JU UNIVERZITET U TUZLI EKONOMSKI FAKULTET

SEMINARSKI RAD IZ NASTAVNOG PREDMETA FINANSIJE Tema: Direktni porezi

Predmetni profesor:

Studenti:

Tuzla, april 2012. godine SADRAJ

UVOD........................................................................................................................................2 1. POJAM DIREKTNIH POREZA........................................................................................3 2. POREZ NA IMOVINU........................................................................................................3 2.1. Opravdanost uvoenja poreza na imovinu........................................................................4 2.2. Nedostaci poreza na imovinu............................................................................................4 3. POREZ NA DOHODAK GRAANA.................................................................................6 3.1. Oblici poreza na dohodak..................................................................................................6 3.2. Dimenzije utvrivanja poreske osnovice...........................................................................7 3.3. Vrste poreznih stopa...........................................................................................................7 3.4. Vrste poreza na dohodak....................................................................................................8 3.5. Poreski obveznik................................................................................................................9 3.6. Akontacija poreza na dohodak ........................................................................................10 4. POREZ NA DOBIT............................................................................................................12 4.1. Modaliteti oporezivanja dobiti.......................................................................................12 4.2. Porezne olakice..............................................................................................................13 4.3. Porezne olakice u Bosni i Hercegovini..........................................................................13 5. USVOJENI ZAKONI O DOPRINOSIMA I POREZIMA NA DOHODAK................15 5.1. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje..................................................................16 5.2. Oslobaanja od plaanja doprinosa...............................................................................16 6. PRIMJER : PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE.....................................18 ZAKLJUAK.........................................................................................................................20 LITERATURA.......................................................................................................................21

UVOD
Pojam i sutina javnih prihoda se moe objasniti njihovim mjestom i ulogom u funkcionisanju drave i njenih organa. Kako direktni porezi nisu jedinstveni na nivou cijele BiH, mi emo govoriti o poreskom sistemu u Federaciji Bosne Hercegovine. U Federaciji BiH institucija koja prikuplja ove poreze jeste Porezna uprava F BiH. Uspostavljanje sistema trine ekonomije privredni subjekti imaju punu samostalnost, uz neznatan uticaj drave. Samo prihode u dravama sa tzv. novanom privredom, moemo definisati kao primanja u gotovom novcu u toku jedne godine, koje drava troi za podmirenje javnih potreba. Porezi su osnovni oblik ili instrument formiranja javnih prihoda, pokria budetskih rashoda i zadovoljavanja javnih potreba. Danas mnogi finansijski teoretiari savremenu dravu nazivaju poreskom dravom jer ele naglasiti kakav znaaj imaju za nju porezi. Sadraj poreza se mijenjao paralelno sa promjenama politikih, drutveno-ekonomskih i drugih odnosa. Savremena finansijska teorija je istakla da porezi djeluju na preraspodjelu nacionalnog dohotka, te da se porezima daje znaajna funkcija u voenju ekonomske politike. U ovom seminarskom radu je akcenat stavljen na direktne poreze, nihovo definisanje, podjelu i koji se oblici direktnih poreza pojavljuju u teoriji i praktinoj primjeni. Na primjeru Bosne i Hercegovine objenjeno je u kojem obliku se primjenjuju direktni porezi.

1. POJAM DIREKTNIH POREZA Direktni porez je izravni ili neposredni porez i namee se direktno poreznom obvezniku (npr. porez na dohodak, na imovinu, na prinose, na nasljedstvo, poklone i slino). Rije je o porezima koji se nameu na trajnijoj osnovi i porezni obveznik ih direktno plaa poreznim vlastima.1 Direktni porezi su oni koji direktno pogaaju imovinu, dohodak ili prihod poreskog obveznika, a indirektni porezi su oni koji pogaaju potronju. Najznaajniji predstavnici direktnih poreza su: 1. Porez na imovinu 2. Porez na dohodak graana ( fizika lica ) 3. Porez na dobit lica ( pravna lica ) Direktni ili neposredni porezi imaju prednosti u odnosu na indirektne poreze u slijedeem: pravinost, jer se procjenjuju na bazi ekonomske snage poreznog obveznika. Ovo podrazumijeva progresivno oporezivanje, odnosno primjenu progresivnih stopa umjesto proporcionalnih, stabilnost, se ogleda u poreznoj osnovici (dohodak, imovina) koja je stabilnija u odnosu na poreznu osnovicu indirektnih poreza. Kao nedostaci direktnih poreza navode se: skuplja fiskalna administracija (postupak, nain utvrivanja porezne osnovice), psiholoki tee su prihvatljivi zbog toga to se odnose na poreznog obveznika, ne prate konjukturna kretanja, naroito elastinost proizvodnje, i cijena.

2. POREZ NA IMOVINU Porez na imovinu je jedan od najstarijh oblika oporezivanja. To je redovan porez koji se uglavnom plaa periodino, i to ne iz imovine ve iz obveznikovih prihoda od imovine. Predmet oporezivanja je pokretna i nepokretna imovina. Osnovicu ini vrijednost imovine koju je teko utvrditi, naroito u sluaju nepokretne imovine. Poreska stopa je u sutini niska i u pravilu porporcionalna stopa. Porez na imovinu moe poprimiti oblik poreza na posjed ili poreza na neto imovinu. Porez na posjed razrezuje se obino jedan put u godini na realnu imovinu: kue, stanove i zemlju. Porez na neto imovinu obino obuhvata oporezivanje neto imovine, tj. ukupne imovine (pokretne i nepokretne) umanjene za obveze po toj imovini, najee obveze po stambenim kreditima. Porez na posjed uglavnomje iroko rasprostranjen, a porez na neto imovinu postoji samo u nekoliko zemalja:Finskoj, Francuskoj, Islandu, Luksemburgu, Norvekoj, panjolskoj, vedskoj i vicarskoj. No porezi na imovinu donose uglavnom malo prihoda u proraun.
1

http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/direktni-porez/

2.1. Opravdanost uvoenja poreza na imovinu Oporezivanje imovine uglavnom se opravdava potrebom za uvoenjem vee pravednosti u sustav oporezivanja, i to prema oba kriterija pravednosti: kriteriju koristi i kriteriju mogunosti plaanja. Prema kriteriju koristi vlasnici imovine imaju koristi od drave, pa za te koristi moraju platiti porez. Jedna od temeljnih uloga drave jest zatita vlasnitva, pa vlasnici moraju platiti dravi trokove koje ona ima u zatiti njihove imovine: trokove sudstva, policije i dravne administracije. Osim pruanja sigurnosti i zatite imovine, drava prua vlasnicima odreene usluge koje poveavaju vrijednost imovine, ali i koriste njezinu vlasniku. Primjerice, gradei cestu pokraj kue nekoga graanina drava podie vrijednost te kue, a vlasnik dobiva pristup svojem domu. Zbog te novonastale koristi vlasnik mora platiti porez na posjedovanje kue. Kako se takve usluge pruaju uglavnom na lokalnoj razini, i porez na imovinu najee je prihod lokalnih prorauna, a ne prorauna sredinje drave. Prema kriteriju mogunost iplaanja vea imovina pojedinca znai da je on plateno sposobniji, pa prema tome mora platiti i vei porez. Naime, dohodak ne oznaava u cijelosti mogunost plaanja, pa ni porezni kapacitet pojedinca. Posjedovanje imovine poveava taj kapacitet iznad razine dohotka: dvije obitelji jednakih dohodaka, ali razliite imovine u smislu blagostanja nisu jednake. Bogatije su obitelji u svojem ponaanju neovisnije, imaju veu sigurnost u razdobljima ekonomske depresije, te vii stupanj likvidnosti. Imovina daje obiteljima veu mogunost plaanja poreza, te je u smislu poveanja pravednosti razlono osim dohotka, oporezivati imovinu. 2.2. Nedostaci poreza na imovinu No oporezivanje imovine ima i neke nedostatke: Iako u proraun uglavnom donosi malo prihoda, taj je porez obilno predmet estokih otpora poreznih obveznika. Naime, on se ubire uglavnom godinje i zato je velik jednokratni teret za pojedinca.Po tome se on razlikuje od drugih poreza, npr. od poreza na dohodak koji se plaa po odbitku iz plae ili nekoga drugog oblika dohotka, odnosno od poreza na dodanu vrijednost koji je uglavnom nevidljiv i plaa se pri kupnji roba i usluga u malim iznosima. Teko se moe izbjei plaanje poreza na imovinu jer se on najee odnosi na nekretnine koje se ne mogu staviti pod ruku i odnijeti. Porezni obveznici manje vole poreze koje tee mogu izbjei. esto se navodi da porez na imovinu smanjuje tednju, a poveava potronju. Naime, ako se imovina oporezuje, tada e bogati manje tedjeti i kupovati vrijedne stvari, a vie e troiti na putovanja, odjeu i provode. U tom smislu porez na imovinu moe imati negativan utjecaj na tednjui rast gospodarstva. Suprotno tome,ima tvrdnji da e porez na imovinu poticati vlasnike da restrukturiraju svoj portfelj u one oblike

imovine koje donose veu dobit kako bi tome kompenzirali poreze na imovinu. U tom smislu porezi na imovinu mogu utjecati na vei rast. Da bi se porezi na imovinu mogli uspjeno odrediti, drava mora posjedovati kvalitetne popise imovine, izmeu ostaloga, zemljine knjige u kojima su navedeni veliina, smjetaj i vlasnik imovine. Naime, moe se oekivati da pojedinci nee tano, aurno i upotpunosti prijaviti svoju imovinu, pa drava mora imati dobro razraenu informacijsku osnovu za djelotvornu kontrolu i pravilno razrezivanje tog poreza. Taj se nedostatak osobito odnosi na slabije razvijene zemlje u kojima zemljine knjige nisu aurirane. Poseban je problem vrednovanje imovine prema trinim vrijednostima. Imovina je heterogena kategorija i njezina vrijednost obuhvata niz initelja: blizinu opskrbnih centara i prometnica, postojanje kulturnih i rekreacijskih sadraja, starost nekretnine, kvalitetu njezine gradnje i opreme i sl. Vrijednost zemlje pak ovisi o njezinoj kvaliteti i veliini te o kvaliteti okolia. Tano utvrivanje cijene imovine temelj je kvalitetne administracije pri razrezu i ubiranju poreza na imovinu i zato porezna uprava mora primjenjivati naelo utvrivanja pravedne trine vrijednosti imovine. Kako je imovina heterogena kategorija, teko je utvrditi njezinu stvarnu vrijednost, pa esto nastaju razlike izmeu vrijednosti utvrene u poreznom rjeenju i pravedne trine vrijednosti. Vrednovanje imovine dodatno komplicira inflacija, pa je potrebno svake godine revalorizirati imovinu kako bi se zadrala stalnost njezine realne vrijednosti.

3. POREZ NA DOHODAK GRAANA Porez na dohodak graana spada i najznaajnije i najsloenije oblike javnih prihoda, a posebno poreza. Prvi oblik poreza na dohodak uvedene je u 18. st. kada je William Pitt mlai uveo celudarni oblik poreza na dohodak jer su mu trebala sredstva zbog ratovanja Velike Britanije s Francuskom. Porez na dohodak treba razlikovati od poreza na dobit, jer se prvim oporezuje ukupan prihod (veinom lini dohodak graana), dok se porezom na dobit oporezuju profiti preduzea.2 Obiljeja poreza na dohodak: izvor, osnovica i objekt poreza je sam dohodak u svijetu ne postoji jedinstvena definicija dohotka oporezuje se stvarno ostvareni dohodak, a ne pretpostavljeno ostvarni oporezuje se neovisno od svrhe i troenja dohotka i neovisno od izvora od kojeg je ostvaren glavni predstavnik subjektivnog poreza postojanje raznih poreskih olakica i osloboenja skup poreza na dravu i poreznu administraciju 3.1. Oblici poreza na dohodak 1. Britanski ( celudarni,analitiki )- najprije su se oporezivali pojedini dijelovi dohotka ( celudi ) primjenom proporcionalne porezne stope, tada se dopunskim porezom oporezuje ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope kada prelazi i zakonskih u doputenu visinu. Hrvatska ga je koristila do 1993. godine. 2. Germanski ( sintetiki )- oporezuje se ukupni dohodak primjenom progresivne porezne stope. Primjenjuje se u veini zemalja pa i u Hrvatskoj od 1933. godine. 3. Romanski ( mjeoviti)- je kombinacija britanskog i germanskog oblika. Dio dohotka se oporezuje proporcionalnom i progresivnom poreznom stopom ili kombinacijom tih stopa. Dopunskim porezom se oporezuje ukupan dohodak primjenom progresivne porezene stope ako prelazi zakonom utvrenu visinu.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak

Slika br. 1 Struktura poreza na dohodak

Izvor: . Izudin Keetovi, Finansije monetarne i javne, CPA-Tojii, 2009 str. 409

3.2. Dimenzije utvrivanja poreske osnovice Kod utvrivanja porezne osnovice javljaju se etiri osnovna problema ( dimenzije ) : Prostorna- teritorijalno naelo,/ prostor unutar kojeg oporezujemo dohodak. Osoba koja je rezident u BiH obavezna je na plaanje poreza na dohodak kojeg je ostvarila u BiH. Dok se dohodak nerezidenta ogranieno oporezuje- samo onaj dio dohotka koji je ostvaren u BiH uz uvjete da mora minimalno 6 mjeseci djelovati u BiH. Stvarna- to stvarno ulazi u dohodak Osobna- poreski obveznik je tano utvren, dohodak se vee za stvarnu i fiziku osobu koja ga plaa. Vremenska- vrijeme u kojem je dohodak ostvaren, u veini zemalja je dohodak godinja kategorija, ali se plaaju mjeseni predujmovi. 3.3. Vrste poreznih stopa Zakonska- stopa koja je utvrena zakonom o porezu na dohodak. Stvarna ( efektivna )- stopa koja mjeri stvarnu poreznu obavezu poreznog obveznika. Izraunava se kao udio ubranog poreza u dohotku koji jo nije prilagoen odredbama izraunavanja dohotka. Prosjena- predstavlja udio poreza na dohodak u dohtoku koji je predmet oporezivanja. Izraunava se tako da se od ostvarenog dohotka oduzmu sve poreske olakice i osloboenja koja su predviena zakonom o porezu na dohodak.
8

Granina- stopa koja se primjenjuje za oporezivanje u najviem poreznom razredu kada se porez na dohodak ubire primjenom progresivne porezne stope.

U praksi se primjenjuje porgresivna poreska stopa koja je limitirana trokovima ubiranja poreza i motiva utaje poreza. Tako na primjer, esto se manji dohoci oporezuju manjim stopama do odreenog praga (npr. 5% do 1000 KM), a dohoci iznad praga viim stopama (npr. 10% iznad 1000 KM). Svrha ovog naina oporezivanja je da se od osoba s viim zaradama ubire vie poreza i obrnuto. Ovu ideju progresivnog oporezivanja zastupali su vodei ekonomisti poput Adama Smitha i Karl Marxa.3 S toga se u ovim rasponima primjenjuje sistem razreda. Minimalne i maksimalne stope poreza na dohodak kreu se u rasponu od 5% do 60% i 53% ( Rumunija i Grka ), od 10% do 50% i 51% ( Austrija i Italija ) i najeeg minimalnog iznosa od 15% i 20% do raspona od 40% do 50%. Poreska stopa od 10% takozvana tax flat ili ravna stopa i primjenjuje se u Bosni i Hercegovini sa modalitetima po entitetima to upuuje nepotpunu harmonizaciju u sistemu direktonog oporezivanja. 3.4. Vrste poreza na dohodak dohodak od nesamostalnog rada rad kod poslodavca, odreuje se na temelju primitaka mi izdataka. u primitke ulaze: plaa, potpore i nagradeiznad propisanih iznosa, premija osiguranja koju plaaju poslodavci, stipendije i mirovine. u izdatke ulaze: uplaeni doprinosi za obavezno osighurane iz plae, osobni odbitak, premije po osnovi ivotnog osiguranja, dopunskog zdravstvenog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja. dohodak od samostalnog rada dohodak od obrta, slobodnih zanimanja, poljoprivrede i umarstva, ostalih slobodnih zanimanja (pjeva, umjetnik, lijenik). dohodak se utvruje na temelju poslovnih primitaka i izdatakaduni su voditi poslovne knjige slobodnim autorima se priznaju paualni trokovi u visini od 25% dohotka, a na ostali iznos se obraunava poreska stopa od 35% dohodak od imovine i imovinskih prava najamnina, zakup, patent, licence. iznos najamnine se umanji za 30% na ime trokova nastalih radi iznajmljivanja i nakon toga se plaa porez od 15%+prirez. prodaja nekretnine se ne oporezuje ako je prodana tri godine nakon nabave. imovinska prava se oporezuju po stopi od 25%+prirez, ali nemaju pravo na osobni odbitak.

http://bs.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak

dohodak od kapitala primitci po osnovu dividendi i udjela u dobiti 15%+prirez. primitci po osnovu udjela u dobiti lanova uprave ili zaposlenika koji ostvaruju dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica25%+prirez. izuzimanje imovine i koritenje usluga vlasnika/suvlasnika preduzea za njihove osobne potrebe35%+prirez. dohodak od osiguranja premija ivotnog osiguranja do 1050 kn mjeseno priznaju se kao izdatak pri utvrivanju dohotka. dohotkom od osiguranja se podrazumijeva samo onaj dio koji je prilikom uplata premija bilo osloboeno na dohodak15%+prirez.

Slika br.2 Prikaz prihoda od pojedinih oblika dohotka

Izvor: Izudin Keetovi, Finansije monetarne i javne, CPA-Tojii, 2009, str. 410

3.5. Poreski obveznik Poreski obveznik definie se kao rezistenti nerezistent koji ostvaruje dohodak, rezistentom se definie lice koje ima prebivalite i boravite u duem periodu na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine i koji ostaruju dohodak na teritoriji i izvan teritorije Federacije. Nerezident se tretira kao lice koje nema prebivalite ili boravite na teritoriji i izvan teritorije Federacije, a obavlja samostalnu ili nesamostalnu djelatnost ili ostvaruje prihod od pokretne ili nepokretne imovine, autorskih prava, patenata, licenci, ulaganja kapitala ili bilo koje djelatnosti koja rezultira ostvarenju prihoda na teritoriji Federacije. Fizika lica koja ne plaaju porez su strani dravljani: konzularno. Diplomatske misije funkcioneri i strnjaci programa za tehniku
10

pomo Organizacije Ujedinjenih Naroda i njenih agencija i lica koja strani dravljani rade u diplomatsko-konzularnim predstavnitvima ili meunarodnim organizacijama. Znai, obveznici poreza na dohodak su dravljani BiH koji imaju obavezu da prijave i plate porez. Obveznici poreza su duni da sami utvrde i podnesu poresku prijavu, te da dostavljaju izvjetaje poreskom organu, te omogue uvid u poslovne knjige i evidencije. Definisanje pojma rezidenta i nerezidenta vano je sa stanovita utvrivanja godinjeg poreza na dohodak i izbjegavanja dvostrukog oporezivanja. 3.6. Akontacija poreza na dohodak Akontacija poreza na dohodak se obraunava, obustavlja i uplauje nakon svake pojedinane isplate. Obraun, obustavu i plaanje vri poslodavac ili sam obveznik poreza. Zaposlenik je obveznik poreza na dohodak. Na osnovu porezne kartice koju za zaposlenika vodi poslodavac, utvruje se akontacija poreza na dohodak. Poreznu karticu uva poslodavac za svakog zaposlenog koji je kod njega. Poslodavac vodi evidencije o isplaenim plaama, uplaenom porezu, izvrenim poreskim odbitcima i to sve dostavlja nadlenoj jedinici Poreske uprave u prethodnoj kalendarskoj godini. Akontacija poreza na dohodak iz nesamostalne djelatnosti ini oporezivi prihod od nesamostalne djelatnosti koji je zaposlenik ostvario kod poslodavca u toku mjeseca u bruto iznosu umanjen za doprinose iz plata: za penzijsko i invalidsko osiguranje, za zdravstveno osiguranje, za osiguranje od nezaposlenih, i za iznos mjesenih linih odbitaka, kao to su: lini odbitci za izdravanog branog druga, lini odbitci za izdavanu djecu lini odbitci za izdravanog lana ue porodice i djecu sa invaliditetom.4 Akontacija poreza na dohodak od samostalne djelatnosti utvruje se u visini godinjeg iznosa a na osnovu dohotka od djelatnosti koji je utvren za posljednji poreski period, a plaa se mjeseno u visini 1/12 godinjeg iznosa akontacije.5 Akontacija se plaa mjeseno. Dohodak od samostalne djelatnosti je dohodak koji fiziko lice ostvari samostalnim obavljanjem neke djelatnosti, a to moe biti osnovno ili dopunsko zanimanje. U dohotke od samostalne djelatnosti ubrajaju se dohoci od: obrta i djelatnosti srodnih obrtu, poljoprivrede i umarstva, slobodnih zanimanja, drugih samostalnih djelatnosti.

4
5

Keetovi I. i onlagi D., Javne finansije, Sarajevo, 2007, str 227-228. IBID, str 228. 11

Slika br. 3 Utvrivanje akontacije poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti

Izvor: . Izudin Keetovi, Finansije monetarne i javne, CPA-Tojii, 2009, str. 426

12

4. POREZ NA DOBIT Porez na dobit je mlad porezni oblik (poeo se primjenjivati poslije 2. svjetskog rata i on je na neki nain porez na dohodak poduzea). Poetkom 2008. godine u Federaciji BiH je na snagu stupio Zakon o porezu na dobit, prema kojem je poreska stopa sa 30% smanjena na 10%. Porez na dobit prilagoen je standardima EU, a ujedno harmoniziran sa propisima iz tog podruja u Republici Srpskoj i Distriktu Brko . Problem koji se javlja jest pitanje pravednosti oporezivanja dobiti zbog problema dvostrukog oporezivanja. Razlozi koji idu u korist oporezivanju dobiti : 1. koritenje javnih dobara (npr. ceste, mostovi i sl.) 2. instrument kontrole (kontrola monopola). Sniavanjem poreskih stopa na dobit u Federaciji BiH dolo je do izjednaavanja stopa u oba entiteta, te do oslobaanja od dvostrukog oporezivanja firmi u Federaciji BiH koje su do sada bile optereene porezima vezanim za njihovo poslovanje u Republici Srpskoj i Distriktu Brko. 4.1. Modaliteti oporezivanja dobiti 1. Klasini sustav Nije radio razliku izmedu rasporeene i nerasporeene dobiti ( vie se ne upotrebljava). 2. Sustav djelomine integracije dobiti integracija na razini poduzea - sustav dvojnih stopa Na rasporeeni dio dobiti (dividende) se primjenjuje nia porezna stopa od dijela dobiti koji ostaje drutvu. - sustav odbitka dividendi Odbija se od dobiti dio ili ukupni iznos rasporedene dobiti ( za taj iznos rasporeene dobiti se smanjuje ukupna dobit koja slui kao porezna osnovica poreza na dobit) integracija na razini dioniara - sustav inputacije Cjelokupni se plaeni porez na dio dobiti koji se isplauje dioniarima uraunava u porez na dohodak koji treba platiti. - sustav djelominog uraunavanja Samo se dio poreza na jedan dio dobiti koja se isplauje dioniarima obraunava u porez na dohodak koji treba platiti. 3. sustav pune integracije Dioniar odbija porez na dobit koji tereti njegovu dividendu prilikom oporezivanja dohotka.

13

4.2. Porezne olakice Poduzea se slue raznim trikovima kako bi smanjili osnovicu za obraun poreza na dobit, a samim time i iznos poreza kojeg trebaju platiti. Transferne cijene ( preko transfernih cijena se pokuava prenijeti dobit u podrunicu u drugoj zemlji gdje e platiti manji iznos poreza) prikrivena dobit. porezni praznici ( poduzee u periodu poreznog praznika ne mora platiti porez u potpunosti). na osnovi ulaganja koritenje ubrzane amortizacije, umanjenje osnovice po osnovi ulaganja (poduzee oduzima odreeni postotak vrijednosti ulaganja od iznosa oporezive dobiti). 4.3. Porezne olakice u Bosni i Hercegovini Olakice i osloboenja mogu ostvariti poduzea koji : -obavljaju djelatnost i zapoljavaju na podruju posebne dravne skrbi (zapoljavaju najmanje 5 zaposlenika i mogu plaati 20, 50 ili 75 % niu stopu poreza na dobit). - korite slobodne zone ( plaaju 20 % niu stopu poreza) zapoljavaju osobe s invaliditetom ili u okviru profesionalne rehabilitacije. Slika br.4 Visina poreskih stopa poreza na dobit

Izvor: Eurostat, IFS i OECD

Nakon smanjenja poreske stope sa 30% na 10%, izmijenile su i sistem poticaja i to na: obveznik koji je u godini za koju se utvruje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda i koji po tom osnovu ostvaruje pravo na povrat PDV-a, oslobaa se plaanja poreza na dobit za tu poslovnu godinu.
14

Obveznik koji u periodu od pet uzastopnih godina izvri investiranje u vrijednosti od najmanje 20 miliona KM oslobaa se plaanja poreza na dobit za period od pet godina poevi od prve godine investiranja. Obveznik koji zapoljava vie od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama due od godinu dana oslobaa se plaanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno vie od 50% invalidnih lica i lica sa posebnim potrebama.6

5. USVOJENI ZAKONI O DOPRINOSIMA I POREZIMA NA DOHODAK

6

Keetovi I. i onlagi D.: Javne finansije, Sarajevo, 2007, str 234.

15

Doprinosi su fiskalni oblici pomou kojih se prikupljaju sredstva za financiranje odreenih javnih potreba. Najpoznatiji doprinos u zemljama zapada, danas je doprinos za socijalno osiguranje.7 Doprinosi se razlikuju od zemlje do zemlje. Doprinosi se javljaju kao prihodi stanovnitva za odreene namjene i to za podmirenje potreba: zdravstvenog osiguranja, penzijskog i invalidskog osiguranja, djeje zatite, obrazovanja, kulture, naunog rada, socijalne zatite, zbrinjavanja nezaposlenih. Slinost poreza i doprinosa ogleda se u prinudnosti plaanja, davanju u novcu, te istovjetnosti po sistemu naplate. Obveznik uplate doprinosa je: svaki poslodavac - pravno i fiziko lice (poduzetnik) koje je obavezno ili dobrovoljno osigurano i koje je obavezno vriti obraun, obustavu i uplatu doprinosa u skladu sa Zakonom o doprinosima (Slubene novine Federacije BiH, broj: 35/98; 54/00; 16/01; 37/01; 1/02; 17/06 i 14/08) i zakonima kojima se ureuje: penzijsko i invalidsko osiguranje zdravstveno osiguranje i osiguranje u sluaju nezaposlenosti. Dom naroda Parlamenta Federacije BIH usvojio je na sjednici u Sarajevu dva zakona iz oblasti porezne politike. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o porezu na dohodak, ija primjena e poeti 1. januara 2009 godine. Zastupniki dom Parlamenta FBIH usvojio je 10 januara prijedloge ovih zakona, kada je Federalna vlada odustala od predloene dvije stope (10 i 15%) poreza na dohodak, te prihvatila zastupnike prijedloge za jedinstvenom stopom od 10%. Osnovni osobni odbitak koji pripada svakom poreznom obvezniku i na koji se plaa porez, iznosi 3600 KM godinje , odnosno 300 KM mjeseno. Uz to obveznik koji izdrava lanove ue porodice i po osnovi vlastitog invaliditeta lanova porodice, koji izdrava, ima pravo na poveanje osobnog odbitka. Za fizike osobe koje nisu rezidenti FBIH oporezuje se dohodak ostvaren u FBIH. Tabela br.1 Doprinosi i porezi u BIH DOPRINOSI IZ PLATE Penzijsko osiguranje Zdravstveno osiguranje Osiguranje u sluaju nezaposlenosti Zatita djece Porez na plau Porez na zatitu od prirodnih i drugih nepogoda Ukupno doprinosi i porezi FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 17,00% 13,00% 2,00% 5,00% (osnovica za obraunavanje je neto plaa) 0.5%( osnovica za obraunavanje je neto plaa) 32,00%( osnovica za obraunavanje je bruto plaa) i 5,5%( osnovica za obraunavanje je neto plaa) FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE REPUBLIKA SRPSKA 24,00% 15,00% 1,00% 2,00% 0%-15% 42,00% - 57,00% (osnovica za obraunavanje je neto plaa) REPUBLIKA SRPSKA

DOPRINOSI NA PLATU
7

http://hr.wikipedia.org/wiki/Doprinos

16

Penzijsko osiguranje 7,00% Zdravstveno osiguranje 4,00% Osiguranje u sluaju 0,50% nezaposlenosti Zatita djece Ukupno 11,50%(osnovica za obraunavanje je bruto plaa) Ukupno doprinosi i porezi FEDERACIJA BOSNE I (na neto plau) HERCEGOVINE 69,47%

REPUBLIKA SRPSKA 42% - 57%

POREZI NA DOBIT FEDERACIJA BOSNE I HECEGOVINE REPUBLIKA SRPSKA 10% 10% 5.1. Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje Vrste doprinosa: Za penzijsko i invalidsko osiguranje Za zdravstveno osiguranje Za osiguranje u sluaju nezaposlenosti Osnovica doprinosa za zaposlene i za poslodavce je zarada, odnosno plata i naknada zarae, odnosno plate u skladu sa zakonom koji ureuje radne odnose, optim aktom i ugovorom o radu, odnosno rjeenje nadlenog organa. Osnovica za poslodavce je i osnovica dodatnog doprinosa za sta osiguranja koji se zaposlenom rauna sa uveanim trajanjem u skladu sa zakonom. Osnovica doprinosa za upuene radnike, ako nisu obavezno osigurani po propisima drave u kojoj su upueni ili ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, kao i za poslodavce, je iznos zarade koju bi, u skladu sa zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu, ostvarili u Republici na istim ili slinim poslovima. Ova osnovica ne moze biti nia od dvostruke najnie mjesene osnovice doprinosa. Stope po kojima se obraunavaju i plaaju doprinosi na zaradi na teret zaposlenih i poslodavaca su: Za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje 11% Za obavezno zdravsveno osiguranje 6,15% Za osiguranje za sluaj nezaposlenosti 0,75 5.2. Oslobaanja od plaanja doprinosa

Poslodavac koji zaposli lice koje je na dan zakljuivanja ugovora o radu starijeg od 50 godina i koje kod Nacionalne slube za zapoljavanje ima status korisnika novane naknade za vrijeme nezaposlenosti ili kod slube prijavljeno kao nezaposleno najmanje 6 mjeseci bez prekida, oslobaa se obaveze plaanja doprinosa za obavezno socijalno osiguranje koje se plaa na osnovicu, na teret sretstava poslodavca, u periodu od 2 godine od dana zasnivanja
17

radnog odnosa zaposlenog. Poslodavac koji na neodreeno vrijeme zaposli lice sa invaliditetom u skladu sa zakonom koji ureuje spreavanje diskriminacije lica sa invaliditetom, za koje odgovarajuom pravno-medicinski validnom dokumentacijom dokae invalidnost, oslobaa se obaveze plaanja doprinosa za obavezno socijalno osiguguranje.

6. PRIMJER : PORESKI SISTEM BOSNE I HERCEGOVINE

18

U Bosni i Hercegovini sistem oporezivanja je dosta sloen, o emu svjedoe i izvjetaji Svjetske banke. Meunarodne finansijske korporacije (IFC), te savjetodavne kompanije PricewaterhouseCoopers posveeni poreskim sistemima. Zbog sloenosti plaanja poreza, koji godinje treba da budu plaeni 51 put, BiH je svrstana na 142. mjesto meu 178 zemalja svijeta u kojima je ocjenjivan poreski sistem. Zbog zadravanja kompliciranog poreskog sistema BiH je skliznula sa prologodinje 111. pozicije. 8 Vjerojatno najveu prepreku poboljavanju situacije predstavlja, naravno, politika struktura i struktura vlasti u BiH, kao i raspodjela nadlenosti na razliitim nivoima. Slijedom ovoga i struktura poreza se temelji na predominantnom ueu indirektnih poreza, na mehanikom oporezivanju (svaki izvor poseban porez), na suvinom naslanjanju na objekte poreza, marginalizaciji subjektivnih i sintetikih poreza, u neadekvatnom tretmanu pojedinih poreznih izvora, te na simbolinom prisustvovanju progresivnog oporezivanja. Postojei skup poreznih oblika, poreznih propisa i poreznih procedura u BiH ne moe se smatrati modernim sistemom i ovakvo stanje pogoduje samo onima koji ga zloupotrebljavaju, na tetu ostalih graana. Postojei skup poreznih oblika, poreznih propisa i poreznih procedura u BiH ne moe se smatrati modernim sistemom i ovakvo stanje pogoduje samo onima koji ga zloupotrebljavaju, na tetu ostalih graana. Postojanje velikog broja zastarjelih poreznih oblika, kompliciranih poreznih propisa, sloenost njihove primjene, nedovoljna efikasnost porezne administracije i niskog nivoa porezne svijesti rezultira poreznom nedisciplinom i slabom naplatom poreznih prihoda. Stanje u poreznoj oblasti BiH karakterizira postojanje tri odvojena i gotovo samostalna porezna prostora: Federacije BIH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH. Samo ova injenica dovoljna je za tvrdnju da jedinstveni porezni sistem BiH, u stvari, i ne postoji. Unutar svakog od njih egzistiraju brojni, komplicirani, uglavnom zastarjeli i redovno neefikasni porezni oblici. Porezni sistem BiH izrazito je poboljan posljednjih godina, naroito u posljednje vrijeme sa uvoenjem PDV-a na dravnom nivou 2006. godine. injenica da se prihodi od carina, akciza i PDV-a sada ubiru na dravnom nivou i pod kontrolom Uprave za indirektno oporezivanje predstavlja veliki korak naprijed, kako u smislu efikasnosti tako i u smislu postojanja jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH. Indirektni porezi su stavljeni u nadlenost BiH. Oni ukljuuju: porez na dodanu vrijednost (PDV) carine akcize putarine Ovi porezi su regulirani posebnim zakonima i predstavljaju prihode drave. Uplauju se na Jedinstveni raun Uprave za indirektno oporezivanje, koja potom vri raspodjelu na entitete i Brko Distrikt. Meutim, to je jo uvijek nedovoljno da bi se poreski sistem ocijenio pozitivnim, budui da reforma direktnog oporezivanja tee izuzetno sporo. Direktni porezi su i dalje u nadlenosti entiteta i Brko Distrikta i predstavljaju prihode ovih organa vlasti. U nadlenost entitetima ostalo je i dalje reguliranje direktnih poreza koji se na razliite naine donose u entitetima i Distriktu Brko. U F BiH postoje dva oblika direktnih poreza i to porez na dobit i porez na dohodak, dok je oporezivanje imovine i imovinskih prava, prometa nekretnina, nasljedstva i poklona ostalo u nadlenosti kantona. U RS je aktuelan porez na dobit i porez na dohodak koji reguliraju oporezivanje svih dohodaka. Porezom na dohodak oporezovani su svi dohoci od rada, od imovine i imovinskih prava, te dohoci od kapitala.
8

http://www.nezavisne.com/

19

Distrikt Brko je jednim zakonom koji se zove Zakon o porezu na dohodak oporezovao sve dohotke pravnih i fizikih lica. Entitetski porezi: porez na dobit, porez na dohodak, doprinosi na plau za zdravstveno osiguranje, doprinosi za PIO. Kantonalni porezi: porez na dobit fizikih lica, porez na naslijee i poklon, porez na promet nepokretnosti i prava, porez na imovinu i kantonalne administrativne takse. Opinski porezi: takse za firmu, opinske administrativne takse. Opinama nisu ostavljene nadlenosti za donoenje zakona o porezima, osim o taksama za vrenje usluga iz njihove nadlenosti, a za budetske rashode planiraju se prihodi od zajednikih poreznih oblika sa nivoa kantona ili entiteta.

ZAKLJUAK
20

U Bosni i Hercegovini sistem oporezivanja je dosta sloen, o emu svjedoe i izvjetaji Svjetske banke, Meunarodne financijske korporacije (IFC), te savjetodavne kompanije PricewaterhouseCoopers posveeni poreskim sistemima. Moemo slobodno i sa sigurnou rei da porezi predstavljaju najobimniji, a samim tim i najznaajniji izvor javnih prihoda kojima drava finansira javne potrebe. Pitanja vezana za definisanje i opravdanost prikupljanja poreza su mnogobrojna, kao i najvanije karakteristike ovog najznaajnijeg oblika javnih prihoda. Osnovna podjela poreza vri se na direktne i indirektne poreze. Direktni porezi su oni koji direktno pogaaju imovinu, dohodak ili prihod poreskog obveznika, a indirektni porezi su oni koji pogaaju potronju. Ovi porezi su regulirani posebnim zakonima i predstavljaju prihode drave. Uplauju se na Jedinstveni raun Uprave za indirektno oporezivanje, koja potom vri raspodjelu na entitete Porezna uprava Federacije BiH je uprava u sastavu Federalnog ministarstva financija. Porezna uprava F BiH je organizirana na tri nivoa/razine i to : Sredinji ured, kantonalni porezni uredi (10 kantonalnih poreznih ureda) i porezne ispostave (51 porezna ispostava). Porezna ispostava moe imati i jedan ili vie podrunih ureda. Porezna uprava F BiH nadlena je za provoenje i izvravanje aktivnosti razreza i naplate federalnih, kantonalnih, gradskih i opinskih poreza, doprinosa i taksi u Federaciji BiH. Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar novembar 2010. naplatila ukupno 3,4 Porezna uprava Federacije BiH je u periodu januar novembar 2010. naplatila ukupno 3,4 milijarde KM poreznih i neporeznih javnih prihoda, to je za 185,7 miliona KM ili za est posto vie u odnosu na isti period 2009. godine. Na ukupne direktne poreze i doprinose odnosi se 3,1 milijarda KM i isti su za 161,4 miliona KM ili 5,6 posto vii u odnosu na isti period prole godine. Iz Porezne uprave F BiH istiu da je posebno poveana naplata poreza na dobit, za 33,9 miliona KM ili za 24 posto vie u odnosu na isti period prole godine, te da iznosi 173,9 miliona KM

LITERATURA
21

Knjige: 1. Dautbai I.: Finansije i finansijsko pravo, VII proireno i izmjenjeno izdanje, Sarajevo, 2004. 2. Izudin Keetovi, Finansije monetarne i javne, CPA-Tojii, 2009 3. Keetovi I. - onlagi D.: Javne finansije, Sarajevo, 2007. Internet stranice: 1. http://www.ijf.hr/FTP/2002/4/pojmovnik.pdf 2. http://www.inermezzo.ba/latn/?page=4&kat=2&vijest=22568 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dohodak 4. http://hr.wikipedia.org/wiki/Porez_na_dobit 5. http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/direktni-porez/ 6. http://www.nezavisne.com/

22