Univerzitet u Sarajevu

Pravni fakultet

Katedra pravno – ekonomskih nauka

Finansije i finansijsko pravo

Seminarski rad
Porez na doda(t)nu vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici
Hrvatskoj

Mentor: prof. Sudžuka Edina

Student :Amila Čeho

64 136
Finansije i finansijsko pravo

Sadržaj

1. Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

2. Općenito o porezima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4

3. Historijski aspekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
a. Nastanak poreza na dodatnu vrijednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

4. PDV na području Bosne i Hercegovine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

a. Početak primjene PDV-a u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .7
b. Obilježja PDV-a u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
c. Pozitivno uređenje poreza na dodatnu vrijednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8

5. PDV na području Republike Hrvatske . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10

a. Početak primjene PDV-a u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .10
b. Obilježja PDV-a u Republici Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
c. Pozitivno uređenje poreza na dodanu vrijednost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

6. Komparacija pozitivnih rješenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

7. Zaključak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

8. Literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16

Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

2
Finansije i finansijsko pravo

1. Uvod

Prije razrade same teme ćemo kazati na koji način će ona biti razrađena kao i razlog
zašto je pitanje PDV-a, i njegove egzistencije zanimljivo za izučavanje s jednog
ekonomsko političkog aspekta.
Prvo će biti govora o historijskom nastanaku poreza tj. gdje se porezi prvi put javljaju i
tko je zapravo pokretač te ideje, primijetit ćemo da se oni neovisno javljaju na tlu 1
Evrope.
Zatim ćemo proći kroz samu činjenicu da je PDV bio jedan od glavnih temelja za
uspostavu jedinstvenog tržišta na tlu Europe, a to je bio cilj današnje Evropske Unije pod
nazivom Evropska Ekonomska Zajednica, i da taj početni cilj koji kao krajnji rezultat
imao stvaranje već navedenog se održao te postao jedan o temelja ujedinjena i
postojanja Europske Unije upravo onakve kakva jeste sada.

Nakon historijskog dijela uslijedit će izlaganje kroz koje ćemo nešto više reči o načinu
priprema koje su države u našem slučaju Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska
morale da izvrše kako bih mogle izmjeniti svoj porezni sistem tj. izvršiti njegovu
harmonizaciju u skladu sa zahtjevima i pravilima koje je postavila Europska Unija.
I na posljetku će biti govora o samom pozitivno važećem zakonodavstvu, određenim
elementima kao razlikama koje postoje između ovih dvaju sustava. Naravno da će biti
obuhvaćene i sličnosti ovih sistema jer zauzimaju blizak geoplitički položaj na području
Južne Europe.

Na završetku rada zaključak će obuhvatiti obrađeno gradivo uz iznošenje ličnog stava o

temi seminarskog rada – porez na doda(t)nu vrijednost.

1
Ukoliko uzmemo u obzir da se Turska dijelom nalazi u Evropi nezavisno od zemalja u središtu i zapadu Evrope
1926. godine Turski zakon o porezu na promet prvi put pominje ovaj pojam.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

3
Finansije i finansijsko pravo

1. Općenito o porezima
Ono što je bitno spomenuti na samom početku jesu karakteristike poreza, jer sve što se
odnosi na poreze se zapravo odnosi i na PDV. U svojoj knjizi 2 prof. Dautbašić navodi
nekoliko karakteristika3 koje su zapravo bazirane na činjenici da država ima prinudni
aparat slile i potrebe koje mora da zadovolji , a jedan od načina finansiranja tih potreba
dakako da jesu i porezi. Dakle pojedinac nema tu mogućnost samostalnog odlučivanja
nego je primoran na ispunjavanje obaveza.
Pojedinac da bi znao kojim obavezama je opterećen od strane države s obzirom na svoj
položaj u društvu, ali i pravnom sistemu u moru raznovrsnih poreza, teorija je izvršila
njihovu sistematizaciju.

Mi ćemo se služiti klasifikacijom radi lakšeg izlaganja koju je prof. Dautbašić naveo u
obaveznoj literaturi za V semestar Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, koja kaže
da se porezi grupišu u 8 skupina4. Naravno, svaka od podjela ima svoj značaj međutim za
našu temu je relevantna skupina koja poreze dijeli na one posrednog i neposrednog
porijekla, to je u biti i najstarija podjela, a PDV spada u grupu posrednih poreza.
Prof. Dautbašić navodi da posredni porezi su izdašni, elastični , anonimni, asocijalni i
imaju regresivno dejstvo.5

Postoje različiti tipovi poreza, ali njihova zajednička funkcija, odnosno cilj oporezivanja
jeste finansiranje države kao što je već navedeno, budžeta. Porezi u biti predstavljaju
najbitniji izvor finansiranja i zadovoljavanja državnih te općedruštvenih potreba. U biti
ova funkcija se nije promijenila još od nastanka prvih država samo je mijenjala svoje
nazive.

2. Historijski razvoj i prednosti

a) Nastanak poreza na dodanu vrijednost
2
Finansije i finansijsko pravo,I. Dautbašić, Sedmo prošireno i izmjenjeno izdanje, Sarajevo, 2004. godina.
3
Karakteristike poreza: opća obaveza, definitivnost, bespovratnost, tzv. porezno državljanstvo,tzv.načelo
neafektacije poreza, prinudnost, besprotuuslužnost, pravičnost s obzirom na ekonomsku snagu obveznika
4
Porezi u novcu i porezi u naturi, redovne i vandredne, subjektne i objektne, neposredne i posredne, kvotitetne
i repartcione, naučna ili trojna, ekološki porezi konfensionalni porezi i dr.
5
Sa ovom tezom se slažu i autori udžbenika Javne finansije Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

4
Finansije i finansijsko pravo

U biti da bismo mogli nešto jasnije da objasnimo nastanak PDV-a trebamo reći što je on i
naravno skrenuti pažnju da se kao pojam često mijenjao u zavisnosti od brojnih uvjeta u
mnoštvu različitih društveno – ekonomskih sistema što je rezultiralo sadašnjim pojmom
i nazivom. Porez kao historijska kategorija se javlja pojavom privatne svojine, klase i
države.6 Naravno da je on imao drugačije vrijednosti kroz historijski tok događaja, te
drugačije nositelje tih opterećenja, različite nazive, a bio je definiran i od strane filozofa,
mislilaca i sa socijalističkih stajališta, te također postoje različite teorije i shvatanja o
opravdanosti poreza, ali vremenom su se razvile i one koje nemaju pozitivna stajališta.

Porez na promet je jedan od starijih poreza koji je postojao još i u doba starih civilizacija.
Karakteristika ovog poreza jeste da je on u jednom periodu nestao sa finansijske scene
poreznih sistema, ali se javlja poslije prvog svijetskog rata.

Savremena teorija finansijskog prava razlikuje tri varijante 7 poreza na promet među
kojima je i porez na dodatnu vrijednost. PDV u biti pripada skupini posrednih poreza –
poreza iz rashoda. Nešto novije prirode i predstavlja unaprijeđenu varijantu poreza na
promet te se stoga naziva i neto porez na promet.

Prvi put je PDV primjenjen u Francuskoj 1954. godine, a njegovu primjenu će nešto
kasnije uvesti većina europskih zemlja tj. par godina kasnije mnoge zemlje mijenjaju
kumulativne poreze i jednofazne poreze na promet s porezom na dodanu vrijednost to
prvo čini Danska, zatim zemlje Skandinavije. S obzirom da u Evropi dolazi do određenih
promjena na političkoj sceni u 18. i 19. stoljeću prvenstveno se to odnosi na nastanak
Europske ekonomske zajednice čije članice8 prihvataju PDV te ga uskoro postavljaju kao
jedan od uslova9 za pristup Zajednici.

Kako je uslov postavljen trebala su se utvrditi određena pravila odnosno trebalo je doći
do harmonizacije oporezivanja prihoda u tada već Europskoj Ekonomskoj Zajednici.
Pitanje harmonizacije bilo je riješeno članom 99. Sporazuma o Europskoj Ekonomskoj
zajednici koja je predvidjela određene proceduralne stvari, ali praksa je utvrdila da
pored ponuđenog postupka harmonizacije, on se ipak odvija u 3 osnovne faze:

1. Prva faza se očituje uvođenjem PDV-a u porezna zakonodavstva

2. Druga faza za cilj ima približiti nacionalne porezne osnovice i stope
3. Treća faza se očituje na način da država radi na usklađivanju fiskalnih ograničenja
Kada se govori o pitanju PDV-a i njegovom uređenju EU 10 tada EEZ11 je mnogo pažnje
usmjerila ovom novom institutu na što ukazuje činjenica da se (pozitivnom) uređenju

6
Finansije i finansijsko pravo, prof.dr. Ismet Dautbašić, Sarajevo, 2004., Editio iuristica.
7
Jednofazni porez na promet, višefazni i PDV
8
Hronološki poredano: Francuska, Njemačka, Holandija, Švedska, Norveška, Luksemburg Belgija, Irska, italija,
Austrija i velika Britanija.
9
Ovaj uvjet se održao i danas.
10
Europska Unija.
11
Europska Ekonomska Zajednica.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

5
Finansije i finansijsko pravo

pojma PDV-a posvetio period od 1959. godine do 1970. godine i to radi usklađivanja
različitih rješenja. U ovom periodu su formirane tri radne grupe 12 koje su radile na
rješenju ujednačavanja indirektnog oporezivanja članica EEZ. Prilagođavanje je trajalo
sedam godina države iz različitih razloga nisu prihvatile prvobitno ponuđeno rješenje
nego poslije brojnih rasprava i usaglašavanja dolazi do procesa harmonizacije. Prva faza
je završena prihvaćanjem Holandije što je označilo uvođenje PDV-a u zemlje članice. Kao
posljednja članica, osnovač EEZ, Italija uvodi PDV u svoj porezni sistem.

Prednost PDV nad druga dva oblika je otklanjanje nepoželjnog nadoporezivanja i

plaćanja poreza na porez, a dva su načina na koji se provodi primjena oporezivanja ovim
putem – sistem fizičkih dedukcija (odvajanje onih elemenata koji su već ranije
oporezovani u nekom drugom stadiju) i sistem finansijskih dedukcija (kao polazna
tačka je knjigovodstvena analiza).
Kada se radi o prednostima PDV-a uglavnom se navode argumenti koji se tiču činjenice
da se PDV zakonski i nezakonski teže izbjegava odnosno smanjuje se izbjegavanje, zatim
utiče na to da se omogućava bolje korištenje fiskalnog potencijala posebno u tercijalnim
djelatnostima, eliminiše se dvostruko oporezivanje kao što je već navedeno, niži su
troškovi ubiranja poreza, podstiče uspostavljanje jedinstva ekonomskog prostora države
i primjenu mjera mikroekonomske politike, uspostavlja pravilniji oblik raspodjele
dohotka, kao i efikasniji sistem uprave te podstiče razvoj računovodstvene prakse.

Prednosti PDV sistema su u tome što osigurava znatniju neutralnost poreznog sistema
zato što dopušta svega 2 do 3 porezne stope. Jedini nedostaci ovog sistema oporezivanja
su ekonomske prirode13.

Zemlje BiH i RH su se prilikom uvođenja PDV sistema vodile argumentima:

alokativne neutralnosti poreza na PDV i pospješivanje saradnje na
međunarodnom planu.

PDV se u biti temelji na principima: primjene najšire poreske osnovice, što manjem
broju izuzeća te jedne poreske stope.

Koncept PDV-a je baziran na preporukama: “Šeste direktive EU“, jedino značajnije

odstupanje je visina propisanog praga ulaska tzv. manjih poduzetnika u sistem PDV-a.

4. PDV na području Bosne i Hercegovine

a) Početak primjene PDV-a u Bosni i Hercegovini
Bosna i Hercegovina zbog geopolitičkog položaja je vezana za svoje susjede, te samim
tim i za Europu kao i njenu zajednicu. Shodno želji da postane članica Europske Unije

12
Formirana je i Neumarkova komisija koja je za zadatak imala određenje optimalnog oblika općeg poreza na
promet.
13
Kvalitetnija organizacija službe, stručniji kadrovi te skupa primjena.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

6
Finansije i finansijsko pravo

Bosna i Hercegovina14 je 2000. godine kreirala Mapu puta15 kojom je definirala 18

smjernica koje mora ispuniti do zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju,
te smjernice su vezane za različite oblasti pravno – društvenog života Bosne i
Hercegovine, ali za našu temu su relevantne one političke i ekonomske orijentacije koje
je država Bosna i Hercegovina ispunila krajem septembra 2002. godine. Te u tu svrhu
Bosna i Hercegovina je uvela par novina u svoj dotadašnji sistem. Za našu temu rada je
relevantna činjenica da je izvršena reforma na području indirektnih poreza koja je za
posljedicu imala:

1. donošenje zakona o oporezivanju 31. decembra 2003. godine

2. osnivanje Uprave za indirektno oporezivanje
3. uvođenje poreza na dodatnu vrijednost 2006. godine

Zakon o PDV-u u BiH prvo donešeni je imao dvije izmjene do danas:

1. Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br.
35/05)
2. Zakon o dopunama Zakona o PDV-u („Službeni glasnik BiH“, br. 100/08)

U ovom smislu kada se govori o izmjenama i dopunama ne radi se o sistemskim

promjenama nego o projenama zamjene i dopune određenih pojmova i datuma.

b. Obilježja PDV-a u Bosni i Hercegovini

S obzirom na već navedenu činjenicu da je kao zahtjev članstva u EU zapravo i uslov
uvođenje poreza na dodatnu vrijednost tako je i Bosna i Hercegovina se odlučila da
uvede u svoj pravno ekonomski i društveni sistem PDV.
16
Prof. Sudžuka u svom stručnom radu pod imenom „Porez na dodatnu vrijednost u Bosni
i Hercegovini“ navodi obilježja PDV-a u Bosni i Hercegovini, a to su:
~ da je uveden neto svefazni porez na dodatnu vrijednost, - tj. obračunava se u svakoj fazi
proizvodno – prodajnog ciklusa, ali samo za iznose dodane vrijednosti.
U Bosni i Hercegovini je do 01.01.2006. funkcionisao jednofazni porez (sistem poreza na
promet prizvoda) tj .prestaje se primjenjivati Zakon o porezu na promet proizvoda i
usluga.
~ on je reguliran, a prihodi se prikupljaju na nivou države,
~ da je uspostavljen jednostopni sistem oporezivanja 17 - treba naglasiti da nema
posebnog tretmana za određene namirnice nego se primjenjuje opšta porezna stopa 18
~ „regresivno djelovanje PDV-a ne ublažava se kroz oslobađanja od poreza ili primjenom
snižene stope nego vanporeskim mjerama...“ 19
~ zasnovan je na metodi poreskog kredita
14
Vijeće ministara
15
road map/feuille de route
16
Objavljen u „ Ljudska prava – Časopis za sve pravno – političke probleme“.
17
Oporezivanje se vrši po stopi od 17% koja je niža od drugih zemljama u tranziciji (cca.21,4%) te PDV stope
koja se primjenjuje u zemljama članicama EU (cca.19,4%)
18
Ne postoje niža, viša i nulta porezna stopa.
19
Godišnjak Pravnog fakuleteta u Sarajevu, XLIX-2006, Sarajevo, 2006.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

7
Finansije i finansijsko pravo

~ primjenjuje se po principu odredišta, a ne po principu načela porijekla robe, tj. radi se

o oporezivanju uvoza, a izvoz je oslobođen plaćanja PDV-a,
~ oslobađanje od poreza je jedno od obilježja, a razlikuju se potpuni izuzeci20,
djelomični21 i posebni postupci za oporezivanje22.

Najčešće razlike između PDV sistema BiH i drugih država počivaju na 2 temeljna pitanja:
da li uvesti PDV sa jednom poreskom stopom, uz nultu stopu u izvozu ili više poreskih
stopa te koje proizvode i usluge osloboditi od plaćanja PDV-a.

c. Pozitivno uređenje poreza na dodatnu vrijednost

Prvo treba naglasiti da zamjenu poreza na promet proizvoda i usluga s porezom na
dodatnu vrijednost prati velika promjena u pristupu indirektnog oporezivanja i da u
Bosni i Hercegovini potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji je odabran jednofazni
model.

Ekonomska kategorija PDV odnosno indirektni porezi u bosanskohercegovačkom

pravnom sistemu su regulirani na državnom nivou zakonom pod nazivom
~ Zakon o PDV-u ( „Službeni glasnik BiH“ broj 09/05, 35/05, 100/08 ) 23

Naravno s obzirom da se radi o sada već ustaljenom pojmu i procesu na početku su

trebale biti donešene određene vrste uputa, pravilnika, objašnjenja, instrukcija i
obrazaca koji su u primjeni i danas.

Bosna i Hercegovina uz jako bitan Pravilnik o primjeni zakona o PDV-u donijela 21

pripadajući obrazac. Može se sa sigurnošću reći da su upustva od strane države veoma
jasna i koncizna te da za svaki korak pojedinac u pravnom sistemu i ekonomskom toku
ima jasno utvrđen put postupaka bez ikakvih nejasnoća.

Kada se radi o pozitivnim propisima iz ove oblasti to je već navedeni zakon koji ima
strukturu kao i svi zakoni u državi Bosni i Hercegovini.
Sastavljen je od 83. člana uz prateći aneks 1. - Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti
i antikviteti. Zakonodavac je zakon o PDV-u prema formi uredio kao i svaki drugi zakon,
koji ima temeljne odredbe i strukturu o kojoj ćemo govoriti u nastavku.

Prvo treba naglasiti da je i BiH izvršila određene promjene od donošenja prvog zakona o
PDV-u te da ćemo pratiti važeći propis iz ove oblasti.
Koristeći se sistemskim tumačenjem zakona možemo reći da zakon BiH je veoma

20
Primjenjuje se nulta stopa.
21
Oslobađanje od oporezivanja baz prava na povrat pretporeza.
22
Primjenjuje se na djelatnosti manjeg opsega i aktivnosti.
23
Uprava za indirektno – neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine - http://www.new.uino.gov.ba/bs/Porezi
Pristup: 28.10.2017. godina
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

8
Finansije i finansijsko pravo

koncizan počinje općim odredbama koje obuhvataju pitanja teritorijalne primjene i

raspodjele prihoda po osnovu PDV-a, drugom glavom se definira predmet oporezivanja,
III glava obrađuje materiju o prometu usluga, IV glava govori o poreskim obveznicima
daje njihovu definiciju i navodi koja lica podliježu plaćanju PDV-a, V glava govori o
mjestu prometa dobara, VI glava uređuje nastanak poreske obaveze, zatim poreska
osnovica i poreska stopa su uređene glavom VII odnosno VIII, kako u svakom sistemu
postoji mogućnost oslobađanja plaćanja PDV-a ta mogućnost je uvrštena i u BiH poreski
sistem članom IX koji sa 9 stavova navodi koje usluge i promet su oslobođeni od plaćanja
poreza. X glava se zove odbitak ulaznog poreza, zakonom je određen i vremenski period
oporezivanja, obračunavanja i plaćanja PDV-a glavom XI. Posebna pozornost je
usmjerena na posebne postupke oporezivanja u glavi XIII i glava XIV govori o povratu
PDV-a rezistenata i nerezidenata, i država također kao „upravitelj i regulator“
društvenih odnosa zahtjeva od pojedinaca ukoliko obavljaju određene djelatnosti na
području njene teritorije ispostavljanje faktura, vođenje knjiga i čuvanje dokumenata što
je uređeno glavom XV. Registracija u PDV sistem je naznačena XVI glavom i govori koji
pojedinci su obavezni na registraciju, te ko ima pravo na dobrovoljnu registraciju.
Naravno zakonodavac mora vršiti nadzor obračunavanja, plaćanja i naplate PDV-a što je
uređeno glavom XVII te tu funkciju on povjerava Upravi za indirektno oporezivanje.
Kaznene odredbe su definirane XIX glavom i postavljene su alternativno ili kumulativno.

Također je opisan i žalbeni postupak, XXI glava govori o posebnim i dodatnim

odredbama, a zakon završava prijelaznim i završnim odredbama uz aneks 1. Pod
nazivom: „Umjetnička djela, kolekcionarski predmeti i antikviteti.“ Gdje je zapravo
navedeno koje stvari pripadaju određenoj grupi pod ovim nazivom.
Ono što je bitno spomenuti jeste i Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u („ Službeni
glasnik BiH“, broj 93/05 )24 koji je također građen kao zakon kada govorimo o formi i on
detaljnije definira pitanja koja nisu obuhvaćena ili pobliže obrađena zakonom o PDV-u a
ta je materija uređena sa 140 članova.

5. PDV na području Republike Hrvatske

a. Početak primjene PDV-a u Republici Hrvatskoj
Za razliku od Bosne i Hercegovine ekonomsko pravni institut PDV-a je na području
Republike Hrvatske uveden 1998. godine, međutim do danas on je često bio predmet
izmjena i dopuna prvo u smislu promjene iz višefaznog u jednofazni sustav, a zatim će u
periodu od 2008. godine do 2014. godine da uslijedi jedan veliki val promjena.
Predmet Poreza na dodanu vrijednost i sva pitanja vezana za ovaj element pravno
ekonomske nauke i prava u pozitivnom smislu je reguliran sa više dokumenata:

24
http://www.new.uino.gov.ba/bs/Porezi Svi zakoni koji se odnose na uređivanje materije poreza na dodatnu
vrijednost preuzeti su sa stranice Uprave za indirektno – neizravno oporezivanje Pristup stranici: 28.10.2017.
godine.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

9
Finansije i finansijsko pravo

1. Zakon o porezu na dodanu vrijednost ( 'Narodne novine', br. 73/13,

148/13,143/14, 115/16; Rješenje USRH 99/13, 153/13, 143/14, 115/16)
2. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost ('Narodne novine', br. 79/13, 85/13-
ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17, 41/17)
3. Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza za diplomatska
i konzularna predstavništva, institucije i tijela Europske unije te međunarodne
organizacije ( 'Narodne novine,' br. 81/15, 1/17)
4. Pravilnik o postupku ostvarivanja oslobođenja od plaćanja poreza na dodanu
vrijednost i trošarina za diplomatska i konzularna predstavništva, institucije i
tijela europske unije te međunarodne organizacije('Narodne novine', br. 160/13)
5. Uredba Vijeća (EU) br. 904/2010 od 7. Listopada 2010. O administrativnoj
suradnji i suzbijanju prijevare u području poreza na dodanu vrijednost
(preinaka) (Službeni List EU)
6. Uredba vijeća (EU) br. 967/2012 Od 9. Listopada 2012. izmjeni Provedbene
uredbe (EU) br. 282/2011 u vezi posebnih programa za porezne obveznike koji
nemaju poslovni nastan, a isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog
i televizijskog emitiranja ili elektroničke usluge osobama koje nisu porezni
obveznici (Službeni list EU)
7. PROVEDBENA UREDBA VIJEĆA (EU) br. 282/2011 Od 15. Ožujka 2011. Kojom se
utvrđuju provedbene mjere za Direktivu 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu
poreza na dodanu vrijednost(prerađena verzija)
8. Pravilnik o oslobođenju od poreza na dodanu vrijednost i trošarine za robu
uvezenu u osobnoj prtljazi osoba koje putuju iz trećih država te za robu uvezenu
kao mala pošiljka nekomercijalnog značaja ('Narodne novine' br. 79/13)
9. Provedbena uredba vijeća (eu) br. 1042/2013 od 7. listopada 2013.o izmjeni
Provedbene uredbe (eu) br. 282/2011 o mjestu isporuke usluga
10.NAPUTAK o ostvarivanju carinskih i poreznih oslobođenja temeljem članka 13.
Dodatka A Okvirnog sporazuma izmedu Europske komisije i Vlade Republike
Hrvatske u svezi sudjelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći
Europske zajednice, te članka 25. stavak (1) točka e) i članka 26. stavak (2) točke
b) i d) Okvirnog sporazuma izmedu Vlade Republike Hrvatske i Komisije
europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske
zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta
pretpristupne pomoći (IPA) 'Narodne novine' br. 41/08  25

Ovdje treba navesti da i od 2017. godine postoje mnoge promjene radi usklađivanja
pravnih odredbi i harmonizacije naročito kada se govori preraspodjeli određenih
dobara i usluga između stope PDV-a od 25% i 13%, zatim pitanja odbitka pretporeza i
skračuje se rok obveznosti upisa poreznih obveznika na 3 godine u odnosu na dosada 5
godina.
Kako što se može uočiti iz navedenih izvora materiju poreza na dohodak reguliše

25
https://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.aspx#id=gru4
Napomena: Svi zakoni koji se odnose na uređivanje materije poreza na dodanu vrijednost Republike Hrvatske
preuzeti su sa stranice Ministarstva financija Republike Hrvatske Pristup stranici: 28.10.2017.godine.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

10
Finansije i finansijsko pravo

poprilično osebujan broj zakona te uredbi koje je Republika Hrvatska morala ratificirati i
uvrstiti u svoj pravni sistem.

Naravno s primjenom u Evropsku uniju hrvatska je morala napraviti brojne izmjene, a

neke od tih izmjena će stupiti na snagu tek početkom 2018. godine.

Jedna od posljedica jeste i ta da će na snagu stupiti izmjene Zakona o računovodstvu

kojima se ukida obaveza primjene jedinstvenog okvirnog kontrolnog plana (JOKP) što je
rezultat potrebe prilagođavanja informatičnog sistema ali i visokih izdataka usljed
priprema za primjenu. Također su se promjene odrazile i na područje trizma tačnije na
Zakon o članarinama u turističkim zajednicama na način da članarine bivaju za 5%
manje od 2017. godine.
Izmjene su bila i na planu zastare gdje se ukida relativni rok zastare i uvodi jedinstveni
rok od 6 godina na koji po službenoj dužnosti moraju paziti nadležna tijela. Banke
također bivaju obuhvaćene novim izmjenama na način da se za njih ustanovljava
obaveza dostavljanja podataka o prometu kursnih i deviznih računa pravnih i fizičkih
osoba26.

Izmjene su se odrazile i na izmjene određenih zakona:

Zakon o fiskalizaciji prometa gotovinom
ali i donošenje Zakona o upravnim postojbama.

Jedna bitna karakteristika jeste što se javlja mnoštvo novih olakšica za „male
poduzetnike“ na način da se njihovo učeće na mikoekonomskoj sceni poveća te da im se
olakša sam postupak uključivanja i učešća u ekonomskim djelatnostima.

b. Obilježja PDV-a u Republici Hrvatskoj

Kada se radi o porezu na dodanu vrijednost Republike Hrvatske obilježja se ne razlikuju
od obilježja Bosne i Hercegovine također imamo:
~ da se zakon o PDV-u temelji na potrošnom obliku poreza na dodanu vrijednost
~ ubiranje se radi po osnovi kreditne metode
~ također se primjenjuje načelo odredišta
~ primjenjuje se širok opseg oporezivih transakcija
~ načelo obračuna poreza na dodanu vrijednost prema naplaćenim naknadama

c. Pozitivno uređenje poreza na dodanu vrijednost

Već navedena široka lepeza propisa koji uređuju materiju PDV-a u RH neće cjelokupna
biti predmet obrade ovoga rada u odsjeku pozitivnog uređenja nego samo osnovni
26
Fizičke osobe koje obavljaju slobodnu djelatnost obrta i slobodna zanimanja građana uključujući štedne i
tekuće račune.
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

11
Finansije i finansijsko pravo

propis tj. Zakon o porezu na dodanu vrijednost( 'Narodne novine', br. 73/13,
148/13,143/14, 115/16; Rješenje USRH 99/13, 153/13, 143/14,1 15/16)

I u pozitivnom zakonodavstvu RH je sistem zakona uređen kao i u BiH.

Zakon se sastoji od 143 člana i IV dodatka.

Prvom glavom su uređene temeljne odredbe gdje se članom 1. i 2. određuje šta je PDV i
koje se direktive Europske unije unose u pravni poredak RH.
Druga glava govori o području primjene gdje su taksativno nabrojene države.
Treća glava se odnosi na predmet oporezivanja i obuhvata materiju člana 4. i 5. zakona.
Ono na što treba obraditi pažnju jeste detaljnost ovog zakona, obuhvaćen je veliki broj
konkretnih stuacija.
I naravno definiciji poreznog obveznika je posvećena IV glava.
V glava se odnosi na oporezive transakcije i RH je morala napraviti izmjene u odnosu na
stari zakon i te izmjene su bile 2016. godine kao posljedica harmonizacije.
VI glava obrađuje pitanja mjesta oporezivanja veoma opširno, naime po ovome možemo
zaključiti da su propisi Evropske unije jako detaljni i koncizni i nema mjesta za propuste.

Nadalje zakon uređuje razna pitanja koja se odnose nastanka i obaveze obračuna PDV-a.
Za nas jako bitno je pitanje porezne osnovice gdje se raspoznaju porezna osnovica kod
sticanja dobra u EU i kod uvoza u EU.
IX glava govori o primjeni stope PDV-a i u tom smislu je napravljena izmjena 2016.
godine na način da je izvršena klasifikacija proizvoda i usluga da se shodno pripadnosti
različito oporezuju tj. postoji PDV stopa od 25%, snižena stopa od 5% i 13%.27

X glava28 navodi koje djelatnosti su oslobođene PDV-a to jeste djelatnosti javnog

interesa, ali i ostale djelatnosti pretežno se radi o transakcijama, zatim oslobađanja pri
uvozu, izvozu, međunarodnom prijevozu, usluge posredovanja i ona je pretrpjela
promjene 2016. godine kao i većina odredbi ovog zakona, te će važenje zakonski odredbi
da počne 01.01.2018 godine.

Glavom XI su uređena pitanja odbitka predporeza tko ima pravo na njega pod kojim
uslovima, kada je to pravo ograničeno.

XII glava obrađuje povrat PDV-a rezistenata i nerezistenata, XIII glava se odnosi na
obaveze poreznih obveznika i pojedinih osoba koje nisu porezni obveznici posebno bi se
ovdje trebala izdvojiti obaveza izdavanja računa te vođenja određenog vida evidencije o
poslovanju preduzeća na tlu RH, ali i njihovim vanjskim odnosima.

Pitanje podnošenja prijave PDV-a je uređeno glavom XIV koja uređena 2016. godine i
može se vidjeti da je detaljno uređeno ovo pitanje o čijoj opsežnosti će biti riječi kasnije
u dijelu komparacije sistemskih uređenja.
S obzirom da postoje već navedeno različite forme oporezivanja uređen je i posebni

27
Članak 38. Stav 1., stav 2., stav 3.
28
Članak 39. ZoPDV
Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

12
Finansije i finansijsko pravo

postupak oporezivanja glavom XV gdje su obuhvaćeni posebni predmeti, putničke

agencije, javna dražba.
Posljednim glava su definirani porezni zastupnik, odgovornost, nadzor i pravna
sredstva.

Većina zakona imaju prekršajne odredbe koje su uvrštene u zakone a drugi se pak
pozivaju na kaznene odredbe drugih zakona pozitivnog zakonodastva, zakon o PDV-u
RH ima prekršajne odredbe koje su poprilično stroge.
I na kraju zakon završava prelaznim i završnim odredbama uz napomenu da će pojedini
članovi zakona da važe tek od 01.01.2018. godine.
Zakon čine i već navedeni dodaci koji se odnose na članove zakona oni detaljnije
određuju određena pitanja koja nisu navedena u članovima zakona. Treba istaći da
dodaci i jesu zapravo dio zakona.

6. Komparacija pozitivnih rješenja

S obzirom da svaki pozitivnopravni propis uglavnom počinje načelima tako ćemo i
posljednji dio razrade ove teme započeti načelima. Naime, načela kod oporezivanja PDV-
a su :
načelo porijekla robe i načelo odredišta robe .
U Bosni i Hercegovini, ali i Republici Hrvatskoj se primjenjuje drugo načelo - načelo
odredišta robe koje u biti predstavlja situaciju u kojoj je izvoz robe oslobođen plaćanja
PDV-a i to je jedna od zajedničkih karakteristika ova dva pozitivna rješenja.

Obje zemlje su prešle s višefaznog na jednofazni sistem oporezivanja koji je osnov

poreskog sistema Europske Unije.

Ono što je još jedna bitna razlika jeste da je zakon navedene materije u BiH dosta
oskudniji za razliku od zakona RH čak za oko 60 članova gdje je opsežnost materije na
strani RH jer je detaljno definirano svako pitanje koje se tiče PDV-a, međutim BiH je ipak
kako bih nadomjestila tu razliku i nedostatak tačne informiranost stranaka i kako bi
spriječila zloupotrebu zakona donijela pravilnik koji razrađuje zakon o PDV-u.

Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

13
Finansije i finansijsko pravo

Kako idemo dalje kroz zakonske odredbe možemo primjetiti da u Zakonu RH se uvršteni
različiti dokumenti iz pravnog kruga Europske Unije, što u BiH materiji ne postoji.

Kada se govori o području Europske Unije BiH nema mnogo odredbi dok HR ima i to je
posljedica harmonizacije zakona u skladu sa zakonima EU.

Pitanje koje je nama jako interesantno jeste postojanje različitih stopa PDV-a u biti čl. 23
zakona o PDV-u BiH je određeno da u Bosni i Hercegovni postoji samo standardna stopa
PDV-a, dok se Republika Hrvatska odlučila na rangiranje određenih proizvoda i
djelatnosti koje su sastavni dio stvarnog života građana s prosječnom plaćom.

Kada se govori o oslobađanju od PDV-a RH ima nešto veći spektar lica koja su
oslobođena za razliku od BiH, ali naravno i strožije uslove.

Negativni efekti po osnovu regresivnosti PDV-a mogli bi se korigovati po osnovu

izdataka za socijalne transfereputem budžetske politike javnih rashoda za socijalne
transfere – to se prvenstveno odnosi na izdatke za hranu i nižim cijenama sa
promjenjem poreskim osnovicama.

7. Zaključak
U biti prihvaćanjem PDV-a u već postojeće sisteme i harmonizacija zapravo predstavlja
jednu od mogućnosti koja otvara širok spektar pozitivnih posljedica od stvaranja
pozitivne makroekonomske stabilnosti, uspostave jedinstvenog tržišta na tlu Europe
čemu se teži još od 20. stoljeća, i naravno onog najbitnijeg cilja, a ujedno i razloga
osnivanja EZZ jeste ostvarivanje stvaranja jedinstvenog tržišta, fer konkurencije i
naravno nezaobilazno ostvarivanje četiri temeljne ekonomske slobode.

Prema vlastitom mišljenju Bosna i Hercegovina treba raditi na komresiji zakona i

smanjivanju broja pravilnika jer zakoni moraju biti donešeni s namjerom da nema
previše mogućnosti zloupotrebe i različitog tumačenja zakonskih odredbi, te bi se u tom
smislu možda trebao slijediti put Republike Hrvatske konciznnost što je u slučaju poreza
jako potrebno jer onda dolazimo na teren sive ekonomije usljed postojanja slabe
zakonske regulative.

Jedno od zanimljivih pitanja jeste i pitanje da li da se promjeni standardna stopa PDV-a

pa da se uvede njih više što bi možda imalo negativne posljedice na samu
mikroekonomsku zajednicu preduzeća u BiH jer ekonomija malih preduzeća ima najviše
koristi od standardne poreske stope.

Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

14
Finansije i finansijsko pravo

Jedno od značajnih pitanja koja se vežu za PDV, općenito i poreze jeste pitanje
prihvatljivosti od strane poreznika. PDV sa sociološkog i psihološkog glediša se ogleda
u tome da je prihvatljivost ovog poreskog oblika je zapravo relativno zadovoljavajuća jer
je u osnovi indirektni porez koji se plaća u potrošnji, ono što ga čini nepovoljnim nisu
razlozi ekonomskog i finansijckog stanovišta više se odnose na regresivnost, postojanje
jedne ili više stopa kao i utjecaj na privredni rast.

Bosna i Hercegovina jedno je sigurno da treba napraviti brojne promjene baš kao i
Republika Hrvatska ukoliko želi da pristupi Europskoj Uniji, ali da li je to najbolje
rješenje za zemlju koja ima jako dobar pravni sistem te stvari koje se u praksi polako, ali
sigurno sređuju vidjet ćemo u narednom periodu.

8. Literatura
1. Finansije i finansijsko pravo,I. Dautbašić, Sedmo prošireno i izmjenjeno izdanje, Sarajevo,
2004. godina.
2.Godišnjak Pravnog fakuleteta u Sarajevu, XLIX-2006., Sarajevo, 2006.
3. Javne finansije, Ekonomski fakultet u Sarajevu, I. Kešetović, DŽ. Đonlagić, Ž. Rička,
Sarajevo,2012. godina.
4. Ljudska prava – Časopis za sve pravno – političke probeleme, Broj 2-4 godina 5, Sarajevo ,
2004. godina.
5. Ljudska prava – Časopis za sve pravno – političke probleme, Broj 1-4, godina 8, Sarajevo,
2007. godina.
6. Ministarstvo finansija – Porezna uprava Republike Hrvatske - https://www.porezna-
uprava.hr/Stranice/Naslovnica.aspx Pristup: 28.10.2017. godine.
7. Uprava za indirektno – neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine
-http://www.new.uino.gov.ba/bs/Porezi Pristup: 28.10.2017. godina.

Porez na dodan(t)u vrijednost u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj

15