SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI

SEMINARSKI, DIPLOMSKI I MATURSKI RADOVI IZ SVIH OBLASTI,

POWERPOINT PREZENTACIJE I DRUGI EDUKATIVNI MATERIJALI.

WWW.DIPLOMSKI-RAD.COM
WWW.SEMINARSKI-RAD.COM
AKO VAM TREBA EDUKATIVNI MATERIJAL BILO DA JE TO SEMINARSKI,
DIPLOMSKI , MATURSKI RAD, ILI POWERPOINT PREZENTACIJA NA NASIM
SAJTOVIMA CE TE NACI SVE NA JEDNOM MESTU . SVI VAM PRUZAJU SAMO
IME ZA SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD A MI VAM DAJEMO DA
POGLEDATE SVAKI RAD NJEGOV SADRAJ I PRVE TRI STRANE U PDF-U
TAKO DA MOETE TACNO DA ODABERETE PRAVI RAD BEZ PROMASAJA.
NASA BAZA SADRZI SVAKI GOTOV SEMINARSKI, DIPLOMSKI I
MATURSKI RAD KOJI CE VAM IKADA ZATREBATI, MOETE GA SKINUTI I
UZ NJEGOVU POMOC NAPRAVITI JEDINISTVEN I UNIKATAN RAD. AKO U
BAZI NE NADJETE SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATRUSKI RAD KOJI VAM JE
POTREBAN, U SVAKOM MOMENTU MOZETE NARUCITI DA SE IZRADI NOVI
POTPUNO UNIKATAN SEMINARSKI, DIPLOMSKI ILI MATURSKI RAD NA
LINKU NOVI RADOVI. SVA PITANJA I ODGOVORE MOETE DOBITI NA
NAEM FORUMU KAO I BESPLATAN SEMINARSKI, PREPRICANE LEKTIRE,
PUSKICE I POMOC. ZA BILO KOJI VID SARADNJE ILI REKLAMIRANJA MOZETE
NAS KONTAKTIRATI NA KONTAKT FORMI.

SADRAJ

I UVOD

II Pojam i osnovne karakteristike osiguravajuih drutava

2.1 Nastanak i istorijski razvoj osiguranja

2.2 Osnovne karakteristike osiguravajuih drutava prema zakonu

o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju

2.3 Vrste osiguranja

2.2 Osnivanje osiguravajuih drutava

13

III Osiguravajua drutva vs. dionika drutva

15

3.1 Osnovna obiljeja dionikih drutava

16

3.2 Nadlenosti unutar dionikih drutava

17

IV ZAKLJUAK

18

V LITERATURA

19

Uvod
2

II
Kljuni koncept u osiguranju jeste upravo vjerovatnoa nastanka odreenog sluaja,
odnosno rizik nastanka nekog osiguranog dogaaja. Stoga se za cilj ovog rada postavlja
upravo definisanje i shvatanje rizika, osnovnih koncepta upravlja rizikom te izbor razliitih
metoda.
Vrste i oblici osiguranja danas su izuzetno razgranati pokrivajui gotova sva podruja
ovjekovog djelovanja. Osiguranje podrazumjeva ne samo zatitu ivota i imovine, ve
zatitu zdravlja, interesa, odgovornosti za obavljanje odreenih djelatnosti, itd. Zahvaljujui
osiguravajuoj djelatnosti ovjek ne mora da se bespomono prepusti dogaajima kao to su
poplava, poar, grad i mnoge druge opasnosti koje mogu unititi njegovu imovinu, otetiti
njegovo zdravlje, ili odnijeti ljudske ivote. Osiguranjem se moe obezbjediti egzistencija
najbliih u sluaju smrti, kao i u sluaju gibitka opte i radne sposobnosti. Zatita i sigurnost
koju prua osiguranje danas nema alternativu. Osnovni cilj osiguranja, kako su procjenili
ekonomisti, je da se izvri transfer resursa od stanja niske granine koristi prihoda na stanje
u kom je granina korisnost prihoda visoka.
U radu e biti detaljno opisane osnovne karaktersitke osiguravajuih drutava, kao i
rizici koji potiu iz poslovanja osiguravajue kompanije. U skladu sa tim, rad je podjeljen
kroz nekoliko cjelina. U prvom se daju osnovne naznake o osnovnim pojmovima i vrstama
osiguranja te kljunim elementima za analizu osnovnih pojmova u osiguranju. Drugi dio
rada opisuje vrste osiguranja i rizike vezane za svaki od njih a sa kojima se suoava
osiguravajua kompanija. Trei dio rada odnosi se na sagledavanje osigravajuih drutava
odnos na opti tio dionikih drtava.

SEMINARSKI RAD
Specifinosti osiguravajuih drutava u odnosu na opti tip
dionikog drutva

Pojam, vrste i osnovne

karakteristike osiguravajuih
drutava
2.1 Nastanak i istorijski razvoj osiguranja
Sa prvim opipljivim oblicima osiguranja susreemo se u praksi kineskih trgovaca jo
3000 godina p.n.e. Trgujui na rijeci Jangcekjang trgovci su imali obiaj da podijele robu u
vie amaca jer je trebalo da je prevezu preko dubokih i nemirnih dijelova rijeke. Ako se
tome doda i rizik od napada razbojnika, razumljivo je ovakvo njihovo ponaanje, jer su na taj
nain dijelili rizike, odnosno postizali da im sva roba ne bude istovremeno izloena
opasnosti. Ukoliko bi neki od amaca sa robom potonuo ili bio opljakan, tetu su solidarno
podnosili svi trgovci1.
Pisani tragovi o osiguranju se nalaze u Hamurabijevom zakonu iz 2250.godine p.n.e. u
kom je postojala uredba o meusobnoj obavezi uesnika u trgovakom karavanu da
1

E.Vaughan,T.Vaughan; Osnove osiguranja, upravljanje rizicima, MATE, Zagreb, 2000 godine, str.452

nadoknade tetu koja bi zadesila nekog od njih, u sluaju pljake od strane razbojnika. Na
prve zaetke osiguranja nailazimo i u Siriji i Palestini, gdje su uzgajivai stada osnivali
fondove iz kojih bi zajedniki nadoknaivali tetu lanu kome bi razbojnici oteli stado.
Savrijemeniji oblici osiguranja su vidljivi od druge polovine XIX vijeka. U ovom periodu
drava stupa na scenu osiguranja kao jedan od jakih konkurenata.
Prvi put osiguranje se pojavilo u sjevernom dijelu Italije u dvanaestom stoljeu kada su
trgovci poeli osiguravati brodove u pomorskoj plovidbi zbog opasnosti kojima se izlau na
moru.
Osiguranje su davali trgovci od kojih su veina bila idovi. Zatim, nakon dueg
perioda, uslijedila su osiguranja na kopnu. I to najprije osiguranje imovine od poara koje se
pojavilo neposredno nakon stranog poara 1666.g. u Londonu koji je odjednom progutao
trinaest hiljada kua. Ovaj dogaaj su iskoristili trgovci te su proirili osiguranje na novu
oblast ljudskog ivota. Zatim se pojavio novi oblik osiguranja, poput osiguranja od
automobilske odgovornosti, odgovornosti nezgoda na poslu, zanatske odgovornosti i slino.
Poslije toga, osiguranje se rasprostanilo u svim sferama ivota. Tako da su osiguravajua
drutva osiguravala pojedince od svake opasnosti kojoj se izlae njegov ivot, imovina ili
odgovornost.
Prvo osiguravajue drutvo u istoriji je "Lojd", koji je nastao u 12. vjeku, u istoimenoj
kafani u Engleskoj. "Lojd" je nastao kao rezultat potreba brodovlasnika da naprave
zajedniki fond iz koga bi sanirali tete na brodovima i teretu koji su prevozili.
I zadnja faza u razvoju osiguranja je prinuda drave na razne vrste osiguranja.
Uvidjevi znaaj osiguranja, njegov ekonomski i socijalni znaaj, drava hoe da iskoristi
pogodnosti osiguranja za svoje interese. Za nju je posebno vano akumuliranje kapitala,
kojima osiguravai raspolau relativno dug vremenski period. Osiguravajui kapital ini
izvor akumuliranja sredstava dravnih fondova, izuzetno vaan za savremeni razvitak
dravnog kredita.

2.2 Osnovne karakteristike osiguravajuih drutava prema zakonu o

drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju
Zakonom o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju ureeni su obrazovanje,
poslovanje, nadzor i prestanak drutava za osiguranje obrazovanih u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kao i drutava za osiguranje koja nisu obrazovana u Federaciji, a koja usluge
osiguranja pruaju putem podrunice, u skladu sa ovim Zakonom.
U skladu sa pomenutim Zakonom, djelatnost osiguranja u Federaciji mogu obavljati
samo drutva za osiguranje koja su obrazovana kao dionika drutva ili drutva za uzajamno
osiguranje. Drutva za osiguranje mogu obavljati samo djelatnost osiguranja. Dionice
dioniarskih drutava za osiguranje mogu glasiti samo na ime.
5

Djelatnost osiguranja je zakljuivanje i izvravanje ugovora o neivotnom i ivotnom

osiguranju ili reosiguranju.
Poslovi osiguranja su poslovi zakljuivanja ugovora osiguranja i reosiguranja i obrada
zahtjeva za naknadu koji proiziu iz tih ugovora.

2.2. Vrste osiguranja

Osiguranje je finansijska aktivnost koja se sastoji u tome da registrovani subjekti na
tritu (osiguravajua drutva) prikupljaju sredstva (premija osiguranja) od fizikih lica ili
privrednih subjekata (ugovarai osiguranja, osiguranici) da bi im, u sluaju nastupanja rizika
koji su predvieni ugovorom o osiguranju (polisa osiguranja), isplatili naknadu tete.
Osnovne determinante osiguranja jesu2:
rizik,
premija osiguranja i
osigurani sluaj.
U dananje vrijeme sve moe da se osigura, pa moemo rei da su sluajevi osiguranja
brojni3:
osiguranje zgrada,
osiguranje vozila,
osiguranje lica,
osiguranje imovine,
osiguranje od rizika
osiguranje od odgovornosti,
osiguranje nogu fudbalera i td;
Dakle, imamo raznovrsne oblike osiguranja jer postoji potreba za istima to je
predoeno u sljedeoj tabeli:

OSIGURANJE
(vrste)

1. Prema prirodi rizika:

- kopneno
- pomorsko
- vazduno

Transportno
osiguranje

Osiguranje stvari
Osiguranje
Osiguranje od
2
Frederic S.Mishkin, Stanley G.Eakins, Finansijska tritaimovine
i institucija, Zagreb, 2005. gra.odgovornosti
godine, str.524.
3

uleji,P.,Koovi,J., Osiguranje, Savremena administracija, Beograd, 2002. godine, str.48.

2. Prema predmetu
osiguranja:

3. Prema nainu
nastanka:

Osiguranje
lica

Osiguranje ivota
Osiguranje od
poslj.nesre.slu.

obavezno
dobrovoljno

4. Prema nainu
organizovanja:

premijsko

5. Prema broju
osiguranika:

individualno

6. Prema nainu
izravnanja rizika:

uzajamno

kolektivno
unutranje

Saosiguranje

spoljanje
Reosiguranje

Tabela 1: Vrste osiguranja prema razliitim kriterijima

S obzirom na oblik, osiguranje se dijeli na tri vrste:

I Kooperativno (zadruno ili uzajamno-pomagako) osiguranje, tj. udruivanje
nekoliko osoba koje se izlau slinim opasnostima gdje svako od njih uplati odreeno
uee, pa kada nekoga od njih zadesi teta daje mu se nadoknada od tog uea. A ako
vrijednost uea bude vea od nadoknada za tetu, svaki lan ima pravo da vrati svoj udio.
Specifinost ove vrste osiguranja je da njegovi lanovi nemaju za cilj zaradu, nego
umanjenje i olakanje gubitka. Ova vrsta osiguranja jo uvijek nije zaivjela u praktinom
ivotu.
II Poslovno (trgovako) osiguranje, tj. rasprostranjeno osiguranje na koje obino se
misli kada se govori o osiguranju. Njegova karakteristika je da je ono ista trgovina u kojoj
osiguravajue drutvo, bez uea korisnika, ubire zaradu osiguranja za razliku od
kooperativnog iji je karakter plemenit i human. S obzirom na tematiku dijeli se na:
1) Osiguranje od gubitaka; odnosi se na opasnosti kojima se izlae imetak korisnika
osiguranja, a njegov cilj je nadoknada gubitaka koje zadese korisnika zbog nezgode i slino.
Primjer ovog osiguranja je osiguranje imovine od poara, krae i slino.
7

2) Osiguranje od odgovornosti, tj. svaka odgovornost pojedinca ili grupe prema nekom
drugom a koja je nastala kao rezultat greke, nemarnosti ili nanoenja tete iz bilo kog
razloga. Poput odgovornosti arhitekta, ljekara, farmaceuta i slino, takoer osiguranje
avionskih kompanija, brodova i vozova od odgovornosti.
3) Osiguranje osoba; u ovu vrstu spadaju sva osiguranja koja imaju veze sa samom
linou korisnika osiguranja i ne sa tetom koja mu se desi. Oblik ovog ugovora je da se
osigurako drutvo obavee da d korisniku ili treoj osobi odreeni imovinski iznos kada
umre ili doivi odreeni period, zauzvrat premijama koje plaa osiguranju. Dijeli se na dvije
vrste:
a) osiguranje ivota, imaju tri vrste:
doivotno ili ogranieno osiguranje za sluaj smrti
osiguranje za sluaj doivljenja
osiguranje za sluaj doivljenja i smrti
b) osiguranje od tjelesnih povreda
III Drutveno osiguranje, tj. ono koje vri drava spram odreene skupine graana,
poput socijalnog, zdravstvenog (ovdje ne ulazi privatno zdravstveno osiguranje), penzionog i
njima slinog osiguranja. Ono to je zajedniko ovoj vrsti osiguranja je da nema trgovaki
karakter (tj. da drava zarauje na korisnicima ovih osiguranja) nego je cilj drave da
socijalno zatiti ove kategorije ljudi. Sa druge strane, dobar dio trokova snosi sama drava.
Djelatnost osiguranja ukljuuje4:

neivotno osiguranje,
ivotno osiguranje.

NEIVOTNO OSIGURANJE
Djelatnosti osiguranja u pogledu na neivotno osiguranje su klasifikovane prema
vrstama osiguranja i potklasifikovane prema vrstama rizika. U skladu sa navedenim drutva
mogu da obavljaju sljedee djelatnosti koje su rasporeene i klasifikovane prema vrstama
osiguranja kako je dato dalje u tekstu5:
Klasifikacija rizika prema vrstama osiguranja
1. Osiguranje nezgoda (ukljuujui radnike nezgode i profesionalna oboljenja), koje
ukljuuje:
4
5

Zakon o osiguravajuim drutvima u privatnom osiguranju, Sl. Novine FBiH br. 24/05
Zakon o osiguravajuim drutvima u privatnom osiguranju, Sl. Novine FBiH br. 24/05, l. 31

fiksne novane naknade

naknade koje odgovaraju visini tete

kombinacije gornjih dviju

povrede putnika

2. Zdravstveno osiguranje, koje ukljuuje:

fiksne novane naknade
naknade koje odgovaraju visini tete
kombinacije gornjih dviju
3. Osiguranje cestovnih vozila izuzev vozila na tranicama, koje ukljuuje svu tetu ili
gubitak na:

cestovnim motornim vozilima

cestovnim vozilima bez motornog pogona

4. Osiguranje tranih vozila, koje ukljuuje svu tetu ili gubitak na tranim vozilima
5. Osiguranje zranih letjelica, koje ukljuuje svu tetu ili gubitak na zranim letjelicama
6. Osiguranje plovila (pomorska, jezerska, rijena i kanalska plovila), koje ukljuuje svu
tetu ili gubitak na:

rijenim i kanalskim plovilima

jezerskim plovilima

morskim plovilima

7. Osiguranje robe u prijevozu (ukljuujui trgovaku robu, prtljag i ostalu robu), koje
ukljuuje svu tetu ili gubitak na: robi u prijevozu, prtljagu ili ostaloj robi (neovisno o vrsti
prevoza).
8. Osiguranje imovine od poara i prirodnih sila, koje ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine,
osim imovine ukljuene u vrste od 3. do 7., usljed:

Poara
Eksplozije

Oluje i drugih prirodnih sila osim oluje

Nuklearne energije
9

Slijeganja tla

9. Osiguranje od ostalih teta na imovini koje ukljuuje svu tetu ili gubitak imovine osim
imovine ukljuene u vrstu od 3. do 7., zbog tue ili mraza kao i zbog bilo kog dogaaja kao
to je kraa pod uvjetom da uzrok tete ne spada pod vrstu 8.
10. Osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, koje ukljuuje svu civilnu odgovornost
za nesree koje proizilaze iz upotrebe motornih vozila na kopnu, kao i odgovornost vozara.
11. Osiguranje od civilne odgovornosti za zrane letjelice koje ukljuuje svu civilnu
odgovornost koja proizilazi iz upotrebe letjelica, kao i odgovornost vozara.
12. Osiguranje od civilne odgovornost za brodove (morska, jezerska, rijena i kanalska
plovila), koje ukljuuje svu civilnu odgovornost koja proizilazi iz upotrebe brodova, plovila
ili amaca na moru, jezerima, rijekama ili kanalima, kao i odgovornost vozara.
13. Osiguranje od ope civilne odgovornosti, koje ukljuuje svu graansku odgovornost
osim onih oblika koji spadaju pod vrste 10., 11. i 12.
14. Osiguranje kredita. Ova vrsta, u kojoj osigurava za plaanje premije pokriva
osiguraniku gubitak, koji bi se mogao pretrpjeti kao rezultat neispunjenja obaveza jednog ili
vie dunika prema osiguraniku, ukljuuje:

opu nesolventnost
izvozne kredite

kredite koji se isplauju u ratama

hipoteke

poljoprivredne kredite

15. Osiguranje jemstva. Ova vrsta, u kojoj osigurava za plaanje premija garantira u ime
osiguranika izvravanje njegovih ugovornih obaveza, ukljuuje:

jemstvo (posredno) i
jemstvo (neposredno)

16. Osiguranje od razliitih finansijskih gubitaka, koje ukljuuje:

rizike gubitka zaposlenja

nedovoljnost prihoda (opa)

loe vrijeme
10

gubitak naknada

trajne ope trokove

nepredviene trgovake trokove

gubitak trine vrijednosti

gubitak rente ili prihoda

posredne trgovinske gubitke osim onih koji su ve gore spomenuti

ostale finansijske gubitke (netrgovinske) i ostale oblike finansijskih gubitaka

17. Osiguranje trokova pravne zatite, koje ukljuuje snoenje trokova sudskih postupaka i
pruanja drugih usluga koje proizilaze iz ugovora o osiguranju.
18. Osiguranje pomo, koje ukljuuje pomo licima koja zapadanu u tekoe tokom
putovanja dok su van kue ili dok su van mjesta stalnog boravka.
IVOTNO OSIGURANJE
Osiguranje ivota predstavlja zatitu od novanih gubitaka koji su posljedica ostvarenja
neizvjesnih dogaaja u naem ivotu. To moe biti, na primjer: prerana smrt hranioca
porodice, doivljavanje odreene starosti i nedostatak novanih sredstava potrebnih za
zadovoljenje odreenih potreba, iznenadna i dugotrajna bolest koja za posljedicu moe imati
smanjenu zaradu ili poveane trokove lijeenja i drugo. Novani gubici ili nedostatak
novanih sredstava uzrokovani nekom od navedenih situacija moe se ublaiti ili
nadoknaditi kupovinom osiguranja ivota. Osiguranje ivota je ugovor koji je zakljuen
izmeu osiguranika i osiguravajueg drutva (osiguravaa), gde se osigurava obavezuje da
e korisniku osiguranja isplatiti odreenu sumu novca odjednom ili u ratama ukoliko se
ostvari dogaaj predvien ugovorom. Taj dogaaj moe biti smrt osiguranog lica ili neki
drugi dogaaj kao to je trajna ili kritina bolest. Za uzvrat, osiguranik plaa ugovoren iznos
novca, koji se naziva premija, odjednom, ili u odreenim vrijemenskim intervalima
Klasifikacija prema vrstama
I ivotno osiguranje, koje predstvlja vrstu osiguranja koja se sastoji posebno od6:

osiguranja doivljenja odreene starosne dobi, osiguranja samo za sluaj smrti,

mjeovitog osiguranja doivljenja odreene starosne dobi ili ranije smrti i ivotnog
osiguranje sa povratom premija;
rente; i

Zakon o osiguravajuim drutvima u privatnom osiguranju, Sl. Novine FBiH br. 24/05, l. 31

11

dodatnog osiguranja koje pruaju drutva za ivotno osiguranje je posebno

osiguranje od tjelesne povrede (ukljuujui nesposobnost za zapoljavanje),
osiguranje za sluaj smrti usljed nezgode i osiguranje invaliditeta koji proizilazi iz
nezgode ili od bolesti, gdje su ove razne vrste osiguranja preuzete dodatno uz ivotno
osiguranje.

II. Osiguranje braka i osiguranje roenja.

III. ivotno osiguranje , rente , brak i roenje koji su povezani sa investicijskim fondovima
IV. Zdravstveno osiguranje (nezgoda, bolest), koje ukljuuje zakljuenje i provoenje
ugovora o osiguranju koji daju posebne naknade u sluaju da lice postane hendikepirano kao
posljedica pretrpljene povrede kao rezutat nezgode ili nezgode odreene vrste ili bolesti ili
nemoi.
V. Tontine
VI. Poslovi povrata kapitala, koji predstavljaju poslove zasnovani na aktuarskim
proraunima prema kojima se preuzimaju obaveze odreenog trajanja i iznosa za
jednokratno ili povremena plaanja dogovorena unaprijed.
VII. Upravljanje grupnim penzionim fondom
VIII. Vrsta poslova slinih socijalnom osiguranju, to ukljuuje poslove koji se sastoje od
naknada u zavisnosti od trajanja ljudskog ivota a koji su odreeni ili predvieni u
zakonodavstvu o socijalnom osiguranju, pod uvjetom da su ti poslovi zasnovani na
privatnom ugovoru, da se provode ili se njima upravlja na njihov vlastiti rizik i da nisu u
suprotnosti sa zakonskim odredbama.
Odvojena odobrenja za ivotno i neivotno osiguranje
Drutvu koje ima sjedite u Federaciji izdaje se odobrenje za rad za obavljanje poslova ili
neivotnog ili ivotnog osiguranja. Drutvo moe obavljati reosiguranje u vezi sa rizicima i
ivotnog i neivotnog osiguranja7.
Drutvo koje ima sjedite u Federaciji i koje u vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona
obavlja i neivotno i ivotno osiguranje istovremeno, moe nastaviti takvo kombinovano
poslovanje pod uvjetom da za svaku od ovih djelatnosti vodi odvojenu administraciju.
Ako drutvo koje obavlja neivotno osiguranje ima finansijske, komercijalne ili
administrativne veze sa drutvom koje obavlja ivotno osiguranje, Agencija za nadzor e, u
saradnji sa Agencijom za nadzor RS, ako je potrebno, osigurati da rezultati ovih drutava ne
budu iskrivljeni sporazumima izmeu njih ili bilo kojim dogovorom koji bi mogao uticati na
raspodjelu rashoda i prihoda.
7

Zakon o osiguravajuim drutvima u privatnom osiguranju, Sl. Novine FBiH br. 24/05, l. 34

12

Odvojeno administriranje je razdvajnje djelatnosti neivotnog osigurnja od djelatnosti

ivotnog osiguranja kako:
a) interesi osiguranika ivotnog osiguranja i osiguranika neivotnog osiguranja ne bi
bili oteeni istovremenim voenjem djelatnosti neivotnog i ivotnog osiguranja;
b) djelatnosti ivotnog osiguranja ne bi bile optereene stvaranjem minimalnih
finansijskih garancija, naroito margine solventnosti koja je potrebna za poslovanje
neivotnog osiguranja i obrnuto;
c) bi mjeovito drutvo, ukoliko je pokrilo neophodne finansijske garancije kako je
navedeno u odredbama ovog Zakona, nakon obavjetavanja Agencije za nadzor
moglo koristiti odreena sredstva margine solventnosti koja su jo uvjek na
raspolaganju i za djelatnosti neivotnog i za djelatnosti ivotnog osiguranja;
d) bi Agencija za nadzor analizirala rezultate dviju djelatnosti i uvjerila se da se potuju
odredbe ovog stava.
Bilansi se moraju izraivati na nain da se prikau izvori prihoda i rashoda za svaku od ove
dvije djelatnosti posebno za neivotno osiguranje i posebno za ivotno osiguranje. Na taj
nain svi prihodi (naroito premije, plaanja od reosiguravaa, prihod od ulaganja) i rashodi
(naroito naknade po osiguranju, dodavanja tehnikim rezervama, premije reosiguranja,
trokovi poslovanja u vezi sa poslovima osiguranja) bit e raspodijeljeni u skladu sa
njihovim porijeklom.
Na osnovu bilansa drutvo mora pripremiti izjavu koja jasno odreuje stavke koje formiraju
svaku marginu solventnosti.
Ako jedna od margina solventnosti nije dovoljna, mjere predviene za obnovu drutva koje
je u finansijskim tekoama, koje se odnose na stvaranje odgovarajue margine solventnosti
i garantnog kapitala, primjenjivat e se na djelatnost koja je manjkava. Mjere mogu
ukljuivati prijenos sredstava iz jedne djelatnosti u drugu, to podlijee odobrenju Agencije
za nadzor.
Agencija za nadzor moe odlukom objavljenom u Slubenim novinama Federacije BiH
odrediti pravila za razdvajanje elemenata aktive i pasive drutva, kao i sve ostale neophodne
pojedinosti za ostvarenje odvojenog administriranja.

2.3 Osnivanje osiguravajuih drutava

Odobrenje za rad drutvu iz Federacije vait e nakon registriranja obrazovanja drutva
u registru. Propisom Vlade Federacije mogu se regulirati sva specifina pitanja u vezi sa
registriranjem obrazovanja drutva.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosit e se Agenciji za nadzor zajedno sa svim
13

dokumentima propisanim Odlukom o dokumentima koji se prilau uz zahtjev za izdavanje

odobrenja za rad. Agencija za nadzor izdaje odobrenje za rad pod uvjetom da su potpuno
ispunjeni svi uvjeti predvieni ovim Zakonom8.
Ako smatra neophodnim, Agencija za nadzor moe provesti svoju vlastitu istragu u predmetu
podnosioca zahtjeva, moe saraivati sa drugim nadlenim upravnim organima i moe
zatraiti bilo koja neophodna obavjetenja koja se tiu linih podataka i podataka o
bankovnom raunu podnosioca zahtjeva.
U roku od 60 dana od dana podnoenja zahtjeva za odobrenje, podnesenog u skladu sa
zakonski predvienim uvjetima, odnosno po podnoenju svih dokumenata predvienih ovim
Zakonom, Agencija za nadzor odluit e da prihvati ili da odbije zahtjev za izdavanje
odobrenja za rad.
Ako po isteku roka od 60 dana Agencija za nadzor ne odgovori na zahtjev, smatrat e se da
je odgovor negativan, a podnosilac zahtjeva moe pokrenuti upravni spor tubom kod
nadlenog suda.
Agencija za nadzor drutvu e izdati rjeenje o odobrenju za rad ako su ispunjeni predvieni
uvjeti i dostavljeni svi predvieni dokumenti koji se prilau uz zahtjev za izdavanje
odobrenja za rad.
Drutvo koje podnese zahtjev za dobijanje odobrenja za rad duno je platiti naknadu za
odobrenje Agenciji za nadzor koja moe svojom odlukom usklaivati visinu naknade za
odobrenje jednom godinje u skladu sa godinjom stopom inflacije.
Agencija za nadzor e u roku od 60 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva i dokaza
donijeti rjeenje kojim odluuje po zahtjevu, ili traiti ispravku ili dopunu zahtjeva. Ukoliko
podnosilac zahtjeva u ostavljenom roku ne dostavi ispravku ili dopunu zahtjeva, Agencija za
nadzor e zahtjev odbiti. Rjeenje Agencije za nadzor je konano i protiv njega se moe
pokrenuti upravni spor tubom kod nadlenog suda.
Od trenutka dobijanja odobrenja za rad tokom njegovog roka vaenja, drutvo e plaati
godinju naknadu za poslovanje koju e Agencija za nadzor odreivati na osnovu premija
prikupljenih u prethodnoj godini.
Drutva e naknadu za poslovanje plaati u rokovima odreenim odlukom Agencije za
nadzor. U sluaju da naknada za poslovanje ne bude plaena u predvienom roku, Agencija
za nadzor je ovlatena da izrie kazne za kanjenje koje e biti propisane posebnim
pravilnikom Agencije za nadzor koji se objavljuje u "Slubenim novinama Federacije BiH.

Zakon o osiguravajuim drutvima u privatnom osiguranju, Sl. Novine FBiH br. 24/05, l. 50

14

III
SEMINARSKI RAD
Specifinosti osiguravajuih drutava u odnosu na opti
tip dionikog drutva

Osiguravajua drutva vs.

dionika drutva
15

3.1 Osnovna obiljeja dionikih drutava

Dioniko drutvo (eng. corporation, share holding company) je legalni oblik
preduzea ija je vlasnika glavnica podijeljena na jednake apoene - dionice. Pretpostavlja
ogranienu odgovornost vlasnika dionica. Dioniko drutvo kao sastavni dio unutarnjeg
ustrojstva ima: upravu, nadzorni odbor i skuptinu.
Dioniko drutvo (skraeno d.d.) je trgovako drutvo i pravna osoba kod kojeg je
kapital drutva podijeljen na jednake dijelove- dionice. Dioniko drutvo je meunarodno
vrlo znaajan, a u pojedinim dravama prevladavajui, oblik organizacije privrednih
drutava subjekata. U Republici Hrvatskoj minimalni temeljni kapital iznosi 200 000 kuna
(Zakon o trgovakim drutvima NN 111/99, 34/99, 121/99.), a u FbiH 50 000 KM (ZPD).
Jedno od najznaajnijih svojstava ovog naina organizovanja privrednog subjekta je
da je temeljni kapital drutva podijeljen na vrijednosno jednake dijelove, tako da su sve
dionice iste vrijednosti, a da dioniari garantiraju za poslovanje drutva samo do iznosa
vrijednosti vlastitih dionica. To znai da suvlasnik dionikog drutva u sluaju steaja gubi
samo novac koji je uloio u drutvo, dok bi se obrtniku zaplijenila i osoba imovina kako bi
se namirile obveze obrta u steaju.
U pravilo, dionice mogu mijenjati vlasnika, bilo darivanjem ili najee prodajom.
One mogu biti i predmet trgovanja, ali to ne spada u osnovna i obvezujua obiljeja.
U veini drava je samo manji dio dionikih drutava prisutan na burzi sa svojim dionicama.
Drutvo moe izdati dionice s nominalnim iznosom ili bez tog iznosa, ali u oba sluaja je
najmanja svota dionice 10,00 KM. Dionica je ulog odnosno dio temeljnog kapitala s kojim
dioniar sudjeluje u drutvu. Odluku o izdavanju dionica donosi glavna skuptina ili osnivai
drutva u skladu sa statutom koji je temeljni akt drutva9.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dioni%C4%8Dko_dru%C5%A1tvo (pristupljeno 20.04.2011)

16

3.2 Nadlenosti unutar dionikih drutava

Prema Zakonu o privrednim drutvima utvreni su slijedei organi trgovakog
drutva:
1. Skuptina drutva
2. Uprava drutva
3. Nadzorni odbor
Skuptina je organ upravljanja drutvom. Skuptina odluuje o svim pitanjima koja
spadaju u strategiju upravljanja drutvom.
Uprava drutva vodi cjelokupno poslovanje izmeu dvije Skuptine na vlastitu
odgovornost. Upravu drutva imenuje nadzorni odbor u dionikim drutvima. U drutvima
sa ogranienom odgovornou Uprava se odreuje u drutvenom ugovoru, odlukom lanova
drutva na Skuptini ili odlukom lanova drutva donesenom u pisanom obliku.
ZADACI UPRAVE DRUTVA
1. planiranje poslovanja
2. organiziranje radnog procesa
3. donoenje poslovnih odluka
4. zastupanje i predstavljanje
5. rukovoenje, voenje i kontrola
6. zapoljavanje i rasporeivanje radnika i suradnika
7. donoenje odluka o davaju ovlatenja
8. utvrivanje rezultata rada
9. komuniciranje sa dioniarima i okruenjem
10. podnoenje izvjetaja nadzornom odboru ili vlasnicima

Nadzorni odbor nadzire voenje poslova drutva u skladu s odlukama skuptine,

aktima drutva i propisima.
Nadzorni odbor ovlaten je pregledati poslovne knjige drutva, godinji obraun
(bilancu) i duan je o svom radu podnositi redovne i vanredne izvjetaje Skuptini. Nadzorni
odbor zakljuuje s upravom - direktorima ugovore o radu i plati. lanovi Nadzornog odbora
odgovorni su lanovima drutva za priinjenu tetu za vrijeme trajanja svog mandata.
Efikasnost upravljanja u trgovakim drutvima postie se kroz zajedniki timski rad
Nadzornog odbora i Uprave. Nadzorni odbori ukoliko ele ostvariti u potpunosti ulogu
17

efikasnog i kvalitetnog upravljanja i kontrole trebaju donjeti transparentna pravila rada za

uprave. Takoe trebaju postavljati profesionalne vielane Uprave trgovakih drutava.

Zakljuak
Prirodne sile koje pruaju neograniene mogunosti za razvoj drutvene zajednice i za
napredak svakog pojedinca u njoj, ujedno su i inilac koji moe svojom snagom unititi
decenijske napore ljudi. Nesreni sluajevi su takoer uzrok velikih opasnosti za samog
ovjeka, tako da je ljudsko drutvo ve na samim poecima svog postojanja uvidjelo
neophodnost zatite svojih lanova, kao i ekonomskih vrijednosti koje je mukotrpno
stvaralo. Osiguranje, kao izvor ovih tenji, predstavlja udrivanje svih onih koji su izloeni
istoj opasnosti, odnosno riziku. Osnovna pretpostavka postojanja osiguranja zapravo i jeste
prisustvo rizika. Samo ukoliko postoji odreeni rizik, nastaje i ekonomska potreba za
njegovim pokriem putem osiguranja.
Osiguranje je danas jedna od najznaajnijih i najprofitabilnijih aktivnosti u ekonomiji
evropskih drava, a ima takvu tendenciju razvoja i u BiH. Osiguranje zavisi od njegovih
klijenata, koji su svjesni opasnosti sa kojima se njihova imovina suoava, zbog
komplikovanih poslovnih procesa, neoekivanih prirodnih promjena, nenamjernih akcija i
nesrenih dogaaja, koji se ne mogu izbjei ak i ako se preduzmu sve sigurnosne mjere.
U skladu sa postavljenim ciljem rada da se istim nastoji pokazati osnovne karakteristike i
vrste osiguranja, te pitanje upravljanja rizikom osiguranja, mogu se donijeti sljedei
zakljuci:

Osiguravajua drutva moraju da osiguraju profitabilno poslovanje koje e biti

prilagoeno njihovim klijentima, jer se prodaja osiguranja bazira na povjerenju
klijenata. Veoma je bitno racionalno upravljati rizicima osiguranja kako bi se odralo
uspjeno i sigurno poslovanje drutva.
Svaka aktivnost moe sadrati drugaiji rizik koji se isto moe razvijati sa razvojem
poslovanja. Osigurava mora definisati visinu premije osiguranja koja e odgovarati
visini rizika koji se pokriva, kako bi mogao ispuniti svoje obaveze a istovremeno
ostati konkurentan na tritu. Upravljanje rizikom osiguranja, osiguravajua drutva
moraju reflektovati u sinergijskoj vezi izmeu rizika, premije, prodaje osiguranja,
likvidacije teta i fondova osiguranja.

18

Literatura

Andriji S. i Pulji M. (1987): Metodologija i tehnika izrade seminarskog i

diplomskog rada. Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo

Darko Tipuri (2006): Nadzorni odbor i korporativno upravljanje. Sinergija, Zagreb

E.Vaughan i T.Vaughan (2000): Osnove osiguranja, upravljanje rizicima. MATE,

Zagreb

IFC (2009): Korporativno upravljanje, prirunik za firme u Bosni i Hercegovini,

Sarajevo

Simi dr Mili, Trifkovi dr Milo (1999): Poslovno pravo: osnovi prava i obligacija,
privredna/trgovaka drutva. Ekonomski fakultet u Sarajevu, Sarajevo

Zakon o privrednim drutvima (Slubene novine FbiH br. 23/99; 45/00; 2/02; 6/02;
29/03; 68/05 i 91/07)

Zakon o preduzeima (Slubeni glasnik RS br. 24/98, 62/02, 66/02, 38/03, 97/04,
34/06)

Zakon o osiguranju imovine i lica (Slubene novine FBIH br. 2/95; 6/98)

Zakon o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine FBiH br.

24/05; 36/10)

Zakon o posredovanju u privatnom osiguranju (Slubene novine 22/05)

Internet:
www.sr.wikipedia.org
www.wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/

19