EKONOMSKI FAKULTET

Dodiplomski studij

TRANJA I PONUDA
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA UVOD U EKONOMIJU

Mentor:

Student

Travnik, novembar 2014.

SADRAJ:

Uvod.. 3
1.Tranja...4
1.1 Faktori koji utiu na tranju.............8
1.2 Individualna i trina tranja ..9
1.3 Elastinost tranje10
2. Ponuda.11
2.1 Vrste ponude.13
2.2 Faktori koji utiu na ponudu..16
2.3 Elastinost ponude16
3. Odnos ponude I tranje...17
Zakljuak.18
Literatura.19

UVOD
2

Preduzee je osnovni privredni subjekt koji se osniva radi ostvarivanja profita tj. dobiti.
Ono proizvodi proizvode u svrhu zadovoljenja ljudskih potreba. Kako ne bi dolo do
nagomilavanja zaliha i uzaludne proizvodnje vlasnici preduzea trebaju istraiti trite i na taj
nain saznati potrebe kupaca.
Trite je mjesto na kome se susreu ponuda i tranja, zapravo glavni zakon koji vlada na
tritu jeste zakon ponude i tranje.
Tranja predstavlja koliinu robe ili dobara koju su kupci spremni kupiti po odreenoj cijeni,
dok je ponuda ona koliina robe koju su prodavci spremni ponuditi po odreenoj cijeni na
tritu.
Idealno trite bi bilo ono na kome su ponuda i tranja uravnoteeni na taj nain da se nudi
tano onoliko proizvoda koliko su kupci spremni kupiti po odreenim uslovima i cijenama.
Kroz ovaj seminarski rad detaljnije emo objasniti pojam tranje i ponude, kao i sve
faktore koji utiu na njih i kroz primjere pokuati objasnit glavne faktore koji utiu na ponudu
i tranju.
Objasnit emo i elastinost koja je veoma usko vezana kako za tranju tako i za ponudu, te
odnos izmeu tranje i ponude.

1.TRANJA

Tranja predstavlja onu koliinu robe koju su kupci spremni kupiti pri odreenoj cijeni i
odreenim uslovima na tritu. Tranja jednog kupca predstavlja pojedinanu tranju, dok
tranja vie kupaca predstavlja ukupnu (agregatnu) tranju.
Cjelokupna proizvodnja dobara uslovljena je tranjom iz prostog razloga da ukoliko ne bi
postojalo tranje za odreenim proizvodom, sama proizvodnja tog proizvoda ne bi imala
nikakvog smisla jer bi se koliine samo nagomilavale u skladitima a sam vlasnik bi bio na
gubitku u cjelokupnom proizvodnom procesu.
Tranju moemo posmatrati sa nekoliko aspekata:
- sa aspekta trita ( lokalna, nacionalna , svetska),
-sa aspekta vremena ( dnevna, sedmina, mjesena, godinja)
-sa prostornog aspekta ( domaa i inostrana tranja)
-tranja prema namjeni ( tranja za proizvodnim dobrima i tranja za potronim dobrima)

Lokalna tranja predstavlja tranju za dobrima na podruju jednog grada ili opine.
Nacionalna tranja predstavlja tranju za dobrima na podruju jedne drave, dok svjetska
tranja predstavlja tranju za dobrima u cijelom svijetu tj. cjelokupna (agregatna) tranja.
Dnevna tranja predstavlja tranju za odreenim proizvodom u jednom danu.
Sedmina tranja je tranja za proizvodima u periodu od 7 dana.
Mjesena tranja je tranja za proizvodima u periodu od mjesec dana(30-31 dan).
Tranja za proizvodima tokom cijele godine tj. u periodu od 365 dana predstavlja godinju
tranju za odreenim proizvodom.
Domaa tranja predstavlja tranju za proizvodima unutar jedne drave, dok je inostrana
tranja tranja za proizvodima koji se proizvode u drugoj dravi.
Tranja za proizvodnim dobrima predstavlja onu vrstu tranje kada kupac eli kupiti
proizvode pomou kojih e proizvoditi druga proizvodna dobra, a tranja za potronim
dobrima predstavlja tranju za onim proizvodima koje e kupac koristiti u svrhu zadovoljenja
linih potreba. Tranja kao jedan glavnih zakona trita utie na tzv. selidbu kapitala iz jedne
u drugu granu na taj nain to kada se smanji tranja za jednim proizvodom kapitalista uzima
svoj uloeni kapital iz te grane I investira ga u proizvodnju proizvoda koje na tritu u tom
trenutku imaju veliku tranju.
Za tranju je bitno naglasiti da je ona u obrnuto proporcionalnom odnosu sa cijenom to
znai da ukoliko cijene nekog proizvoda rastu tranja opada i u drugom sluaju da ukoliko
cijena odreenog proizvoda opada tranja za tim proizvodom raste uz uslov da se ostali
faktori ne mijenjaju.
4

Primjer 1.:
U 9-tom mjesecu 2014 godine cijena Milka okolade u prodavnici Gold Promex u Novom
Travniku iznosila je 2.50 KM , a prodaja 100 komada te iste okolade. Prodaja nije ostvarena
po planu pa je direktor donio odluku da na kraju mjeseca snizi cijenu za 40 % , tako da je
nova cijena iznosila 2 KM. U 10-tom mjesecu 2014 godine cijena okolade je sniena na 2
KM i u tom mjesecu prodaja je porasla za 40% , to znai da je u 10-tom mjesecu prodato 140
okolada to je ukupno 40 okolada vie nego u prethodnom 9-tom mjesecu to emo I
prikazati
grafikonom.
Crvena linija predstavlja prodaju I tranju
Milka okolade u 10-tom mjesecu.
Plava linija predstavlja prodaju I tranju Milka okolade u 9-tom mjesecu.

Cijena okolade

3.00
KM
2.50
KM
Cijena
okolade
2.00
KM

1.00
KM
Se
p.
Okt
100
ko
140
m.
kom
Broj prodatih
okolada

Slika 1.1 Prikaz rasta tranje

Primjer2:

Cijene usluga za korisnike BHT-a u 2011. godini iznosile su :

-

0.20 KM za minutu razgovora unutar granica BiH

0.70 KM za minute razgovora prema inostranstvu
0.10 KM poruka unutar granica BiH
0.20 KM poruka prema inostranstvu

BHT-a je u 2011. godini bilo 2 000.000 korisnika navedenih usluga.

Menadment BHT-koma procjenio da je broj korisnika vei od oekivanog i da je
cjene za 2012 godinu utvrdio u istim iznosima oekujui i dalje rast korisnika.
Cjenovnik je ostao isti 2012 godine uz smanjenje korisnika za 10% ( 200 000).
Meutim, poetkom 2012. godine svoje usluge je ponudila je i HALOO mobilna mrea, koja
nudi iste usluge kao i BH T.
Cjenovnik za korisnike usluga HALOO mobilne mree promjenjen je (smanjen) krajem 2012
godine, nove cjene su utvrene :
-

0.10 KM za minutu razgovora unutar granica BiH

0.50 KM za minute razgovora prema inostranstvu
0.05 KM poruka unutar granica BiH
0.10 KM poruka prema inostranstvu

Zbog snienih cijena od strane HALOO mobilne mree, znaajan broj korisnika otkazao je
koritenje usluga BH T-u i zakljuio ugovor sa HALOO mobilnom mreom.
Tokom 2011 godine mobilni operater HALOO imao je 1 000 000 korisnika, a u 2012.
godine broj korisnika se uveao za 20%.
Ovaj primjer pokazuje uticaj cijena na tranju (kupovinu) odreenih roba i usluga. Kupci
trae robe i usluge istog kvaliteta sa niim cijenama.

12
Broj
1.200.000
korisni
ka
1 000
000

2011

2012

Godina
Slika 1.2 Poveanje tranje kod
HALOO mobilnog operatera

Broj
korisni
ka

2 000
000

1 800
000

2011

2012

Godine
Slika 1.3 Smanjenje tranje kod BHT
moblnog operatera

Plava linija na slici 1.2 predstavlja tranju kupaca za HALOO mobilnim operaterom u 2011
godini, dok crvena linija predstavlja tranju za Haloo mobilnim operaterom u 2012 godini.
Posmatrajui sliku 1.2 zakljuit emo da je dolo do poveanja tranje za Haloo mobilnim
operaterom u 2012 godini u odnosu na 2011 godinu u iznosu 20% (200 000).

Plava linija na slici 1.3 predstavlja tranju kupaca za BHT mobilnim operaterom u 2011
godini, dok crvena linija predstavlja tranju za BHT mobilnim operaterom u 2012 godini.
Posmatrajui sliku 1.3 zakljuit emo da je dolo do smanjenja tranje za BHT mobilnim
operaterom u 2012 godini u odnosu na 2011 godinu u iznosu 20% (200 000).

1.1 FAKTORI KOJI UTIU NA TRANJU

CIJENA PROIZVODA utie na tranju na taj nain da ukoliko se cijena proizvoda

povea u datom periodu tranja e se smanjiti i obrnuto, ukoliko se cijena smanji
tranja za proizvodima e se poveati.
Npr. ( Smanjenje cijene mobitela uvjetovat e veu potranju za istim i obrnuto.)

PROMJENA UKUSA I PREFERENCIJA na tranju utie na nain da ukoliko doe

do poveanja tranej za jednom vrstom robe, to poveanje e uvjetovati smanjenje
tranje druge robe.
Npr. ( Poveanje tranje za Nike patikama uvjetovat e smanjenjem tranje Adidas
patika I obrnuto)

VELIINA DOHOTKA utie na tranju na taj nain da ukoliko doe do poveanja

mjesenog prihoda kod pojedinca ili kod grupe ljudi samim tim dolazi I do poveanja
tranje za odreenim proizvodima, najee luksuznim kao to su automobili, razne
umjetnine
Npr. (Poveanje plae u preduzeu za 10% uvjetovat e poveanje tranje na tritu za
odreenim robama koje radnici budu eljeli kupiti.)

POTROAKI KREDITI utiu na potranju na nain da ukoliko doe do smanjenja

kamatnih stopa prilikom uzimanja kredita od banke stanovnitvo e uzimate kredite I
8

samim tim izazvati veu tranju za proizvodima I obrnuto, ukoliko doe do poveanja
kamatnih stopa kod banaka stanovnitvu nee uzimati kredite tranja e ostati ista ili
umanjena.
Npr. ( Kamatna stopa od 5% uvjetovat e tranju za kreditima, dok s druge strane
kamatna stopa od 10% uvjetovat e smanjenje tranje za kreditima).
-

POBOLJANJE INFORMISANOSTI POTROAA na tranju utie tako to

ukoliko su potroai dobro informisanosti o prednostima nekog proizvoda tranja za
tim proizvodom e se poveati, s druge strane ukoliko su potroai informisani o
negativnim stranama proizvoda tranja za istim e se smanjiti.
Npr. ( Poveanje inofrmiranosti o prednosti koritenja maslinovog ulja poveat e
njegovu tranju , dok e u isto vrijeme poveanje inormisanosti o tetnom koritenju
voa I povra koje nisu na prirodan nain uzgajane uvjetovat e smanjenje njihove
tranje. )

1.2 INDIVIDUALNA I TRINA FUNKCIJA TRANJE

Individualna tranja predstavlja tranju pojedinca za odreenom vrstom robe koju je on

spreman kupiti pri odreenoj cijeni. Promjena cijene proizvoda imat e uticaja na
individualnu potranju tako to e smanjenjem cijene proizvoda uvjetovati se vea tranja za
tim proizvodom i obrnuto .

Promjena cijene ima dva efekta:

-efekt supstitucije
-efekt dohotka
EFEKT SUPSTITUCIJE
Sa apsolutnom promjenom cijene mijenja se i relativna cijena, Potroai e kupovati vie
dobra koje je postalo relativno jeftinije i manje dobra koje je postalo relativno skuplje.
EFEKT DOHOTKA
Za potroaa stvarna kupovna mo njegovog dohotka poraste kada cijena jednog dobra padne.

Trina tranja predstavlja onu koliinu dobara koju su svi potroai na njemu spremni kupiti
po odreenoj cijeni.
9

Npr. ( Koliina BMW automobile koje su spremni kupiti graani Bosne I Hercegovine u toku
jedne godine. )
Trina tranja e se poveati kada se povea i broj potroaa na tritu.
Faktori koji imaju na tranju individualnih potroaa takoer imaju uticaj i na trinu tranju.

1.3 ELASTINOST TRANJE

Elastinost tranje kao pojam predstavlja reakciju tranje na promjenu trinih faktora.
VRSTE ELASTINOSTI TRANJE:
1. Cjenovna elastinost
2. Dohodovna elastinost tranje

Cjenovna elastinost tranje predstavlja njenu sposobnost da odgovori na promjenu cijena

proizvoda tj, na njeno smanjenje I poveanje. U sluaju smanjenja cijena normalno je
oekivati mogunost poveanja koliine koja bi se nabavljala. Meutim, postavlja se pitanje
do koje mjere treba poveati nabavku robe u postotku sa snienjem cijena, tj. kako pronai
optimalnu koliinu koju bismo nabavljali po snienoj cijeni a da se nae zalihe ne
nagomilavaju.

Dohodovna elastinost tranje predstavlja njenu sposobnost da odgovori na promjenu

dohotka stanovnitva tj, na smanjenje ili poveanje dohotka. U sluaju smanjenja mjesenih
prihoda kod stanovnitva nromalno je oekivati I smanjenu tranju za proizvodima, dok s
druge strane u sluaju poveanja mjesenog dohotka kod stanovnitva normalno je oekivati
poveanju tranju za proizvodima. Kako kod cjenovne tako I kod dohodovne elastinosti
postavlja se pitanje koja je to optimalna koliina proizvoda koja se treba nabavljati uz
poveanje mjesenih prihoda stanovnitva pri emu se cijene proizvoda ne mijenjaju.
Za obje vrste elastinosti tranje potrebno je odrediti optimalnu koliinu proizvodnje I
nabavke proizvoda kako bi preduzee I dalje poslovalo neometano, tj. da protok robe bude
redovan.

2 PONUDA
10

Ponuda predstavlja koliinu robe koju su ponuao spremni po odreenoj cijeni i odreenim
uslovima iznijeti na trite i prodati.
Ponuda predstavlja koliinu nekog dobra koju su preduzea voljna da proizvedu i ponude u
odreeno vreme, na odreenom mestu, po odreenim cenama.1
Cijena ponuene robe na tritu oscilira od jednog proizvoaa do drugog zbog raziliitosti
uslova u kojima oni proizvode, razliitim sirovinama, njihovom kvalitetu I sl.
Cilj svakog ponuaa na tritu je da proda svoje proizvode u to kraem vremenskom roku
uz to vie cijene svog proizvoda kako bi postigao to vei profit.
Ponuda jednog proizvoaa na tritu predstavlja pojedinanu ponudu, dok ponuda vie
ponuaa predstavlja ukupnu (agregatnu) ponudu.
Zbog odnosa upravne proporcionalnosti izmeu ponuene koliine i trine cijene,
poveanjem cijena dolazi do poveanja ponude.2
Optost ponude se izraava u tome to je ona upuena neodreenom I neogranienom broju
lica I to svako lice moe da prihvati tu ponudu, ija sadrina postaje tada sadrina ugovora.
Opta ponuda je I stalna, jer se ne gasi time to ju je prihvatilo jedno lice ili vie njih. Ona
traje sve dok ne protekne vrijeme vezanosti ponudioca ovom ponudom I na osnovu nje moe
biti sklopljeno vie ugovora iste sadrine sa istim ili razliitim licima.3
Svaki ponua svoju robu na razliite naine moe nuditi svojim potencijalnim kupcima. U
21 vijeku kada tehnologija svakim danom sve vie napreduje kupci putem raznih internet
stranica o odreenim proizvodima mogu saznati sve to ele pa je ponuau zbog toga veoma
bitno da svoje proizvode reklamira kako bi dolo do bolje informisanosti kupaca o njegovom
proizvodu I kako bi na taj nain poveao svoju prodaju a samim tim I ponudu.
Naini predstavljanja (reklamiranja) robe :
-audio I video reklame
- bilbordi na ulicama
-slanje kataloga na kunu adresu
-oglasi u novinama
Ponuda je direktno povezana sa proizvodnjom jer da nema proizvodnje ponuai ne bi imali
robu koju nude.
1

Sneana Gladovi 5-10/2012

Dragan Raki 5-17/2012
2
Prof.dr Marko Kolakovi
3
Dr Mladen Draki

11

Svaki ponua iz dana u dan tei da ima optimalnu proizvodnju tj, da uz minimalni utroak
radne snage uz koritenje savremene tehnologije na brz I efikasan nain proizvodi robu koju
e iznijeti na trite I prodati uz najviu moguu cijenu.
Prilikom proizvodnje proizvoda proizvoa mora biti informisan o potrebama kupaca I
kvaliteti koju kupci zahtijevaju. U skladu s tome on ukoliko eli da ima stalan protok robe
mora paziti na kvalitet sirovina koje uzima prilikom proizvodnje proizvoda kako kasnije
nakon finalne proizvodnje I iznoenja proizvoda na trite ne bi dolo do nagomilavanja
zaliha I poslovanja s gubitkom.
Ponuda se izraava na 2 naina:
- vrijednosno ( novano)
-naturalno (fizike jedinice )
Ponudu dijelimo na :
1. Ponudu robe iroke potronje
2. Ponuda robe reprodukcione potronje
3. Ponuda robe za druge namjene

Ponuda robe iroke potronje je ona vrste ponude u kojoj se nalaze artikli koji se koriste
svakodnevno I koju koristi vie kupaca.
Npr. ( Prehrambeni proizvodi, automobilska industrija, namjetaj, raunari, mobilni telefoni..)
Ponuda robe reprodukcine potronje jeste ona ponuda koja ukljuuje ponudu sirovina koju e
iskoristiti drugi proizvoai za izradu finalnih proizvoda.
Npr. ( razni dijelovi za automobile, namjetaj I sl.)
Ponuda robe za druge namjene jeste ona ponuda koja ima veoma mali broj kupaca.

2.1 VRSTE PONUDE

12

Sa aspekta trita, ponuda moe biti:

-lokalna
-nacionalna
-svjetska
Lokalna ponuda predstavlja ponudu robe u okviru jednog grada, opine I sl.
Nacionalna ponuda predstavlja ponudu u okviru jedne drave.
Svjetska ponuda predstavlja ponudu robe u cijelom svijetu.
Sa aspekta vremena, ponuda se dijeli na:
-dnevnu
-sedmina
-mesenu
-godinju
Dnevna ponuda je ona ponuda robe koja se nudi svakodnevno tj, roba koja se uvijek nalazi na
tritu.
Sedmina ponuda robe je ona ponuda koja se vri jednom u 7 dana (sedmino).
Mjesena ponuda predstavlja ponudu robe u jednom mjesecu a godinja je cjelokupna ponuda
robe u period od 365 dana (godina).
Prema subjektima, ponuda moe biti:
-ponuda jednog preduzea
-ponuda privredne grane
-ukupna agregatna ponuda
Ponuda jednog preduzea predstavlja ponudu svih proizvoda koje preduzee proizvodi.
Ponuda privredne grane predstavlja ponudu vezano za jednu privrednu granu (npr. Ponuda
voa bez obzira na vrstu).
Ukupna agregatna ponuda predstavlja cjelokupnu ponudu svih privrednih grana.

Po broju prodavaca, ponudu dijelimo na:

13

-konkurentnu ponudu
-oligopolsku ponuda
-monopolsku ponudu
Konkurentska ponuda je takva ponuda u kojoj postoji vie ponuaa koji nude istu vrstu robe,
na visinu cijene utiu kupci.
Oligopolska ponuda je takva ponuda gdje imamo nekoliko ponuaa I veliki broj kupaca,
ponuai se takmie za vee trino uee.
Monopol predstavlja ponudu sa jednim ponuaem I velikim brojem kupaca, ovdje na visinu
cijene jedino utie ponua I on je odreuje prema svojim kriterijumima.
Prema namjeni, razlikujemo:
-ponudu sredstava za proizvodnju
-ponudu finalnih potronih dobara
Ponuda sredstava za proizvodnju predstavlja ponudu sirovina koje e kupovati drugi
proizvoai I uz njihovo koritenje proizvoditi finalne proizvode.
Ponuda finanlnih potronih dobara predstavlja ponudu krajnjim potroaima.

Primjer 2.1
14

100
Broj
proizvoaa
70
50

Cijena po komadu proizvedene robe

Slika 2.1

Posmatrajui grafikon zakljuit emo da porastom cijene po jedinici proizvedenog komada

robe raste i broj ponuaa proizvoda.
Kada je cijena iznosila 5 KM na tritu je bilo 50 razliitih ponuaa robe ( uta linija),
meutim uz porast cijene na 6 KM po jedinici proizvoda broj ponuaa porastao je na 70
( zelena linija). Dalji rast cijene na 8KM uzrokovao je i vei broj ponuaa robe na tritu
(crvena linija).

2.2 FAKTORI KOJI UTIU NA PONUDU

15

Politika drave (PDV, takse I sl.)

Tehnologija (ukoliko preduzea prilikom proizvodnej koriste savremenu tehnologiju ona e
na taj nain vie proizvoditi to znai ponuda e se poveati).
Obim i struktura proizvodnje (vei obim I iri asortiman proizvoda na ponudu direktno
utiu to znai da poveanjem obima I asortimana robe poveat e se I ponuda robe)
Razvijenost saobraajnica i saobraajnih sredstava ( redovno snadbijevanje prodavnica
robom od velikog je znaaja za ponudu zbog toga to sama ponuda zavisi od vremena za koje
proizvod doe u prodavnicu I nudi se kupcima, zbog tog je veoma bitno da ceste budu
prohodne I ureene a prevozna sredstva nova I sigurna kako bi proizvod nesmetano stigao na
mjesto ponude (prodavnica I sl.)
Tehnika opremljenost trgovine (prestavlja znaajan fakor za ponudu zbog toga to ukoliko
ponuai u isto vrijeme ele nuditi vie razliitih vrsta robe oni onda moraju posjedovati
ureaje kako bi proizvodi zadrali svoj prvobitni oblik I kvalitet).
Visina tranje proporcionalno utie na ponudu to znai da ako se tranja povea ona
zahtijeva i poveanje ponude i obrnuto.

2.3ELASTINOST PONUDE
Pod pojmom elastinosti ponude podrazumijeva se osjetljivost ponude na promjene faktora
koji djeluju na nju.Buduu da je cijena najvaniji faktor koji djeluje na ponudu elastinost
ponude se posmatra u odnosu prema promjeni cijena pa zbog tog imamo cjenovnu elastinost
ponude.
Cjenovna elastinost ponude predstavlja odnos ponude I cijena na tritu. Ponuda je elastina
ako je promjena koliine ponude proporcionalna promjeni cijene. S druge strane ponuda nije
elastina ukoliko doe do poveanja cijena a ponuda ostane ista.
Kod ponude se moe pojaviti sluaj kada se elastinost ne kree prema loginom principu.
Npr.
Pad cijene krompira moe imati za posljedicu ne samo da ne doe do smanjenja proizvodnje
ve ak moe doi I do rasta proizvodnje ukoliko proizvoai vjeruju da e drugi proizvoai
odustati od proizvodnje krompira zbog pada cijena u prethodnoj godini I raunajui da e
zbog toga doi do smanjene proizvodnje krompira.

3 ODNOS PONUDE I TRANJE

16

Ponuda I tranja su u direktnoj zavisnosti to znai da bez ponude tranja ne bi postojala I

obrnuto, bez tranje proizvoda ponuda bi bila uzaludna jer ne bi imao ko ki koristiti te
proizvode.
Tranja I ponuda se susreu na tritu.Za trite je bitno naglasiti da moe biti slobodno I
regulisano od strane drave. Ukoliko je trite slobodno to predstavlja slobodu ulaska I
izlaska to znai da ponuai mogu ui I izai s trita po volji, meutim ukoliko je trite
regulisano od strane drave znai da ponuai I kupci moraju potovati odreene zakone koje
je drava uvela I pridravati se pravila ponaanja.
Osnovne funkcije trita:
-alokativna funkcija
-distributivna funkcija
-selektivna funkcija
-informativna funkcija
Alokativna funkcija predstavlja alokaciju sirovina za proizvodnju I ponudu proizvoda koji
imaju veliku tranju na tritu.
Distributivna funkcija se ogleda u usklaivanju ponude I tranje dobara I odreivanja
njihovih cijena, time trite vri distribuciju dohotka na preduzea I pojedince.
Selektivna funkcija; trite vri selektivnu funkciju kroz process konkurencije tj, ono
odreuje cijenu proizvoda pa tako da oni ponuai koji imaju nie ulazne trokove e ostvariti
vei profit.
Informativna funkcija se ogleda u tome to trite prima informacije o stanju ponude I
tranje za odreenom robom I na taj nain se odreuje I cijena.
to se tie trita idealno bi bilo kada bi postojala trina ravnotea to ustvari predstavlja
izjednaenu ponudu I tranju gdje ne bi dolazilo do stvaranja vikova ve do normalnog
ptoroka roba I usluga.
Trina ravnotea postoji samo u teoriji.

ZAKLJUAK:

17

U uslovima naglog razvoja privrede I odnosa na tritu veliki je problem obezbijediti da te

promjene to manje utiu na poslovanje preduzea. Problem prilagoavanja promjenama na
tritu je zapravo problem opstanka preduzea. Cilj svakog preduzea pored opstanka na
tritu jeste obezbijediti stalni progres to najvie zavisi od elastinosti preduzea.
Proizvodna preduzea koja proizvode odreene proizvode trebaju imati sposobnost
prilagoavanja promjenama na tritu i to po intenzitetu i kvantitetu.
Prilagoavanje po intezitetu podrazumijeva prilagoavanje sa istim kapacitetima da se smanji
i povea proizvoda ukoliko to trite zahtijeva, ili da se sa istim kapacitetima uvede
proizvodnja slinih proizvoda bez uvoenja novih trokova.
Prilagoavanje po kvantitetu (kada doe do smanjenja tranje vri se reorganizacija procesa
proizvodnje: dio kapaciteta se koristi za smanjenu proizvodnju, a dio se orjentie na drugu
proizvodnju)
Ponuda na tritu zavisi od niza faktora i ona raste ukoliko rastu cijene na tritu. Poveane
cijene stimulativno djeluju na proizvoae jer tim obezbjeuju vei dohodak tako da oni
poveavaju proizvodnju a samim tim I ponudu.
Nasuprot ponudi stoji tranja koja ne reaguje na promjenu cijene kao i ponuda to znai da
ukoliko doe do poveanja cijena tranja opada I obrnuto tranja se poveava ukoliko cijene
padaju.
Iz svega navedenog zakljuit emo da u periodu razvoja privrede ponuai i potroai trebaju
teiti ka ostvarenju trine ravnotee kako bi i jedni i drugi postigli svoje ciljeve tj. trebaju
pronai optimalnu cijenu koja e odgovarati i ponudi i tranji te uskladiti sve ostale faktore
koji imaju uticaj na tranju i ponudu.

LITERATURA

18

Vilogorac E.: Uvod u ekonomiju, Sarajevo 2001

Dr Draki M. , Zakljuivanje ugovora o prodaji, Beograd 1986
Gladovi S. 5-10/ 2012 , Raki D. 5-17/2012, Ponuda tranja I politika vlade
https://www.google.com/url?
sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&cad=rja&uact=8&ved=0CCYQFjAA&url=http
%3A%2F%2Fwww.vtssa.edu.rs%2FEkonomija%2FSeminarski%2520radovi
%25202013%2FPONUDA%2C%2520TRAZNJA%2520I%2520POLITIKA
%2520VLADE.ppt&ei=4whUVK68MZXxaui4gagP&usg=AFQjCNGAyaw0gZfym39YfOA
DlgtHRK0BXQ&bvm=bv.78677474,d.d2s
Prof. dr Kolakovi M, Osnovni elementi ponude I potranje
http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/3.%20PONUDA%20I%20POTRA%C5%BDNJA.pdf

19