Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Struktura bilance kao pokazatelj loeg poslovanja

BERISLAV BOLFEK predava, Drutveni odjel Veleuilite u Slavonskom Brodu Dr. Mile Budaka 1., 35000 Slavonski Brod Hrvatska berislav.bolfek@vusb.hr MILAN STANI Agencija Stani Matije Gupca 28., 35000 Slavonski Brod Hrvatska milan.stanic@sb.t-com.hr

MARIJA TOKI Drutveni odjel Veleuilite u Slavonskom Brodu Dr. Mile Budaka 1., 35000 Slavonski Brod Hrvatska marija.tokic@vusb.hr
Saetak: U dananje se vrijeme gotovo sve poslovne aktivnosti odvijaju uz odreene rizike. Ti rizici mogu biti potpuno razliiti. Postoje na primjer: rizici od konkurencije, rizici nedostatka sirovina, rizici nemogunosti pronalaska trita za svoje proizvode, rizici nemogunosti naplate svojih potraivanja, rizici neadekvatne ponude na tritu rada i mnogi drugi rizici na koje se moe, ali i oni na koje se ne moe utjecati. Izuzetno je vano da se rizici na koje se moe utjecati smanje na najmanju moguu mjeru i da ih se uvijek ima u vidu. Jedan od vrlo velikih rizika u poslovanju svakog trgovakog drutva, o kojemu se mora voditi stalna briga je rizik od neadekvatne strukture bilance trgovakog drutva. Predmet ovoga istraivanja su bilance jednog trgovakog drutva "S" iz Slavonskog Broda u promatranom razdoblju od 2006. godine do 2009. godine. Cilj je prikazati kako su strukture bilanci po pojedinim godinama ukazivale na poremeaje u poslovanju. Kljune rijei: zavrna bilanca, analiza bilanci, rizik, steaj, struktura bilance

1 Uvod
Svako trgovako drutvo se osniva sa odreenim, veim ili manjim, poetnim kapitalom sa ciljem da svojim osnivaima kroz odreeno razdoblje vrati uloeni kapital i nakon toga pone donositi dobit. Meutim, u toku poslovanja dogaaju se mnogi predvidivi, ali i nepredvidivi dogaaji koji mogu naruiti stabilnost poslovanja. Promatrajui bilancu trgovakog drutva i usporeujui trenutne podatke sa onima iz prijanjih razdoblja mogue je uvidjeti odreene opasnosti koje mu prijete.

ISSN 1848-1035

76

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Temeljna hipoteza definirana je u skladu sa predmetom i ciljem ovoga istraivanja. Ona se odnosi na dokazivanje tvrdnje kako neadekvatna struktura bilance predstavlja veliki rizik za nastavak poslovanja, te bi se u procesu upravljanja rizikom morali uloiti veliki napori kako se ne bi dogodio steaj trgovakog drutva. Da bi se postavljena hipoteza mogla dokazati potrebno je izvriti analize bilanci trgovakog drutva kroz odreeno razdoblje. Analiza bilanci e se vriti pomou vertikalne i horizontalne metode analize.

Teorijski aspekti bilance

Bilanca je prikaz stanja imovine i obveza trgovakog drutva na odreeni dan. Prva se bilanca izrauje prilikom osnivanja trgovakog drutva i ona se naziva poetnom bilancom. U njoj se vidi koliki je osnivaki kapital i kojom je vrstom imovine uplaen. Ukoliko kapital nije u cijelosti uplaen, knjienje se vri na raunu potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital. Nakon toga se vri knjienje svih poslovnih dogaaja pa se bilanca zakljuuje posljednjeg dana u godini zajedno sa raunom dobitka i gubitka da bi se vidjelo stanje imovine i obveza, kao i rezultat poslovanja trgovakog drutva u protekloj godini. Meutim, stanje imovine i obveza u bilanci se moe pratiti u svakom trenutku poslovanja. Raunovodstvo se, kao jedna od slubi u svakom trgovakom drutvu, bavi evidentiranjem prolih poslovnih dogaaja. Te se evidencije vre na temelju knjigovodstvenih isprava. U dananje se vrijeme dogaaju vrlo velike turbulencije u poslovanju pa menadment tvrtki mora voditi stalnu brigu o bilannim pozicijama. Bilo bi potpuno pogreno voditi poslovanje tvrtke na temelju podataka iz bilance koja je sastavljena zadnjeg dana u poslovnoj godini. Zbog velikih i brzih promjena u poslovnom okruenju, tako donesene odluke bi u veini sluajeva ve bile zastarjele. Stoga je nezamislivo da u dananje vrijeme rukovodstvo tvrtke u procesu donoenja poslovnih odluka ne koristi menadersko raunovodstvo.
Tablica 1. Struktura bilance

AKTIVA Potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital Dugotrajna imovina - nematerijalna - materijalna - financijska - potraivanja Kratkotrajna imovina - zalihe - potraivanja - financijska - novac Plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda Gubitak iznad visine kapitala

PASIVA Kapital i priuve Dugorona rezerviranja za rizike i trokove

Dugorone obveze Kratkorone obveze Odgoeno plaanje trokova i prihodi budueg razdoblja

ISSN 1848-1035

77

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Bilanca trgovakog drutva se sastoji od dviju strana koje uvijek moraju biti u ravnotei. Na lijevoj strani je aktiva, a na desnoj pasiva. Aktiva predstavlja sve oblike imovine trgovakog drutva, dok se u pasivi nalaze izvori imovine koja se nalazi u aktivi. U Hrvatskoj je propisana shema po kojoj se razvrstavaju aktiva i pasiva. Aktiva je razvrstana prema naelu rastue likvidnosti, a pasiva prema naelu rastue dospjelosti. Struktura bilance je prikazana u Tablici 1.

2.1 Dugotrajna imovina

Dugotrajna imovina predstavlja onu imovinu koja se tee pretvara u novac. To je imovina iji je vijek upotrebe dui od jedne godine. Nabavljena je da bi sluila u proizvodnom procesu tvrtke kroz due razdoblje. Njena se nabavna vrijednost tijekom pretpostavljenog korisnog vijeka trajanja prenosi na trokove preko amortizacije. Dugotrajna se imovina dijeli na: nematerijalnu imovinu, materijalnu imovinu, financijsku imovinu, potraivanja.

Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizikih obiljeja koja se moe identificirati. Nematerijalna imovina obuhvaa slijedee vrste imovine: izdatci za razvoj, patenti, licencije, koncesije, zatitni znaci, software, dozvola za ribarenje, franize i ostala prava, goodwile, predujmovi za nematerijalnu imovinu i ostalu nematerijalnu imovinu (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.). Dugotrajna materijalna imovina je imovina (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.): a) koju poduzetnik posjeduje za koritenje u proizvodnji proizvoda ili isporuci roba ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili u administrativne svrhe, i b) koja se oekuje koristiti due od jednog razdoblja c) ona imovina koja je namijenjena za koritenje na neprekidnoj osnovi u svrhu aktivnosti drutva. Dugotrajna materijalna imovina obuhvaa slijedee vrste imovine: zemljite, graevinske objekte, postrojenja i opremu, alate, pogonski inventar, namjetaj i transportna sredstva, dugotrajnu bioloku imovinu, predujmove za dugotrajnu imovinu i ostala dugotrajna materijalna imovina. Financijska imovina obuhvaa slijedee vrste imovine (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.): a) b) c) d) e) f) udjeli i dionice kod povezanih poduzetnika zajmovi povezanim poduzetnicima sudjelujui interesi ulaganja u vrijednosne papire dani krediti i depoziti ostala financijska imovina.

Potraivanja su imovinsko pravni odnosi nastali na temelju vjerodostojne isprave izmeu potraitelja vjerovnika i dunika, pa je prema tome potraivanje za vjerovnika pravo na naplatu, a za dunika obveza da plati ili vrati primljenu robu, proizvod i sl (Skupina autora, 2004.). Dugorona potraivanja se dijele na:

- potraivanja za upisani, a neuplaeni kapital, - prodaju na kredit,

ISSN 1848-1035

78

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

- potraivanja od povezanih drutava, - ostala potraivanja.

Dugorona potraivanja su ona potraivanja koja imaju rok dospijea dui od jedne godine.

2.2 Kratkotrajna imovina

Kratkotrajna imovina je ona imovina koja se moe pretvoriti u novac u roku od jedne godine. Ona stalno mijenja oblik od novca za nabavku sirovina za proizvodnju, zatim od sirovina za proizvodnju u poluproizvode ili proizvode. Oni se, dalje, prodajom pretvaraju u potraivanja, a potraivanja se transformiraju u novac. To je proces koji se stalno ponavlja. Prema tome, kratkotrajna se imovina dijeli na (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.): zalihe, potraivanja, financijska imovina, novac u banci i blagajni. Zalihe su kratkotrajna materijalna imovina: - koja se dri zbog prodaje u redovnom toku poslovanja, - koja se dri u procesu proizvodnje za navedenu prodaju ili - u obliku materijala i dijelova koji e biti utroeni u procesu proizvodnje ili u postupku pruanja usluga. Zalihe slijedom reproduktivnog ciklusa obuhvaaju slijedee oblike (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.): zalihe sirovina i drugog materijala koji ulazi u supstancu gotovog proizvoda; zalihe rezervnih dijelova i drugog materijala koji ne ulazi u supstancu gotovog proizvoda; zalihe nedovrene proizvodnje i poluproizvoda; zalihe gotovih proizvoda; zalihe trgovake robe i drugo kratkotrajna bioloka imovina.

Kratkorona potraivanja su potraivanja s rokom do jedne godine. To mogu biti potraivanja od kupaca za prodana dobra i obavljene usluge, potraivanja od drave, potraivanja od zaposlenika i ostala kratkorona potraivanja. Kratkorona financijska imovina koju ine: - surogati novca ( ekovi, mjenice i ostali primljeni kratkoroni vrijednosni papiri), - dani kratkoroni krediti, depoziti i kaucije, - udjeli u povezanim drutvima (s dospijeem do jedne godine). Novac na raunima i blagajni je sav novac koji se nalazi na raunima u poslovnim bankama,novac u blagajni, akreditivi i strana sredstva plaanja.

2.3 Kapital
Kapital je vlastiti izvor financiranja imovine i izraunava se kao ostatak imovine poduzetnika nakon odbitka svih njegovih obveza. Kapital se sastoji od upisanog kapitala, kapitalnih rezervi, revalorizacijskih rezervi, rezervi iz dobiti, zadrane dobiti ili prenesenog gubitka te dobiti ili gubitka tekue godine (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.).

ISSN 1848-1035

79

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Kapital je osnovni preduvjet obavljanja poduzetnike djelatnosti. Stoga ga osnivai trgovakih drutava moraju upisati i uplatiti. Unos kapitala u trgovako drutvo se moe izvriti u novcu, stvarima ili pravima. Ipak, minimalno se 50% iznosa temeljnog kapitala mora uplatiti u novcu na iro raun trgovakog drutva. Prema Zakonu o trgovakim drutvima temeljni kapital trgovakog drutva s ogranienom odgovornou mora minimalno iznositi 20.000,00 kuna, dok temeljni kapital trgovakog dionikog drutva ne moe biti manji od 200.000,00 kuna na dan prijave u trgovaki registar. Maksimalan iznos temeljnog kapitala nije ogranien.

2.4 Obveze
Obveza je sadanja obveza poduzetnika proizala iz prolih dogaanja i za ije se podmirenje oekuje odljev resursa (Hrvatski standard financijskog izvjetavanja, 2008.). Obveze se, prema rokovima dospijea dijele na dugorone i kratkorone obveze. Dugorone obveze su uglavnom obveze prema kreditnim institucijama i dospijevaju na naplatu u roku koji je dui od jedne godine. Kratkorone su sve one obveze koje poduzetnik mora podmiriti u roku kraem od godine dana. U ove se obveze ubrajaju obveze prema dobavljaima, obveze prema zaposlenima, obveze za poreze i doprinose, obveze za kratkorone pozajmice i druge kratkorone obveze.

Bilanne promjene

Za potrebe ovog rada analizirane su bilance jednog trgovakog drutva pod radnim nazivom "S" iz Slavonskog Broda koje je posluilo kao primjer dokazivanja postavljenih hipoteza u uvodu ovog rada. Evidentiranjem svake poslovne promjene dolazi do odreenih promjena u bilanci. Te se promjene mogu dogoditi istovremeno u aktivi i pasivi ili samo u aktivi ili samo u pasivi. Svaka poslovna promjena dovodi do promjene stanja imovine, obveza ili kapitala. Postoje etiri vrte bilannih promjena koje utjeu na stanje i strukturu bilance (Skupina autora, 2004.): 1. 2. 3. 4. Koncentrine promjene, Periferne promjene, Centripetalne promjene, Centrifugalne promjene.

Koncentrine promjene su promjene uzrokovane poslovnim dogaajima koje se iskazuju samo u aktivi bilance. Takve promjene dovode samo do promjena u vrijednosti pojedinih pozicija aktive dok ukupni zbrojevi aktive i pasive ostaju nepromijenjeni. Primjer za to je priljev novca na iro raun kojega su doznaili kupci. Pri tome je dolo do smanjenja potraivanja, ali je povean saldo novca na iro raunu. Periferne promjene dovode do promjena samo u pasivi. Dok se jedna pozicija pasive smanjuje kod druge e doi do porasta. Ukupan zbroj pasive i aktive se ne mijenja. Do takve e promjene doi npr. kada banka odobri kredit poduzetniku i umjesto njega plati dospjele obveze prema dobavljaima. Centripetalne promjene su one promjene koje istovremeno dovode do poveanja aktive i pasive. Uslijed takvih e se promjena poveati vrijednost aktive i pasive za isti iznos. Ukoliko banka odobri

ISSN 1848-1035

80

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

poduzetniku kredit i odobreni iznos uplati na poduzetnikov iro raun, doi e do poveanja novanog iznosa na iro raunu i do poveanja obveza prema kreditnoj instituciji. Centrifugalne promjene uzrokuju smanjenje aktive uz istovremeno smanjenje pasive. Takve e promjene dovesti do smanjenja ukupnog zbroja aktive i pasive za vrijednost nastale promjene. Do ovakvih promjena dolazi kada poduzetnik sa svog iro rauna podmiri obveze prema dobavljaima. Istovremeno se smanjila koliina novca na iro raunu i obveze prema dobavljaima.

4 Struktura bilance trgovakog drutva "S"

Strukturu bilance ine imovina trgovakog drutva s jedne strane, te izvori financiranja te imovine s druge strane. Imovinu moemo podijeliti prema vremenskom kriteriju na kratkotrajnu i dugotrajnu, dok ju prema pojavnim oblicima dijelimo na nematerijalnu, materijalnu, potraivanja i novanu imovinu. S druge strane, izvore imovine dijelimo na vlastite i tue. Vlastiti izvor financiranja je vlastiti kapital trgovakog drutva. Tui se izvori financiranja dijele na kratkorone i dugorone. Kratkoroni izvori financiranja imaju dospijee do jedne godine od datuma bilance. Dugoroni izvori financiranja imaju rok dospijea dui od jedne godine. Imovina trgovakog drutva i njeni izvori uvijek moraju biti u ravnotei, odnosno moraju biti brojano jednaki. To proizlazi iz same prirode poslovanja od osnivanja trgovakog drutva. Da bi se trgovako drutvo osnovalo mora postojati osnivaki kapital. Taj kapital moe biti uplaen u novcu ili unesen u trgovako drutvo u obliku materijalne ili nematerijalne imovine. Znai, ve na samom poetku poslovanja imamo uspostavljenu ravnoteu koja se moe izraziti pomou matematike jednadbe: I +N=K gdje je (I) = imovina (N) = novac (K) = kapital U nastavku poslovanja dolazi do nabavljanja novih oblika imovine. Izvori te imovine su uglavnom tui. Isto je tako mogue da se u nastavku poslovanja izvri dokapitalizacija trgovakog drutva. Drugim rijeima, prvotni ili novi osnivai mogu unijeti novi kapital u drutvo i tako poveati njegovu imovinu. Svaki poslovni dogaaj dovodi do promjena u odreenoj vrsti imovine i/ili promjena u strukturi kapitala i obveza. Zato se struktura bilance neprestano mijenja (Brkani, 2002.). U financijskoj teoriji je postavljeno pravilo kapitalnog pokria prema kojemu bi omjer vlastitog i tueg kapitala trebao biti u omjeru 1:1. Osim toga, tui kapital bi treba biti rasporeen tako da se 50% odnosi na dugorone obveze, a 50% na kratkorone obveze. U sastavu imovine dugotrajna i kratkotrajna imovina bi trebale takoer imati omjer 1:1. Udio zaliha u kratkotrajnoj imovini ne bi trebao prelaziti polovinu njenog iznosa. Ovakva "idealna" struktura bilance je cilj svakog trgovakog drutva. Stoga je potrebno neprestano pratiti poslovanje preko financijskih izvjetaja. Da bismo poblie razumjeli i pratili, kroz odreeno razdoblje, strukturu bilance moramo izvriti njenu analizu. Analiza bilance, kao i drugih financijskih izvjetaja, provodi se razliitim instrumentima i postupcima. To su uglavnom ralanjivanja i usporeivanja dobivenih rezultata. Klasifikacija temeljnih financijskih instrumenata i postupaka analize financijskih izvjetaja prikazana je Slikom 1. (1)

ISSN 1848-1035

81

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Slika 1. Postupak analize

Izvor: Gregurek, 2005.

Komparativna analiza nam omoguuje uvid u praenje pojedinih stavaka financijskog izvjetaja usporeujui stanje u dva promatrana razdoblje. Osim toga, analiza se moe vriti i za vie od dva razdoblja ako se jedno razdoblje uzme kao baza, a druga se usporeuju s njim. Vertikalna analiza bilance pokazuje udio pojedinih stavaka imovine u ukupnoj imovini, odnosno udio pojedinog izora imovine u ukupnoj imovini trgovakog drutva.

4.1 Komparativna analiza

U nastavku slijedi prikaz skraene bilance trgovakog drutva "S" kroz etiri razdoblja, odnosno za 2006., 2007., 2008. i 2009. godinu.
Tablica 2. Skraene bilance trgovakog drutva "S" 2006.-2009.
POZICIJA Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Gubitak iznad visine kapitala Trokovi budueg razdoblja AKTIVA Kapital i rezerve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze PASIVA 2006. 17,211.032,93 7,478.222,29 ___________ 286.334,21 24,975.589,43 16,019.556,31 ___________ 4,769.013,13 4,187.019,99 24,975.589,43 2007. 13,412.706,59 4,725.770,65 ___________ 194.099,55 18,332.576,79 4,261.626,74 4,471.337,92 2,399.097,36 7,200.514,77 18,332.576,79 2008. 3,452.102,33 6,427.523,62 3,980.942,86 235.938,57 14,096.507,38 ___________ 7,456.894,34 92.222,75 6,547.390,29 14,096.507,38 2009. 287.401,11 2,188.908,99 8,907.724,89 7.760,50 11,391.795,49 ___________ 6,173.963,83 91.238,02 5,126.593,64 11,391.795,49

ISSN 1848-1035

82

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Ve na prvi pogled uoavamo da se stanje imovine koja je iskazana u bilanci ovoga trgovakog drutva koje se bavi prijevozom, drastino pogorava iz godine u godinu. Da bismo lake sagledali pad vrijednosti dugotrajne i kratkotrajne imovine pogledajmo kako to izgleda grafiki:
Grafikon 1. Vrijednost imovine 2006. 2009.

Komparativna analiza bilance pomoi e nam shvatiti kako su nastajale negativne poslovne promjene. Prvo emo analizirati podatke iz bilance po godinama.
Tablica 3. Horizontalna analiza bilance za 2006. i 2009.
POZICIJA 2006. 2007. Odnos 2006.-2007. Iznos promjene Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Gubitak iznad visine kapitala Trokovi budueg razdoblja AKTIVA Kapital i rezerve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze PASIVA 17,211.032,93 7,478.222,29 ___________ 286.334,21 24,975.589,43 16,019.556,31 ___________ 4,769.013,13 4,187.019,99 24,975.589,43 13,412.706,59 4,725.770,65 ___________ 194.099,55 18,332.576,79 4,261.626,74 4,471.337,92 2,399.097,36 7,200.514,77 18,332.576,79 -3,798.326,34 -2,752.451,64 _______________ -92.234,66 -6,643.012,64 -11,757.929,57 4,471.337,92 -2,369.915,77 3,013.494,78 -6,643.012,64 Odnos 2006.-2007. Postotak promjene -22,07 -36,81 _______________ -32,21 -26,60 -73,40 _______________ -49,69 71,97 -26,60

U poslovnoj godini 2006. trgovako drutvo "S" ostvarilo je gubitak u iznosu od 11,757.929,57 kuna, to se negativno odrazilo na stanje imovine i kapitala.

ISSN 1848-1035

83

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Tablica 4. Horizontalna analiza bilance za 2006. i 2007.

POZICIJA 2006. 2007. Odnos 2007.-2006 Iznos promjene Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Gubitak iznad visine kapitala Trokovi budueg razdoblja AKTIVA Kapital i rezerve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze PASIVA 13,412.706,59 4,725.770,65 ___________ 194.099,55 18,332.576,79 4,261.626,74 4,471.337,92 2,399.097,36 7,200.514,77 18,332.576,79 3,452.102,33 6,427.523,62 3,980.942,86 235.935,57 14,096.507,38 ___________ 7,456.894,34 92.222,75 6,547.390,29 14,096.507,38 -9,960.604,26 1,701.752,97 3,980.942,86 41.836,02 -4,236.069,41 -4,261.626,74 2,985.556,42 -2,306.874,61 -653.124,48 -4,236.069,41 21,55 -23,11 -100,00 66,77 -96,16 -9,07 -23,11 Odnos 2007.-2006. Postotak promjene -74,26 36,01

U slijedeem razdoblju poslovanja dolazi do daljnjeg velikog pada vrijednosti imovine trgovakog drutva. Osim toga, u 2007. godini ostvaren je gubitak koji je premaio kapital drutva.
Tablica 5. Horizontalna analiza bilance za 2006. i 2007.
POZICIJA 2008. 2009. Odnos 2009.-2008. Iznos promjene Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Gubitak iznad visine kapitala Trokovi budueg razdoblja AKTIVA Kapital i rezerve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze PASIVA 3,452.102,33 6,427.523,62 3,980.942,86 235.935,57 14,096.507,38 ___________ 7,456.894,34 92.222,75 6,547.390,29 14,096.507,38 287.401,11 2,188.908,99 8,907.724,89 7.760,50 11,391.795,49 ___________ 6,173.963,83 91.238,02 5,126.593,64 11,391.795,49 -3,164.701,22 -4,238.614,63 4,926.782,03 -228.175,07 -2,704.711,89 _______________ -1,282.930,51 -984,73 -1,420.796,65 2,704.711,89 Odnos 2009.-2008. Postotak promjene -91,67 -65,94 123,76 -96,71 -19,19 _______________ -17,20 -1,07 -21,70 -19,19

U posljednjem promatranom razdoblju uoavamo nastavak prijanjeg trenda. Trgovako drutvo "S" ostalo je gotovo bez dugotrajne imovine. Ako znamo da mu je osnovna djelatnost prijevoz, nije teko shvatiti da je postalo nemogue daljnje obavljanje djelatnosti. Kratkotrajna imovina koja je preostala sastoji se velikim dijelom od potraivanja, koja su opet, velikim dijelom zastarjela. Zalihe, koje su preostale, najveim dijelom predstavljaju nekurentnu robu. Na slijedeem grafikonu pogledajmo kako je izgledao trend smanjenja kapitala, te njegovo pretvaranje u gubitak iznad visine kapitala:

ISSN 1848-1035

84

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Grafikon 2. Vrijednost kapitala 2006. 2009.

4.2 Vertikalna analiza

Vertikalna analiza bilance pokazat e koliki je udio pojedinih bilannih stavki u aktivi, odnosno u pasivi za svako od promatranih razdoblja.
Tablica 6. Vertikalna analiza bilance trgovakog drutva "S" za 2006., 2007., 2008. i 2009. godinu
POZICIJA 2006. 2007. 2008. 2009. 2006. % Dugotrajna imovina Kratkotrajna imovina Gubitak iznad visine kapitala Trokovi budueg razdoblja AKTIVA Kapital i rezerve Dugorona rezerviranja Dugorone obveze Kratkorone obveze PASIVA 4,769.013,13 4,187.019,99 24,975.589,43 286.334,21 194.099,55 17,211.032,93 7,478.222,29 13,412.706,59 4,725.770,65 3,452.102,33 6,427.523,62 3,980.942,86 287.401,11 2,188.908,99 8,907.742,89 68,91 29,94 2007. % 73,16 25,78 2008. % 24,49 45,60 28,24 2009. % 2,52 19,22 78,19

235.938,57

7.760,50

1,15

1,06

1,67

0,07

24,975.589,43 16,019.556,31

18,332.576,79 4,261.626,74 4,471.337,92 2,399.097,36 7,200.514,77 18,332.576,79

14,096.507,38

11,391.795,49

100 64,14

100 23,25 24,39

100

100

7,456.894,34 92.222,75 6,547.390,29 14,096.507,38

6,173.963,83 91.238,02 5,126.593,64 11,391.795,49 19,09 16,77 100

52,90 5,55 46,45 100

54,20 0,80 45,00 100

13,08 39,28 100

ISSN 1848-1035

85

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

Premda ne postoji univerzalno pravilo o udjelu pojedinih imovinskih stavki u ukupnoj aktivi, kao i o udjelu kapitala i obveza u ukupnoj pasivi, nepisano je pravilo da se dugotrajna imovina treba financirati iz kapitala ili iz dugoronih obveza. S druge strane, kratkotrajna bi se imovina trebala financirati iz kratkotrajnih obveza. Razlog tomu je nastojanje da se tekue obveze mogu izvravati na vrijeme. Kada bi se, na primjer dugotrajna imovina financirala iz kratkotrajnih izvora dolo bi do nesklada izmeu vremena plaanja, koje bi tada bilo u roku od jedne godine, i vremena koritenja te imovine koje bi se trebalo protezati kroz vie poslovnih razdoblja. Tada bi se, vrlo vjerojatno, pojavile potekoe u podmirivanju tekuih obveza, jer bi se smanjila likvidnost. Za kratkorone obveze bi bilo poeljno da se jednim dijelom financiraju iz dugoronih izvora zbog trokova koji nastaju pri skladitenju proizvoda, ali i kako bi se lake doekao poetak naplate svojih potraivanja. Svaka vrsta djelatnosti ima svoje potrebe za pojedinom vrstom imovine. Zato e trgovaka drutva koja obavljaju istu djelatnost imati slinu strukturu bilance u imovinskom dijelu. Temeljni kapital je uvjet bez kojeg trgovako drutvo ne moe zapoeti poslovati. Imovinski dio bilance jednak je temeljnom kapitalu samo u trenutku osnivanja. Trgovako drutvo tijekom poslovanja stjee i gubi imovinu pa dolazi i do promjena u kapitalu i obvezama. Iz tablice 6. vidljivo je da je trgovako drutvo "S" 2006. godine imalo dobru strukturu bilannih pozicija. Ve slijedee godine je udio kapitala i rezervi u ukupnoj pasivi pao sa 64,14 % na 23,25 %. To se dogodilo zbog ostvarenog gubitka u poslovanju. Ve 2007. godine se uoava pojava rizika u strukturi bilance. Osim smanjenja kapitala i rezervi dolo je do velikog poveanja udjela kratkoronih obveza u odnosu na udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini. Struktura bilance iz 2008. godine pokazuje alarmantno stanje. Dolo je do drastinog smanjenja udjela dugotrajne imovine, a pojavio se gubitak koji je premaio vrijednost kapitala. U 2009. godini je nastavljena tendencija pada zastupljenosti dugotrajne imovine i porasta gubitka iznad visine kapitala. Sva ta negativna dogaanja neminovno su dovela do steaja .

5 Zakljuak
Trgovaka drutva se osnivaju na neodreeno vrijeme sa ciljem obavljanja odreene djelatnosti. Njegovi osnivai ulau svoju imovinu sa ciljem da tu imovinu kroz odreeno razdoblje vrate kroz dobit trgovakog drutva. Kasnije im je elja da na temelju svojih prvotnih ulaganja poveaju dobit i vlastito bogatstvo. Meutim, u toku poslovanja dogaaju se mnoge predvidive, ali i ne predvidive okolnosti koje utjeu na poslovanje, a kasnije i na poslovni rezultat. Raunovodstvo je djelatnost koja je sastavni dio svakog poslovanja. Njegova je uloga evidentirati prole poslovne dogaaje i na temelju njih objaviti financijske izvjetaje. Iz tih financijskih izvjetaja se mogu uoiti poremeaji koji se pojavljuju u poslovanju. Bilanca je vrlo vaan izvjetaj, jer daje uvid u stanje imovine i obveza. Ukoliko se pojave potekoe u poslovanju, koje e biti vidljive u bilanci, to e samo oteati daljnji nastavak poslovanja. Kreditori e uoiti rizike koji prijete iz navedenih podataka i nee nam omoguiti priljev svjeeg novca. Moe se dogoditi da kreditori odobre odreena sredstva, ali uz vrlo visoku kamatu i upis hipoteke na imovinu, kao garanciju za vraanje kredita. Ako ne doe do pozitivnih promjena u poslovanju trgovako drutvo e ostati bez imovine pod hipotekom to e vjerojatno dovesti do nemogunosti nastavka poslovanja. Krajnja posljedica je otvaranje steajnog postupka koji e odgovoriti na pitanje

ISSN 1848-1035

86

Struni lanak

UDK: 658.14/.17:657.375:347.736(497.542)

Oeconomica Jadertina 1/2011.

moe li se poslovanje nastaviti ili ne. Postoji jo jedan nain pokuaja izlaska iz nastalih potekoa, a to je uvoenje svjeeg kapitala od strane postojeih ili novih osnivaa. Na primjeru trgovakog drutva "S" dokazano je, primjenom vertikalne i horizontalne analize bilance, da je potvrena poetna hipoteza koja polazi od injenice kako neadekvatna struktura bilance predstavlja veliki rizik za nastavak poslovanja. U ovome se sluaju radilo o kontinuiranom padu opsega poslovanja koji je rezultirao gubitkom imovine te pojavom velikog gubitka iznad visine kapitala. Sve je to dovelo do potpunog smanjenja obavljanja djelatnosti za koju je trgovako drutvo osnovano. Reference: Belak, V., (1995.), Menadersko raunovodstvo, RRIF-PLUS, Zagreb Brkani, V., (2002.), Optimalizacija bilanne strukture, RRIF-PLUS, Zagreb Gregurek, M., (2005. ), Analiza i planiranje u poduzeu, Visoka poslovna kola Libertas, Zagreb Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, (2008.), Narodne novine, broj 30/2008., Zagreb Novak, B., (2002.), Odluivanje i financijsko upravljanje, Ekonomski fakultet Osijek, Osijek Popovi, ., Vitezi, N., (2000.), Revizija i analiza, Sveuilite u Rijeci, Zagreb Skupina autora, (2004.), Temelji raunovodstva i analitika knjigovodstva, RRIF-plus, Zagreb

ISSN 1848-1035

87