+++POPIS ISPITNIH PITANJA ZA AKADEMSKU 2018/2019 GODINU

1. Pojam poreza
Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država od subjekata pod svojom
poreznom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez određene protuusluge u svrhu
financiranja svojih potreba kao i postizanja drugih ciljeva političke, ekonomske, socijalne ili
neke druge prirode.
 Temeljne specifičnosti poreza:
2. Klasifikacija poreza
• Direktni i indirektni porezi,( Podjela prema vrsti poreznog izvora, Podjelu prema
načinu naplate, Podjela prema kriteriju prevaljivosti, Prema kriteriju porezne snage platca
• Redovni i izvanredni porezi,
• Objektni i subjekti porezi,
• Analitički i sintetički porezi,
• Opći i namjenski porezi,
• Pretpostavljeni i faktički porezi,
• Ad valorem i specifični porezi,
• Fundirani i nefundirani porezi,
• Reparticioni i kvotitetni porezi,
• Centralni i lokalni porezi

OECD - klasifikacija poreza

1000 - Porez na dohodak, dobit i kapitalnu dobit
2000 - Doprinosi za socijalno osiguranje
3000 - Porezi na plaću i radnu snagu
4000 - Porez na imovinu
5000 - Porezi na robu i usluge
6000 - Ostali porez
3. Pojam PDV-a
Posredni porezi su vezani za proizvodnju i uvoz dobara. Posredne poreze čine nepovratna
plaćanja nametnuta od strane vlade ili institucija Europske unije, a koja su povezana s
proizvodnjom i uvozom dobara i usluga.
Prema ovoj klasifikaciji indirektne ili posredne poreze čine PDV, carine, uvozne pristojbe kao
i porezi na financijske i kapitalne transakcije kao i ostali porezi (porezi nad vlasništvom
građevina i zemljišta, vozila, opreme te poreza na plate) itd.
4. Oblici PDV-a
• proizvodni oblik (porez na bruto dodanu vrijednost),
• dohodovni oblik i
• potrošni oblik

5. Načela PDV-a
• načela oporezivanja prema porijeklu i
• načela oporezivanja prema odredištu
• Porez na dodanu vrijednost – načela podrijetla robe
6. Metode utvrđivanja osnovice PDV-a
U suvremenoj teoriji poreza na dodanu vrijednost postoji utvrđivanje porezne osnovice
temeljem:
• direktne metode
 • indirektne metode
7. Posebni porezi/akcize: pojam i kriteriji prikupljanja

Posebni porezi su važni finascijski proračunski izvori suvremenih zemalja.Osnovni kriterij za

utvrđivanje vrsta i broja akciznih proizvoda svakako je njihov značaj za život stanovništva i u
kolikoj mjeri se oni mogu odreći od ovih proizvoda.Drugi kriterij za utvrđivanje akciznih roba
su socijalno-medicinski koji se odnosi na proizvode čije korištenje šteti zdravlju
stanovnika(cigarete,alkohol itd.).
8. Prednosti i mane indirektnih poreza
U teoriji se navode određene prednosti i nedostatci posrednih poreza:
-prednosti što su izdašni i elastični porez(prilagođavaju se promjenama cijena i ostalih
gospodarskih agregata)
-prednost što su anonimni porezi (obveznici ne znaju visinu poreza)
-prednost što se plaćaju pod anestezijom (psihološki prihvatljivi),
-nedostatak što su nesocijalni (obuhvaćaju artikle široke potrošnje)
-nedostatak što su nestabilni na konjunkturna kretanja u gospodarstvu,
-nedostatak što se kao anonimna porezna davanja mogu koristit za pretjerano oporezivanje
stanovništva,
-nedostatak je što se teže mogu procjenjivati efekti oporezivanja.
9. Carine: pojam i ciljevi
Carinske dažbine prikuplja država od prometa roba kada ista prelazi njenu državnu granicu.
Carine služe za ekonomsko-politiĉke ciljeve, a manje za fiskalne ciljeve. Carine su instrumenti
vođenja vanjsko trgovinske politike, carine mogu utjecati na konkurentnost proizvoda na
domaćem trţištu, a preko cijena proizvoda djeluju i na strukturu uvoza i izvoza, na ravnotežu
trgovinske i platne bilance, zaposlenost, javnu potrošnju, javnu ponudu, na ubrzanje ili
kočenje razvitka određene grane gospodarstva ili na ukupni rast bruto nacionalnog dohotka
države.
10. Vrste carina
 Temeljni ciljevi carina su:
• fiskalne prirode (prikupljaju se potrebna javni prihodi),
• ekonomske prirode (zaštita domaće proizvodnje, povećava cijenu inozemne robe,
može razvijati određene djelatnosti ili proizvode, djeluje na strukturu troškova u
nacionalnom gospodarstvu i njenu raspodjelu itd.),
• socijalne prirode (smanjenjem carinskih dadţbina mogu se smanjiti i cijene
određenih proizvoda koje su značajne za socijalne kategorije stanovništva itd.).
• Neposredni porezi – pojam i vrste:
11. Pojam direktnih/neposrednih poreza
Neposredni porezi su fiskalni javni prihodi koji se prikupljaju iz
stalnih izvora. Prema poreznim teorijama neposredni porez bi
bio porez za čije plaćanje je neposredno odgovoran sam
porezni obveznik, a porezna snaga se kod ovih poreza
manifestira iz dohotka ili imovine.

12. Prednosti i mane direktnih/neposrednih poreza

Prednosti:
• pravični su porezi (porezna obveza iz ekonomske snage obveznika),
• stabilni su porezi,
Nedostaci:
 • zahtijevaju skuplju poreznu administraciju,
• psihološki su teže prihvatljivi za obveznike (pogađaju poreznu snagu obveznika)
• neelastični su i ne prate konjunkturna kretanja.

13. Porez na dohodak: pojam i temeljna obilježja

Porez na dohodak (Income tax)je najznačajniji porezni oblik suvremenih poreznih
sustava.Kod poreza na dohodak oporezuje se dohodak kod fizičkih osoba te dobit od pravnih
osoba.Porez na dohodak je porezni oblik kojim se vrši oporezivanje ekonomske snage
stanovništva(dohodak,porezne tarife i ostala obilježja poreznog obveznika).
14. Oblici poreza na dohodak
• porez na dohodak,
• porez na dobit,
• imovinski porezi,
• doprinosi socijalnog osiguranja
15. Pojam i temeljna obilježja imovinskih poreza
Porezi na imovinu (Property tax) služe za oporezivanje imovine i to u njenom statiĉkom
obliku. Porez na imovinu je subjektivni porez, s obzirom da se kod oporezivanja imovine
uzimaju obzir osobna obilježja poreznog obveznika. Prema suvremenim stajalištima porez na
imovinu temelji se na načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi vlasnika određene
imovine. Imovinski porezi ovise o veličini imovine poreznog obveznika. Danas se
oporezivanje imovine najĉešće odnosi na: zemljište građevinsko i poljoprivredno, objekti
poslovni i stambena i industrijska oprema, vozila, plovni objekti itd.
Ovi porezni oblici nekad su bili najizdašniji, a danas kod većine zemalja ĉine svega oko 5%
svih poreznih prihoda ipredstavljaju samo fiskalnu nadopunu poreza na dohodak i poreza na
promet.
16. Porez na imovinu u statici
Kada je imovina u statici temelj oporezivanja, govorimo o nominalnom porezu na
imovinu, a kada je izvor imovine osnova oporezivanja te iste imovine govorimo o
realnom porezu na imovinu.
a) Nominalni porez na imovinu - porez na neto imovinu je redovan porezni
oblik, koji tereti neto vrijednost imovine poreznog obveznika i predstavlja klasiĉni
porez na imovinu.
b) Mogućnost plaćanja nominalnog poreza na imovinu ovisi o:22
- Visini porezne stope,
- Duljini trajanja porezne obveze,
- Mogućnosti pritjecanja prihoda iz imovine
c) Porez na nepokretnosti je imovinski oblik poreza, analitiĉki i objektivni porez
i sluţi za oporezivanje nepokretnosti
d) Realni porezi na imovinu imaju za poreznu osnovicu imovinu poreznog
obveznika.
17. Porez na imovinu u dinamici
Porezi kojima se oporezuje imovina u dinamici, nastaju u situacijama kada se vrši
prijenos imovine. Prijenos imovine se moţe obavljati uz naknadu ili bez naknade.
Porezi koji se obavljaju uz naknadu su porezi na financijske i kapitalne transakcije,
a porezi koji se obavljaju bez naknade ĉine porezi na poklone i naslijeĊa
Porezi na prijenos imovine s naknadom je klasiĉni porez na financijske i kapitalne
transakcije.
Porez na prijenos imovine bez naknada su porezi koji za svoj predmet
 oporezivanja imaju prijenos imovine bez naknada, a ĉine ga porezi na naslijeĊe,
porez na ostavinu i porezi na darove.

18. Pojam i temeljna obilježja socijalnih doprinosa

Doprinosi su posebna skupina javnih prihoda. Doprinosi sluţe kao instrument
kojim se financira socijalno osiguranje. UvoĊenjem socijalnog osiguranja zaposleni i njihovi
ĉlanovi obitelji pokušavaju se osigurati od svih socijalnih rizika, kao što su
mirovinski i invalidski, zdravstveni ili rizici od neuposlenosti. Doprinosi za socijalno osiguranje
predstavljaju posebnu vrstu javnih fiskalnih
prihoda.
Prema većini financijskih teoretiĉara doprinosi se kao oblik javnih prihoda
karakterizira se sljedećim obiljeţjima:
- javni su prihod s elementima protunaknade,
- ne plaćaju ga sve osobe, nego samo one kategorije koje imaju
odreĊene koristi,
- prinudna su davanja,
- namjenskog su karaktera i ne prolaze budţetsku proceduru,
- po pravilu obveza plaćanja nije utvrĊena propisima drţave,
- kako se ne bi miješala sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja s
ostalim proraĉunskim sredstvima, formirani su posebni fondovi,
- plaćaju se i na najniţe zarade, odnosno i na druge osnovice,
- stope su uglavnom proporcionalne,
- osnovicu doprinosa ĉini najĉešće bruto plaća ili neka druga naknada,
- nije uobiĉajeno da postoji granske ili podruĉne diferencijacije i
olakšice po vrstama zaposlenja.
19. Pojam poreznog sustava
Porezni sustav predstavlja skup poreznih propisa, instituta i normi povezanih u
jedinstvenu cjelinu sa zadatkom da adekvatno izvrši odreĊene porezne politike
neke drţave. Dakle, u porezne sustave su ukljuĉeni mnogobrojni porezni oblici koji
se u svakom pojedinaĉnom poreznom sustavu znaĉajno razlikuju. Razlog njihove razliĉitosti
se temelji i na poreznim propisima koji
reguliraju pojedine porezne oblike u skladu sa postavljenim ciljevima oporezivanja
(ekonomskih, socijalnih, političkih itd.)
20. Faktori koji utječu na formiranje poreznog sustava
Prema većini financijskih teoretiĉara najnaĉajnije faktori koji utjeĉu na formiranje
nekog poreznog sustava su:
- ustavno ureĊenje, veliĉina teritorija i broj stanovnika,
- veliĉina javnog sektora i nadleţnosti drţave,
- stupanj centralizacije ili decentralizacije,
- nezaposlenost,
- zaduţenje i proraĉunski deficit,
- uĉešće drţave u meĊunarodnim inegracijama i
- ostali razlozi.
21. Ustavno uređenje, veličina teritorija i broj stanovnika i porezni sustav
Sustav oporezivanja centralizirane drţave znaĉajno se razlikuje od sustava
oporezivanja u decentraliziranoj drţavi s federalnim politiĉkim ustrojstvom. U federalnim
drţavama lokalne zajednice neposrednije uĉestvuju u ostvarivanju prava svojim graĊana,
stoga se povećavaju njihove javne funkcije i usloţnjava struktura njihovih javnih
 rashoda (obrazovanje, vojska, zdravstvo, socijalna skrb itd.), a koji bitno utjeĉu na
strukturu i opseg javnih prihoda (poreza, doprinosa, carina te ostalih fiskalnih
prihoda). Priroda oporezivanja je takoĊer ovisna od veliĉine i broja stanovnika kod svake
pojedine drţave. Starosna struktura stanovništva ima utjecaj na oblikovanje poreznog
sustava
22. Veličina javnog sektora i nadležnosti država i porezni sustav
Javni rashodi imaju znaĉajan utjecaj na obujam javnih prihoda te ţelimo ukazati na
jedan od uzroka povećanja opsega oporezivanja. Uĉešće javnih funkcija u bruto
društvenom proizvodu se znaĉajno povećavalo u većini drţava. Kako je već dosad
naglasavano, prukupljanjem javnih prihoda svaka drţava ţeli
osigurati funkcioniranje javnih poslova iz njene nadleţnosti. Obzirom da se javne
funkcije i njihov opseg razlikuju meĊu drţavama, stoga se razlikuje i sustav javnih
prihoda odnosno naĉina oporezivanja. Evidentno je da je kod većine drţava došlo
do povećanja javnih rashoda, a koji su uzrokovani sa brojnim faktorima.
23. Stupanj centralizacije ili decentralizacije i porezni sustav
Stupanj centralizacije odnosno decentralizacije funkcija suvremene drţave ovisi od
mnogobrojnih faktora. Raspodjela nadleţnosti u drţavi ovisi o naĉinu: raspodjele javnih
prihoda, naĉinu
prikupljanja javnih prihoda te visini prihoda za podmirenje odreĊenih nadleţnosti. Stupanj
centraliziranja i financiranja javnih funkcija u većini drţava je prihvatljiv u
posebnim izvanrednim uvjetima kao što su: ratno stanje, elementarne nepogode,
velika ekonomska kriza itd.. Tako prema većini suvremenih financijskih teoretiĉara vlada
mišljenje
da je decentralizacija javnih funkcija poţeljna zbog lakšeg utvrĊivanja javnih
potreba te lakšeg naĉina prikupljanja javnih prihoda.
24. Neuposlenost i porezni sustavJavni dug i proračunski deficit i porezni sustav
Neposlenost je jedna od najvaţnijih makroekonomskih pokazatelja većine
suvremenih drţava i ima bitan utjecaj na oporezivanje. Zaduţivanjem se obiĉno financiraju
nastali proraĉunski deficiti. Uĉešće javnog
zaduţenja u bruto društvenog proizvodu kao i proraĉunski deficit neke drţave
mogu utjecati na poreznu politiku. Mnoge suvremene drţave su zbog
nekontroliranog zaduţenja i velikog proraĉunskog deficita morale prilagoĊavati
svoje porezne sustave.
25. Učešće država u međunarodnim integracijama i porezni sustav
Svim nabrojanim ekonomskim integracijama omogućava se olakšano kretanje
stanovništrva kroz ukidanje viznog reţima, priznanje školskih diploma,
priznavanja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, olakšano kretanje robno
novĉanog prometa, općenito ukidanje raznih barijera koje su spreĉavale ulaz
stranog kapitala. Naravno da su odreĊene integracije utjecale i na formiranje
odreĊenih poreznih sustava koji su postali fleksibilniji za kretanje ljudi, roba i
kapitala.
26. Ostali faktori i njihov utjecaj na formniranej poreznog sustava
Determinante ili odreĊeni faktori koji djeluju na porezni sistem neke drţave su
mnogobrojni i razliĉitog su karaktera. Osim spomenutih ţelimo ukazati i na
postojanje ostalih faktora koji djeluju na porezne sisteme drţava i koji
uglavnom nastaju u odreĊenim izvnrednim okolnostima, a nisu manje vaţni od
dosad spomnutih a to su
-Učešće nake države u ratu bilo na posredan ili neposredana način.
 -Stupanj ekonomske razvijenosti neke države.
-Politički sistem i vjersko opredjeljenje
-Ekološka svijest građana neke države.
-Demografski faktori
27. Organizacija poreznog sustava u BiH
Bosna i Hercegovina je uspostavljena kmao samostalna drţava u ĉijem sastavu
se nalaze entiteti Federacija BiH i Republika Srpska i samostalna lokalna
jednica Brĉko – distrikt Bosne i Hercegovine. Takva dva entiteta u sastavu
drţave su potpuno razliĉita i asimetriĉna prema institucionalnoj strukturi.
Federacija BiH je decentralizirana i sastoji se od 10 kantona podijeljenih na 84
općine, a Republika Srpska je centraliziranijeg politiĉkog sustava podijeljena na
63 općine.
28. Oporezivanej dodane vrijednosti u BiH: načela
Oporezivanje dodane vrijednosti u Bosni i Hercegovini temelji se na:
-a) Potrošnom obliku poreza na dodanu vrijednost
-b) Kreditnoj metodi utvrđivanja prihoda temeljenoj na načelu odredišta
-c) Indirektnoj metodi utvrđivanja porezne osnovice
-d) Vrlo velikom opsegu oporezovanih transakcija
-e) Jednostopnom sustavu oporezivanja
-f) Relativno malom broju oslobađanja
29. Oporezivanej dodane vrijednosti u BiH: elementi pravno činjueničnog stanja
U pravne elemente oporezivanja dodane vrijednosti u Bosni i Hercegovini
ubrajamo: predmet oporezivanja, poreznog obveznika, nastanak porezne
obveze, poreznu osnovicu, poreznu stopu, porezna oslobaĊanja, odbitak ulaznog
poreza porezno razdoblje itd..
30. Efekti uvođenje PDV-a u Bih
UvoĊenje poreza na dodanu vrijednost u proraĉunske sustave zemalja ima
višestruke efekte. Porez na dodanu vrijednost-PDV predstavlja efikasan
instrument u ostvarivanju:
- ekonomskih,
- financijskih i
- socijalnih ciljeva svake drţave.
31. Carine u BiH: zakonska regulacija
Carinski sustav u Bosni i Hercegovini reguliran je s dva temeljna zakonska
propisa: Zakon o carinskoj politici i Zakon o carinskoj tarifi. Zakonom o
carinskoj politici se definiraju temeljni elementi sustava za carinsku zaštitu
gospodarstva Bosne i Hercegovine tj. prava i obveze subjekata u carinskom
postupku, definiranje carinskog podruĉja, carinskog pojasa i samog carinskog
postupka kojima se regulira sustav carinske zaštite.
32. Značaj carina za fiskalnu poziciju BiH
U proteklih deset godina znaĉaj prihoda od carina se uveliko smanjio. Prihodi
od carina su sa 675 mil KM u 2002. smanjeni na 265 mil KM u 2011.godini.
Tome je najviše doprinijelo simultano djelovanje dva procesa: proces
liberalizacije vanjskotrgovinske razmjene BiH i reforma indirektnih poreza.
Reformom sistema indirektnih poreza 2006.g. uveden je PDV-a. PDV-e, koji je
mnogo izdašniji porez u odnosu na porez na promet proizvoda, donio je
smanjenje udjela prihoda od carina u indirektnim porezima.
33. Posebni porezi u BiH: predmet oporezivanja
 U okviru poreznih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini ukljuĉeni su i
posebni porezi-akcize te se Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovni ureĊuje
oporezivanje odreĊenih vrsta proizvoda posebnim oblikom poreza-akcizom koji
se prmjenjuje na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i stupanjem na snagu
ovog zakona od 01.01.2005. godine,
Posebnim porezom na promet-akcizama oporezuje se promet:
- naftnih derivata,
- duhanskih preraĊevina,
- bezalkoholnih pića,
- alkohola, alkoholnih pića i voćnih rakija, piva i vina i kave.
34. Posebni porezi u BiH: porezni obveznik i registracija
Porezni obveznik je pravna osoba ili poduzetnik koji akcizne proizvode uvozi
ili proizvodi na teritoriji BiH
Pravna osoba ili poduzetnik koji nabavi alkoholna
pića, voćne prirodne rakije i vina neposredno od graĊanina - proizvoĊaĉa kojinije obveznik
akcize smatra se poreznim obveznikom u smislu ovog zakona.
ProizvoĊaĉem duhanskih preraĊevina u smislu ovog zakona smatra se svaka
fiziĉka osoba, poduzetnik ili pravna osoba nastanejna sa sjedištem u Bosni i
Hercegovini koje duhan preraĊuje u duhanske proizvode namijenjene za krajnju
potrošnju – maloprodaju (Članak 12. Zakona).
35. Iznosi i stope posebnih poreza/akciza u BiH
Posebni porezi - akcize se plaćaju u nominalnom iznosu po mjernoj jedinici ili
po proporcionoj stopi.
Na promet derivata nafte akciza se plaća (Članak 17. Zakona), po litru derivata
i to na:
- dizel gorivo i ostala plinska ulja - 0,30 KM;
- petrolej (kerozin) - 0,30 KM
- motorni benzin - bezolovni - 0,35 KM i
- motorni benzin - 0,40 KM.
- loţ ulje ekstra lako i lako specijalno - 0,30 KM,
Akciza se plaća na promet bezalkoholnih pića, piva i vina (Članak 18. Zakona),
po litri:
- bezalkoholna pića - 0,10 KM,
- pivo i vino - 0,25 KM,
Akciza se plaća na promet alkohola i alkoholna pića i voćne prirodne rakije,
(Članak 19. Zakona), po litri apsolutnog alkohola:
- alkohol i alkoholna pića - 15,00 KM i
- voćna prirodna rakija - 8,00 KM.
Ako se alkoholna i bezalkoholna pića stavljaju u promet u pakovanju većem ili
manjem od jednog litra, akciza se plaća srazmjerno koliĉini u pakovanju.
Akciza se plaća na promet kave (Članak 20. Zakona), po kilogramu i to za:
- sirovu kavu - 1,50 KM,
- prţenu u zrnu i mljevenu kavu – 3,00 KM,
- ljuspe i opne prţene kave i ostale proizvode kave - 3,50 KM.
36. Putarine/Cestarine u BiH
Cestarina je indirektni porez reguliran posebnim odredbama Zakona o posebnim
porezima – akcizama BiH (Sluţbeni glasnik BiH br. 49/09,49/14, 60/14 i
91/17). Cestarina kao vrsta indirektnog poreza plaća se na naftne derivate, a
 plaća se u iznosu od 0,15 KM po jednom litru proizvoda za ceste i 0,10 KM za
izgradnju autocesta
37. Prikupljanje indirektnih poreza
Od 1.1.2005. godine svi prihodi koje ubire Uprava za indirektno oporezivanje
prikupljaju su se na Jedinstveni raĉun otvoren u Centralnoj banci Bosne i
Hercegovine. Prihode prikuplja 13 za to ovlaštenih komercijalnih banaka koje
prikupljeni novac prosljeĊuju na raĉun u Centralnoj banci. Zakonom o
uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda, odreĊeno je da se prihodi
svakodnevno rasporeĊuju prema koeficijentima koje utvrĊuje Upravni odbor
Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza reguliraju se sljedeće vrste
indirektnih prihoda koji se prikupljanju na jedinstvenom raĉunu UIO:
- Akcize (uvozne i izvozne),
- Porez na dodanu vrijednost – PDV i svi ostali porezi obraĉunati na
robu i usluge,
- Carine,
- Cestarine i
- Ostali prihodi (leţarine, kazne, prihodi od skladištenja i prodaje
robe, prihodi od carinskog praćenja i prodaje uvjerenja EUR-1,
iznajmljivanja, prihodi od vanrednih prihoda carinskih terminala,
kao i drugi prihodi koje Uprava ostvari u okviru svoje djelatnosti).
38. Raspodjela indirektnih poreza u BiH
Sukladno Zakon o uplatama na Jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni
glasnik BiH", broj 55/04), utvrĊena je raspodjela prihoda od indirektnih poreza
institucija BiH, izraĉunava se kao iznos koji se pojavljuje u proraĉunu/budţetu
drţave za tekuću godinu pomnoţen s koeficijentom koji se dobije kada se 1
podijeli s brojem radnih dana Uprave za indirektno oporezivanje u tekućoj godini.
Pomenutom Odlukom UO Uprave za indirektno/neizravno oporezivanje
Bosne i Hercegovine utvrĊeni privremeni koeficijenti raspodjele sredstava sa
jedinstvenog raĉuna UIO iznose:
- Federacija Bosne i Hercegovine 64,26%,
- Republika Srpska 32,19% i
- Brĉko - Distrikt BiH 3,55%.
39. Uprav aza indirektno oporezivanje u BiH: Organizacija i nadležnosti
Uprava za posredno ili indirektno oporezivanje je posebna pravna osoba s
obvezama i nadleţnostima utvrĊenim Zakonom o sustavu indirektnog
oporeztivanja i Zakonom o upravi za indirektno oporezivanje sa sjedištem u
Banjoj Luci.
Temeljem oderdbi Zakona o upravi za indirektno oporezivanje nadleţnosti su:70
- vodi jedinstveni registar obveznika i vrši prijem poreznih prijava te
utvrĊuje porezne obveze,
- prikuplja i obraĊuje podatke o utvrĊenim i naplaćenim obvezama,
- vodi porezno knjihgovodstvo,
- spreĉava i istraţuje carinske i porezne prekršaje,
- obavlja edukaciju poreznih obveznika,
- vodi jedinstveni informacijski sustav,
- prouĉava porezne sustav eostalih zemalja te primjenjuje
meĊunarodne ugovore iz indirektnih poreza,
- vrši statistiĉka istraţivanja,,
 - vodi prvostupanjski i drugostupanjski postupak
- obavlja i ostale poslove povjerene zakonskim i podzakonskim
aktima.
40. Vrste direktnih poreza u BiH
Sustav neposrednih – direktnih poreza u Bosni i Hercegovini organiziran je na
entitetskoj razini i razini Brĉko – distrikta BiH. U našem istraţivanju obraĊivat
ćemo sustav neposrednih poreza kroz sljedeće porezne oblike:
- porez na dobit,
- porez na dohodak,
- imovinske poreze,
- ostale neposredne poreze te
- socijalne doprinose.
41. Porez na dobit: pravno činjenični elementi
Usporedna analiza pravno ĉinjeniĉnih elemenata poreza na dobit kod entiteta i
Brĉko – distrikta BiH vrše se putem definiranja:
- poreznih obveznika,
- porezne osnovice,
- poreznih stopa,
- poreznih poticaja te
- utvrĊivanja i naplate poreza
42. Financijski efekti oporezivanja dobiti u BiH
Sukladno novom zakonu o porezu na dobit smanjene su stope poreza na 10%,
ali su takoĊer i smanjene velike mogućnosti umanjenja porezne obveze (izvor
mogućih prevara i poreznih špekulacija).
Porez na dobit se uplaćuje prema sjedištu poreznog obveznika u korist računa
javnih prihoda kantonalnog proračuna.
43. Porez na dohodak u BiH:; pravno činjenični elementi
Oprezivanje dohotka istraţuje se s aspekta analize pravno ĉinjeniĉnih elemenata
te opsega i naĉina njegove raspodjele u sustavu javnih prihoda. Usporedna
analiza pravno ĉinjeniĉnih elemenata poreza na dohodak kod entiteta i Brĉko –
distrikta BiH vrše se putem definiranja: poreznih obveznika, predmeta
oporezivanja, porezne osnovice, poreznih stopa, poreznih poticaja te utvrĊivanja
i naplate poreza.
44. Financijski efekti oporezivanja dohotka u BiH
UvoĊenjem novog naĉina oporezivanja dohotka oĉekujemo harmonizaciju
oporezivanja dobiti sistema oporezivanja dohotka u Federaciji BiH, Republici
Srpskoj i Brĉko - distriktom Bosne i Hercegovine te njihovo usklaĊivanje s
Europskom unijom. Osim navedenog cilja oĉekuje se i bitno povećanje naplate
ove vrste poreza u odnosu na prikupljene poreze iz 2013. godine.
Sukladno novom zakonu o porezu na dohodak smanjene su stope poreza na
10%, ali su takoĊer i smanjene velike mogućnosti umanjenja porezne obveze
(izvor mogućih prevara i poreznih špekulacija).
Porez na dohodak se uplaćuje prema sjedištu poreznog obveznika u korist
računa javnih prihoda kantonalnog proračuna
 1. Pojam poreza
Porez predstavlja instrument javnih prihoda kojim država od subjekata pod svojom
poreznom vlašću prinudno uzima novčana sredstva, bez određene protuusluge u svrhu
financiranja svojih potreba kao i postizanja drugih ciljeva političke, ekonomske, socijalne ili
neke druge prirode.

2. Načela oporezivanja kod PDV-a

• načela oporezivanja prema porijeklu i
• načela oporezivanja prema odredištu
• Porez na dodanu vrijednost – načela podrijetla robe
3. Indirektna metoda utvrđivanja porezne osnovice kod PDV-a.
Vezan je za fakturu. Tačnije obračunavanje porezne osnovice vrši se tako da se od ukupne
porezne obveze odbija porez plaćen u prethodnoj fazi oporezivanja (tzv. pretporez).
Primjer, plaćanjem računa za kupljene proizvode u kojima je sadržan PDV, poreski obveznik
stvara potraživanja od budžeta, a izdavanjem računa za svoje proizvode stvara obvezu
prema budžetu. Na koncu svakog obračunskog razdoblja od mjesec dana do 10 u tekućem
za prethodni mjesec poreski obveznik prebija svoja dugovanja sa potraživanjima za
uplaćene poreze.
4. Akcize –pojam i kriteriji prikupljanja.
Akciza je vrsta poreza na proizvedenu robu koji se naplaćuje tokom proizvodnje, a ne
prilikom prodaje. Često se povezuje sa pojmom carine (koja se naplaćuje na robu koja se
prevozi preko kontrolisanih graničnih prelaza, prilikom uvoza ili izvoza).
Posebnim porezom na promet-akcizama oporezuje se promet:-naftnih derivata, -duhanskih
preraĊevina, -bezalkoholnih pića, -alkohola, alkoholnih pića i voćnih rakija, piva i vina i kave.
Prihodi po osnovu akciza uplaćuju se na Jedinstveni račun Uprave za indirektno
oporezivanje, a njihova raspodjela vrši se u skladu sa Zakonom o uplatama na jedinstveni
račun i raspodjeli prihoda ("Službeni glasnik BiH" broj 55/04). Na taj način na državnoj
razini osiguravaju se značajni prihodi za financiranja javne potrošnje kako na državnoj tako i
na entitetskoj i drugim razinama vlasti.
5. Carine –pojam i ciljevi.
Carine su izvorni prihodi svake države, a pripadaju grupi posrednih ili indirektnih poreza.
Carine su instrumenti vođenja vanjsko trgovinske politike, carine mogu utjecati na
konkurentnost proizvoda na domaćem tržištu, a preko cijena proizvoda djeluju i na
strukturu uvoza i izvoza, na ravnotežu trgovinske i platne bilance, zaposlenost, javnu
potrošnju, javnu ponudu, na ubrzanje ili koĉenje razvitka određene grane gospodarstva
ili na ukupni rast bruto nacionalnog dohotka države.
Temeljni ciljevi carina su:
-fiskalne prirode ( prikupljaju se potrebna javni prihodi),
-ekonomske prirode (zaštita domaće proizvodnje, povećava cijenu inozemne robe,
može razvijati određene djelatnosti ili proizvode, djeluje na strukturu troškova u
nacionalnom gospodarstvu i njenu raspodjelu itd.),
-socijalne prirode (smanjenjem carinskih dadžbina mogu se smanjiti i cijene određenih
proizvoda koje su značajne za socijalne kategorije stanovništva itd.).
6. Direktni porezi –prednosti mane.
Prednosti i mane direktnih/neposrednih poreza
Prednosti:
• pravični su porezi (porezna obveza iz ekonomske snage obveznika),
• stabilni su porezi,
Nedostaci:
• zahtijevaju skuplju poreznu administraciju,
• psihološki su teže prihvatljivi za obveznike (pogađaju poreznu snagu obveznika)
• neelastični su i ne prate konjunkturna kretanja.
7. Temeljna obilježja poreza na dohodak
Porez na dohodak (Income tax)je najznačajniji porezni oblik suvremenih poreznih
sustava.Kod poreza na dohodak oporezuje se dohodak kod fizičkih osoba te dobit od pravnih
osoba.Porez na dohodak je porezni oblik kojim se vrši oporezivanje ekonomske snage
stanovništva(dohodak,porezne tarife i ostala obilježja poreznog obveznika).
8. Porez na dobit –pojam i nastanak.
Porez na dobit ili profit (Profit Tax ili Corporation Income Tax) danas postoji u većini
europskih i tranzicijskih zemalja. Oporezivanje dobiti je novijeg vremena, tek je prvi put
uvedeno u sustav oporezivanja u SAD-u 1913. godine, Njemačkoj 1920. godine, Engleskoj
1937. godine te se kasnije proširio i u druge zemlje suvremenih poreznih sustava. Uvjet koji
je prethodio nastanku poreza na dobit jest nastanak kapitala koji se nije mogao kvalitetno
oporezivati s porezom na dohodak. Profiti od kapitala nastaju odbijanjem svih troškova i
elemenata dohotka kao što su nadnice, plaće, kamate, dividende i ostala primanja nastala u
određenom vremenskom razdoblju najčešće od jedne godine. U suvremenoj poreznoj teoriji
porez na dobit predstavlja oporezivanje neto dobiti u načelu pravnih osoba i to najčešće
gospodarskih djelatnosti. Sam nastanak poreza na dobit opravdava se teorijom
ekvivalencije, teorijom ţrtve te ekonomsko-političkim i financijsko-politiĉkim razlozima. U
financijskom smislu predstavlja relativno izdašan porezni oblik koji obuhvaća manji broj
poreznih obveznika koje je dosta lako identificirati. Iziskuje manji napor poreznih organa te
ne uzrokuje znaĉajne troškove njegovog ubiranja ĉime se maksimalno iskorištavaju njegovi
uĉinci, odnosno izdašnost.
9. Imovinski porezi –pojam i vrste
Porezi na imovinu (Property tax) služe za oporezivanje imovine i to u njenom statičkom
obliku. Porez na imovinu je subjektivni porez, s obzirom da se kod oporezivanja imovine
uzimaju obzir osobna obilježja poreznog obveznika. Prema suvremenim stajalištima porez
na imovinu temelji se na načelu plaćanja poreza prema ekonomskoj snazi vlasnika određene
imovine. Imovinski porezi ovise o veličini imovine poreznog obveznika. Danas se
oporezivanje imovine najčešće odnosi na: zemljište građevinsko i poljoprivredno, objekti
poslovni i stambena i industrijska oprema, vozila, plovni objekti itd.
Podjela imovinskih poreza izvršena je na temelju tretmana imovine, tj. izvora oporezivanja
na:
poreze na imovinu u statici nastaju u situacijama kada je izvor imovine osnova oporezivanja
(nominalni porez na imovinu – neto imovina, porez na nepokretnosti, realni porez na
imovinu).
poreze na imovinu u dinamici nastaju u situcijama prijenosa imovine (porezi na prijenos
imovine s naknadom i porezi na prijenos imovine bez naknade).
Kriteriji podjele poreza na imovinu temelje se na izvoru oporezivanja (realni i nominalni),
prema obuhvatu objekta oporezivanja (analitičke i sintetičke), prema vrsti objekta
oporezivanja (pokretna i nepokretna imovina), prema vrsti poreznog obveznika (fizičke i
pravne osobe), prema poreznom tretmanu zaduženja (neto i bruto porez) te prema
učestalosti njegovog prikupljanja (periodične i jednokratne).
10. Doprinosi socijalnog osiguranja –pojam i vrste
Doprinosi za socijalno osiguranje predstavljaju posebnu vrstu javnih fiskalnih prihoda.
Postoji dvojba kako i na koji naĉin definirati specifiĉnosti doprinosa u cjelini.
Prema većini financijskih teoretiĉara doprinosi se kao oblik javnih prihoda karakterizirani su
sljedećim obilježjima:
 javni su prihod s elementima protunaknade,
 ne plaćaju ga sve osobe, nego samo one kategorije koje imaju određene koristi,
prinudna su davanja,
 namjenskog su karaktera i ne prolaze budžetsku proceduru,
 po pravilu obveza plaćanja je utvrđena propisima države,
 kako se ne bi miješala sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja s ostalim
proračunskim sredstvima, formirani su posebni fondovi,
 plaćaju se i na najniže zarade, odnosno i na druge osnovice,
 stope su uglavnom proporcionalne,
 osnovicu doprinosa čini najčešće bruto plaća ili neka druga naknada,
 nije uobiĉajeno da postoji granske ili podruĉne diferencijacije i olakšice po vrstama
zaposlenja.

11. Pojam poreznog sistema

Porezni sustav predstavlja skup poreznih propisa, instituta i normi povezanih u jedinstvenu
cjelinu sa zadatkom da adekvatno izvrši odreĊene porezne politike neke drţave. Dakle, u
porezne sustave su ukljuĉeni mnogobrojni porezni oblici koji se u svakom pojedinaĉnom
poreznom sustavu znaĉajno razlikuju. Razlog njihove razliĉitosti se temelji i na poreznim
propisima koji reguliraju pojedine porezne oblike u skladu sa postavljenim ciljevima
oporezivanja (ekonomskih, socijalnih, političkih itd.)
12. Faktori utjecaja na porezni sustav
Prema većini financijskih teoretiĉara najnaĉajnije faktori koji utjeĉu na formiranje nekog
poreznog sustava su:
- ustavno ureĊenje, veliĉina teritorija i broj stanovnika,
- veliĉina javnog sektora i nadleţnosti drţave,
- stupanj centralizacije ili decentralizacije,
- nezaposlenost,
- zaduţenje i proraĉunski deficit,
- uĉešće drţave u meĊunarodnim inegracijama i
- ostali razlozi.
13. Organizacija poreznog sustava u BiH
Bosna i Hercegovina je uspostavljena kao samostalna drţava u ĉijem sastavu se nalaze
entiteti Federacija BiH i Republika Srpska i samostalna lokalna jednica Brĉko – distrikt Bosne
i Hercegovine. Takva dva entiteta u sastavu drţave su potpuno razliĉita i asimetriĉna prema
institucionalnoj strukturi. Federacija BiH je decentralizirana i sastoji se od 10 kantona
podijeljenih na 84 općine, a Republika Srpska je centraliziranijeg politiĉkog sustava
podijeljena na 63 općine.

14. Oporezivanje PDV –pravno činjenični elementi

Oporezivanje dodane vrijednosti u Bosni i Hercegovini temelji se na:
-a) Potrošnom obliku poreza na dodanu vrijednost
-b) Kreditnoj metodi utvrđivanja prihoda temeljenoj na načelu odredišta
-c) Indirektnoj metodi utvrđivanja porezne osnovice
-d) Vrlo velikom opsegu oporezovanih transakcija
-e) Jednostopnom sustavu oporezivanja
-f) Relativno malom broju oslobađanja

15. Carine u BiH: zakonska regulacija.

Carinski sustav u Bosni i Hercegovini reguliran je s dva temeljna zakonska propisa: Zakon o
carinskoj politici i Zakon o carinskoj tarifi. Zakonom o carinskoj politici se definiraju temeljni
elementi sustava za carinsku zaštitu gospodarstva Bosne i Hercegovine tj. prava i obveze
subjekata u carinskom postupku, definiranje carinskog podruĉja, carinskog pojasa i samog
carinskog postupka kojima se regulira sustav carinske zaštite.
16.Značaj carina za fiskalnu poziciju BiH
U proteklih deset godina znaĉaj prihoda od carina se uveliko smanjio. Prihodi od carina su sa
675 mil KM u 2002. smanjeni na 265 mil KM u 2011.godini. Tome je najviše doprinijelo
simultano djelovanje dva procesa: proces liberalizacije vanjskotrgovinske razmjene BiH i
reforma indirektnih poreza. Reformom sistema indirektnih poreza 2006.g. uveden je PDV-a.
PDV-e, koji je mnogo izdašniji porez u odnosu na porez na promet proizvoda, donio je
smanjenje udjela prihoda od carina u indirektnim porezima.
17.Posebni porezi –akcize: predmet oporezivanja.
U okviru poreznih reformi koje se provode u Bosni i Hercegovini ukljuĉeni su i posebni
porezi-akcize te se Zakonom o akcizama u Bosni i Hercegovni uređuje oporezivanje
odreĊenih vrsta proizvoda posebnim oblikom poreza-akcizom koji se prmjenjuje na cijeloj
teritoriji Bosne i Hercegovine i stupanjem na snagu ovog zakona od 01.01.2005. godine,
Posebnim porezom na promet-akcizama oporezuje se promet:
- naftnih derivata,
- duhanskih preraĊevina,
- bezalkoholnih pića,
- alkohola, alkoholnih pića i voćnih rakija, piva i vina i kave.
18.Posebni porezi –akcize u BiH: porezni obveznik i registracija
Posebni porezi u BiH: porezni obveznik i registracija Porezni obveznik je pravna osoba ili
poduzetnik koji akcizne proizvode uvozi ili proizvodi na teritoriji BiH. Pravna osoba ili
poduzetnik koji nabavi alkoholna pića, voćne prirodne rakije i vina neposredno od graĊanina
- proizvoĊaĉa kojinije obveznik akcize smatra se poreznim obveznikom u smislu ovog
zakona. ProizvoĊaĉem duhanskih preraĊevina u smislu ovog zakona smatra se svaka fiziĉka
osoba, poduzetnik ili pravna osoba nastanejna sa sjedištem u Bosni i Hercegovini koje duhan
preraĊuje u duhanske proizvode namijenjene za krajnju potrošnju – maloprodaju (Članak
12. Zakona).
19.Putarine u BiH
Cestarina je indirektni porez reguliran posebnim odredbama Zakona o posebnim porezima –
akcizama BiH (Službeni glasnik BiH br. 49/09,49/14, 60/14 i 91/17). Cestarina kao vrsta
indirektnog poreza plaća se na naftne derivate, a plaća se u iznosu od 0,15 KM po jednom
litru proizvoda za ceste i 0,10 KM za izgradnju autocesta.

20.Prikupljanje indirektnih poreza.

Od 1.1.2005. godine svi prihodi koje ubire Uprava za indirektno oporezivanje prikupljaju su
se na Jedinstveni raĉun otvoren u Centralnoj banci Bosne i Hercegovine. Prihode prikuplja
13 za to ovlaštenih komercijalnih banaka koje prikupljeni novac prosljeĊuju na raĉun u
Centralnoj banci. Zakonom o uplatama na jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda, odreĊeno
je da se prihodi svakodnevno rasporeĊuju prema koeficijentima koje utvrĊuje Upravni odbor
Pravilnikom o uplaćivanju indirektnih poreza reguliraju se sljedeće vrste indirektnih prihoda
koji se prikupljanju na jedinstvenom raĉunu UIO:
- Akcize (uvozne i izvozne),
- Porez na dodanu vrijednost – PDV i svi ostali porezi obraĉunati na robu i usluge,
- Carine,
- Cestarine i
- Ostali prihodi (leţarine, kazne, prihodi od skladištenja i prodaje robe, prihodi od carinskog
praćenja i prodaje uvjerenja EUR-1, iznajmljivanja, prihodi od vanrednih prihoda carinskih
terminala, kao i drugi prihodi koje Uprava ostvari u okviru svoje djelatnosti).
21.Raspodjela indirektnih poreza.
Sukladno Zakon o uplatama na Jedinstveni raĉun i raspodjeli prihoda ("Sluţbeni glasnik BiH",
broj 55/04), utvrĊena je raspodjela prihoda od indirektnih poreza institucija BiH, izraĉunava
se kao iznos koji se pojavljuje u proraĉunu/budţetu drţave za tekuću godinu pomnoţen s
koeficijentom koji se dobije kada se 1 podijeli s brojem radnih dana Uprave za indirektno
oporezivanje u tekućoj godini. Pomenutom Odlukom UO Uprave za indirektno/neizravno
oporezivanje Bosne i Hercegovine utvrĊeni privremeni koeficijenti raspodjele sredstava sa
jedinstvenog raĉuna UIO iznose:
- Federacija Bosne i Hercegovine 64,26%,
- Republika Srpska 32,19% i
- Brĉko - Distrikt BiH 3,55%.
22.Vrste direktnih poreza u BiH
Sistem neposrednih – direktnih poreza u Bosni i Hercegovini organiziran je na entitetskoj
razini i razini Brčko – distrikta BiH. Postoje sljedeći porezni oblici:
- porez na dobit,
- porez na dohodak,
- imovinske poreze,
- ostale neposredne poreze te
- socijalne doprinose.

23.Porez na dobit u F.BIH: pravno činjenični elementi.

Usporedna analiza pravno činjeničnih elemenata poreza na dobit kod entiteta i Brčko –
distrikta BiH vrše se putem definiranja:-poreznih obveznika,-porezne osnovice,-poreznih
stopa,-poreznih poticaja te-utvrđivanja i naplate poreza. Navedeni pravno činjenični
elementi regulirani su s tri sistemska propisa: Zakonom o porez na dobit u Federaciji
BiH (Službene novine Federacije BiH br. 15/16), Zakonom o porezu na dobit R. Srpske
(Službeni glasnik R. Srpske br. 94/15 i 1/17) i Zakonom o porezu na dobit Brčko –distrikta
BiH (Službeni glasnik BD BIH br. 60/10, 57/11 i 33/12)
24.Porez na dohodak u F.BIH: pravno činjenični elementi
Oprezivanje dohotka istražuje se s aspekta analize pravno činjeničnih elemenata te opsega
i načina njegove raspodjele u sistemu javnih prihoda. Usporedna analiza pravno
činjeničnih elemenata poreza na dohodak kod entiteta i Brčko –distrikta BiH vrše se
putem definiranja: poreznih obveznika,predmeta oporezivanja, porezne osnovice,poreznih
stopa,poreznih poticaja te utvrđivanja i naplate poreza. Navedeni pravno činjenični elementi
regulisani su s tri sistemska propisa: Zakon porezu na dohodak Federacije BiH(Službene
novine Federacije BiH br. 10/08, 09/10, 44/11, 07/13 i 65/13), Zakon o porezu na
dohodak Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske br. 60/15 i 66/18) i Zakon
o porezu na dohodak Brčko -distrikt BiH (Službeni glasnik BD BiH br. 60/10 i 14/17)
25. Porez na imovinu u Federaciji BiH.
Vrste imovinskih poreza u f BiH su:
– Porez na imovinu,
– Porez na nasljeđe i poklone i
– Porez na promet nekretnina i prava.
Porez na imovinu u F BiH uređen je kantonalnim propisima. Predmet oporezivanja je
pokretna i nepokretna imovina. Osnovicu za oporezivanje čini vrijednost imovine koju je
teško utvrditi, pogotovu nepokretne. Porez na imoinu može biti u obliku porze na posjed i
poreza na neto imovinu. Porez na posjed razrezuje se jednom godišnje na realnu imovinu
(kuće, stanovi, zemlja, automobil). Porez na neto imovinu obuhvata oporezivanje cjelokupne
imovine i pokretne i nepokretne, a porezna osnovica je umanjena za obaveze po toj imovini
(npr. obaveze po stambenim kreditima). Porezni obveznik je vlasnik poslovnih prostora,
stanova i garaža koji se izdaju u zakup, parking prostora, saobraćajnih vozila, a može biti i
korisnik posebne opreme za igre nasreću itd. Porezni obveznik je i korisnik stola u kasinu,
automata za igre na sreću i automata za zabavne igre kod većine kantona (u Srednjo –
bosanskom kantonu i Županiji Posavskoj je obveznik samo vlasnik) itd. Porezna osnovica i
porezna obaveza za poslovne prostore, stanove i garaže se uglavnom utvrđuje na bazi
paušalnog godišnjeg iznosa po kvadratu. Porezna obaveza za vlasnike saobraćajnih vozila se
utvrđuje u godišnjem paušalnom iznosu utvrđenom na temelju starosti vozila i snage
motora, a vlasnici opreme za priređivanje igara na sreću uglavnom se oporezuju u
godišnjem paušalnom iznosu po jednom aparatu. Poreski obveznici na nasljeđe i poklone na
području F BiH su fizičke ili pravne osobe koje prime na dar ili steknu na drugoj osnovi, bez
naknade imovinu na koju se plaća porez (zemljište, zgrade i ostala pokretna i nepokretna
imovina, uživanje i korištenje).
Predmet oporezivanja su nekretnine, gotov novac, novčane tražbine, vrijednosni papiri i
pokretnine. Taj porez se ne plaća ako se na naslijeđene ili darovane pokretnine plaća porez
na dodanu vrijednost. Poreznu osnovicu čini iznos gotova novca te tržišna vrijednost
financijske i druge nefinancijske imovine na dan utvrđivanja porezne obveze, ali nakon
odbitka dugova i troškova što se odnose na imovinu na koju se plaća porez.
Stopa poreza na naslijeđe i darove je kod većine kantona 5% na poreznu osnovicu, mada u
nekim kantonima postoje i diferencirane stope koje se posebno odnose na naslijeđe ili dar, a
posebno za pokretnu ili nepokretnu imovinu.
Predmet oporezivanja je prijenos tj. prodaja ili kupovina nekretnina (zemljište, građevinski
objekti itd.) te prijenos prava vlasništva nad nekretninama, prava plodouživanja, prava na
rentu, modele žigove, autorska prava itd.
Porezni obveznik je najčešće prodavatelj nekretnina ili prava, ali u nekim kantonima se kao
porezni obveznik pojavljuje i kupac nekretnina (Sarajavski, Posavski, HNŽ i USK kanton). U
svim kantonima od porezne obveze izuzeti su prometi nekretnina između općina kantona i
federacije te konzularnih predstavništava te u posebnim slučajevima specifičnih za određeni
kanton.
U svim kantonima porezna osnovica se utvrđuje kao postignuta prometna vrijednost
nekretnina i prava u trenutku nastanka porezne obveze, a porezna obaveza je 5% na
prethodno utvrđenu poreznu osnovicu.
26. Porez na imovinu u Republici Srpskoj.
Porez na imovinu u RS regulisan je posebnim Zakonom o porezu na nepokretnosti. Predmet
oporezivanja je određenea nepokretna imovina u posjedu poreznog obveznika. Ukoliko
imovina nije svojina, porezna obaveza se temelji i na pravu svojine, pravu stana ili zakupa
stana ili stambene zgrade, pravu korištenja državnog zemljišta te ostalih nepokretnosti.
Porezne stope obveznika koji vode knjige iznose 0,2% od utvrđene porezne osnovice, a
visina stope može biti i manja i mogu je donijeti nadležni zakonodavni organi jedinica
lokalne samouprave.
27. Porez na imovinu u Brčko Distriktu BiH
Porez na imovinu u Brčko Distriktu BiH regulisan je Zakonom o porezu na nekretnine Brčko
Distrikta BiH. Predmet oporezivanja je nekretnina koja se nalazi na području Brčko Distrikta
BiH na dan 31.12. u godini koja prethodi godini kada se vrši razrez poreza. Porezni obveznik
je posjednik nekretnine, tj. osoba koja koristi ili zauzima nekretninu. Tj korisnik nekretnine.
Porezna osnovica za porez je tržišna vrijednost nekretnine, a porezna stopa ne može biti
manja od 0,05 %, niti veća od 1,0%.
28. Finansijski efekti imovinskih poreza u BiH
Uvođenjem novog načina oporezivanja imovine očekujemo harmonizaciju oporezivanja
nekretnina u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko - istriktom Bosne i Hercegovine te
njihovo usklađivanje s Europskom unijom. Osim navedenog cilja očekuje se i bitno
povećanje naplate ove vrste poreza u odnosu na prikupljene poreze iz 2013. godine. Porez
na nekretnine se uplaćuje prema mjestu nekretnine u korist računa javnih prihoda
kantonalnog budžeta. U Federaciji BiH raspodjelu prihoda od poreza na nekretnine
kantonalni trezori raspoređuju kantonalnim i općinskim budžetima u omjeru i na način
utvrđen kantonalnim propisima. A kod Republike Srpske republički trezor raspodjeljuje
prihode od prikupljenih poreza na nekretnine između republike i općina u skladu s njihovim
Zakonu o budžetskom sustavu. Porez na nekretnine je neposredni prihod proračuna Brčko –
Distrukta BiH.
U Federaciju BiH evidentiran je rast naplaćene poreza na nekretnine na 98.359.421,00 KM,
što je naraslo na oko 0,46% ukupnog BDP-a ili na oko 4,71% ukupnih poreznih prihoda, što
je znatno ispod prosjeka suvremenih poreznih sustava.
29. Ostali direktni porezi u BiH.
U F BiH i Brčko Distriktu BiH ne postoje ostali porezi koji su prihodi federalnih ili republičkih
budžeta. U RS u skaldu sa Zakonom o budžetskom sistemu postoje porezi na upotrebu
motornih vozila, porezi na upotrebu čamaca, porezi na ploveća postrojenja i jahte, porezi na
upotrebu letjelica, te porezi za držanje i nošenje oružja u 100% iznosu su prihodi republičkog
budžeta. Porezni prihodi jedinica lokalne samouprave prikupljaju se iz:poreza na firmu,
poreza na reklamu, poreza najavne površine, poreza na potrošnju u ugostiteljstvu i sl. U RS I
Brčko Distriktu BiH jedino je porez na dobit od igara na sreću u 100% iznosu prihod jedinica
lokalne samouprave.
30. Finansijski efekti ostalih direktnih poreza u BiH
Ostali porezi se uplaćuje prema mjestu potrošnje u korist računa javnih prihoda kantonalnog
budžeta. U Federaciji BiH raspodjelu prihoda od ostalih poreza kantonalni trezori
raspoređuju kantonalnim i općinskim budžetima u omjeru i na način utvrđen kantonalnim
propisima. A kod Republike Srpske republički trezor raspodjeljuje prihode od prikupljenih
ostalih poreza između republike i općina u skladu sa njihovim Zakonom o budžetskom
sustavu. Ostali porezi u poreznom sustavu Brčko – Distrikta BiH su neposredni prihod tog
budžeta.
31. Doprinosi socijalnog osiguranja u BiH: Elementi pravno činjeničnog stanja
Poreski obveznici socijalnih doprinosa u F BiH i Republici Srpskoj:
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o doprinosima izvršeno je usuglašavanje i prilagodba
zakonskih rješenja s rješenjima u Zakonu o porezu na dohodak. Takvim rješenjem uvodi se
novi sustav oporezivanja plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj. Obračun
doprinosa i poreza na plaću vrši se kao integralni dio sustava opterećenja plaća, a prihodi
ostvareni na ovakav način imaju status direktnih poreza. Plaće svih oblika organiziranja i svih
kategorija zaposlenih u gospodarskom sektoru u svrhu oporezivanja, jedinstveno u okviru
sustava iz oblasti doprinosa bitno su definirane.
32. Oblici mogućih primanja kao porezne osnovice socijalnih doprinosa u F BiH.
- plaće zaposlenih ili pripravnika,
- naknade plaće za opravdani prekid rada zaposlenika,
- naknade plaće za rad praznikom,
- naknade plaće za rad za vrijeme odsutnosti u vrijeme korištenja godišnjeg odmora,
- naknade plaće za vrijeme odsutnosti s posla sukladno Zakonu o kolektivnom ugovoru,
- naknade plaće za vrijeme odsutnosti zaposlenika radi stručnog obrazovanja ili
usavršavanja,
- naknada plaće u slučajevima privremene spriječenosti za rad uslijed bolesti do 42 dana,
- naknada plaće u slučajevima povrede na radu ili profesionalnog oboljenja,
- za zaposlene u rudnicima uglja, industriji tekstila kože i obuće te ostalim nisko
akumulativnim
djelatnostima utvrđeni posebnim kantonalnim propisima osnovicu za oporezivanje čini
umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,25,
- svaki pojedinačni primitak članova upravnih i nadzornih tijela, članova komisija,
povjerenstava, sudaca
porotnika i sl., koji nemaju svojstvo zaposlenika,
- primitak umanjen za porezno priznati izdatak za povremene poslove znanstvenika,
umjetnika, stručnjaka,
novinara, sportskog stručnjaka i sl., a koji se obavljaju uz neku temeljnu samostalnu ili
nesamostalnu djelatnost.
- ostala primanja i naknade fizičkih osoba koji nisu obveznici po drugom temelju u skladu s
Zakonom o
zdravstvenom osiguranju,
- plaća, ali ne niža od najniže plaće za zaposlene, a utvrđena općim kolektivnim ugovorom,
- plaća, ali ne niža od prosječne plaće za zaposlene kod nerezidenta Federacije,
- plaća, ali ne niča od prosječne u Federaciji za osobe zaposlene kod humanitarne
organizacije nerezidenta Federacije,
– osobna primanja koja bi ostvario u Federaciji, ali ne niža od prosječne plaće u Federaciji na
poslovima u inozemstvu ili na stručnom usavršavanju u inozemstv kod inozemnog
poslodavca.
33. Načini utvrđivanja porezne osnovice socijalnih doprinosa poduzetnika u F BiH.
- umnožak prosječne plaće i koeficijenta 1,1 za samostalnog poduzetnika slobodnih
zanimanja prema
propisima zakona o porezu na dohodak, a čiji se dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga,
- umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,65 za poduzetnika obrtnika sukladno propisima o
porezu na
dohodak ako se dohodak utvrđuje iz poslovnih knjiga,
- umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,55 za poduzetnika sukladno propisima o porezu
na dohodak
ako se dohodak utvrđuje paušalno,
- umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,25 za samostalne poduzetnike koji istu obavljaju
kao temeljnu
djelatnost kao nisko akumulativnu djelatnost,
- umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,25 ako poduzetnik obavlja temeljnu djelatnost
poljoprivrednu ili šumarsku i ne plaća porez na dohodak ili ga plaća paušalno,
– umnožak prosječne plaće i koeficijenta 0,35 ako poduzetnik obavlja temeljnu djelatnost
poljoprivrednu ili šumarsku i ne plaća porez na dohodak ili ga plaća paušalno.

34. Zbrojen stope socijalnih doprinosa u F BiH i RS.

35. Mjesto plaćanja i način obračuna socijalnih doprinosa.
- doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje plaćaju se na depozitne račune nadležnih
fondova u
Federaciji BiH i Republici Srpskoj,
- doprinosi za zdravstveno osiguranja plačaju se na depozitne račune nadležnih Zavoda
zdravstvenog
osiguranja u Federaciji BiH i to 89,8% obračunatog doprinosa na depozitni račun županijskog
zavoda
zdravstvenog osiguranja a 10,2% na depozitni račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i
reosiguranja
Federacije BiH - fonda solidarnosti, depozitni račun nadležnog Fonda zdravstvenog
osiguranja Republike
Srpske i depozitni račun nadležnog Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko – distrikta BiH,
- doprinosi za osiguranje neuposlenih plaćaju se na depozitne račune naležnih Zavoda za
neuposlene u
Federaciji BIH i to 70% obračunatog doprinosa na depozitni račun županijskog zavoda za
neuposlene. a
30% na depozitni račun Zavoda za osiguranje neuposlenih Federacije BiH, depozitni račun
nadležnog Fonda
za zapošljavanje Republike Srpske i depozitni račun nadležnog Fonda za zapošljavanje Brčko
– distrikta
BiH,
- doprinos za dječju zaštitu plaćaju se na depozitne račune Fonda za dječju zaštitu Republike
Srpske.

36. Financijsko značenje socijalnih doprinosa u BiH.

Danas je u Bosni i Hercegovini učešće socijalnih doprinosa oko 30% u ukupnim javnim
prihodima budžeta i izvan budžetskih fondova. U entitetima i Brčko distriktu BiH u razdoblju
2013.-2016. godine prosjek učešće doprinosa u BDP-u iznosi 11,77%. Samo u Federaciji BiH
prosjek učešća socijalnih doprinosa u istraživanom razdoblju iznosio je 14,49% BDP-a.

37. Porezna uprava u Federaciji BiH: organizacija i nadležnosti.

Porezna uprava je Federalna uprava u sastavu Ministarstva. Poreznom upravom rukovodi
direktor Porezne uprave kojega postavlja i razrješava Vlada Federacije Bosne i Hercegovine
na prijedlog federalnog ministra financija. Direktor ima zamjenika koji se postavlja i
razrješava na isti način kao i direktor. Porezna uprava Federacije BiH organizirana je na tri
razine i to na razini: - središnjeg ureda, - kantonalnih poreznih ureda i - poreznih ispostava.
Središnji ured Porezne uprave nalazi se u Sarajevu.
Nadležnosti porezne uprave u F BiH su:
– vodi evidenciju o porezni obveznicima,
– utvrđuje poreznu obavezu poreznog obveznika i izvršava naloge za plaćanje,
– vrši inspekcijski nadzor,
– izvršavaju aktinvnosti prisilne naplate u skladu sa odredbama poglavlja zakona kojim se
regučiraju
procedure prisilne naplate,
– pregledaju poslovne knjige i evidencije, uzimaju izvode, sačinjavaju kopije ili izuzimaju
evidencije i
knjige
– pružaju obrazovne usluge o poreznim zakonima, te pravima i obavezama poreskih
obveznika te daju
porezne obrasce,
– sprovode porezne istrage i prikupljaju informacije o mogućim poreznim prekršajima i
kaznenim
djelima, te vode postupak i izriču kazne za porezne prekršaje,
– koordiniraju aktivnosti sa sudovima i drugim nadležnim organima u vezi likvidacije, stečaja,
reorganizacije ili registracije pravne osobe,
– sarađuju po poreznim pitanjima sa drugim nadležnim organima,
– obavljaju i ostale poslove u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima.

38. Porezna uprva u Republici Srpskoj: Organizacija i nadležnosti.

Pоrеskа uprаvа Rеpublikе Srpskе оsnоvаnа је krајеm 2001. gоdinе Zаkоnоm о pоrеskој
uprаvi. Pоrеskа uprаvа nаlаzi sе u sаstаvu Мinistаrstvа finаnsiја Rеpublikе Srpskе. Sjedište
poreske uprave je u Banjoj Luci, a njom rukovodi direktor i zamjenik direktora koje postavlja
i razriješava Vlada Republike Srpske na prijedlog ministra financija. Poreska uprava
Republike Srpske organizirana je na tri razine i to na razini: - središnjeg ureda, - podruĉnih
centara i - podruĉne jedinice i privremene kancelarije.
Nadležnosti porezne uprave RS su:
a) registraciju i identifikaciju poreskih obveznika,
b) utvrđivanje poreske obaveze u skladu sa zakonom,
v) vršenje kontrole zakonitosti i pravilnosti primjene poreskih propisa,
uključujući obračun i uplatu poreza i kamata,
g) redovnu i prinudnu naplatu poreza i sporednih poreskih davanja,
d) kontrolu obračuna bruto plata zaposlenih lica u smislu zakona i
odredaba Opšteg kolektivnog ugovora i ostalih ugovora zaključenih na
osnovu njega,
đ) otkrivanje i sprečavanje izvršavanja krivičnih djela i poreskih prekršaja
u okviru svoje nadležnosti i podnošenje izvještaja nadležnom tužilaštvu,
e) vođenje prvostepenog poreskog postupka,
ž) izricanje zaštitnih mjera i kazni za poreske prekršaje u skladu sa zakonom,
z) vođenje poreskih evidencija i poreskog knjigovodstva,
i) vođenje fiskalnog registra nepokretnosti i druge propisane registre,
j) vođenje Jedinstvenog sistema registracije, kontrole i naplate doprinosa,
k) izdavanje potvrda o rezidentnosti fizičkim i pravnim licima,
l) informisanje i edukaciju poreskih obveznika, na njihov zahtjev, o postojećim porezima,
postupcima i uslovima plaćanja poreza, njihovim pravima i obavezama, kao i o poreskim
propisima,
lj) izdavanje uvjerenja o podacima o kojima vodi službenu evidenciju,
m) izradu izvještaja o radu i njihovo objavljivanje na internet-stranici
Poreske uprave čiju formu, sadržaj, način i uslove objavljivanja propisuje
ministar finansija (u daljem tekstu: ministar) i
n) druge poslove u skladu sa zakonom.
39. Porezna uprava u Brčko – Distriktu BiH:Organizacija i nadležnosti.
Organizacijski Porezna uprava Brčko – distrikta BiH se nalazi u Direkciji za financije Brčko –
distrikta BiH. Porezna uprava je nezavisna ustanova Brčko – distrikta BiH, koja po pitanjima
vezanim za svoj rad odgovara Vladi i Skupštini. Poreznom upravom rukovodi direktor.
Direktor je odgovoran za rad Porezne uprave. Gradonačelnik postavlja direktora Porezne
uprave uz tropetinsku većinu glasova Skupštine. Direktor se imenuje na razdoblje od pet
godina, uz mogućnost reizbora. Direktora može smijeniti samo Skupština uz tropetinsku
većinu glasova.
Nadležnosti porezne uprave Brčko Distrikata BiH su:
– utvrđuje poresku obavezu;
– izrađuje i vodi registar poreskih obveznika na osnovu identifikacionih brojeva poreskih
obveznika
– sprovodi poresku kontrolu,
– sprovodi prinudnu naplatu,
– vrši pretres poslovnih prostorija ili stana poreskih obveznika u skladu sa zakonom,
– prikuplja dokaze o potencijalnim kriminalnim aktivnostima i obavještava javno tužilaštvo o
krivičnim djelima,
– sprovodi prekršajni postupak,
– zahtijeva od sudova da preuzmu radnje radi omogućavanja sprovođenja poreskog zakona,
– predlaže pravilnike za sprovođenje poreskih zakona u skladu sa zakonom,
– poziva poreskog obveznika ili bilo koje drugo lice da da izjavu i predoči knjige, evidencije i
drugu dokumentaciju u vezi sprovođenja poreskog zakona,
– sprovodi druge aktivnosti utvrđene zakonom.