INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U

TRAVNIKU
EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

UTVRĐIVANJE FINASIJSKOG REZULTATA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Računovodstvo

Profesor: Prof. dr. Husnija Bibuljica

Mentor: Asistentica Sanela Jusufović Studentica: Žana Alić, E-34/19

Travnik, novembar 2020.

 SADRŽAJ

1. Uvod....................................................................................................................................3
1.1. Problem i predmet istaživanja......................................................................................3
1.2. Cilj istraživanja............................................................................................................3
1.3. Hipoteza.......................................................................................................................3
1.4. Metode..........................................................................................................................3
1.5. Struktura seminarskog rada..........................................................................................3

2. Finansijski rezultat..............................................................................................................4
2.1. Bilans stanja i bilans uspjeha.......................................................................................4
2.2. Prihod...........................................................................................................................7
2.2.1. Poslovni prihodi....................................................................................................8
2.2.2. Prihodi od finasiranja............................................................................................8
2.2.3. Iz (vanredni prihodi).............................................................................................8
2.3. Rashodi.........................................................................................................................9
2.3.1. Poslovni rashodi..................................................................................................10
2.3.2. Finasijski rashodi................................................................................................10
2.3.3. Iz (vanredni) rashodi...........................................................................................10

3. Utvrđivanje finansijskog rezultata....................................................................................11

3.1. Dobitak ili gubitak......................................................................................................12
3.2. Raspoređivanje finansijskog rezultata........................................................................13
3.3. Profit kao cilj svakog preduzeća................................................................................13

4. Zaključak...........................................................................................................................14

5. Literatura...........................................................................................................................15

2
 1. Uvod

1.1. Problem i predmet istaživanja

Predmet ovog seminarskog rada jeste utvrđivanje finansijskog rezultata preduzeća.

Finasijski rezultat predstavlja bitan segmet svakog preduzeća jer želimo da znamo kako
naše preduzeće posluje, kakav je odnos prihoda i rahoda, da li je poslovalo s dobiti ili ima
gubitak, kako rasporediti dobit ili pak pokriti gubitak itd. Shodno predmetu istraživanja
problem bi obuhvatio razumjevanje prihoda i rashoda, koje vrste imamo i kako utječu na
finansijski rezultat.

1.2. Cilj istraživanja

Cilj seminarskog rada je objasniti značenje pojmova prihod i rashod te ukazati na važost
izrade računovodstvenih izvještaja, na njihovu strukturu, način iskazivanja i utjecaj na
finansijski rezultat.

1.3. Hipoteza

Zašto utvrđujemo finansijski rezultat preduzeća?

1.4. Metode

Pri izradi seminarskog rada korištene su sljedeće naučne metode:

Metod deskripcije pri opisivanju činjenica, procesa, predmeta te utvrđivanju veza između
istih. Metod komaparacije ili upoređivanja istih ili srodnih činjenica odnosno upoređivanje
sličnosti i razlika među njima. Metod kompilacije koji podrazujeva preuzimanje tuđih
opažanja, stavova i zaključaka. Metod sinteze je postupak kojim se spajaju jednostavne
misaone tvorevine u složene. Metod analize za raščlanjivanje složenih tvorevina na njihove
jednostavnije dijelove kako bismo svaki dio izučili posebno.

1.5. Struktura seminarskog rada

Ovaj rad sastoji se od pet poglavlja. U prvom poglavlju „Uvod“ prikazana je definisan
problema, cilj rada i metode koje su korištene pri pisanju rada, te struktura samog rada.U
drugom poglavlju “Finansijski rezultat“ objašnjava se značenje prihoda, njihova uloga u
preduzeću, vrste. Također objasnit će se i temeljni finansijski izvještaji koji se koriste za
utvrđivanje finansijskog rezultata. U trećem poglavlju „Utvrđivanje finansijskog rezultata“
prikazuje se pojam i cilj utrđivanja, definiše se dobitak i gubitak, način raspoređivanja
dobiti ali pojašnjava i profit kao cilj svakog preduzeća. U četvrtom poglavlju „ Zaključak“
donosi se zaključak o cijelom radu, nastoje se istaknuti važne činjenice i ključna saznanja
iz rada. Kao sam kraj navedena je literatura.

3
 2. Finansijski rezultat

Prema Žager1 Temeljni finansijski izvještaji koje Zakon o računovodstvu podrazumijeva

su:

- bilanca (bilans stanja),

- račun dobiti i gubitka (bilans uspjeha),
- izvještaj o promjenama vlasničke glavnice,
- izvještaj o novčanom toku,
- bilješke uz finansijske izvještaje.

Svaki od navedenih izvještaja je određena cjelina među kojima ipak postoji povezanost, a
međusobno se i nadopunjuju. Promatraju li se svi ti izvještaji kao cjelina, korisnici
informacija mogu dobiti kvalitetne podatke. Iako su finansijski izvještaji u prvom redu
namijenjeni vanjskim korisnicima, računovodstvo kao uslužno-informacijski podsistem
daje informacije manadžmentu poslovnog subjekta, čije su dvije značajne funkcije
planiranje i kontrola, koje moraju pratiti korak sa savremenom tržišnom privredom u
kojem se poslovanje odvija s puno rizika i neizvjesnosti, a kvalitetne i pravovremene
informacije omogućuju smanjenje rizika na najminimalniju razinu. Preduzetnik se mora
neprestano prilagođavati tržištu, mora biti sposoban uvidjeti, spoznati preferencije, navike i
potrebe potencijalnih kupaca ili korisnika usluga.

U ekonomskom smislu, uspješnim preduzetnikom smatra se onaj koji ostvaruje što je

moguće veću dobit odnosno profit iz poslovnih aktivnosti, te ograničene resurse koristi na
finansijski najučinkovitiji način. U suprotnom, preduzetnik se smatra neuspješnim.
Finansijski rezultat poslovanja najvažnije je mjerilo (ne)uspješnosti preduzetničke
aktivnosti obzirom da odražava je li tržište priznalo ili nije znanja, vještine i sposobnosti
preduzetnika i zbog toga je potrebno izvršiti analizu finansijskog rezultata.

Pri analizi finansijskog rezultata poslovanja korsite se dva finansijska dokumenta, a to su

bilans uspjeha i bilans stanja i predstavićemo ih u narednom poglavlju ovog rada.

2.1. Bilans stanja i bilans uspjeha

„Bilans stanja je finansijski izvještaj koji zbraja sredstva, obaveze i kapital jedne
kompanije, u jednom specifičnom momentu, obično na kraju računovodstvenog ciklusa“2.
Bilans stanja mora slijediti forumulu:
SREDSTVA = OBAVEZE + KAPITAL
Bilans stanja pomaže onome ko posjeduje kompaniju da brzo uvidi finansijsku snagu i
sposobnosti poslovanja. Izrada bilansa stanja je neodvojiva od bilans uspjeha.

1
Žager K., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2008, str.53.
2
https://bs.wikipedia.org/wiki/Bilans_stanja (datum pristupa: 01.12.2020.)

4
 Slika 1. Prikaz bilansa stanja
Izvor: https://nastavapreduzetnistva.wordpress.com/2012/02/20/bilans-stanja (datum pristupa:
02.12.2020.)

„Bilans uspjeha je finansijski izveštaj u kome se prikazuju prihodi i rashodi privrednog

društva sa ciljem utvrđivanja rezultata poslovanja (ostvarene dobiti ili gubitka) u
određenom vremenskom periodu“3.

Zove se još račun dobitka – gubitka jer predstavlja pregled prihoda, rashoda i finasijskog
rezultata kao razlike među njima u utvrđenom obračunskom periodu tj. omogućava
segmentiranje prihoda i rashoda, odnosno iskazivanje rezultata prema vrstama i
aktivnostima.

Danas ga susrećemo u formi jednostranog ili dvostranog prikaza prihoda, rashoda i

poslovnog rezultata kao razlike prihoda i rashoda. Bilans uspjeha je regulisan
računovodstvenim regulativnim aktima. Preduzeća obavezno za svaku poslovnu godinu
utvrđuju finansijski rezultat poslovanja i za tu svrhu koriste bilans uspjeha kojim se
utvrđuju:

- prihodi,
- rashodi,
- poslovni rezultat.

„Glavni elementi računa dobiti i gubitka su: prihod, rashod, dobit prije oporezivanja, porez
na dobit i dobit poslije oporezivanja“4.

3
https://sr.wikipedia.org/wiki/Bilans_uspeha (datum pristupa: 29.11.2020.)

5
Prema Barišić i dr.5 Prilikom sastavljanja bilansa važno je voditi računa o tome da su
navedeni i naziv preduzeća i naziv finansijskog izvještaja kao i razdoblje sastavljanja
izvještaja te osnovne elemente, a to su prihodi, rashodi i rezultat poslovanja.

Metode sastavljanja bilansa uspjeha su:

- metoda ukupnih troškova (metoda razvrstavanja troškova prema prirodnim

vrstama),
- metoda prodanih učinaka (metoda razvrstavanja rashoda prema funkciji).

Slika 2. Bilans uspjeha

Izvor: https://www.seminarski-diplomski.co.rs/FINANISJE/BilansUspeha.html (datum pristupa:
02.12.2020.)

4
Belak V., Profesionalno računovodstvo, prema MSFI i hrvatskim poreznim propisima, Zgombić & Partneri,
Zagreb, 2006, str. 59.
5
Barišić I. i dr., Računovodstvo I, Priručnik za vježbe, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2016, str. 82.

6
 2.2. Prihod

Prema Bibuljica6 Prihodi predstavljaju jedan od elemenata mjerenja uspješnosti poslovanja

preduzeća, kao i povećanje ekonomske koristi tokom obraćunskog razdoblja u obliku
priliva ili povećanja sredstava ili smanjenja obaveza, što dovodi do povećanja kapitala,
osim onih koji su povezani sa uplatama učesnika u kapitalu. Ukupni prihod preduzeća čini
vrijednost prodanih proizvoda i usluga koje je preduzeće proizvelo. U prihod preduzeća ne
ulazi vrijednost neprodanih proizvoda koji su ostali na zalihama.

Pored prihoda od prodaje proizvoda i usluga, preduzeće može imati i druge prihode koje
ulaze u ukupni prihod:

- poslovni prihodi,
- prihodi od finansiranja,
- iz (vanredni) prihodi.

Slika 3. Šema prihoda

Izvor: https://slideplayer.com/slide/15005438/ (datum pristupa: 02.12.2020.)

6
Bibuljica H., Računovodstvo, Qendra per Kerkime dhe Akademike “Haxhi Zeka“, Peć, 2012, str. 455.

7
 2.2.1. Poslovni prihodi

„Preduzeće najveći dio prihoda ostvaruje svojim poslovanjem, odnosno prodajom

proizvoda i usluga. Prihod ostvaren prodajom proizvoda, roba i usluga predstavlja
najznačajniji dio prihoda svakog preduzeća.

Pored ovog načina sticanja prihoda, preduzeće ima i druge načine, kao što su:

- prihodi od prodaje materijala, otpadaka i sitnog materijala,

- prihodi od prodaje trgovačke robe,
- prihodi od zakupnina,
- prihodi od subvencija, dotacija, regresa,
- ostali poslovni prihodi“7.

Obim poslovanja i iznos ukupnog prihoda u velikoj mjeri ovise o cijenama po kojima će
se proizvodi prodavati te o uslovima prodaje. Djelovanje zakona ponude i potražnje znatno
utječe na veličinu ukupnog prihoda.

2.2.2. Prihodi od finasiranja

„Prihodi od finasiranja su rezultat plasiranja viška slobodnih novčanih sredstava. Kada

preduzeće daje svoja sredstva na korištenje drugima može ostvariti prihode od finansiranja.

U te prihode spadaju:

- prihodi od kamata,
- prihodi od dividendi,
- prihodi od revalorizacije uloga u bankama i od revalorizacije potraživanja,
- prihodi od ostalih interesa i slični proizvodi i s nepovezanim preduzećima,
- prihodi od burzovnih transakcija i ostalih prihoda od finansiranja.

2.2.3. Iz (vanredni prihodi)

Vanredni prihodi su neplanirani i neočekivani prihodi. Odnose se na protekle godine, ali i

prihode koji nastaju tokom godine, ali nisu vezani za osnovnu djelatnost preduzeća.

Vanredni prihodi koji se odnose na protekle godine jesu:

- prihodi po naknadnim fakturama za isporuke u prošlim godinama,

- naplaćeni prihodi iz prošlih godina za koje nije bilo iskazano potraživanje,
- prihodi s osnove povrata poreza i doprinosa iz prošlih godina.
-

Vanredni prihodi nastali tokom godine mogu biti:

- prihodi od dotacija i pomoći i prihodi od primljenih nagrada,

7
http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Organizacija%20i%20ekonomika/PSG%20OPE/
(datum pristupa: 02.12.2020.)

8
 - prihodi od primljenih odobrenja,
- prihodi od prodaje stalne imovine“8.

2.3. Rashodi

Prema Bibuljica9 Rashodi su smanjenja sredstava ili stvaranje obaveza, što dovodi do
smanjenja kapitala, osim onih koja su povezana s raspodjelom sudionika u kapitalu.

Prema Žager i dr.10 Rashodi čine negativnu komponentu finansijskog rezultata. Nastaju kao
posljedica smanjenja imovine ili povećanja obveza te utječu na smanjenje glavnice ili
kapitala preduzeća. Iz ukupnog prihoda preduzeća nadoknađuju se samo oni rashodi koji
su neophodni za obavljanje djelatnosti preduzeća.

Ti rashodi mogu se svrstati u tri osnovne skupine:

- poslovni rashodi,
- rashodi finansiranja,
- iz (vanredni) rashodi.

Slika 4. Šema rashoda

Izvor: https://slideplayer.com/slide/15005438 (datum pristupa: 02.12.2020.)

8
http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Organizacija%20i%20ekonomika/PSG%20OPE/
(datum pristupa: 02.12.2020.)
9
Bibuljica H., Računovodstvo, Qendra per Kerkime dhe Akademike “Haxhi Zeka“, Peć, 2012, str. 473.
10
Žager K. i dr., Analiza financijskih izvještaja, 2. prošireno izdanje, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2008, str. 71.

9
 2.3.1. Poslovni rashodi

Poslovne rashode čine materijalni troškovi, amortizacija, nematerijalni troškovi, te nabavna

vrijednost prodajne robe i materijala. Na iznos poslovnih rashoda utječu količine i cijena.
Najveći dio ukupnog prihoda preduzeća služi upravo za pokrivanje poslovnih rashoda.

2.3.2. Finasijski rashodi

Rashodi finansiranja nisu identični troškovima koji su nužni za ostvarivanje u činaka, ali su
gotovo neizbježni, jer se svako preduzeće koristi sredstvima drugih. Iz takvog načina
finansiranja nastaju rashodi finansiranja. Stoga ovi rashodi, u širem smislu imaju poslovni
značaj. Finansijske rashode čine pretežno kamate na korištene zajmove i kamate za
sredstva drugih korištena u poslovnim odnosima, revalorizacija kursnih obaveza,
ugovoreno smanjenje vrijednosti dugoročnih ulaganja, te ostali rashodi finansiranja.

2.3.3. Iz (vanredni) rashodi

Iz (vanredni) rashodi jesu oni izdaci koji nisu prouzrokovani tekućim poslovanjem nego se
odnose na protekle godine. Iz (vanredni) rashodi su izgubljene vrijednosti koje se ne
odnose na stvaranje proizvoda i usluga kao poslovnih učinaka. Oni nastaju vanrednim
smanjivanjem poslovnih sredstava ili izvanrednim povećanjem obaveza prema izvorima
poslovnih sredstava.

Iz (vanredni) rashodi obuhvatju:

- otpis nenaplaćenih potraživanja,

- neotpisanu vrijednost i druge troškove otuđene i rashodovane stalne imovine,
- smanjenje vrijednosti stalne imovine,
- manjkove.

3. Utvrđivanje finansijskog rezultata

Prema Tušek i dr.11 Finansijski rezultat je razlika između prihoda i rashoda. Finansijski
rezultat se utvrđuje periodično, kada to nalažu zakonski propisi ili prema potrebama
11
Tušek B. i dr.: Računovodstvo I: Računovodstvo za neračunovođe, Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, Zagreb, 2016, str. 50.

10
menadžmenta ili vlasnika poslovnog subjekta. Dobija se poređenjem prihoda i rashoda
kao tokova rentabiliteta u određenom vremenskom periodu (za jednu godinu, šest mjeseci).
Utvrđivanje finansijskog rezultata se vrši preko knjigovdstvenih računa i u bilansu uspjeha.

Slika 5. Finansijski rezultat

Izvor: https://slideplayer.com/slide/15005438 (datum pristupa: 04.12.2020.)

Finansijski rezultat preduzeća je razlika između vrijednosti ukupnog prihoda i vrijednosti

ukupnog rashoda. Cilj svakog preduzeća je da razlika između prihoda i rashoda bude
pozitivna, odnosno da rezultat poslovanja bude dobitak. Kada su ukupni rashodi veći od
ukupnih prihoda, preduzeće ima negativan poslovni rezultat, odnosno gubitak. Ako ukupni
prihod nije dovoljan niti da podmiri vrijednost utrošenih materijalnih troškova i
amortizacije, takav gubitak naziva se “gubitak na supstanci“.

11
 3.1. Dobitak ili gubitak

Na temelju računa dobiti i gubitka (bilansa uspjeha) ocjenjuje se uspješnost poslovanja,

odnosno sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva. Osnovni elementi bilansa uspjeha su
prihodi i rashodi te njihova razlika dobitak ili gubitak.

PRIHOD > RASHOD = DOBITAK

ri

PRIHOD < RASHOD = GUBITAK

Slika 6. Elementi dobitka i gubitka

Izvor: Žana Alić

Iz slike 6. se može vidjeti da kada su prihodi veći od rashoda finansijski rezultat je dobitak,
odnosno preduzeće posluje u plusu. Kada je prihod manji od rashoda tada je finansijski
rezultat je gubitak, odnosno preduzeće posluje u minusu.

Cilj utvrđivanja finansijskog rezultata je da se dođe do rješavanja određenog problema u

preduzeću, da se mogu se uspješno odrediti budući poslovni planovi ili poduzeti potrebne
korekcije.

Slika 7. Utvrđivanje finansijskog rezultata

Izvor: https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A100/datastream/PDF (datum pristupa:
04.12.2020.)

12
Finansijski rezultat preduzeća se može poboljšati na sljedeće načine:

- ako se povećaju prihodi, a rashodi ostanu nepromijenjeni,

- ako se rashodi smanjuju, a prihodi ostanu nepromijenjeni,
- ako se rashodi smanjuju više nego se smanjuju prihodi,
- ako se prihodi povećavaju više nego se povećavaju rashodi.

3.2. Raspoređivanje finansijskog rezultata

Prema Grubišić12 Raspoređivanje finansijskog rezultata je završna odluka kojom se

zaključuje poslovna godina za koju je sastavljen obračun ukupnog prihoda i utvrđen
pozitivan poslovan rezultat.

Ako je poslovni rezultat negativan, tada preduzeće nema što raspoređivati, već njegov
menadžment nastoji naći sredstva za pokriće gubitaka i omogućiti daljnje poslovanje
preduzeća. U raspoređivanju dobitka najprije se izdvajaju porez na dobit i eventualno
propisani doprinosi iz dobiti. Tek tada slijedi raspoređivanje na način o kojem odluku
donosi samo preduzeće.

Osnovna pitanja koja se nameću upravi svakog preduzeća su:

- koliki dio izdvojiti za povećanje trajnog kapitala preduzeća,

- koliki dio izdvojiti i isplatiti suvlasnicima kapitala uloženog u preduzeća,
- treba li i koliko izdvojiti iz rezultata za zaposlene u preduzeću.

U raspoređivanju dobiti važno je dio dobiti namijeniti u rezerve, posebno ako preduzeće
namjerava povećati obim poslovanja i ukoliko se radi o poslovima s većim rizikom.

3.3. Profit kao cilj svakog preduzeća

Kako što smo već rekli, svako preduzeće nastoji, kao krajnji rezultat svog poslovanja,
ostvariti određeni profit. Taj cilj preduzeće ostvaruje maksimiziranjem proizvodnje i
prodaje, odnosno smanjenjem troškova poslovanja po jedinici proizvoda. Međutim,
preduzeće osim ostvarenja profita može imati i druge ciljeve kao npr. poboljšanje kvalitete
svojih proizvoda u određenom razdoblju, ili unapređenje tehnološke baze, ili razvoj novog
proizvoda, itd. U ostvarenju bilo kojeg od navedenih ciljeva preduzeće ne smije zanemariti
profitni cilj. Profit se na mikroekonomskoj razini definira kao pozitivna razlika između
ukupnog prihoda (TR) i troškova poslovanja (TC).

Matematički, preduzeće iskazuje poslovni profit (Ppf) kao razliku između ukupnog prihoda
(TR) i eksplicitnih ili računovodstvenih troškova13. Izračunavanje poslovnog profita može
se napisati po formuli14: Ppf = TR - ET

12
Grubišić D., Poslovna ekonomija, Sveučilište u Splitu, Split, 2004, str.28.
13
Eksplicitni troškovi (ET) su stvarni izdaci iz blagajne preduzeća koji se koriste za nabavu ili zakup faktora
proizvodnje.
14
Grubišić D., Poslovna ekonomija, Sveučilište u Splitu, Split, 2004, str. 33.

13
 4. Zaključak

Na temelju istraživanja vidjeli smo da finansijski rezultat predstavlja i polazište analize

poslovanja. Analiziranje rezultata dosadašnjeg poslovanja daje smjernice za buduće
poslovanje, što podrazumijeva analizu nastanka prihoda i rashoda kao i svih faktora koji
utječu na rezultat. Praćenje prihoda i rashoda preduzeća te njihovo objavljivanje vrlo je
bitno za pravilo vođenje preduzeća. Ono omogućava da se lakše uoče problemi te da se na
vrijeme donesu odluke o promjenama. Praćenje prihoda i rashoda vrlo je bitno za
menadžere, jer su oni ti koji u preduzeću koji donose najbitnije odluke.

Uspješnost poslovanja definiše se kao sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva, koji pak
mogu biti različiti, ovisno o unaprijed zacrtanim ciljevima i određenim kriterijima. Ipak,
kao najčešći cilj poslovanja ističe se profitabilnost, a da li je ista ostvarena i u kojoj mjeri,
govori nam jedan od temeljnih finansijskih izvještaja koji se zove bilans uspjeha (račun
dobiti i gubitka, odnosno izvještaj o dobiti). Kada je riječ o uspješnosti poslovanja, kao
glavni kriteriji uspješnosti navode se visina prihoda ili ostvarena dobit, pri čemu visina
prihoda odražava tržišnu poziciju tvrtke, a dobit je mjera profitabilnosti.

Utvrđivanje finansijskog rezultata je vrlo složen proces, a na preduzetnicima, odnosno

njihovim menadžerima koji su zaduženi za sastavljanje finansijskih izvještaja stoji izuzetno
velika odgovornost. U uslovima savremene tržišne privrede, u kojoj se poslovanje odvija s
puno rizika i neizvjesnosti, te zakonske regulative koja je podložna čestim promjenama,
preduzetnička znanja i vještine kojima moraju raspolagati sastoje se od brojnih
nepoznanica i varijabli koje daleko nadilaze ekonomska ili finansijska znanja.

14
5. Literatura

1. Barišić I. i dr., Računovodstvo I, Priručnik za vježbe, Hrvatska zajednica

računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2016.
2. Belak V., Profesionalno računovodstvo, prema MSFI i hrvatskim poreznim
propisima, Zgombić & Partneri, Zagreb, 2006.
3. Bibuljica H., Računovodstvo, Qendra per Kerkime dhe Akademike “Haxhi Zeka“,
Peć, 2012.
4. Grubišić D., Poslovna ekonomija, Sveučilište u Splitu, Split, 2004.
5. Tušek B. i dr.: Računovodstvo I: Računovodstvo za neračunovođe, Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2016.
6. Žager K., Analiza financijskih izvještaja, Masmedia d.o.o., Zagreb, 2008.
7. Žager K. i dr., Analiza financijskih izvještaja, 2. prošireno izdanje, Masmedia
d.o.o., Zagreb, 2008.
8. https://bs.wikipedia.org/wiki/Bilans_stanja (datum pristupa: 01.12.2020.)
9. https://sr.wikipedia.org/wiki/Bilans_uspeha (datum pristupa: 29.11.2020.)
10. http://gradst.unist.hr/Portals/9/docs/katedre/Organizacija%20i%20ekonomika/PSG
%20OPE/ (datum pristupa: 02.12.2020.)
11. https://www.seminarski-diplomski.co.rs/FINANISJE/BilansUspeha.html
(datum pristupa: 02.12.2020.)

12. https://nastavapreduzetnistva.wordpress.com/2012/02/20/bilans-stanja
(datum pristupa: 02.12.2020.)

15