Doc DR SC Edin Glogic Finansijsko Izvjestavanje Predavanje BR 1

1
Predmet: FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

RAČUNOVODSTVENI PRINCIPI, KONCEPTI I
TEORIJA
Predavanje 09.10.2021.
Predavač: doc. dr. sc. Edin Glogić, prof. v.š.
Kontakt: edin.glogic@gmail.com
2
SYLLABUS
FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
Cilj predmeta:
Cilj predmeta je razvoj znanja i vještina za razumijevanje i primjenu MSFI, sastavljanje
finansijskih izvještaja opće namjene, kao i analiza i tumačenje finansijskih izvještaja.
Ishod predmeta:
Nakon realizacije predviđenog plana i programa studenti treba da bude osposobljeni za:
− primjenu konceptualnog okvira za finansijsko izvještavanje;
− raspravu o regulatornom okviru za finansijsko izvještavanje;
− računovodstveni tretman poslovnih događaja u skladu sa zahtjevima MSFI;
− sastavljanje i prezentiranje finansijskih izvještaja u skladu s MSFI;
− priprema konsolidovanih finansijskih izvještaja (za grupu subjekata sa strukturom
jednostavne grupe);
− računovodstveno obuhvatanje transakcija kod budžetskih korisnika;
analizu i tumačenje finansijskih izvještaja;
doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

3
SADRŽAJ PREDMETA
Teorijska nastava:
1. Računovodstveni principi, koncepti i teorija
(a)Konceptualni okvir za finansijsko izvještavanje IASB-a
(b)Osnove vrednovanja
(c)Koncepti održanja kapitala
(d)Kvalitativna obilježja finansijskih informacija
2. Regulatorni okvir
(a)Struktura Odbora za međunarodne računovodstvene standarde (IASB)
(b)Postupak donošenja standarda
(c)Uloga Komisije za interpretacije međunarodnog finansijskog izvještavanja
(IFRIC)
(a)Obveznici primjene MRS/MSFI, MSFI za MSE i MRS za JS

4
2. Priprema za sastavljanje finansijskih izvještaja za društva kapitala

a) Računovodstveno obuhvatanje dioničkog i drugih oblika osnovnog kapitala i rezervi
emitiranje i otkup vlastitih dionica
(i)bruto dobit, neto dobit i kapitalne rezerve
(ii)revalorizacijske i druge rezerve
(iii)povećanje i smanjenje udjela u društvu s ograničenom odgovornošću
(b)Nekretnine, postrojenja i oprema – inicijalno i naknadno priznavanje
(c) Nematerijalna sredstva (posebno istraživanje i razvoj, goodwill) – inicijalno i
naknadno priznavanje
(d)Dugoročna finansijska ulaganja – equity metoda, historijski trošak i fer
vrijednost
(e) Investicijske nekretnine – složeniji aspekti MRS-a 40
(f) Obrtna – tekuća sredstva
(g) Zarada po dionici, osnovna i složena
(h)Testiranje imovine na umanjenje vrijednosti
(i) Troškovi posudbe
(j) Lizing (najmovi)
(k) Transakcije u stranim valutama
(l) Prihodi iz ugovora s kupcima
(m)Promjene računovodstvenih politika, procjena i greške
doc. dr. (n)Poslovne kombinacije
sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE
5
4. Načela i postupci konsolidacije finansijskih izvještaja

(a)Definicija zavisnog preduzeća, pridruženog preduzeća i
zajednički kontrolisanog poslovanja i poduhvata
(b)Definiranje grupe za konsolidaciju i uslovi u kojima se vrši
konsolidacija
(c)Izrada konsolidovanih finansijskih izvještaja (za grupu
subjekata sa strukturom jednostavne grupe)
(i)eliminiranje transakcija unutar grupe (međukompanijska
ulaganja, međukompanijska potraživanja i obaveze i
međukompanijski dobici i gubici)
(ii)eliminisanje međurezultata

6
4. Sastavljanje i analiza finansijskih izvještaja i s njima

povezanih informacija
(a)Sastavljanje bilansa stanja (izvještaja o finansijskom položaju)
(b)Sastavljanje izvještaja o ukupnom rezultatu (izvještaja o
sveobuhvatnoj dobiti)
(c)Sastavljanje izvještaja o novčanim tokovima
(d)Sastavljanje izvještaja o promjenama na kapitalu
(e)Bilješke uz finansijske izvještaje
(g)Segmentno izvještavanje Racio analiza računovodstvenih
informacija
(h)Koeficijenti likvidnosti i solventnosti
(i)Koeficijenti profitabilnosti prihoda i kapitala
(j)Koeficijenti obrta imovine
(k)Koeficijenti na bazi neto novčanog toka

7
6. Računovodstvo budžetskih korisnika

(a)Definiranje javnog sektora i općeg državnog sektora
(b)Budžetske klasifikacije
(c)Osnove trezorskog poslovanja
(d)Računovodstvene osnove u budžetskom računovodstvu
(e)Prihodi iz nerecipročnih transakcija
(f)Drugi budžetski prihodi i budžetski primici
(g)Budžetski rashodi i izdaci
(h)Računovodstveno obuhvatanje specifične imovine u javnom
sektoru
(infrastruktura, nasljedna imovina, nematerijalna imovina)
(a)Obaveze iz socijalne politike države
(b)Javno-privatno partnerstvo

8
Praktična nastava : Prezentacija i odbrana seminarskih

radova, te rad studenata po manjim grupama na konkretnim
slučajevima iz prakse. Obuka na aplikativnom programu za
izradu finansijskih izvještaja (bilans stanja, bilans uspjeha,
izvještaj o novčanim tokovima, izvještaj o promjenama na
kapitalu i bilješka uz finansijske izvještaje) i obuka na
programu za analizu finansijskih izvještaja.

9
Literatura:
1. MSFI, MSFI za SME, MRS za JS – posljednji zvanični prevodi
2. Šnjegota D., Primjena MSFI kroz bilansni kontni okvir, drugo
izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet Univerziteta u
Banjoj Luci i Finrar, 2017.
3. Poljašević J., Škarić-Jovanović K., Primjenjena teorija i politika bilansa
– zbirka zadataka, Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci i
Finrar, 2014.
4. Grbavac J., Hladika M., Osnove računovodstva, Sveučilište u
Mostaru – Ekonomski fakultet Mostar, 2017. (poglavlja: 2, 4, 5, 7,
8 i 10)
5. Belak V., Profesionalno financijsko računovodstvo, Fircon, Mostar,
2019. (poglavlja: 4, 5, 6, 7, 8, 9,10 i 13)
6. Zakonski i podzakonski propisi koji reguliraju budžetski sistem i
trezorsko poslovanje

10
Metode izvođenja nastave
Savladavanje gradiva i usvajanje odgovarajućih znanja

obezbjeđuje se korištenjem sljedećih nastavnih metoda:
predavanja, vježbe, mentorstvo u toku uzrade seminarskih
radova i konsultacija uz aktivno učešće studenata u svim
fazama nastavnog procesa, obraćajući pažnju na samostalnost
studenata u primjeni usvojenih znanja pri analizi i tumačenju
različitih primjera. Praktična obuka na aplikativnim
programima za izradu i analizu finansijskih izvještaja.

11
Ocjena znanja (maksimalni broj Bodova 100)

Predispitne obaveze Bodova Završni ispit Bodova
Aktivnost u toku 10 Pismeni 30
predavanja i vježbi ispit
Pismene provjere 40 Usmeni ispit
znanja (Test 1 i 2)
Seminarski rad 15
(izrada+prezentacija)
Prisustvo seminarima 5
(KPE)

12
Predmet Nastavnici
doc. dr. sc. Edin Glogić, profesor
P
nosilac predmeta
P prof. dr. sc. Ismet Kalić, profesor
Finansijsko izvještavanje Mr. sc. Vildana Altumbabić,
P/V
OBAVEZNI ECTS: 6 predavač
Maida Avdić, bacc. fin. i rač.,
V
asistent
Amira Mulasmajić, bacc.oec.,
V
asistent

13
SEMINARSKI RADOVI
• Seminarske radove studenti rade individualno
• Rok za odabir teme seminarskog rada 10 dana
(19.10.2021.)
• Popis tema je objavljen na E-nastavi “
• Rok za izradu seminarskog rada najkasnije 13.11.2021.
• Termin prezentacije seminarskih radova dogovoriti sa
asistentima.
• Prilikom izrade seminarskog rada obavezno koristiti
minimalno jedan izvor iz EBSCO baze, časopisa Poslovni
konsultant i obavezne literature navedene u Syllabusu
predmeta.

14
ODBOR ZA MEĐUNARODNE RAČUNOVODSTVENE

STANDARDE
15 ČLANOVA ODBORA
PROCES USPOSTAVE STANDARDA:
- uspostavljanje agende
- planiranje projekta
- razvoj i objavljivanje papira za diskusiju – cca 120 dana za
komentare, nije obavezan dio
- nacrt standarda – devet glasova – 120 dana
- objava MSFI – devet glasova
- procedure poslije izdavanja MSFI
KOMISIJA ZA INTERPRETACIJE - tumače IFRS uz odobrenje
IASB
15
Zaključno sa 2020. godinom su na web stranici Saveza računovođa,

revizora i finansijskih djelatnika FBiH objavljeni ažurirani MRS,
MSFI i prateće instrukcije i tumačenja
MSFI 1 – 16 ukupno 16
MRS 1 – 41 ukupno 28
IFRIC 1 – 23 ukupno 20
MSFI u Evropskoj uniji
Zbog potreba: bržeg stvaranja unutrašnjeg tržišta finansijskih
usluga
za visokokvalitetnim računovodstvenim standardima
da standardi koji koriste društva iz EU koja kotiraju na njihovim
finansijskim tržištima budu prihvaćeni na međunarodnom planu
16
OBJAVA PROFESIONALNIH STANDARDA

(MSFI/MRS, IFRIC, GODIŠNJA UNAPREĐENJA
23.06.2020. godine)
• Izmjene i dopune MSFI-ja 16 Najmovi;
• Izmjene i dopune MSFI-ja 3 Poslovne kombinacije;
• Izmjene i dopune MSFI 9, MRS 39 i MSFI 7;
• Izmjene i dopune MRS-1 Prezentacija financijskih izvještaja;
• Izmjene i dopune MRS-a 16 Nekretnine, postrojenja i oprema
• Izmjene i dopune MRS-a 37 Rezervisanja, potencijalne
obaveze i potencijalna imovina
• Godišnja unapređenja 2018-2020

17
KONCEPTUALNI OKVIR ZA
• Prvi Konceptualni okvir IFRS donijet je 1989. godine.
• Potreba za revidiranjem Konceptualnog okvira iz 1989. godine:
• 1) razvoj svjetskog finansijskog tržišta, drastično izmijenjeni
uslovi poslovanja entiteta, povećanje rizka u poslovanju, pojava
novih kompleksnih oblika finansijskih instrumenata...
• 2) postojanje nedosljednosti, kontradiktornosti i nedorečenosti u
Okviru , i u Okviru i standardima IFRS
• 3) konvergencija Okvira IASB-a i Okvira FASB-a (i posljedično
usaglašavanje IFRS i GAAP)
• Cilj – unapređenje kvaliteta finansijskog izvještavanja ,
standardizacija finansijskog izvještavanja.
18
• Zajednički projekat revidiranja Okvira od strane
IASB-a i FASB-a započeo je 2004. g
• Sa završetkom prve faze koja se odnosila na ciljeve
finansijskog izvještavanja i kvalitativne
karakteristike računovodstvenih informacija
revidirani Okvir pod nazivom Konceptualni okvir
za finansijsko izvještavanje objavljen na stranici
Saveza računovođa, revizora i finansijskih
radnika FBiH 06.02.2017. godine

19
• Faze projekta:
• I faza (A) – ciljevi finansijskog izvještavanja općte namjene i kvalitativne
karakteristike finansijskih informacija (završena u septembru 2010.),
• II faza (B) – elementi finansijskih izvještaja i njihovo priznavanje,
• III faza (C) – mjerenje (vrednovanje) elemenata finansijskih izvještaja,
• IV faza (D) – izveštajni entiteti,
• V faza (E) – prezentacija i objelodanjivanje,
• VI faza (F) - obuhvat i svrha,
• VII faza (G) – primjena na neprofitne entitete, i
• VIII faza (H) – ostalo.

20
• Svrha i status Konceptualnog okvira
• Svrha :
• - osnova (baza) za preispitivanje postojećih IFRS i izgradnju novih, visoko
kvalitetnih IFRS,
• - osnova za donošenje zakonskih propisa,
• - unapređenje procesa harmonizacije zakonskih propisa, računovodstvenih
standarda i procedura u vezi sa prezentacijom finansijskih izvještaja na
globalnom nivou putem obezbjeđenja osnove za smanjenje broja opcija u
IFRS,
• - da pomogne sastavljačima finansijskih izvještaja u primjeni IFRS, kao i u
rješavanju pitanja koja nisu regulisana standardima a koja će postati
predmet budućih IFRS,
• - da pomogne korisnicima finansijskih izvještaja u tumačenju informacija
koje su sadržane u finansijskim izvještajima sastavljenim u skladu sa IFRS.

21
KONCEPTUALNI OKVIR
FINANSIJSKOG IZVJEŠTAVANJA
Status :
- Okvir nije standard, on je baza za uspostavljanje i izgradnju
konzistentnih standarda,
- ne definiše pojedinačne standarde za određena područja
mjerenja i objelodanjivanja,
- ne sužava primjenu odredaba bilo kog pojedinačnog IFRS,
- ukoliko postoji neslaganje između Okvira i pojedinog IFRS,
zahtjevi IFRS preovlađuju nad zahtjevima Okvira.

22
Djelokrug
Konceptualni okvir se bavi:
- ciljevima finansijskog izvještavanja,
- kvalitativnim karakteristikama finansijskih informacija,
- definisanjem, priznavanjem i mjerenjem elemenata finansijskih
izvještaja, i
- konceptima kapitala i održanja kapitala.

23
Korisnici finansijskih izvještaja:
- postojeći i potencijalni investitori (primarni korisnici)
- zajmodavci, i
- drugi povjerioci.
Korisnici koji daju sredstva entitetu
Ostali korisnici kao što su uprava entiteta i država su izostavljeni iz
primarne grupe korisnika budući da imaju mogućnost da zahtijevaju
dostavljanje informacija koje su im potrebne.
Revidirani Okvir „sužava“ krug korisnika finansijskih izvještaja u
odnosu na Okvir iz 1989.

24
• Cilj finansijskog izvještavanja
• Cilj finansijskog izvještavanja opšte namjene je pružanje finansijskih
informacija o izvještajnom entitetu koje su korisne postojećim i
potencijalnim investitorima, zajmodavcima i drugim povjeriocima
prilikom donošenja odluka o obezbjeđivanju resursa entitetu.
• Finansijski izvještaji opće namjene pružaju informacije o finansijskom
položaju izveštajnog entiteta, odnosno informacije o ekonomskim
resursima entiteta i zahtjevima drugih strana u odnosu na entitet.
• Finansijski izvještaji pružaju i informacije o efektima transakcija i drugih
događaja koji mijenjaju ekonomske resurse entiteta i zahtjeve drugih
strana prema entitetu.
• U revidiranom Okviru stavlja se naglasak na pružanje informacija o
finansijskom položaju entiteta i fokusu na sredstva/obaveze

25
Prikazivanje performansi entiteta u izvornom smislu ne predstavlja više
poseban cilj finansijskog izvještavanja na osnovu kojeg su pravila
priznavanja i mjerenja zasnovana i razvijena – pravila priznavanja i
mjerenja ne mogu doći u sukob sa ciljem fokusiranim na
sredstva/obaveze.
Okvir iz 1989. godine – sadržao je suprotstavljene i nedosljedne ciljeve
finansijskog izvještavanja.
Cilj finansijskog izvještavanja bio je da obezbijedi informacije o
finansijskom položaju, promjenama u finansijskom položaju (fokus
sredstva/obaveze), i uspješnosti preduzeća (fokus prihodi/rashodi), koje su
korisne širokom krugu korisnika (investitori, povjerioci, zaposleni,
dobavljači, kupci, vlada i njene agencije i ostala javnost) za donošenje
ekonomskih odluka.
Kao rezultat suprotstavljenih ciljeva pojavljuje se nedosljednost u
pojedinim IFRS u pogledu primarne osnove mjerenja.
26
• Kvalitativne karakteristike korisnih finansijskih informacija:
• 1) Fundamentalne kvalitativne karakteristike
• - relevantnost
• - vjerodostojno prikazivanje
• 2) Unapređujuće kvalitativne karakteristike
• - uporedivost
• - proverljivost
• - blagovremenost
• - razumljivost

27
Fundamentalne kvalitativne karakteristike finansijskih
informacija
Informacije da bi bile korisne moraju biti:
1) Relevantne, i
2) Vjerodostojno predstavljene (prezentirane).
Iako se u Okviru ističu obije fundamentalne kvalitativne
karakteristike finansijskih informacija kao jednako važne, IASB u
brojnim saopštenjima ipak preferira relevantnost u odnosu na
vjerodostojno predstavljanje.
Superiornost relevantnosti se ogleda u IASB-ovom stavu da se „
najrelevantniji računovodstveni metod koristi ukoliko je informacija
dovoljno vjerodostojna, čak i ako postoje drugi manje relevantni
metodi koji pružaju vjerodostojnije informacije“.

28
1) Relevantnost
Informacije su relevantne ukoliko mogu napraviti razliku u
odlukama koje korisnici finansijskih izvještaja donose – da korisnici
nisu raspolagali relevantnim informacijama donijeli bi drugačije
odluke od onih koje su zaista donijeli.
Relevantne informacije treba da posjeduju:
a) prediktivnu vrijednost,
b) potvrđujuću vrijednost, ili
c) prediktivnu i potvrđujuću vrijednost.

29
a) Prediktivna vrijednost – da bi bila relevantna, informacija mora da
bude od pomoći u predviđanju budućih ishoda.
b) Potvrđujuća vrijednost – da bi informacija bila relevantna mora biti u
stanju da potvrdi ishod ranijih predviđanja ili koriguje predhodne
evaluacije koje je obavio korisnik informacija.
c) Informacije koje imaju prediktivnu vrijednost (vrijednost predviđanja)
često imaju i vrijednost potvrđivanja (npr. informacija o prihodima za
tekuću godinu, koja se može koristiti kao osnov za predviđanje – služi za
svrhe predviđanja, takođe se može koristiti za poređenje sa predviđanjima
prihoda za tekuću godinu koja su napravljena predhodnih godina –
povratna ili feedback informacija).
Na relevantnost informacija utiče i njena materijalnost – materijalnost je
aspekt relevantnosti svojstven određenom entitetu.
30
2) Vjerodostojno prikazivanje
vjerodostojno prikazivanje (prezentacija) zamjenjuje termin pouzdanost koja je
predstavljala kvalitativnu karakteristiku računovodstvenih informacija u Okviru iz 1989.
Termin pouzdanost u Okviru iz 1989. obuhvatao je :
- vjerodostojno predstavljanje,
- suština iznad forme,
- neutralnost,
- opreznost, i
- kompletnost.
Finansijska informacija je vjerodostojna ukoliko je:
1) Potpuna,
2) Neutralna, i
3) Oslobođena od materijalnih grešaka.

31
1) Potpuna informacija
Skup svih informacija koje su neophodne korisniku kako bi
razumjeo ekonomsku pojavu /stavku koja se opisuje (npr.
potpun opis grupe imovine uključuje : opis prirode imovine u
grupi, vrijednost pojedinačne imovine u grupi i objašnjenje
njene vrijednosti. Za neke stavke, neophodno je navođenje
značajnih činjenica o kvalitetu i prirodi stavki, faktorima i
okolnostima koji mogu uticati na njihov kvalitet i prirodu, kao i
obrazloženje načina utvrđivanja njihove vrijednosti).

32
2) Neutralna informacija
Informacija koja je objektivna, nepristrasna i ne
izaziva bilo kakve nedoumice kod njenih korisnika
(npr. finansijski izvještaji nisu neutralni ukoliko
sadrže informacije koje su odabrane i prikazane na
način da utiču na donošenje odluka ili procjenu
korisnika kako bi se ostvarili unapred određeni ciljevi
sastavljača finansijskih izvještaja).

33
3) Informacija oslobođena od materijalnih grešaka
Ukoliko u opisu ekonomskih pojava ne postoje greške ili
propusti i ukoliko je proces koji je korišćen za dobijanje
prezentovanih informacija odabran i primjenjen bez grešaka u
samom procesu.
Oslobođenost od grešaka ne podrazumijeva savršenu
tačnost.
Primjer: Proces procjene (utvrđivanja) fer vrijednosti
finansijskih instrumenata pomoću modela vrednovanja.

34
Unapređujuće kvalitativne karakteristike
Unapređujuće kvalitativne karakteristike pojedinačno ili zajedno ne
mogu učiniti finansijske informacije korisnim ukoliko te informacije
nisu relevantne i vjerodostojno predstavljene.
Unapređujuće kvalitativne karakteristike koje poboljšavaju
korisnost relevantnih i vjerodostojnih finansijskih informacija su:
1) Uporedivost,
2) Provjerljivost,
3) Blagovremenost, i
4) Razumljivost.

35
1) Uporedivost
a) vremenska uporedivost, i
b) prostorna uporedivost

36
2) Provjerljivost
Provjerljivost je nova kvalitativna karakteristika finansijskih
informacija (ne egzistira u Okviru iz 1989.).
Provjerljivost obezbeđuje kredibilitet informacijama sadržanim u
finansijskim izvještajima na način da različita stručna i nezavisna
lica postignu saglasnost, koja ne mora biti bezuslovna, da
informacije vjerno predstavljaju ekonomske pojave.

37
„Uslov provjerljivosti“ (mogućnost naknadne
kontrole) je zadovoljen bilo da je riječ o:
- direktnoj provjerljivosti (npr. kroz opservaciju
cijena vrijednosnih papira na aktivnom tržištu), ili
- indirektnoj provjerljivosti (npr. provjeravanjem
iznosa dobijenih upotrebom modela kod utvrđivanja
fer vrijednosti sredstva. Fer vrijednost izračunata
pomoću modela - iako značajno zavisi od
prosuđivanja, može zadovoljiti uslov proverljivosti).

38
3) Blagovremenost
Informacije su blagovremene ukoliko su dostupne korisnicima
finansijskih izvještaja prije donošenja odluka.
Starije informacije su manje korisne (mala upotrebna
vrijednost)
Neke informacije ipak mogu biti blagovremene, pa samim tim
i korisne iako su dostupne nakon isteka izvještajnog perioda
(npr. informacije na osnovu kojih neki korisnici utvrđuju i
ocjenjuju trendove).

39
4) Razumljivost
Informacija treba da bude prezentovana na način da je mogu
razumjeti korisnici finansijskih izvještaja koji posjeduju
adekvatan nivo znanja iz oblasti poslovanja entiteta i
računovodstva i finansijskog izvještavanja.
Informacije o delikatnim, složenim problemima ne treba
izostavljati iz finansijskih izvještaja polazeći od premise da ih
neki korisnici neće moći razumjeti.
Izostavljanjem takvih informacija, finansijski izvještaji bi bili
nepotpuni, a time i netačni.

40
U revidiranom Konceptualnom okviru za finansijsko
izvještavanje (2010.) preuzet je naredni dio Okvira iz 1989.
godine.
Elementi finansijskih izvještaja
Finansijski izvještaji se u normalnim okolnostima sastavljaju u
skladu sa principom kontinuiteta poslovanja (u Okviru – osnovna
pretpostavka na kojoj se zasniva finansijsko izvještavanje).
Finansijski izvještaji prikazuju finansijske efekte transakcija i drugih
događaja svrstanih u grupe u skladu sa njihovim ekonomskim
karakteristikama.
Takve grupe se nazivaju elementima finansijskih izvještaja.

41
Elementi bilansa stanja:
- imovina (sredstva)
- obaveze
- kapital
Imovina, obaveze i kapital determinišu finansijski položaj (stanje) entiteta.
Elementi bilansa uspjeha:
- prihodi
- rashodi
Prihodi i rashodi determinišu rezultat poslovanja entiteta.
Elementi bilansa stanja i bilansa uspjeha se raščlanjavaju u skladu sa
potrebama korisnika finansijskih izvještaja, na način koji je najkorisniji za
svrhe donošenja ekonomskih odluka.

42
Definisanje elemenata finansijskih izvještaja
Imovina (sredstva)
Imovina je resurs koji je pod kontrolom entiteta kao rezultat prošlih
događaja i od koga se očekuje priticanje budućih ekonomskih koristi.
Pod kontrolom entiteta – entitet prisvaja sve koristi od datog sredstva i
snosi sve rizike
Rezultat prošlih događaja – po osnovu nabavke, izgradnje, proizvodnje,
imovina koja je primljena od države u sklopu programa za podsticaj
ekonomskog rasta.
Buduće ekonomske koristi sadržane u imovini mogu priticati u entitet na
više načina – imovina može da se: koristi pojedinačno ili u kombinaciji sa
drugom imovinom za proizvodnju dobara i usluga koje entitet prodaje,
razmeni za drugu imovinu, koristi za izmirenje obaveza ili podjeli
vlasnicima entiteta.

43
Fizički oblik nije neophodan za postojanje imovine (npr. nekretnine,
postrojenja, oprema imaju fizički oblik, dok nematerijalna sredstva nemaju).
U određivanju postojanja imovine, pravo vlasništva nije od suštinske
važnosti – princip suština iznad forme (npr. sredstva uzeta na finansijski
lizing).
Transakcije ili događaji čiji se nastanak očekuje u budućnosti ne
predstavljaju imovinu (npr. namjera da se nabavi materijal, ne zadovoljava
definiciju imovine).
Veza između nastanka troškova (izdataka) i generisanja imovine:
- izdaci nisu imovina ukoliko se ne može pouzdano procijeniti priticanje
budućih ekonomskih koristi u entitet (npr. troškovi istraživanja, troškovi
reklama i dr.),
- odsustvo izdataka - stavka zadovoljava definiciju imovine (npr. donacije).

44
Obaveze
Obaveza je sadašnja obaveza entiteta koja je proistekla iz prošlih događaja
a čije će izmirenje dovesti do odliva resursa (sredstava) iz entiteta koji
sadrže ekonomske koristi.
Obaveza je dužnost ili odgovornost za postupanje ili izvršenje na određeni
način.
Nastanak obaveza po osnovu:
- zakona (npr. Zakon o porezu na dobit)
- obavezujućeg ugovora (npr. ugovor o zakupu, kupoprodaji, kreditiranju i dr.)
ili
- uobičajene poslovne prakse (npr. ukoliko entitet uoči greške u prodatim
proizvodima i odluči da ih odmah ispravi u okviru svoje politike održavanja
dobrih poslovnih odnosa, iako greške nisu uočljive a očekuje se da će postati
uočljive nakon isteka garantnog roka).

45
Namjera entiteta da u budućnosti stekne imovinu, ne dovodi do nastanka sadašnje
obaveze - riječ je o budućoj obavezi koja se ne priznaje u bilansu.
Izmirenje obaveze dovodi do odliva sredstava iz entiteta.
Izmirenje obaveze može se izvršiti na više načina:
- plaćanjem u gotovini,
- prenosom druge imovine (npr. obaveza se ne izmiruje plaćanjem, već ustupanjem
nekog sredstva),
- pružanjem usluga,
- zamjenom te obaveze za drugu obavezu (npr. konverzija kratkoročnog kredita u
dugoročni kredit),
- konverzijom obaveze u sopstveni kapital (npr. u postupku vansudskog poravnanja),
- odricanjem povjerioca svojih prava (oproštaj duga).
Rezervisanja su sadašnje, obaveze čija visina i rok dospjelosti nisu poznati –
rezervisanja su obaveze iako njihov iznos treba da se procjeni (procjenjene obaveze).

46
• Primeri:
• 1) Rukovodstvo preduzeća „X“ je odlučilo da kupi opremu.
• Namjera da se nabavi oprema ne znači nastanak sadašnje obaveze i ne tretira se kao
obaveza u računovodstvenom smislu.
• 2)Preduzeće „X“ je sklopilo kupoprodajni ugovor sa preduzećem „Y“ u vezi nabavke
opreme.
• - nastaje obligacioni odnos ali ne i obaveza u računovodstvenom smislu.
• 3) Preduzeće „X“ je sklopilo kupoprodajni ugovor sa preduzećem „Y“ u vezi nabavke
opreme i oprema je isporučena preduzeću „X“.
• - nastaje obligaciona odnos i obaveza u računovodstvenom smislu, te se ista mora
iskazati u bilansu.
• 4) Kako procenjujete dopustivost sledećeg bilansiranja?
• - trgovac „X“ ugovorio je sa zanatlijom „Y“ , da ovaj popravi mašinu po ugovorenoj
cijeni od 10.000. dinara. „Y“ može popravku mašine izvršiti tek posle dana bilansa.
Kao savjestan, trgovac „X“ se osjeća obaveznim da sada pasivira obavezu.

47
Kapital
Kapital (sopstveni) je rezidualno učešće u imovini
entiteta nakon oduzimanja svih njegovih obaveza.
Kapital = imovina - obaveze.
Visina kapitala uslovljena je vrijednovanjem imovine i
obaveza entiteta

48
Komponente sopstvenog kapitala:
Osnovni kapital (zavisi i od pravne forme entiteta – akcijski, inokosnog
vlasnika, ortački, državni, društveni),
+ Neraspoređeni dobitak,
+ Rezerve iz raspodjele neraspoređenog dobitka ( zakonske, statutarne,
slobodne rezerve),
+ Revalorizacione rezerve (model revalorizacije – nekretnine, postrojenja,
oprema, nematerijalna sredstva,
+/- Nerealizovani dobici/gubici (npr, po osnovu promjena u fer vrijednosti
HOV namenjenih prodaji),
- Gubitak,
- Otkupljene sopstvene akcije (smanjenje/povlačenje kapitala).

49
Korekcije u vezi sa održanjem kapitala
Korekcije imovine i obaveza ili revalorizacija imaju za
posljedicu povećanje ili smanjenje kapitala –
uključuju se u kapital kao korekcije u vezi sa
održanjem kapitala ili kao revalorizacione rezerve.

50
Prihodi
Prihodi predstavljaju povećanja ekonomskih koristi tokom
obračunskog perioda u obliku povećanja imovine ili smanjenja
obaveza, koja imaju za rezultat porast kapitala (sopstvenog).
Prihodima se ne smatraju povećanja kapitala koja su posljedica
transakcija između entiteta i vlasnika (npr. po osnovu uplata vlasnika).
Definicija prihoda obuhvata :
- prihode (nastaju u toku redovnih aktivnosti entiteta, npr. prihod od
prodaje robe, pružanja usluga, prihod od kamate), i
- dobitke (druge stavke koje ispunjavaju definiciju prihoda, mogu ali i ne
moraju nastati u okviru redovnog poslovanja entiteta, npr. dobici od
prodaje stalne imovine, nerealizovani dobici kao rezultat promjena u fer
vrijednosti HOV kojima se trguje).

51
Rashodi
Rashodi predstavljaju smanjenja ekonomskih koristi tokom
obračunskog perioda u obliku smanjenja imovine ili povećanja obaveza
koja imaju za rezultat smanjenje sopstvenog kapitala. Rashodima se ne
smatraju smanjenja kapitala koja nastaju po osnovu transakcija između
entiteta i vlasnika (npr. isplate vlasnicima).
Definicija rashoda obuhvata:
- rashode (nastaju u toku redovnog poslovanja entiteta, npr. troškovi po
osnovu prodaje, troškovi amortizacije, troškovi zarada) i
- gubitke (druge stavke koje ispunjavaju definiciju rashoda, mogu ali i ne
moraju nastati u okviru redovnog poslovanja entiteta, npr. gubici od
prodaje NPO, materijala, nerealizovani gubici po osnovu promjena u fer
vrijednosti HOV kroz bilans uspjeha).

52
Priznavanje elemenata finansijskih izvještaja
Priznavanje – proces obuhvatanja (iskazivanja) u bilansu stanja ili
bilansu uspjeha stavke koja ispunjava definiciju nekog elementa
finansijskih izvještaja i zadovoljava kriterijume priznavanja.
Napomena: nepriznavanje nekih stavki (koje su trebale da budu
priznate) ne može se ispraviti objelodanjivanjem računovodstvenih
politika ili objelodanjivanjima u napomenama uz finansijske
izveštaje.

53
Kriterijumi za priznavanje
Stavka koja ispunjava definiciju elementa finansijskih izvještaja se priznaje
ako:
1) ako je vjerovatno da će doći do priticanja budućih ekonomskih koristi
povezanih sa tom stavkom u entitet ili oticanja budućih ekonomskih
koristi iz njega, i
2) stavka ima vrijednost koja se može pouzdano mjeriti (procjeniti).
Međuzavisnost elemenata finansijskih izvještaja:
- stavka priznata kao sredstvo – automatski zahtjeva priznavanje obaveze
ili prihoda
- stavka priznata kao obaveza - istovremeno zahtjeva priznavanje sredstva
ili rashoda

54
Priznavanje imovine (sredstava) u bilansu stanja
Kriterijumi:
1) postoji vjerovatnoća priticanja budućih ekonomskih koristi u entitet,
i
2) vrijednost sredstva se može pouzdano mjeriti.
1) Ukoliko postoji neizvesnost u vezi priticanja budućih ekonomskih koristi
– sredstva nisu kvalifikovana za priznavanje, izdaci (troškovi) se priznaju
kao rashod (npr. interno generisana nematerijalna sredstva kao što su
ulaganja u brend, izdaci reklamnih i promotivnih aktivnosti, izdaci za
istraživanje i dr.)
2) Ukoliko se vrijednost sredstva ne može pouzdano mjeriti, zabranjeno je
aktiviranje u bilansu stanja – priznaje se kao rashod (npr. mjerenje
vrijednosti ljudskog kapitala je visoko subjektivno i zahtjeva u velikoj mjeri
primjenu brojnih procjena, pa je onemogućeno pouzdano mjerenje
njegove vrijednosti).

55
Priznavanje obaveza u bilansu stanja
Kriterijumi:
1) postoji vjerovatnoća odliva resursa (sredstava) koji sadrži ekonomske koristi, i
2) visina obaveze se može pouzdano mjeriti.
Napomena:
Potencijalne obaveze ne zadovoljavaju kriterijume priznavanja - ne priznaju se
u bilansu stanja, već se objelodanjuju u napomenama uz finansijske izveštaje.
Potencijalna obaveza je:
- moguća obaveza čije postojanje zavisi od nastanka ili nenastanka jednog ili više
neizvesnih budućih događaja koji nisu u potpunosti pod kontrolom entiteta, ili
- sadašnja obaveza koja nastaje po osnovu prošlih događaja, ali ne postoji
vjerovatnoća odliva resursa, odnosno iznos obaveze ne može da bude dovoljno
pouzdano procjenjen.
56
Priznavanje prihoda u bilansu uspjeha
Prihod se priznaje kada nastane povećanje budućih ekonomskih
koristi, povezano sa povećanjem imovine ili smanjenjem obaveza, i
koje može pouzdano da se procjeni.
Priznavanje prihoda odvija se podudarno sa priznavanjem
povećanja imovine (npr. povećanje imovine koje proističe iz prodaje
robe ili usluga) ili smanjenja obaveza (smanjenje obaveze koje
proističe iz otpusta duga).
Napomena: IAS 18 se bavi problematikom priznavanja prihoda –
obrađeno detaljno u okviru principa realizacije.

57
Priznavanje rashoda u bilansu uspeha
Rashod se priznaje kada nastane smanjenje budućih ekonomskih koristi,
povezano sa smanjenjem imovine ili povećanjem obaveza, i koje može
pouzdano da se izmjeri.
Priznavanje rashoda se odvija podudarno sa priznavanjem smanjenja
imovine (npr. po osnovu prodaje robe, smanjuje se vrijednost zaliha i
istovremeno povećavaju rashodi, naknadni otpisi potraživanja) ili
povećanja obaveza (npr. povećanje pozicije rezervisanja ranijih godina).
Rashodi se priznaju u bilansu uspjeha na tri moguća načina: 1) rashodi se
povezuju sa prihodima po principu uzroka i posljedice, 2) rashodi se
sistematski alociraju na obračunske periode, i 3) rashodi se trenutno
priznaju.
Napomena: načini priznavanja rashoda detaljno su obrađeni u okviru
principa razgraničenja prema predmetu i vremenu.
58
mjerenje (procenjivanje) elemenata finansijskih izvještaja
mjerenje je proces određivanja vrijednosti (iznosa) elemenata
finansijskih izvještaja koji se priznaju u bilansu stanja i bilansu
uspjeha.
Osnove mjerenja (osnovice za procenjivanje):
1) istorijski trošak,
2) tekući trošak,
3) ostvariva tržišna vrijednost (vrijednost izmirenja),
4) sadašnja vrijednost.
Osnov mjerenja koji entiteti najčešće koriste je istorijski trošak ili u
kombinaciji sa ostalim osnovicama za procenjivanje.
Napomena: Fer vrijednost (izlazna cijena) – novi pojam, nije
sadržan u Okviru.

59
Koncepti kapitala i održanja kapitala
Koncepti kapitala:
1) Finansijski koncept kapitala
- nominalni (novčani) kapital
- realni (novčani) kapital
2) Fizički koncept kapitala
Izbor odgovarajućeg koncepta kapitala u sastavljanju finansijskih
izvještaja od strane entiteta treba da bude zasnovan na potrebama
korisnika finansijskih izvještaja.
Većina entiteta usvaja finansijski koncept kapitala prilikom
sastavljanja finansijskih izvještaja.
60
1) Finansijski koncept kapitala
a) nominalni (novčani kapital ) - investirani kapital (neto imovina).
b) realni (novčani) kapital - investirani kapital izražen u jedinicama
iste kupovne snage (investirana kupovna moć).
2) Fizički koncept kapitala – investirani fizički kapital (materijalna
supstanca) odnosno fizički proizvodni kapacitet entiteta.

61
Iz koncepata kapitala proizilaze koncepti održanja kapitala
Koncepti održanja kapitala:
1) Održanje finansijskog kapitala
a) održanje nominalnog kapitala
Dobitak predstavlja uvijek višak preko jedne čvrste prvobitne veličine
koja mora da bude održana. Prvobitna veličina je nominalni sopstveni
kapital na početku perioda.
Dobitak postoji ako sopstveni kapital na kraju godine prevazilazi
sopstveni kapital na početku godine, nakon izuzeća isplata vlasnicima ili
uplata od strane vlasnika u toku perioda.
Dobitak je rezidualni iznos koji preostaje nakon što su rashodi oduzeti od
prihoda.
62
b) održanje realnog kapitala
Dobitak predstavlja višak sopstvenog kapitala na
kraju perioda u odnosu na sopstveni kapital na
početku perioda mjerenog novcem iste kupovne
snage. Dobitak predstavlja višak prihoda preko
rashoda mjerenih novcem iste kupovne moći.

63
2) Održanje fizičkog kapitala
Dobitak predstavlja povećanje u toku perioda
prvobitno investiranog fizičkog kapitala (materijalne
supstance).
Dobitak predstavlja višak prihoda preko rashoda
obračunatih po cijenama ponovne nabavke
(reprodukcione cijene).

64
HVALA NA PAŽNJI

Doc DR SC Edin Glogic Finansijsko Izvjestavanje Predavanje BR 1

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Doc DR SC Edin Glogic Finansijsko Izvjestavanje Predavanje BR 1

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

1

Predmet: FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

2. Priprema za sastavljanje finansijskih izvještaja za društva kapitala

4. Načela i postupci konsolidacije finansijskih izvještaja

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

4. Sastavljanje i analiza finansijskih izvještaja i s njima

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

6. Računovodstvo budžetskih korisnika

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Praktična nastava : Prezentacija i odbrana seminarskih

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Metode izvođenja nastave

Savladavanje gradiva i usvajanje odgovarajućih znanja

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Ocjena znanja (maksimalni broj Bodova 100)

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

ODBOR ZA MEĐUNARODNE RAČUNOVODSTVENE

Zaključno sa 2020. godinom su na web stranici Saveza računovođa,

OBJAVA PROFESIONALNIH STANDARDA

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE

doc. dr. sc. Edin Glogić - FINANSIJSKO IZVJEŠTAVANJE