Sadraj:

1. UVOD.....................................................................................................................................2
2. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD....................................................................................3
3. MJERENJE BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA........................................................5
3.1. Kako ekonomisti mjere bruto nacionalni proizvod..........................................................5
3.2. Potroni pristup mjerenje tijekom proizvoda ili ukupnih izdataka za potronju...........6
3.3. Dohodovni pristup mjerenje zaradama ili trokovima inputa.......................................8
3.4. Proizvodni pristup............................................................................................................8
3.5. Neto ekonomsko blagostanje...........................................................................................9
4. VANOST MJERENJA BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA...................................10
5. DEFLATORI BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA I INDEKSI CIJENA..................11
6. OSOBNA POTRONJA I TEDNJA..................................................................................12
7. INVESTICIJE.......................................................................................................................15
8. DRAVNA POTRONJA....................................................................................................18
9. NETO IZVOZ.......................................................................................................................19
10. ZAKLJUAK.....................................................................................................................21
11. LITERATURA....................................................................................................................22

1. UVOD
Da bi drave znale kakvo je njihovo trenutno gospodarsko stanje,da li njezino puanstvo ivi
bolje ili gore nego u prethodnim godinama i kavo je njezino gospodarstvo u usporedbi s
drugima, ona se mora usredotoit na agregate koji se mogu stvarno izmjeriti, kao to su
ukupan prizvod, bruto nacionalni proizvod,stopa nezaposlenosti, inflacije i drugi. Mjera koja
se najee koristi i koja je najmjerodavnija jest bruto nacionalni proizvod.
Bruto nacionalni proizvod mjera je ukupne trine vrijednosti svih finalnih dobara neke
zemlje tijekom jedne godine.
Bruto domai proizvod pokazuje vrijednost ukupne proizvodnje unutar granica neke zemlje,
bez obzira na to u ijem su vlasnitvu initelji proizvodnje, odnosno gospodarski subjekti
(kompanije) koji su je ostvarili.
BDP ne obuhvaa vrijednost intermedijarnih dobara (dobra koja se koriste kao sirovine ili
poluproizvodi za proizvodnju drugih dobara) kao ni transferna plaanja (npr. socijalna
pomo).
Bruto nacionalni proizvod (BNP, engleski Gross national product, GNP) razlikuje se od BDPa po tome to uzima u obzir vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizveli svi dravljani
neke drave, bez obzira na mjesto stvaranja tih dobara i usluga. Danas se koristi manje od
bruto domaeg proizvoda.

2. BRUTO NACIONALNI PROIZVOD

Bruto nacionalni proizvod (BNP) je trina vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka
ekonomija proizvede tijekom jedne godine.
Finalna dobra i usluge su ona dobra i usluge koje nemaju karakter inputa, koje se, dakle, ne
koriste u proizvodnji drugih dobara ili usluga i koje kupuje krajni potroa.BNP se iskazuje u
nacijonalnoj valuti , a u meunarodnoj se statistici , radi meusobne usporedivosti ekonomski
pokazatelji najcesce iskazuje u amerikim dolarima.

Slika 1. Bruto nacionalni proizvod najrazvijenijih drava na svijetu 2004./2005. godini

Intermedijarna dobra i usluge su dobra i usluge koje se, kao inputi, koriste u proizvodnji
drugih dobara i usluga. Prilikom izraunavanja bruto nacionalnog proizvoda,vrijednost se
intermedijarnih dobara i usluga ne uzima u obzir. Na taj nain izbjegavamo pogreku tzv.
dvostrukog raunanja, odnosno izbjegavamo mogunost da se vrijednost pojedinih dobara ili
usluga javi vie puta u raunu bruto nacionalnog proizvoda. Output jednog poduzea moe se
mjeriti u fizikim jedinicama npr. :kg ,tonama, satima ali output gospodarstva ne moe se
mjeriti na taj nain budui da se sastoji od razliitih mjernih jedinica stoga svakom proizvodu
ili usluzi dodajemo cijenu.
Bruto nacionalni proizvod se, dakle, izraunavamo kao umnoak proizvedene koliine
finalnih dobara i usluga i njihovih cijena:
BNP = K 1 C 1+ K 2 C 2+ K 3 C 3+ ...+ K n C n gdje je:

K1 koliina proizvoda 1

C1 cijena proizvoda 1

K2 koliina proizvoda 2

C2 cijena proizvoda 2

Utvrivanje nacionalnog proizvoda s obzirom na dislociranost proizvodnje i sve veu

prisutnost poduzetnika jedne zemlje na razliitim tristima , prilino je sloeno i postaje sve
manje pouzdana mjera utvrivanja ostvarenog ukupnog outputa u pojedinoj zemlji. Stoga se
kao alternativni pokazatelj ukupne ekonomske aktivnosti, odnosno kao ukupnog nacijonalnog
dohotka pojedinog nacionalnog gospodarstva od 1992 god. u statistikim podacima esto rabi
mjera bruto domaci proizvod (BDP).
Mnogi ekonomisti smatraju da bruto domai proizvod (BDP) bolje pokazuje promjene u
domaoj proizvodnji nego bruto nacionalni proizvod , i stoga je pouzdanije sredstvo
zausmjeravanje ekonomske politike.
Bruto domai proizvod (BDP) mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog u nekoj zemlji.
On, dakle, mjeri vrijednost finalnog outputa proizvedenog imbenicima koji su locirani u
nekoj zemlji bez obzira na to tko ih posjeduje.
Odnos je izmeu tih dviju veliina ovakav:
Bruto domai proizvod
inozemstva.

= bruto nacionalni proizvod neto faktorsko plaanje iz

Neto faktorsko plaanje (NFP) ili dohodak od vlasnitva iz inozemstva jest dohodak koji su
domaim initeljima proizvodnje platila inozemna gospodarstva, umanjen za dohodak koji je
domae gospodarstvo platilo inozemnim initeljima proizvodnje.

3. MJERENJE BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA

Slika 2. Realni i novani tijekovi makroekonomske aktivnosti

3.1. Kako ekonomisti mjere bruto nacionalni proizvod

Ekonomsku aktivnost nekog nacionalnog gospodarstva, dakle bruto nacionalni proizvod
moemo mjeriti na vie naina.
Kruni tijek makroekonomske aktivnosti moe se prikazati i na drugi nain, uzevi dva
relativno samostalna ekonomska subjekta kuanstva i gospodarski subjekti.
Kuanstva : Kupuju finalna dobra koja poduzea proizvode i nude na tritu proizvoda i
usluga, te opskrbljuju poduzea inputima koje ona potrauju na tritu initelja.
Poduzetnici : Prodaju potrona dobra koja su proizvela kuanstvima ili, ako proizvode
investicijka dobra , prodaju ih drugim pouzetnicima.
Gornji dio krunog tijeka:
Prikazuje kuanstva koja se na tritu pojavljuju kao nositelji potranje . Ona svoje
raspoloive dohotke troi na razliita finalna dobra kojim zadovoljavaju svoje potrebe , a koje
su proizveli poduzetnici . Za outpute prodane kuanstvima poduzea dobivaju naknadu .Da bi
5

poduzetnici mogli proizvesti dobra koja kupuju kuanstva, moraju angairat odnosno kupiti
proizvodne initelje.
Dojnji dio krunog tijeka:
Prikazuje tijek inputa rada, kapitala i prirodnih initelja koje kuanstva prodaju
poduzetnicima . Za unajmljenje inputa poduzetnici plaaju kuanstvima dohotke u obliku
nadnica ili plaa , kamata , rente i profita.
U gospodarstvi postoje dvije vrste tijekova a to su : realni (robni) i novani tijekovi.
Realni (robni):
ine kretanja proizvodnih initelja od kuanstava poduzetnicima te proizvode i usluge koje
proizvode poduzetnici za potronju kuanstava.
Novani (tijekovi dohotka):
Kree se u suprotnom smjeru od realnih tijekova.

Ekonomska aktivnost makrogospodarstva tijekom odreenog razdoblja moe se mjeriti na tri

naina:

kao iznos proizvedenoga nacionalnog proizvoda bez utroenog outputa u meufazama

proizvodnje
kao iznos potronje krajnjih kupaca outputa
kao iznos primljenih dohodaka.

Svaki taj pristup , iako daje drukiji pogled na gospodarstvo , daje jednak rezultat.
Iz svega navedenog zakljuujemo da je vrijednost proizvedenih dobara i usluga jednaka
ukupnom dohotku , odnosno ukupnim izdacima:
Ukupni dohodak = ukupni izdaci = vrijednost proizvodnje (BNP).
Ono to poduzetnik ostvaruje prodajom dobara na tritu nazivamo ukupnim izdacima u
nacionalnom gospodarstvu, a ono to poduzetnik isplauje za angairane initelje proizvodnje
ini ukupni dohodak (Y).

3.2. Potroni pristup mjerenje tijekom proizvoda ili ukupnih izdataka za

potronju
Potronim pristupom bruto nacionalni proizvod mjeri se kao ukupno potroena vrijednost za
finalna dobra i usluge proizvedene u nacinalnom gospodarstvu u jednoj godini.

Ukupnu potronju dobijemo zbrajanjem svih oblika potronje: osobne potronje (C),
investicija (I), potronje drave (G) i neto izvoza (X)
BNP = C + I + G + X (E-M)
Sastavnice BNP-a prema potronom pristupu:

Osobna potronja (C):

Razumijeva izdatke kuanstava za razliite proizvode i usluge kojima zadovoljavaju svoje

potrebe (hrana, odjea, stanovanje i dr.).O
Obuhvaa sve kupovine finalnih dobara i usluga od strane domainstava neke ekonomije.
Rije je o najrazliitijim dobrima poput kruha, mlijeka,knjiga itd., te trajnih potronih dobara
(iji je vijek trajanja dui od godine dana) kao to su televizori, automobili, itd. Ova,
meutim, kategorija troenja ne obuhvaa kupovinenovih kua i stanova.

Investicije(I):

To su izdaci poduzea za tvornice , strojeve , opremu , stambene zgrade te zalihe. U

investicije spada kupovina kapitalnih dobara (strojeva, alata, najrazliitijih ureaja i opreme,
poslovnih i tvornikih zgrada) od strane poduzea, ali i kupovine novih kua i stanova od
strane domainstava. Poveaju li se zalihe gotovih proizvoda, poluproizvoda, te sirovina
(tijekom promatrane godine) poveat e se i investicije. Smanje li se, pak, zalihe gotovih (ali
ne i prodanih) proizvoda, poluproizvoda i sirovina smanjile su se i investicije.Vano je
istaknuti injenicu da financijske transakcije poput kupovine dionica,dravnih obveznica i
slino nemaju tretman investicija. Dakle, ekonomisti, za razliku od uobiajenog poimanja,
investiciju shvaaju kao kupovinu finalnih dobara radi njihove upotrebe u proizvodnji ili zbog
poveanja zaliha. Zbog ega e nam bruto investicije? Zbog toga to ukupne ili bruto
investicije ukljuuju sva novo nabavljena finalna kapitalna dobra od kojih neka imaju
posluiti za zamjenu ostarjelog, istroenog, amortiziranog dijela realnog kapitala. Oduzmemo
li amortizaciju od bruto investicija, dobit emo neto investicije.
Neto investicije = bruto investicije ukupna amortizacija
Neto investicije predstavljaju isti dodatak postojeih zaliha realnog kapitala. Rije je i o
privatnim investicijama. Jednostavno stoga to ova kategorija troenja iskljuuje dravne
investicije. Naime, dravne su investicije dio dravne potronje. Domaa investicija jest ona
koja znai nabavku domaih kapitalnih dobara. Ukoliko poduzee investira u inozemstvu,
kupujui kapitalna dobra proizvedena u inozemstvu, njegovo investicijsko troenje nema
obiljeje domae investicije.

Dravna potronja (G):

Obuhvaa onaj dio bruto nacionalnog proizvoda koji znai nabavu razliitih finalnih dobara i
usluga od strane drave. To su izdatci drave za obrazovanje, obranu, zdravstvo, ceste, i dr.
Transferna plaanja ne obraunavaju se u bruto nacionalni proizvod. Transferna plaanja nisu,
naime, namijenjena kupovini finalnih dobara i usluga i stoga, ih ne uzimamo u obzir prilikom
7

izraunavanja bruto nacionalnog proizvoda. Transferna su plaanja razlog za to je dravna

potronja, kao dio bruto nacionalnog proizvoda, manja od proraunskih sredstava koja dravi
stoje na raspolaganju.

Neto izvoz (X):

Predstavlja razliku izmeu vrijednosti izvoza (E) i vrijednosti uvoza dobara (M), a pokazuju
inozemnu potronju.

3.3. Dohodovni pristup mjerenje zaradama ili trokovima inputa

Dohodovnim pristupom bruto nacionalni proizvod izraunavamo tako da zbrojimo ukupne
dohotke koje poduzetnici isplauju njihovim vlasnicima za angairane proizvodne initelje ili
faktore.
To je zbroj nadnica, kamata, renta i profita ( i to profita korporacija i dohodaka iz vlasnitva
proizvodnih imbenika), emu treba dodati i neizravne poslovne poreze (to su uglavnom
porezi ukljueni u prodajne cijene) i amortizaciju. Za poduzetnika su to trokovi, a za vlasnike
inputa prihodi.

3.4. Proizvodni pristup

Proizvodnim pristupom bruto nacionalni proizvod mjeri se kao trina vrijednost finalnih
dobara i usluga proizvedenih u gospodarstvu u jednoj godini.
Finalni je proizvod onaj proizvod koji je proizveden i prodan za potronju ili investiranje.
Prema tome, po tom se pristupu iskljuuje kupoprodaja dobara u meufaznoj proizvodnji,
odnosno polazi se od koncepta dodane vrijednosti. To znai da se promatra vrijednost svih
prenesenih i novostvorenih vrijednosti tijekom jedne godine, pa se zbrajaju sve dodane
vrijednosti ostvarene poslovnom aktivnou nacionalnoga gospodarstva u tom razdoblju.
Dodana vrijednost je ukupna vrijednost proizvodnje umanjena za intermedijarnu potronju.
Intermedijarna (meufazna) potronja obuhvaa izdatke za sirovine, materijal i ostale inpute
iskoritene u proizvodnji odreenog dobra.
Intermedijarna potronja + dodana vrijednost = ukupna vrijednost prodaje.
Budui da output jedne djelatnosti moe biti input neke druge, dvostruko se raunanje
izbjegava vrednovanjem samo dodane vrijednosti.

3.5. Neto ekonomsko blagostanje

Iako je bruto nacionalni proizvod (BNP) osnovni pokazatelj ekonomskog uspjeha neke
zemlje, mnogi ekonomisti danas zamjeraju da nije toan pokazatelj stvarnog ekonomskog
blagostanja. Sve makroekonomske aktivnosti jedna drava evidentira u nacionalnim
raunima. No, porast bruto nacionalnog proizvoda moe se ostvariti i uz manje iskoritavanje
slobodnog vremena , zagaivanja okolia i sl. To znai da se visokom osobnom potronjom i
investicijama uvijek nuno ne poboljava kvaliteta ivljenja. Zato bi se kao pokazatelj rabila
opsenija mjera ekonomske aktivnosti, a to je neto ekonomsko blagostanje koje
dobijemo tako da bruto nacionalni proizvod korigiramo za sve stavke koje poveavaju ili
smanjuju ekonomsko blagostanje graana.
Stavke za koje bi se trebali ispraviti nacionalni rauni :

vrijednost slobodnog vremena:

Poveavanjem bruto nacionalnog proizvoda i standarda ljudi preferiraju slobodno vrijeme i

dokolicu, to smanjuje potencijalni bruto nacionalni proizvod, ali poveava blagostanje. Ljudi
se oputaju, rekreativno se bave sportom , putuju i sl. i pri tome troe, ali i obnavljaju svoju
mentalu i fiziku snagu, to e pridonjeti efikasnijem poslovanju.

netrine aktivnosti

Aktivnosti tipa uradi sam, npr. koenje trave ili lienja kue, dodane su vrijednosti koje se ne
kupuju na tristu pa ne ulaze u bruto nacionalni proizvod, ali koriste ljudima i pridonose
blagostanju, to znaci da bi se njihova vrijednost trebala ukljuciti u NEW, tj . iznose koje su
ljudi utedili zahvaljujui svojim sposobnostima.

nergistrirana ekonomija

Neke se aktivnosti namjerno prikrivaju radi izbjegavanja plaanja ili utaje poreza , te
aktivnosti se nazivaju podzemna, crna, siva ili skrivena ekonomija . Procjene sive ekonomije
se poprilino razlikuju ali su najvee u zemljama sa visokim porezima, a najmanje su u
Japanu i vicarskoj.

4. VANOST MJERENJA BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA

Bez obzira o nainu izraunavanja bruto nacionalnog proizvoda, dobivene su vrijednosti
jednake. Svaki pristup ima drugaiji pogled na makrogospodarstvo pa zajednodaju potpunu
sliku njegove strukture , to svkoj vladi omoguuje donoenje odluka i voenje odgovarajue
ekonomske politike. Mjerenje bruto nacionalnog prizvoda vano je i radi praenja promjena u
ivotnom standardu grana. Veliina realnog bruto nacionalnog prizvoda po stanovniku
uobiajni je pokazatelj ivotnog standarda . Porast realnog bruto nacionalnog proizvoda vei
od porasta stanovnitva znai poboljanje ekonomske dobrobiti.
Takoer
je
koristan
pokazatelj
razine
ekonomske
aktivnosti
kad
se
usporeuju pojedine zemlje. No, taj pokazatelj moe biti vrlo neprecizan zbog toga to odnosi
pojedinih valuta prema amerikom dolaru , odnosno teajevi ne odraavaju nacionalnu
kupovnu mo.
Makro ekonomski pokazatelji izvedeni iz BNP-a :
1. Neto nacionalni proizvod (Net National Product-NNP):
Bruto nacionalni proizvod umanjen za amortizaciju.
2. Nacionalni dohodak (National Income- NI):
Zbroj dohodaka primljenih za iskoritene proizvodne initelje (nadnica , kamata , renta
i profita) umanjenih od bruto nacionalnog proizvoda za ukupnu amortizaciju
i neizravne poreze .
3. Raspolozivi dohodak kuanstava (Disposable Income-DI):
Dobije se tako da se od nacionalnog dohotka oduzme izravni porezi koje plaaju
kuanstva i poduzetnici te dodaju transferi . Raspoloivi dohodak oznaava vrijednost
kojom kuanstva doista raspolau tjekom jedne godine, te ih prema vlastitim
odlukama troe ili tede.

10

5. DEFLATORI BRUTO NACIONALNOG PROIZVODA I INDEKSI

CIJENA
Deflator bruto nacionalnog proizvoda jest indeks cijena koji se upotrebljava za
preraunavanje podataka inflacioniranje ili deflacioniranje o ukupnom outputu prikazanih
tekuim cijenama u stalne cijene.
Nominalni bruto nacionalni proizvod mjeri ukupne jednogodinje ekonomske aktivnosti u
nekoj zemlji koje su izraene u tekuim cijenama.
Realni bruto nacionalni proizvod mjeri ukupnu ekonomsku aktivnost u stalnim (fiksnim)
cijenama i najkorisniji je za praenje ekonomskih kretanja tijekom odreenog vremena.
Indeks cijena pokazuje koliko se promijenila prosijena cijena odreene "koare" dobara
tijekom promatranog razdoblja, a sastavljaju se ponderiranjem pojedinanih cijena ovisno o
ekonomkoj vanosti svakog pojedinoga dobra. "Koaru" dobara ine sva dobra koja ulaze u
ukupni proizvod bruto nacionalnog gospodarstva promatrane godine.
Najvaniji indeksi deflatora bruto nacijonalnog proizvoda su : potroaki indeks cijena i
proizvoaki indeks cijena.

Potroaki indeks cijena:

Najvie upotrebljavana mijera inflacije / deflacije. Mijeri troak kupnje standardne
"koare" dobara u razliitim vremenima , u koju se ukljuuju razliiti proizvodi i
usluge koji se kupuju za svakodnevni ivot ( hrana, odjea, stanovi, zdravstvena
zatita ) Standardna "koara" dobara ukljuuje nuno potrebna dobra za egzistenciju,
to je procijenjena prosjena potreba graana. Za svaki proizvod odreen je fiksni
ponder proporcionalan njegovoj relativnoj vanosti u izdacima graana . Indeks
porasta cijena dobijemo stavljanjem u omjer cijena dobara u tekuoj godini i cijena
dobara u prethodnoj godini.
Proizvoaki indeks cijena:
Mjeri razinu cijena dobar prodanih na veliko, kao to su elik , ito, nafta. Fiksni
ponderi koji se upotrebljavaju za izraunavanje PPI ja jesu neto prodaja dobara.
Najvie ga primjenjuju poduzetnici.

11

6. OSOBNA POTRONJA I TEDNJA

Osobna potronja (C) je ukupan iznos dohotka koje kuanstva potroe na kupnju proizvoda i
usluha. Ona je najvea pojedinana sastavnica bruto nacionalnog proizvoda. Jednako vano
mjesto uz potronju ima i tednja (S) koja omoguuje novu potronju u budunosti.
imbenici koji utjeu na osobnu potronju su:
1)
2)
3)
4)
5)

Raspoloivi dohodak (Yd, DI)

Oekivani budui dohodak
Potroake sklonosti
ivotna dob
Kamatna stopa.

Raspoloivi dohodak vei dohoci omoguuju i veu potronju. Kad se poveava raspoloivi
dohodak, rastu i potronja i tednja . Raspoloivi dohodak dobijemo kada ukupni dohodak
koji kuanstva primaju za prodane proizvodne initelje uveamo za transfere dobivene od
drave i umanjimo za poreze plaene dravi.
Oekivani budui dohodak potroai svoje odluke donose i na temelju oekivanja u
budunosti. Oekivanje porasta dohotka izaziva veu potronju u tekuem razdoblju i obratno.
ivotna dob potronju kuanstva moemo promatrati i s obzirom na dob njegovih lanova.
Uoeno je da mldai rani parovi s djecom troe vie od raspoloivog dohotka nego to se troi
u kuanstvima koja ine stariji lanovi.
Potroake sklonosti karakterne osobine lanova kuanstava znatnije utjeu na potronju.
Ljudi se razlikuju po tome koliko su skloni potronji, odnosno tednji.
Kamatna stopa visina kamatne stope na potronju utjee na dva naina. Ako je visoka,
smanjuje se potranja za potroakim kreditima, pa se smanjuje i tekua potronja. Nia
kamatna stopadjeluje obrnuto. Visoka kamatna stopa na tednju takoer moe potaknuti
potroae da odgode potronju i investiranja za budue razdoblje, pa e se poveati iznos
tednje.
Osim dohotka na tednju utjeu: kamatna stopa, inflacija, socijalna zatita.
Funkcija osobne potronje i tednje:
1) Funkcija osobne potronje odnos izmeu osobne potronje i raspoloivog dohotka se
prikazuje funkcijom osobne potronje.
Ona nam pokazuje koliko su kuanstva spremna potroiti za proizvode i usluge pri
raspoloivom dohotku.
2) Funkcija tednje odnos izmeu tednje i raspoloivog dohotka se prikazuje funkcijom
tednje.
Ona nam prikazuje koliko su kuanstva spremna utediti pri raspoloivom dohotku.

12

Tabela 1. Potronja i tednja kuanstava

Slika 3. Funkcija osobne potronje i tednje

Analizirajmo najprije funkciju osobne potronje na prvom grafikonu Slike 3. Raspoloivi

dohodak mjerimo na osi apscisa, a osobnu potronju na osi ordinata. Zelena je crta pod kutom
od 45 i ona govori, s obzirom na to da je jednako udaljena od obje osi, jesu li izdaci za
potronju manji, jednaki ili vei od raspoloivog dohotka. Toka A prikazuje odnos izmeu
prve razine raspoloivog dohotka (0 ) i osobne potronje (100 ), toka B odnos izmeu
osobne potronje (120 ) i raspoloivog dohotka druge razine (100 ), itd. Spojimo li
dobivene toke, kao odnose izmeu dohotka i osobne potronje dobit emo graf funkcije
potronje koji prikazuje ne samo odnose ovih 6 razina, nego sve mogue odnose izmeu
mogueg raspoloivog dohotka (0 do 500 ) i potronje. Graf funkcije potronje izmeu
toaka A i C nalazi se iznad zelene crte, to znai da je potronja vea od raspoloivog
dohotka. Graf funkcije potronje i zelena crta sijeku se u tzv. toki pokria, koja govori da je
13

raspoloivi dohodak dostatan za pokrie potronje obitelji. Dio grafa funkcije potronje desno
od toke pokria nalazi se ispod zelene crte raspoloivi je dohodak vei od osobne
potronje. Razmak izmeu grafa funkcije i zelene crte mjeri njihovu razliku, tj. tednju.
Graf funkcije tednje prikazuje vezu izmeu raspoloivog dohotka i tednje. Veza se vidi na
prvom grafikonu kao udaljenost izmeu zelene crte i funkcijepotronje. Pogledajmo toku D
na oba dijagrama. Na prvom dijagramu toka D nalazi se ispod zelene crte (pozitivna tednja)
pa strelica pokazuje veliinu tednje, a na drugom grafikonu toka D je iznad isprekidane crte
(pozitivna tednja) i strelica takoer pokazuje razinu tednje. Primjeujemo da su ti razmaci
isti.

Iz svega moemo doi do dva ekonomska pojma vana za makroekonomiju:

1. Granina sklonost potronji pokazuje za koliko se povea potronja
ako se raspoloivi dohodak povea za 1 novanu jedinicu:
MPC =

C
Y

2. Granina sklonost tednji pokazuje za koliko se povea tednja ako se

raspoloivi dohodak povea za 1 novanu jedinicu:
S
MPS = Y
3. Prosjena sklonost potronji pokazuje koji se dio dohotka prosjeno troi.
APC opada kada raspoloivi dohodak raste:
APC =

C
Y

4. Prosjena sklonost tednji pokazuje koji se dio dohotka prosjeno tedi.

APS raste kada raspoloivi dohodak raste.
APS =

S
Y

14

7. INVESTICIJE
Investicijama se obino naziva svako ulaganje u neko dobro od kojega oekujemo nove
prihode.
Ekonomisti pod investicijama razumijevaju proizvodnju trajnih kapitalnih dobara, dakle
investiranja u nekretnine, postrojenja, opremu i zalihe.
Investicije mogu biti:
1
2

Realne
Financijske

Realne obuhvaaju:
a) Nabavu fiksnog kapitala
b) Poveanje zaliha, sirovina, materijala...
Financijske investicije podrazumijevaju kupnju vrijednosnih papria.
Investicijom se moe oznaiti bilo kakvo ulaganje, primarno novanih sredstava, radi
stjecanja odreenih ekonomskih koristi, odnosno profita. Pri tome se moe ulagati u
financijske oblike imovine i s njima izjednaene investicije ili pak u realne oblike imovine
koji omoguavaju ostvarivanje ekonomskih koristi, odnosno profita kroz odreene
produktivne poslovne aktivnosti.
Ulaganja, tj. oblici investicija, pojmovno se mogu promatrati s nekoliko razliitih aspekata.
Tako se razlikuju poslovne investicije, promatrane s razine procesa budetiranja kapitala
investicijskih projekata odabirom razliitih kriterija o izboru investicijskih projekata, s
ekonomskog aspekta kao vrijeme u kojem se resursi ne koriste za potronju ve se koriste za
buduu proizvodnju, s financijskog aspekta kao ulaganje u razliite vrijednosne papire, s
aspekta osobnih financija kroz proces izlaganja osobne tednje riziku i oekivanju iz rizika
izvedenih prinosa, u smislu nekretnina ulaganje u poslovne nekretnine s ciljem stjecanja
tekuih dohodaka ili kapitalnih dobitaka uslijed aprecijacije vrijednosti investicije.
Investiranje i odluke o investicijama temelje se na konceptu budetiranja kapitala. Investicije
mogu davati pozitivne ili negativne stope prinosa na investirana sredstva.Tako pozitivan
prinos ostvaruju investicije koje imaju istu(neto) sadanju vrijednost jednaku ili veu od
nule, dok negativne stope prinosa odbacuju investicije koje imaju negativnu istu (neto)
sadanju vrijednost.
Odrednice investicija su:
a) prihodi
b) trokovi
c) oekivanja
15

d) stupanj koritenja postojeih kapaciteta

e) brzina tehnolokih promjena
Utjecaj drave na investicije :
Drava nastoji na veliinu investicija utjecati na vie naina i to preko :
a) aktivne monetarne politike
b) porezne politike
c) mikroekonomske politike

Slika 4. Krivulja potranje za investicijama

Razumljivo je da e investicije biti vee ako je kamatna stopa nia pa je zato krivulja
potranje za investicijama padajua. U budunosti je potrebno iz ostvarene zarade
gospodarskog subjekta vraati anuitete. Samo ako je profitna stopa vea od kamatne stope,
investicije e biti isplative. Dakle, promijene li se kamatne stope, dolazi do pomaka po
krivulji investicijske potranje. Krivulja potranje za investicijama, u sluaju porasta BDP-a i
optimistikih predvianja, pomaknut e se udesno i tako emo, pri istoj kamatnoj stopi, imati
vee investicije. Obratno, u sluaju smanjenja BDP-a i pesimistikih predvianja, krivulja se
pomie ulijevo pa imamo manje investicije uz nepromijenjenu kamatnu stopu.
Uz kamatnu stopu, na visinu investicija utjeu i sljedei imbenici:
a) oekivana inflacija to je vea oekivana inflacija, bit e vea i sadanja
investicijska potronja.
16

b) stupanj koritenja postojeih kapaciteta Ako se postojei kapaciteti rabe

maksimalno, svako poveanje agregatne potranje poveat e investicije.
c) brzina tehnolokih promjena to je vea brzina tehnolokih promjena, bit e vea i
ulaganja tvrtki u kapital.
d) porezni sustav Porezni sustav moe stimulirati ili destimulirati investicijsku
potronju. Recimo, ako se na investicije ne bi plaali porezi, to bi potaklo tvrtke na
vea ulaganja.
e) potronja fiksnog kapitala (amortizacija) Ako je fond fiksnog kapitala vei, biti e i
vea amortizacija, koja e zahtijevati veu obnovu potroenog kapitala.
Po ovome moemo zakljuiti da se bruto investicije sastoje od 2 dijela. Jedan dio ide na
zamjenu potroenog kapitala, a drugi na investicije u novi kapital koji onda poveava ukupan
fond kapitala jednog gospodarstva:.
BRUTO INVESTICIJE = NETO INVESTICIJE (investicije u novi kapital) +
AMORTIZACIJA (investicije u potroeni kapital)

17

8. DRAVNA POTRONJA
Zadaa drave je da opskrbi gospodarstvo ne trinim dobrima a to su kolstvo, zdravstvo,
sudsvo, vojska, policija...
Drava takoer kupuje potrona i investicijska dobra. Da bi nacionalno gospodarstvo
opskrbila netrinim uslugama mora osigurati i plae djelatnicima koji obavljaju te poslove.
Udio dravne potronje varira od zemlje do zemlje ovisno od potreba.
Razvijanjem drutva poveava se dravna potronja.
Kolika e biti dravna potronja, to je politika odluka (dravni proraun). Odluku o tome
donosi parlament.

18

Na ukupne izdatke drava utjee fiskalnom politikom (porezi) i transferima (kad rastu neto
transferi, raste i raspoloivi dohodak).
Odluku o visini prorauna donosi se na osnovu prethodnih godina i na osnovu analize buduih
ekonomskih kretanja.
Dravna potronja se moe podijeliti u dvije grupe: dravna (javna) robna potronja i
transferna plaanja.
Da bi drava mogla da pokrije rashode, potrebno je da prije toga ostvari prihode.
Drava se javlja kao veliki potroa. Dravna potronja je potronja javog sektora.
Dravna potronja nije neposredno povezana s visinom BDP-a. Moe se desiti situacija da
BDP raste a da javna potronja opada i obrnuto.
U praksi je poznato vie metoda financiranja dravne potronje: financiranje iz budeta,
djelomino financiranje realizacijom usluga i financiranje putem mjesenog doprinosa.
S obzirom na to da dravni transferi i kamate koje drava plaa na dravni dug ne
predstavljaju kupnju dobara i usluga, oni se u nacionalnim raunima i ne evidentiraju kod
izraunavanja BNP-a.
Ipak, dobra i usluge koje drava kupuje moemo svrstati u tri kategorije:
a) potrona dobra (za potrebe svojih institucija i radnika) kao to su hrana, uredski
materijal, odjea, voda, struja, plin i sl.
b) investicijska dobra drava gradi ceste, mostove, zgrade, kupuje kompjutore,
topove, zrakoplove itd.
c) plae radnika npr. profesora, lijenika, vojnika, policajaca itd.
Dakle, drava u svakom gospodarstvu ima izdatke jer daje usluge netrinog karaktera, kao
to je obrana, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost graana (policija) i sl. Ponegdje je drava
veinski vlasnik i nekog profitnog poduzea.

9. NETO IZVOZ
Gospodarstva nastoje ostvariti to veu ekonomsku otvorenost na podruju
meunarodne razmijene, pa razmijenjuju dobara uvozom/izvozom. Postojanje meunarodne
razmijene ini jednu, i to vrlo vanu, sastavnicu bruto nacionalnog proizvoda, a to je neto
izvoz ili neto export (X).
Neto izvoz oznaava vrijednosnu razliku izmu ukupnog izvoza i uvoza dobara koje je
ostvarilo nacionalno gospodarstvo tijekom jedne godine. Moemo ga iskazati pomou izraza
X = E M. to je izvoz vei od uvoza , gospodarstvo ostvaruje vei pozotivan neto izvoz , a u
suprotnom e neto izvoz biti negativan. Pozitivan neto izvoz je poeljan jer se izvozom stvara
devizni dohodak. Pozitivan neto izvoz najece pokazuje da je domaa proizvodnja vea
od dome potronje pa je dio nacionalnih dobara namjenjen izvozu. Veliina izvoza ovisi o
19

konkurentnoj sposobnou domaih proizvoaa te volje inozemnih kupaca da kupe na

prizvod.
Tko troi uvezenu robu
Uvezenu robu troe svi ekonomski subjekti tog gospodarstva (kuanstva,gospodarski subjekti,
drava). Prema konanoj namjeni uvezenu robu moemo podijeliti na investicijska, potrona i
intermedijarna dobra.Prema krajnjem potroau moemo ih podjeliti na uvozna dobra
koje trebaju kuanstva , uvozna dobra koje treba drava i intermedijarna dobra koje koriste
gospodarski subjekti. Gospodarstvo nastoji iskoristiti svoje komparativne prednosti kako bi se
maksimalno specijaliziralo i koncetriralo proizvodnju nekih vrsta dobara u vlastitom
gospodarstvu.
Na kretanje agregata izvoza i uvoza neke drave utjeu :
a)
b)
c)
d)
e)

veliina domae proizvodnje

visina domaeg i inozemnog dohotka
relativne cijene
valutni teaj
veliina i struktura domae potronje.

Cilj je makroekonomije da se to vei dio BDP-a izveze. No, isto tako, da se u priblino istom
iznosu i uveze roba i usluge iz inozemstva, tj. da bude ravnotea u vanjskotrgovinskoj bilanci,
odnosno, da neto izvoz, ako je mogue, bude 0.
Veliina izvoza ovisi o nekoliko imbenika:

a) BDP

u inozemstvu Ako je vei BDP u inozemstvu, bit e i vea primanja

(dohodak) stranaca, koji e onda potraivati vie naih proizvoda i usluga (npr., vie
e dolaziti na odmor na na Jadran).

b) Stupanj specijalizacije to je vei stupanj specijalizacije, bit e i potranja za

inozemnim robama vea, to znai da e se u te zemlje uvoziti, ali i izvoziti.
Specijalizacijom zemlje se koriste svojim komparativnim prednostima u proizvodnji
konkretnih proizvoda.

c) Cijena

dobara i usluga Ako je cijena konkurentna, tj. nia nego za istovrsne

proizvode u inozemstvu, izvoz e biti vei.

d)

Devizni teaj Devizni je teaj vrijednost po kojoj se valuta jedne zemlje

mijenja za valutu druge zemlje. Ako devizni teaj, recimo kune, raste, za nju
moemo kupiti vie strane valute, to onda znai da emo moi kupiti i vie robe iz
inozemstva. Zakljuujemo da porast deviznog teaja ima za posljedicu poveanje
uvoza i obratno, smanjenje teaja ima za posljedicu poveanje izvoza.

20

10. ZAKLJUAK
Da bi vlade pojedinih zemalja mogle donositi zakljuke o uspjenosti nacionalnog
gospodarstva i izabrati odgovarajue mjere ekonomske politike, moraju imati podatke o
veliini ukupne proizvodnje.

21

Najobuhvatnija mjera vrijednosti ukupne proizvodnje dobara u nekoj dravi tijekom jedne
godine jest bruto nacionalni proizvod.
Veliinu BNP-a moemo izraunati na tri naina: potronim pristupom, dohodovnim
pristupom i proizvodnim pristupom. Sva tri pristupa e nam dati iste vrijednosti. Nacionalni
dohodak i raspoloivi dohodak dvije su dodatne mjere koje upotpunjuju cjelovitu sliku
gospodarske strukture neke odreene zemlje, a danas se sve vie upotrebljava i BDP.
Nominalni BNP izraunavamo po tekuim cijenama, dok realni BNP izraavamo u stalnim
cijenama.
Posljednjih se godina za mjerenje ukupnog outputa sve vie upotrebljava koncept neto
ekonomskog blagostanja, koji ukljuuje samo one stavke potronje i investicija koje izravno
pridonose ekonomskom blagostanju.
Analiza veliine potronje i tednje danas, odnosno investicija za budunost ima kljunu
ulogu u odreivanju blagostanja svake zemlje. Temeljna odrednica potronje i tednje jest
raspoloivi dohodak. Velika sastavnica troenja su investicije. Preko uinaka na agregatnu
potranju utjeu na proizvodnju u kratkom roku, a preko poveanja fonda kapitala poveavaju
potencijalnu proizvodnju drutva i pomiu dugoroni ekonomski rast.

11. LITERATURA
Joi, Jadranka., Putar, Tatjana., Zoreti, Gordana., Gospodarstvo 2, kolska knjiga, Zagreb,
2009.
22

http://www.poslovni.hr/leksikon/bruto-nacionalni-proizvod-bnp-255
https://bs.scribd.com/doc/98428832/Copy-of-Copy-of-Maturalni-Rad
http://hr.wikipedia.org/wiki/Bruto_doma%C4%87i_proizvod
http://hr.wikipedia.org/wiki/Investicija
https://www.scribd.com/doc/250305579/Drzavna-potrosnja
https://www.scribd.com/doc/50961000/INVESTICIJE-DR%C5%BDAVNA-POTRO
%C5%A0NJA-FISKALNA-I-MONETARNA-POLITIKA-ME%C4%90UNARODNARAZMJENA
http://www.efst.unist.hr/~mrnjavac/interno/Gospodarstvo%2021.pdf
Biljeke s nastavnih sati

23