova:

Funkcije oblika slova U, a u tradicionalnoj teoriji kratkoronih trokova obino kubne:

Ukupni trokovi (TC) = a + bQ - cQ2 + dQ3

Prosjeni ukupni trokovi (TC/Q) = a/Q + b - cQ + dQ 2

Granini trokovi (dTC/dQ) = b - 2cQ + 3dQ2

Simboli imaju sljedee znaenje: TC = ukupni trokovi, Q = opseg proizvodnje, a, b, c, d =

parametri (ili konstante) jednadbe

Suvremena istraivanja daju prednost linearnim i kvadratnim funkcijama trokova

Primjena funkcija trokova

Namjena kratkoronih funkcija trokova:

Odreivanje cijena

72
 Odluivanje o proizvodnji

Namjena dugoronih krivulja trokova:

Planiranje rasta (poduzea i vlade)

Investicijska politika

Najprofitabilnija razina proizvodnje

Na tritu resursa poduzee kupuje resurse po odreenoj nabavnoj cijeni, to utjee na
njegove trokove

Na tritu proizvoda prodaje svoje proizvode po odreenoj prodajnoj cijeni, to utjee na

njegove prihode

Poduzea nastoje smanjiti trokove i poveati prihode zato to je njihov temeljni

cilj maksimalizirati ekonomsku dobit (Pf = TR TC)

Poduzee pronalazi razinu proizvodnje pri kojoj je granini prihod jednak graninom
troku, uz rastue ili konstantne (ne uz opadajue) granine trokove

MR = MC granini prihod = granini troak

73
Granini troak i ponuda
Krivulja graninog troka najveim dijelom je rastua slijeva nadesno (zakon opadajuih
prinosa)

Opadajui prinosi utjeu na rastue trokove

Rastui dio krivulje graninog troka je kratkorona krivulja ponude proizvoda i usluga
pojedinanog poduzea

Rastui dio krivulje ponude (to jest dio iznad krivulje prosjenog promjenljivog troka) je
krivulja graninog troka

74
 Poduzeu se isplati poveati proizvodnju kada je granini troak manji od graninog
prihoda

Krivulja graninog troka pokazuje koju koliinu proizvoda je poduzee spremno ponuditi
na tritu uz odreenu cijenu uz uvjet da je cijena vea od prosjenog promjenljivog
troka

Tehnoloki napredak i trokovi

Proizvodna je funkcija izraz dostignute razine tehnolokog razvitka

Pokazuje koliko proizvoa moe maksimalno proizvesti iz odreene koliine

upotrijebljenih resursa, uz odreenu razinu tehnolokog znanja

75
 Tehnoloki napredak utjee na promjenu oblika proizvodne funkcije, a zatim i promjenu
oblika krivulja svih vanih vrsta trokova

Marginalna analiza
Temelji se na omjeru granine promjene jedne veliine prema graninoj promjeni druge
veliine

76
 Granine promjene su vrlo mala poveanja ili smanjenja ukupne veliine neke varijable

Pri praktinom raunanju granina veliina je posljednja dodana jedinica

Marginalna (granina) analiza se koristi u mikroekonomici za analizu graninih

veliina korisnosti, trokova, prihoda, proizvoda, stope zamjene (supstitucije) itd.

Traenje optimalne vrijednosti odreene varijable (izbor optimalnog ponaanja); primjena

marginalne analize:

o Maksimalizacija korisnosti nagib krivulje indiferencije i nagib pravca prorauna

o Maksimalizacija drutvenog blagostanja

o Maksimalizacija dobitka (neovisna varijabla je koliina outputa) MC = MR

o Minimalizacija trokova (neovisna varijabla je koliina inputa) nagib izokvante i

izotrokovnog pravca

Koritenje marginalne analize

Precizna izraunavanja i crtanje tonih grafikona u malim i velikim poduzeima nije
zastupljeno u praksi

Temeljno pravilo marginalne analize upotrebljava se u poslovanju na grub i praktian

nain

Procjene o utjecaju odluka o dodatnoj proizvodnji ili resursima na trokove i prihode, a

time i na profitabilnost poslovanja

Odluka o zapoinjanju djelatnosti

Kljuno je pitanje: moe li poduzee prodati dostatnu koliinu svoga proizvoda da pokrije
svoje trokove i tako opravda zapoinjanje djelatnosti

Odluka se temelji na:

o Ukupnim prihodima i ukupnim trokovima ili

o Prosjenim prihodima i prosjenim trokovima

Zbog visokih stalnih trokova po jedinici prosjeni su trokovi visoki na niskoj razini
proizvodnje, te poduzee mora dostii odreeni minimalni opseg prodaje kako bi pokrilo
svoje trokove, a to znai dostiglo prijelomnu toku

77
 Prijelomna toka
Toka pokria trokova (TR = TC; Pf = 0)

U toj toki poduzee ne ostvaruje ni dobit niti gubitak

Prijelomna toka se izraava na vie naina:

o koliinom proizvoda pri kojoj poduzee ne ostvaruje ni dobit niti gubitak

o vrijednou prodaje koju poduzee treba ostvariti kako bi pokrilo ukupne

trokove

o postotkom iskoritenja kapaciteta pri kojem je dobit poduzea jednaka nuli

78
79
Koliina i prihod od prodaje u prijelomnoj toki
Koliina prodaje u prijelomnoj toki (Qpt):

Qpt = TFC / (P AVC)

Prihod od prodaje u prijelomnoj toki (TRpt):

TRpt = (TFC P) / (P AVC)

TRpt = Qpt P

Primjer izraunavanja prijelomne toke

Zadano: TC = 120 + 2Q ; P = 3

Qpt = TFC / (P AVC) = 120 kn / (3 kn 2 kn) = 120 jedinica proizvoda

TRpt = TFC P / (P AVC) = 120 kn 3 / (3 kn 2 kn) = 360 kn

Prihod od prodaje u prijelomnoj toki 360 kn

80
 Promjenljivi (varijabilni) trokovi 240 kn

Stalni (fiksni) trokovi 120 kn

Dobit ili gubitak iz poslovanja 0 kn

Odluka o prestanku poslovanja

U uvjetima nepovoljnog financijskog stanja treba donijeti odluku o nastavku rada ili
privremenom prestanku rada

Uzrok oteane financijske situacije moe biti dvojak:

o Pad opsega prodaje ili

o Pad prodajnih cijena

Poduzee bi trebalo prestati poslovati kada su promjenjivi trokovi, koji su po svojoj

naravi otklonjivi, vei od ukupnih prihoda

81
 Postupak pri izboru kratkoronog opsega
proizvodnje
Sljedei izrazi saeto prikazuju tri mogue situacije (koje su u nastavku analizirane pomou grafa):

TR > TC > TVC ; poduzee ostvaruje dobit

o (Pf = TR TC) i treba nastaviti rad

TC > TR > TVC ; poduzee ostvaruje gubitak

o (- Pf = TC TR) ali treba nastaviti rad

TC > TVC > TR ; poduzee ostvaruje gubitak

o (- Pf = TC TR) i treba prestati raditi

82
Poduzee ostvaruje dobit:

83
Poduzee ostvaruje gubitak:

Poduzee treba prestati raditi:

84
Dugorona krivulja trokova
Proizvoa moe mijenjati opseg svoje djelatnosti na dva naina:

o u kratkom roku, mijenjanjem opsega proizvodnje u okviru raspoloivog

proizvodnoga kapaciteta i

o u dugom roku, mijenjanjem veliine proizvodnoga kapaciteta (izborom veliine

koja odgovara mogunostima prodaje na tritu i osigurava nie trokove proizvodnje)

Trokovi proizvodnje su redovito jednaki ili nii u dugom roku nego u kratkom roku:

o Kratkorone odluke o proizvodnji su ograniene stalnim resursima

o Krivulje kratkoronih prosjenih trokova su uvijek iznad ili jednake, ali nikad
ispod, krivulja dugoronih prosjenih trokova

Dugorona krivulja prosjenih trokova pri ogranienom broju

moguih veliina kapaciteta

85
Dugorona krivulja prosjenih trokova pri beskonano velikom
broju moguih veliina kapaciteta:

Ekonomija i disekonomija razmjera

Najpovoljnija razina poslovanja najmanji prosjeni troak

Ekonomije razmjera prosjeni troak se smanjuje kako se opseg poveava prema

najpovoljnijoj razini poslovanja

Disekonomije razmjera prosjeni troak se poveava kako se opseg poveava iznad

najpovoljnije razine poslovanja

86
87
Ekonomija razmjera
Opadajui trokovi proizlaze iz sljedeeg:

o Fiksni trokovi se rasporeuju na sve veu i veu koliinu proizvoda

o Vee serije proizvoda omoguuju smanjivanje udjela rada koji se rasporeuje na

pripremanje proizvodnje

o Proporcionalno manji otpadak materijala

o Poveanje proizvodnosti, bolja postrojenja i poboljane metode proizvodnje

Disekonomija razmjera
Rastui trokovi posljedica su poveanja gustoe radnika i materijala, to pridonosi:

o Rastuoj neuinkovitosti

o Potekoama u planiranju

88
 o Oteenjima proizvoda

o Smanjenju radnog morala

o Poveanom koritenju prekovremenog rada

o i drugim disekonomijama

Ekonomije varijeteta
Sposobnost proizvodnje vie modela proizvoda u jednoj fleksibilnoj tvornici jeftinije nego
u odvojenim tvornicama

Vrlo fleksibilna i putem programa kontrolirana automatizacija omoguuje brze i jeftine

prijelaze s proizvoda na proizvod

Ekonomije se stvaraju rasprivanjem trokova automatizacije na vei broj proizvoda

(ekonomija diferencijacije)

Krivulja rasta (staza ekspanzije) poduzea i pomaci

izokvanti
Krivulja rasta pokazuje da za jednako poveanje proizvodnje pomaci izokvante nisu
jednaki.

Ako poduzee proizvodi manji opseg proizvodnje pomak izokvante za jednako poveanje
proizvodnje manji je nego ako poduzee proizvodi vei opseg proizvodnje

89
90
Maksimalizacija dobitka
Pojam maksimalizacije dobitka
Povrat (prinos) od uloenog kapitala nakon pokrivanja implicitnih i eksplicitnih trokova:
Pf = TR - TC

Poduzea tee maksimalizirati ekonomsku dobit (temeljni cilj koji motivira stvarno
ponaanje poduzea)

Kako poduzee moe odrediti na kojoj razini opsega proizvodnje se ostvaruje maksimalni
dobitak za svaku moguu prodajnu cijenu proizvoda?

Dva naina odreivanja opsega proizvodnje pri kojem poduzee ostvaruje maksimalnu
dobit (minimalni gubitak), a temelje se na usporedbi:

o Ukupnih prihoda i ukupnih trokova

o Graninih prihoda i graninih trokova

Funkcija prihoda je degresivna, polazi iz ishodita (savrena konkurencija linearna)

Funkcija trokova je najprije degresivna, a zatim progresivna (zakon opadajuih prinosa)

91
Odreivanje maksimalne dobiti u razliitim trinim strukturama:

savrenoj konkurenciji

monopolistikoj konkurenciji

oligopolu

monopolu

Maksimalizacija dobitka u savrenoj konkurenciji

Rijetka trina situacija

Najvei mogui stupanj konkurencije

Proizvoai nemaju kontrolu nad cijenom svoga proizvoda

Dobitak se stalno potiskuje prema dolje

Grafikoni prikazuju kretanje cijene, prosjenih i graninih trokova

Granini troak

Poveanje prihoda prodajom jedne dodatne jedinice proizvoda

Ako je cijena proizvoda P0 jednaka za svaku jedinicu proizvoda koju poduzee prodaje,
tada je P0 granini prihod pri svim koliinama proizvoda

MR = TR / Q

Vodoravna krivulja potranje znai MR = P

92
 Budui da poduzee u potpunoj konkurenciji ne moe birati cijenu, ostaje joj jedino izbor
koliine proizvodnje

Poduzee e izabrati koliinu pri kojoj je razlika TR - TC najvea, odnosno gdje je raspon
izmeu krivulja TR i TC najvei

Pravilo maksimalizacije dobiti

Poduzee koje eli maksimalizirati dobit uvijek e proizvoditi koliinu proizvoda pri kojoj
je MC = MR

U sluaju savrene konkurencije, znamo da je MR = P, tako da bismo, takoer, mogli rei

da poduzee koje eli maksimalizirati dobit proizvodi koliinu pri kojoj je P = MC.

93
Stanje dugorone ravnotee

94
 MR = MC

Dobit poduzea = 0; ATC = AR ili ATC = P

Samo je jedna prijelomna toka

Nema zone dobitka (dvije zone gubitka)

Na istoj razini opsega proizvodnje nalaze se:

o prva prijelomna toka (prag ekonominosti)

o druga prijelomna toka (granica ekonominosti)

o toka minimalnog prosjenog troka

o toka maksimalnog prosjenog dobitka i

o toka maksimalnog ukupnog dobitka

Krivulja ukupnog dobitka u uvjetima dugorone ravnotee:

Kvazi rente

95
 Ekonomski dobici koji se temelje na prolaznim (privremenim) prednostima (ekonomska
renta)

Prinosi na rijetkost resursa (jedine dobiti u savrenoj konkurenciji)

Svaki ulazak novog poduzea u granu ili promjene na tritu prijete eliminirati rentu

Nisu naknade (najamnine) za koritenje zemlje, poslovnog prostora ili stana

Privremena dobit u kratkom roku postaje troak u dugom roku (prednost koritenja
lokala na novoj cesti kasnije se mora platiti veom najamninom)

Bitna obiljeja kvazi-renti:

Dio ekonomskog dobitka koji poduzee ostvaruje u privremeno povoljnoj ekonomskoj

situaciji.

Razlika izmeu iznosa koji naplauje vlasnik resursa i oportunitetnog troka resursa.

Iznos koji naplauje vlasnik resursa iznad minimalnog iznosa koji je potreban da se
proizvede neko dobro.

Razlika izmeu onoga to ponua resursa ostvaruje na tritu i minimalne cijene koju
ponua resursa trai radi odravanja jednake ponuene koliine.

96
Izvori kvazi-renti:

Osoblje (kvalitetni nisu skuplji)

Lokacija poduzea (poboljanje lokacije ne prati odmah vea stvarna najamnina)

Inovacije (prednost u trokovima, dizajnu)

Razlike kvazi-renti i stvarnih renti:

Nisu prinosi imbenika proizvodnje koji se plaaju radi ulaska na trite

Nisu troak koji odreuje prodajnu cijenu, nego zarade koje ovise o prodajnoj cijeni

Ne odnose se samo na fizike imbenike proizvodnje (zemlja, poslovni prostor)

Uinkovitost savrene konkurencije

Alokacijska uinkovitost (pogodnost naina raspodjele resursa u drutvu, Pareto
optimalna raspodjela), koja na tritu zahtijeva:

o Uinkovitost u proizvodnji (granini trokovi svih poduzea jednaki)

o Uinkovitost u potronji (granina spremnost plaanja svih potroaa jednaka)

o Uinkovitost na ukupnom tritu (granina spremnost plaanja jednaka graninim

trokovima proizvodnje) TS = CS + PS

97
Mjerila koristi za sudionike procesa razmjene:

Dobici od dragovoljne razmjene na tritu

Potroaki probitak ostvaruju kupci zato to mogu kupiti odreena dobra na tritu

Proizvoaki probitak ostvaruju ponuai zato to mogu prodati odreena dobra na

tritu

98
 Ukupni (drutveni) probitak: TS = CS + PS

Agregatni potroaki i agregatni proizvoaki probitak

Potroaki probitak
Zbroj vikova spremnosti plaanja svih potroaa za svaku jedinicu dobra iznad trine
cijene koju stvarno plaaju

Razlika izmeu onoga to bi kupac bio voljan platiti i onoga to stvarno plaa

Razlika izmeu ukupne vrijednosti koju potroai daju svim potroenim koliinama
odreenog dobra i plaanja koje moraju uiniti kako bi kupili tu koliinu dobra

Podruje ispod krivulje potranje i iznad pravca cijene

Maksimalizacija dobitka i monopolistika konkurencija

99
 Konkurencija u grani srodnih proizvoda

Diferencirani proizvodi (bliske zamjene)

Mala monopolska mo

U kratkom roku sniavanje cijena ulaskom novih poduzea zbog dobiti ili rast cijena
izlaskom postojeih zbog gubitka

U dugom roku prestaje ulazak i izlazak, a dobit je nula

- Krivulja potranje pojedinanog monopolistikog konkurenta zbog ulaska drugih

u granu pomie se prema lijevo (smanjuje se). Krivulja potranje se smanjuje jer
sada kupci imaju mogunost birati proizvod od vie proizvoaa to e utjecati na
smanjenje potranje pojedinanog proizvoaa (ukupna trina potranja se
rasporeuje na vei broj ponuaa).

100
Drutvena korisnost monopolistike konkurencije
Model skupina (srodnih) proizvoda Edwarda Chamberlina

Glavne pretpostavke modela:

o U svakoj skupini proizvodi su diferencirani (djelomino razliiti) i bliske zamjene

o Broj poduzea u skupini je dostatno veliki da svako poduzee oekuje da njegove

aktivnosti budu neopaene od konkurenata

o Krivulje potranje i krivulje trokova jednake su za sva poduzea u skupini

Viak kapaciteta:

Zakljuak je teorije monopolistike konkurencije da poduzea u toj grani imaju tendenciju

poslovati uz viak kapaciteta

Grade kapacitete i proizvode ispod opsega pri minimalnom prosjenom troku

U grani posluje vie poduzea, nego to bi ih normalno bilo potrebno

101
 Pokazuje odreene ekonomske neracionalnosti

Tenja diferenciranju proizvoda vodi u usitnjavanje kapaciteta i rasipanje resursa

Razlike u odnosu na grane s homogenim proizvodom:

U odnosu na savrenu konkurenciju proizvode manje i odreuju vie cijene, te ne dostiu

optimalnu razinu sa stajalita trokova, a vei su i trokovi diferenciranja proizvoda

U odnosu na monopol ostvaruju niu dobit, imaju vei (neogranien) opseg proizvodnje i
nie cijene, a izloeni su konkurenciji novih poduzea, te u dugom roku ne ostvaruju
ekonomski dobitak

Razmjerno je neuinkovita, proizvodnja je manja nego to bi bila kada bi minimalizirali

prosjeni dugoroni troak, ali potie sve veu raznovrsnost proizvoda na tritu, a kupcima
omoguuje izbor (koristi mogu prevagnuti)

Granini prihod monopola

Bitna razlika u odnosu na savrenu konkurenciju je u tome to pri rastu prodaje krivulja
graninog prihoda monopolskog proizvoaa pada bre od krivulje potranje

Vana injenica za odluivanje monopolista o cijeni proizvoda odnosno usluge i opsegu

proizvodnje

Maksimalni dobitak ako je MC = MR

U monopolu nema samo jedne kombinacije trine cijene i koliine ponude

Kao i druga poduzea, koja maksimaliziraju dobitak, tako i monopolsko poduzee

izjednaava granine trokove s graninim prihodom: MC = MR

Razlika izmeu poduzea u potpunoj konkurenciji i monopolista je u tome da granini

prihod monopolista NIJE JEDNAK cijeni

Granini prihod koji e se ostvariti je razlika izmeu gubitka prihoda zbog nie cijene i
dobitka prihoda zbog poveanja potraivane koliine

102
Potraivana koliina, cijena i granini prihod monopola:

Poloaj poduzea u kratkom roku, koji je odreen jednakou graninih trokova i

graninog prihoda, u monopolu je ujedno ravnoteni poloaj grane

Ako se monopol odri u dugom roku, to je istodobno dugoroni ravnoteni poloaj grane

103
 Razlog je u tome to postoje zapreke za ulazak drugih poduzea u granu

Monopolska cijena i opseg proizvodnje

Monopolsko poduzee kontrolira cijelu ponudu odreenog proizvoda na nekom tritu,
kao i cijene tog proizvoda

Jednostavno moe smanjiti ponuenu koliinu i tako poveati stupanj oskudnosti dobra
na tritu

Njegove odluke o cijenama izravno su ovisne o koliini dobra koje nudi na tritu

Monopolska dobit:

Ekonomska dobit koju monopolist neprekidno ostvaruje u dugom roku zahvaljujui

zaprekama ulasku drugih u granu

Sjecite krivulja graninog prihoda i graninog troka pokazuje

njegov najprofitabilniji opseg proizvodnje

MR = MC

Kratki rok i dugi rok

U dugom je roku poduzee na svojim dugoronim krivuljama trokova

Nema ulaska novih poduzea, tako da ekonomska dobit moe postojati u dugom roku

104
 Optimalna cijena odgovara najprofitabilnijoj razini opsega proizvodnje

105
Poloaj monopoliste i razina regulacije
Tri razliite situacije:

Samostalno odreivanje cijene (MR = MC)

106
 Vlada odreuje cijene na razini konkurentskih (P = MC, ATC > MC, gubitak, mogui
bankrot)

Vlada odreuje cijenu u prijelomnoj toki (dobitak = 0, najnia cijena i najvei opseg)

Prilagodbe promjena na promjene potranje i

trokova
Promjene na koje ne moe utjecati

Prilagodbe cijene i ponuene koliine radi ostvarivanja maksimalne dobiti

Kada raste potranja monopolist poveava opseg proizvodnje i osigurava MR2 = MC

Kada prosjeni troak raste, tada raste i granini troak, te monopolist smanjuje opseg
proizvodnje, osigurava MR = MC2 i poveava cijenu sa Pm na P2, ali za manji iznos (osim ako su
krivulje D i S savreno neelastine)

107
Monopolska dobit i konkurencija
Dvostruki ekonomski teret monopola

Izvori monopolske moi:

Ekonomija razmjera

Struktura trokova

Ekonomija varijeteta

108
 Komplementarnost trokova

Poboljavanje tehnologije (krivulja uenja)

109
 Neu
inkovitost monopola i savrene konkurencije

Potroai bi eljeli vei opseg kupljenih dobara uz dano drutveno vrednovanje i dane
drutvene trokove, odnosno vei opseg proizvodnje toga dobra

Proizvodni resursi nisu pravilno raspodijeljeni i s njihovom bi se preraspodjelom dostiglo

vee drutveno blagostanje

Prijenosom dodatnih resursa u proizvodnju toga dobra neki bi potroai doli u bolji
poloaj, a nitko ne bi doao u loiji poloaj

Monopolski opseg proizvodnje nije uinkovit s alokacijskog stajalita

Za potpunu konkurenciju kaemo da daje uinkovite rezultate

110
 Stimulira poduzea na proizvodnju opsega proizvodnje pri kojem je P = MC to
zadovoljava uvjete alokacijske uinkovitosti

Takoer, osigurava da proizvodnja dostie razinu pri kojoj je krivulja prosjenih ukupnih
trokova u minimumu (ATCmin), kada su dostignuti najnii mogui trokovi proizvodnje, to
jest proizvodna uinkovitost

Opseg proizvodnje u monopolskoj grani manji je od onoga koji dostie grana u

konkurenciji

U usporedbi s potpunom konkurencijom monopolist proizvodi manji opseg proizvodnje

Kako ga vodi motiv maksimalnog dobitka taj opseg proizvodi s najniim moguim
trokovima

S toga stajalita monopolist uinkovito kombinira resurse za taj opseg proizvodnje

(proizvodna uinkovitost)

Meutim, kako monopolist proizvodi opseg proizvodnje, pri kojem

zaraunava cijenu veu od graninih trokova (P > MC), kri pravilo alokacijske
uinkovitosti

Cjenovna diskriminacija u monopolu

Uvjeti za cjenovnu diskriminaciju:

Poduzee posjeduje trinu mo nad cijenom

Postoji razlika u cjenovnoj elastinosti potranje izmeu skupina potroaa

Mogue je odvajanje skupina potroaa na tritu

Postoji nain spreavanja ili barem ograniavanja preprodaje dobara izmeu kupaca

Rezultat cjenovne diskriminacije:

Prodavatelji preuzimaju dio potroakog probitka

to je via razina diskriminacijskih cijena, koje je prodavatelj sposoban zaraunati, vei dio
probitka preuzima od potroaa

Ako bi prodavatelj mogao prodati svaku jedinicu dobra po razliitoj cijeni javila bi se
potpuna cjenovna diskriminacija

111
 Nema ope teorije oligopola

Model iz 1939. o meusobnom djelovanju konkurentskih oligopolista, Paula Sweezyja

Objanjava stabilnost (ustrajnost) cijena u oligopolu i meusobnu ovisnost ponuaa

Neke pretpostavke nisu potvrene (nije objanjen nain utvrivanja cijene)

112
Maksimalizacija dobitka u kooperativnom oligopolu
Neovisno djelovanje oligopolista (utvrivanje cijene na razini grane i prodajnih kvota)

Kooperativni (nekonkurentski) oligopolisti djeluju u obliku kartela (ponaanje vrlo slino

djelovanju monopola)

Konana je posljedica kartela stvaranje monopolskih uvjeta u grani (monopol je krajnji

sluaj oligopola)

113
Natjecateljska trita i ologopol
Malo poduzea znai oligopol (visoke cijene i ogranienu mogunost ulaska novih
poduzea)

Mogue je da poduzea nemaju trinu mo, odnosno ne mogu odreivati visoke cijene ili
ograniavati ulazak novih konkurenata

Natjecateljsko trite (engl. contestable market) postoji kada rast cijene radi
poveanja dobiti privlai nova poduzea u granu

Bitna je mogunost ulaska (potencijalna konkurencija)

114
115
116
117