GOSPODARSKI RAZVOJ G7 I G8

Sminarski rad
Pula, 2016.
 Sveuilite Jurja Dobrile u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirkovi"

GOSPODARSKI RAZVOJ G7 I G8

Sminarski rad

Ime i prezime: Monica Puja

Smjer: Turizam
Kolegij: Meunarodna ekonomija
Mentor:
Pula, travnja 2016.
SADRAJ

UVOD....................................................................................................................................................................1
2. G8 POJAM I POVIJESNI RAZVOJ....................................................................................................2
2.1. G8 znaenje pojma............................................................................................................................2
2.2. Povijesni razvoj G8..............................................................................................................................3
2.3. Poloaj Rusije u G8..............................................................................................................................6
3. GOSPODARSKI RAZVOJ LANICA G8...........................................................................................7
3.1. Analiza odabranih ekonomskih pokazatelja..................................................................................7
3.2. Problemi razvoja visok deficit SAD-a......................................................................................17
4. AKTUALNE TEME G8........................................................................................................................18
4.1. Vanost i utjecaj na svjetska zbivanja..........................................................................................18

4.2. Oprost dugova najsiromanijim zemljama..................................................................................20

ZAKLJUAK....................................................................................................................................................22
POPIS LITERATURE.....................................................................................................................................23
POPIS TABLICA I GRAFOVA...................................................................................................................25
UVOD

Sredite zanimanja ovoga rada je grupa G8, odnosno globalni znaaj i vanost njezinih
drava lanica. Ove drave egzistiraju kao neformalna grupa. Cilj njihova okupljanja jesu
rasprave o aktualnim temama meunarodnog znaaja i pronalaenja konkretnih rjeenja te
jaanje suradnje meu dravama.
Globalni znaaj i vanost ovih zemalja oituje se u mnogoemu. Primarno se navodi
gospodarski znaaj zemalja G8 s obzirom na konkretne ekonomske pokazatelje. Pored toga,
vanost na meunarodnoj razini oituje se kroz odravanje godinjih summita koji za cilj
imaju analizu globalnih problema i definiranje okvira za njihovo rjeavanje. Takoer, G8
utjee i na rad globalnih organizacija kao to su OECD, WTO i sline.
U suvremeno doba, kada se kontinuirano pojavljuju neke nove meunarodne krize,
neprilike i ostali problemi (terorizam, ekoloke nesree, globalno zatopljenje, trgovina
ljudima, trgovina drogom i slino) egzistencija G7/G8 postaje upitna i susree se s mnogim
kritikama iz svakodnevnice i struke koje se tiu pasivnosti njihova djelovanja. Naime, postoje
mnoga miljenja kako summiti ovih drava ne donose konkretna rjeenja za tekue probleme,
niti neke znaajnije aktivnosti. Da li je to u sutini zaista tako biti e jasnije u ovogme radu.
Cilj rada je istraiti znaenje grupe G7/G8, njezina osnovna obiljeja i razlog zbog
kojeg se ona interpretira kao grupa G7 ili G8. Tonije, cilj je istraiti poloaj zemlje koji je
upitan i kakav je njezin status u suvremeno doba s obzirom na predmetnu grupu. Svrha rada je
procjeniti globalni znaaj i vanost djelovanja grupe G8 te predvidjeti njihovu budunosti i
budui meunarodni znaaj.
Rad se sastoji od tri poglavlja, uvoda i zakljuka. Prvo poglavlje tie se pojmovnog
odreenja grupe i njezina povijesnog razdoblja. Sljedee poglavlje istrauje konkretne
ekonomske pokazatelje ove grupe i vri usporedbu s ostatkom svijeta. Posljednje se poglavlje
tie konkretnih tema vezanih uz grupu te istrauje njezin znaaj i utjecaj na rad meunarodnih
organizacije. U njemu se analizira i problematika oprosta dugova siromanim zemljama.
Metodom analize i sinteze te induktivnom i deduktivnom metodom prikupljeni su
podatci detaljnije istraeni i selektirani oni najvaniji za temu. Njihovo naglaavanje i
isticanje izvreno je metodom apstrakcije. Ekonomski pokazatelji obraeni su statistikom
metodom, a tekst rada je oblikovan metodom deskripcije.
1
2. G8 POJAM I POVIJESNI RAZVOJ

G8 je globalno poznat pojam odnosno oznaka za skupinu zemalja. O kojim je

zemljama zapravo rije te koja su njihova zajednika obiljeja na temelju kojih su integrirane,
kao i niz ostalih pitanja predstavlja sredite zanimanja ovoga poglavlja.
U iroj javnosti, a posebice u strunim raspravama, esto se spominju zemlje grupe
G8. Ono to je jasno iz svakodnevnice jest injenica da one zauzimaju posebno mjesto u
meunarodnoj ekonomiji, meutim vano je specificirati njihov znaaj, obiljeja i ostalo.
Pored navedenog, a s ciljem detaljnije analize problematike rada, daje se povijesni
pregled nastanka i razvoja G8 zemalja.

2.1. G8 znaenje pojma

Pri definiranju G8 (engl. The Group of Eight) zemalja, vano je primarno spomenuti
skupinu zemalja grupe G7. Zapravo se ova dva pojma (grupe) najee razmatraju
integrirano. Tonije, G7 predstalja takozvani globalni ekonomski vrh, odnosno sedam
najvanijih industrijskih zemalja svijeta, a misli se na Sjedinjene Amerike Drave, Kanadu,
Japan, Njemaku, Italiju, Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo. G8 nije neki suprotan ili
znaajano drugaiji pojam. On pored navedenih zemalja dodatno ukljuuje i Rusiju, primarno
zbog njezine iznimne politike vanosti na globalnoj razini.
Vrlo je vano istaknuti da ove zemlje, odnosno G7/G8 ne ini svojevrsnu organizaciju
koja ima zajedniko sjedite i slino. Zemlje nisu formalno integirane u tom smislu, ve
njihovi predsjednici i ministri povremeno (u praksi jednom godinje) sudjeluju na razliitim
sastancima, skupovima i konferencijama (u zemlji koja je domain) kako bi vodili rasprave o
aktualnim globalnim temama kao na primjer borbi protiv siromatva u svijetu, terorizmu,
klimatskim promjenama, zaraznim bolestima, ekonomskim krizama i slinim temama. 1 Osim
toga, oni nastoje uskladiti djelovanje ovih drava, te ukazati na mogue smjerove rjeenja
problema o kojima se raspravljalo.

1 Hajnal, P. I. (2013.): The G8 System and the G20, https://www.routledge.com/products/9780754645504, 02.

travnja 2016.
2
 Znaaj ovih drava na globalnoj razini dodatno se intenzivira, pored njihovih obliljeja
i udjela u meunarodnoj ekonomiji, uzme li se u obzir da odluke na spomenutim sastancima,
konferencijama i slinim skupovima esto postaju osnova za stvaranje i izgradnju
meunarodnih reima (strategija) koje su u slubi borbe i suoavanja s globalnim izazovima,
krizama i slinim dagaanjima. Upravo zbog toga, njihov je znaaj u suvremeno doba
izniman, iako se na temu njihova egzistiranja i djelovanja sve ee upuuju razne kritike iz
javnosti, ali i struke. O emu je zapravo rije biti e jasnije u nastavku, nakon pregleda
povijesnog razvoja grupe G8.

2.2. Povijesni razvoj G8

Zaetci stvaranja G8 seu u 1975. godinu kada je u Francuskoj zapoelo neformalno

okupljanje predstavnika najrazvijenijih zemalja svijeta.2 Tada se raspravljalo o vrlo znaajnoj
temi koja se odnosila na energetsku krizu (1973.-1974.) te se pokualo dati smjernice za
prevladavanje navedene i rjeavanje problema koje je uzrokovala na globalnoj razini.
Sljedee godine ovoj se skupini zemalja pridruila i Kanada, te zapoinje djelovanje
grupe G7. Od 1977. godine njihovim sastancima prisustvuje i predsjednik Europske komisije
te predsjednik Europskog Vijea. Konano pripajanje Rusije izvreno je 1998. godine kada
postaje punopravnim lanom, a G7 prerasta u G8.3
O sreditu zanimanja, a time i razlogu postojanja ove grupe ve je bilo rijei. Meutim
moe se rei da je sr njezina zanimanja, makroekonomsko upravljanje, meunarodna
trgovina, odnosi sa zemljama u razvoju, odnos ekonomije istoka i zapada, energija i terorizam
u svijetu te slino. Meutim, mogue je govoriti i o nekim specifinim problemima i krizama
koje obuhvaaju one ue regionalne ili nacionalne teritorije, kao transnacionalna pitanja
vezana uz okoli, kriminal, drogu, politiku sigurnost, ljudska prava, kontrolu oruja i slino.4
Kratak pregled povijesti sastanaka i djelovanja G7/G8 slijedi u nastavku:

2 Misli se na Francuska, Njemaka , Italija, Japan, Velika Britanija i Sjedinjene Amerike Drave.

3 UTORONTO (2016.): What are the G7 and G8?, http://www.g8.utoronto.ca/what_is_g8.html, 02. travnja
2016.

4 Ibid.
3
 1998. godine u Birminghamu (Velika Britanija) fokus na tri glavna pitanja -
zapoljavanje, borba protiv meunarodnog organiziranog kriminala i globalna
ekonomska pitanja meu kojima i kriza u jugoistonoj Aziji;
1999. godine u Klnu (Njemaka) tema globalni ekonomski rast Rusija predloila
inicjativu programa Svijet u 21 stoljeu za nadolazei summit u 2000. (rasprava o
upotrebi sile u meunarodnim odnosima);
2000. godine u Okinawi (Japan) rasprava se stratekoj stabilnosti, sigurnosti
informacija, borbi protiv meunarodnog terorizma (sukobi u Afganistanu i Koreji);
2001. godine u Genovi (Italija) summit o postizanju odrivog razvoja ovjeanstva u
globaliziranom svijetu, borbi protiv siromatva, te jazu izmeu razvijenih i zemalja u
razvoju (problematika zdravstva, obrazovanja i visoke tehnologije) postignut je
sporazum za osnivanje Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i
malarije;
nakon teroristikog napada 2001. godine potiu bliu i intenzivniju suradnju i
usmjeravaju napore na suzbijanje terorizma i unapreenje meunarodne suradnje;
2002. godine u Kananaskisu (Kanada) sastanak o partnerstvu protiv proliferacije
oruja i materijala za masovno unitenje;
2003. godine u Evianu (Francuska) doneene su odluke o suzbijanju terorizma te
Akcijski plan za vodu. Takoer, usvojena je inovativna odluka o istraivanju i
tehnologiji, koja se tie poljoprivredne tehnologije, globalne promjene klime te
vodikove energije;
2004. godine u Sea Islandu (SAD) izraen je i prihvaen akcijski plan za suzbijanje
terorizma od graana do transportnog sustava;
2005. godina u Gleneaglesu (Velika Britanija) lanice G8 usvajaju Afriki akcijski
plan, koji se odnosi na formiranje partnerstva za pomo razvoju afrikih zemalja;
2006. godine u St. Petersburgu (Rusija), sastanak fokusiran na energetsku sigurnost,
obrazovanje i opasne zarazne bolesti. Potpisani su i vani dokumenti o poticanju rasta
globalne trgovinske ekonomije, potporama zemljama u razvoju, planu za Afriku,
osnivanju Fonda za AIDS, malariju i tuberkolozu;
2007. godine u Heiligendammu (Njemaka) odran je sastanak koji je rezultirao
usvajanjem ekonomske deklaracije i izjave o razvoju u Africi. Na summitu su potpisali
4
 dokument o klimatskim promjenama kroz koje su se obvezali da e provest
pravovremene odluke za njihovo rjeavanje;
2008. godina u Hokkaidu (Japanu) sastanak o dugoronim mjerama za pomo pri
osiguranje hrane kritinim zemljama te cijenama energenata;
2009. godina u L' Aquili (Italija) satanak o novim smjernicama za jaanje
meunarodne pravne suradnje, poticanju rasta, stvaranju novih financijskih institucija
i stvaranju energetsko uinkovitog model rasta (energija i okoli);
2010. godine u Huntsvilleu (Kanada) fokus na osiguranje meunarodne sigurnosti,
mjere za zatitu civila tjekom sukoba, borbu protiv terorizma, piratstva i
transnacionalnog kriminala;
2011. godine u Deauvilleu (Francuska) toka dnevnog reda bila je sigurnost nuklearne
industije, a elnici G8 pokrenuli su partnerstvo s arapskim zemljama u tranziciji.
Raspravljalo se zlouporabi interneta (trgovina i seksualno iskoritavanje djece). Na
summitu su prisustvovali i elnici nekih afrikih vlada (Alira, Egipta, Nigerije,
Senegala) te po prvi puta usvojili deklaraciju u kojoj se istie princip osiguranja mira,
sigurnosti te promicanjanja gospodarskog rasta i razvoja;
2012. godine u Camp Davidu (SAD) summit o parterstvu za suzbijanje terorizma (Iran
i Sjeverna Koreja - nuklearno oruje; Afganistan povlaenje) i trgovanju ljudima;
2013. godine u u Lough Erneu (Velika Britanija) fokus usmjeren na rjeavanje
situacije nastale u Siriji te pokuaj stabilizacije nastale politike u toj zemlji. Naglaena
je i uloga Svjetske trgovinske organizacije (engl. World Trade Organization- WTO) u
razvoju meunarodnih pravila;
2014. godina summit se trebao odrat u Soiju (Rusija) no zbog nepovoljne situacije u
Krimu (Ukrajina) elnici G7 sastali su se u Haagu bez Rusije. Fokus je bio usmjeren

na poloaj u ulogu Rusije u Krimu te na poduzimanje otrih mjera prema Rusiji.5

Predoeni pregled summita G7/G8 potvrda je o njihovom anagamanu i usmjerenju

njihova djelovanja ka tekuim meunarodnim problemima, krizama i ostalim kritinim

5 UTORONTO (2016.): The Road to the G7's 2014 Brussels Summit,

http://www.g8.utoronto.ca/summit/2014brussels/road.html , 02. travnja 2016.; UTORONTO (2016.): What are
the G7 and G8?, http://www.g8.utoronto.ca/what_is_g8.html, 02. travnja 2016.
5
pitanjima. Evidentno je da se teme summita uvijek usklaene s trenutnim situacijama u
svijetu, meutim esto se ukazuje na to da se nakon njihove provedbe i definiranja zakljuka
ostaje na tome. Tonije, u suvremeno se doba sve vie kritika upuuje njihovoj pasivnosti te
se istie kako se ne provode konkretne aktivnosti za rjeavanje tekuih problema.

2.3. Poloaj Rusije u G8

Rusija ima specifian poloaj u predmetnoj skupini zemalja koji je zauzela ve u

samim zaetcima njihova okupljanja. O trenutku njezina pripajanja grupi G7 ve je bilo rijei,
ali je vano spomenuti da je ona i prije tog ina prisustvovala njiovim sastancima. Svojim
lanstvom i angamanom prije i nakon integriranja doprinjela je u formiranju mnogih odluka.
Na njezinu je inicijativu pokrenut niz rasprava iz kojih je proizalo nekoliko
meunarodno znaajnih zakljuaka i buduih smjernica. Pri tome se izdvaja sljedee: pravni
aspekti uporabe sile, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, unitenje zaliha
kemijskog oruja i nuklearnih podmornica (rastavljenih), uvanje i zbrinjavanje opasnih
materijala, nadzor nuklearnih znanstvenika, pokretanje istraivanja i tehnologije u posebnim
podrujima (poljoprivreda, vodikova energija, klimatske promjene), pitanje globalne
sigurnosti hrane, problematika zlouporaba interneta te poboljanje nuklearne sigurnosti.
Upravo se u tome, pored ostalih obiljeja ruskoga gospodarstva i politikog znaaja na
meunaronoj razini, priznaje poseban globalni znaaj Rusije kao i poloaj u okviru grupe G8.
Meutim, u posljednjim se godinama Rusija susrela s nizom problema i kritika od
strane ostalih vodeih drava pa njezin poloaj i uloga u navedenome postaju upitni. Tome su
doprinjela nepovoljna zbivanja u Krimu 2014. godine (vojna intervencija Rusije u Ukrajini)
nakon ega su poduzete odreene sankcije prema Rusiji. U tom je smislu pogoen energetski
sektor (neovisnost EU od plina i nafte), bankovni sektor i financije (strani ulagai i
deprecijacija rublja), naoruanje te zabrana viza. Zapravo se daje zakljuiti kako je navedeno
predstavljalo veliki udarac za itavo rusko gospodarstvo. U konanici je uslijedilo izbacivanje
iz grupe G8. Od tada ona vie ne sudjeluje na spomenutim sastancima, a G8 prestaje djelovati
u dotadanjem sastavu. Meutim uslijedilo je osnivanje nove grupe zemalja G20 iji je lan i
ova drava uz ostale najvanije industrijske zemelje i zemlje u razvoju.
6
3. GOSPODARSKI RAZVOJ LANICA G8

S ciljem sveobuhvatnog istraivanja grupe G8 i potvrde njezina meunarodnog

znaaja provodi se analiza njezinih osnovnih ekonomskih pokazatelja i usporedba s onim
globalnim.

3.1. Analiza odabranih ekonomskih pokazatelja

U nastavku slijedi analiza povrine teritorija i broja stanovnika G8 (Tablica 1.).

Tablica 1. Povrina teritorija i ukupan broj stanovnika G8

God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
2
Ukupna povrina teritorija (km )
2014. 9,831,510 9,984,670 377,962 357,170 301,340 549,087 243,610 17,098,250 510,000,000
Ukupan broj stanovnika (000) Mil.
2001. 284,968 31,081 127,149 82,349 56,974 61,357 59,119 145,976 6,158
2002. 287,625 31,362 127,445 82,488 57,059 61,805 59,370 145,304 6,234
2003. 290,107 31,676 127,718 82,534 57,313 62,244 59,647 144,648 6,311
2004. 292,805 31,995 127,761 82,516 57,685 62,704 59,987 144,067 6,387
2005. 295,516 32,312 127,773 82,469 57,696 63,179 60,401 143,518 6,462
2006. 298,379 32,570 127,854 82,376 58,143 63,621 60,846 143,049 6,538
2007. 301,231 32,887 128,001 82,266 58,438 64,016 61,322 142,805 6,613
2008. 304,093 33,245 128,063 82,110 58,826 64,374 61,806 142,742 6,689
2009. 306,771 33,628 128,047 81,902 59,095 64,707 62,276 142,785 6,765
2010. 309,347 34,005 128,070 81,776 59,277 65,027 62,766 142,749 6,840
2011. 311,721 34,342 127,817 81,797 59,379 65,342 63,258 142,960 6,916
2012. 314,112 34,754 127,561 80,425 59,539 65,639 63,700 143,201 6,992
2013. 316,497 35,758 127,338 80,647 60,233 65,925 64,106 143,506 7,086
2014. 318,857 35,540 127,131 80,889 61,336 66,206 64,510 143,819 7,141

Izvor: The World Bank (2016.): "Population: total",

http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL, 04. travnja 2016.; The World Bank (2016.):
"Surface Area (sq. km)", http://data.worldbank.org/indicator/AG.SRF.TOTL.K2, 04. travnja
2016.
7
 Evidentno je kako drave G8 zauzimaju 7,6% ukupnog svjetskog teritorija. Prema
kretanju broja stanovnika vidljivo je da se ukupan broj svjetskog stanovnitva kroz
promatrano razdoblje kontinuirano poveava. Takav trend slijede i neke zemlje grupe G8.
Japana koji biljei pad ukupnog broja stanovnitva od 2010. godine. Takav trend slijedi i
Njemaka od 2003. godine uz minimalne oscilacije. Rusija biljei trend opadanja ukupnog
broja stanovnika sve do 2010. godine nakon ega ono poinje blago rasti. S obzirom na
svjetsko stanovitvo, u 2014. godini udio stanovnitva G8 je 12,6%. U nastavku slijedi prikaz
BDP-a zemalja grupe G8 (Tablica 2.).

Tablica 2. BDP G8
God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
BDP (mlrd $)
2001. 10,622 732 4,160 1,951 1,163 1,382 1,536 306 47,000
2002. 10,978 753 3,981 2,079 1,267 1,500 1,680 345 49,000
2003. 11,511 887 4,303 2,506 1,570 1,848 1,943 430 51,480
2004. 12,275 1,018 4,656 2,819 1,799 2,124 2,298 591 55,500
2005. 13,094 1,164 4,572 2,861 1,853 2,203 2,419 764 60,630
2006. 13,856 1,311 4,357 3,002 1,944 2,325 2,588 989 65,950
2007. 14,478 1,458 4,356 3,440 2,204 2,663 2,970 1,299 65,610
2008. 14,719 1,543 4,849 3,752 2,392 2,923 2,793 1,661 69,620
2009. 14,419 1,371 5,035 3,418 2,186 2,694 2,315 1,223 70,170
2010. 14,964 1,614 5,495 3,417 2,127 2,647 2,404 1,525 74,540
2011. 15,518 1,789 5,906 3,757 2,278 2,863 2,594 1,905 80,330
2012. 16,163 1,832 5,954 3,540 2,075 2,681 2,630 2,016 84,970
2013. 16,768 1,839 4,920 3,745 2,134 2,810 2,713 2,079 87,250
2014. 17,419 1,785 4,601 3,868 2,141 2,829 2,989 1,861 87,845

Izvor: The World Bank (2016.): "GDP at market prices (current US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD?display=default, 04. travnja 2016.

Na temelju podataka iz prethodne tablice zakljuuje se kako u skupini G8 zemalja

najvei BDP imaju SAD, Japan, Njemaka, te Velika Britanija. Najmanje vrijednosti biljei
Rusija. Kretanje BDP-a na meunarodnoj razini u promatranom razdoblju pokazuje
kontinuirani rast uz iznimku 2006. godine. Udio G8 u globalnom BDP-u u 2014. godini je
42,7%. U nastavku slijedi grafiki prikaz kretanja BDP- a u spomenutim zemljama (Graf 1.).
8
 Graf 1. Kretanje BDP-a ($) G8

BDP Kanada
Francuska
20000000
Njemaka
15000000 Italija
Japan
MILLIONS $ 10000000 Rusija
5000000 Velika Britanija
0 SAD
1997 2001 2005 2009 2013

Izvor: Izrada autora.

Najznaajniji rast BDP-a u promatranom razdoblju biljei SAD. Zanimljivo je da sve

drave izuzev Japana biljee pad BDP-a u razdoblju od pojave svjetske ekonomske krize
2008. godine do sljedee ili 2010. godine (ovisno o dravi). U nastavku slijedi prikaz kretanja
BDP- po stanovniku u istome razdoblju (Tablica 3.).

Tablica 3. BDP po stanovniku zemalja grupe G8 (000$)

God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
2001. 36,7 23,6 33,0 23,3 20,0 22,5 25,7 2,1 7,6
2002. 37,6 24,1 31,5 24,8 22,0 24,2 28,1 2,4 7,9
2003. 39,1 28,1 34,0 29,9 27,1 29,6 32,4 3,0 7,2
2004. 41,2 31,9 36,7 33,6 30,9 33,8 38,1 4,1 8,8
2005. 43,6 36,1 36,0 34,1 31,6 34,8 39,9 5,3 9,5
2006. 45,8 40,2 34,3 35,8 32,9 36,4 42,4 6,9 7,7
2007. 47,4 44,2 34,2 41,1 37,1 41,5 48,4 9,1 8,6
2008. 47,7 46,2 38,1 44,9 40,0 45,3 45,3 11,6 9,3
2009. 46,3 40,6 39,5 41,0 36,3 41,5 37,3 8,5 8,7
2010. 47,7 47,3 43,1 41,1 35,1 40,5 38,6 10,6 9,5
2011. 49,0 51,9 46,4 45,2 37,5 43,6 41,4 13,3 10,4
2012. 50,6 52,6 46,7 42,7 34,4 40,7 41,5 14,1 10,5
2013. 52,1 53,3 38,5 45,1 35,2 42,2 42,3 14,7 10,6
2014. 53,7 50,2 36,1 46,6 35,3 42,6 46,3 13,1 10,7

Izvor: The World Bank (2016.): "GDP per capita (current US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default, 04. travnja 2016.
9
 Prema podatcima o BDP-u po stanovniku najvee vrijednosti biljee SAD, Kanada i
Velika Britanija, a najmanje ponovno Rusija. Zanimljivo je da je u poetku promatranog
razdoblja najvei BDP po stanovniku imao Japan no on je uglavnom biljeio stagnaciju ili pad
vrijednosti izuzev razdoblja 2008. do 2012. godine. No unato rastu BDP-a po stanovniku u
tom razdoblju nije uspio nadmaiti vodee zemlje prema tom pokazatelju. Kretanje BDP-a po
stanovniku prikazano je u nastavku rada (Graf 2.).

Graf 2. Kretanje BDP-a per capita ($)

BDP PER CAPITA

Kanada
60000
Francuska
50000 Njemaka
40000 Italija
Japan
MILLIONS $ 30000 Rusija
20000 Velika Britanija
10000 SAD
0
1997 2000 2003 2006 2009 2012

Izvor: Izrada autora.

Kretanje BDP-a po stanovniku vrlo je slino kretanju BDP-a u dravama G8. Pri tome
drave uglavnom biljee rast ovoga pokazatelja u promatranom razdoblju izuzev razdoblja od
2008. do 2010. godine. Najvee oscilacije i neto drugaije kretanje (uglavnom s tendencijom
pada na poetku i kraju razdoblja) biljee Japan, Italija i Rusija.
U nastavku slijedi pregled kretanja stope zaposlenosti i nezaposlenosti u dravama
G8 (Tablica 4.).
10
Tablica 4. Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti u dravama G8
God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
Stopa zaposlenosti (15-65 godina) %
2001. 73,3 70,5 74,6 66,4 54,4 64,1 70,5 63,8 -
2002. 72,4 70,3 74,4 66,7 55,6 64,9 70,7 63,6 -
2003. 71,3 71 73,9 66,2 56,5 65,0 71,3 65,0 -
2004. 71,1 71,9 74,0 64,7 56,8 64,5 72,3 64,8 -
2005. 71,5 72,2 74,4 65,0 57,8 64,1 72,3 66,0 -
2006. 71,5 72,2 75,3 65,5 57,7 64,0 72,4 67,1 60,7
2007. 72,0 72,6 76,3 67,4 58,7 64,2 72,4 68,1 60,7
2008. 72,0 73,3 77,4 69,2 58,9 64,7 72,2 69,6 60,4
2009. 71,1 73,5 77,9 70,5 59,0 64,7 72,7 69,6 59,7
2010. 67,9 71,4 77,5 70,8 57,7 63,9 70,7 69,7 59,6
2011. 67,0 71,7 77,1 71,5 57,1 63,8 70,5 68,0 59,6
2012. 66,9 72,2 77,3 73,4 57,2 64,3 70,8 68,9 59,6
2013. 67,9 72,6 78,2 73,8 57,0 64,7 71,3 70,0 59,6
2014. 68,3 73,4 79,9 74,4 56,0 64,9 72,0 70,2 59,7
Stopa nezaposlenosti (000 $) %
2001. 4,7 6,8 4,7 7,8 10,7 8,0 5,5 10,6 -
2002. 5,8 7,2 5,0 7,9 9,6 7,2 4,8 9,0 -
2003. 6,0 7,7 5,4 8,6 9,1 7,4 5,1 7,9 -
2004. 5,5 7,6 5,3 9,3 8,8 8,0 4,8 8,2 -
2005. 5,1 7,2 4,7 10,3 8,1 8,3 4,7 7,8 -
2006. 4,6 6,8 4,4 11,2 7,8 8,3 4,7 7,1 5,9
2007. 4,6 6,3 4,1 10,3 6,8 8,3 5,4 7,1 5,5
2008. 5,8 6,0 3,8 8,7 6,1 7,5 5,3 6,0 5,7
2009. 9,3 6,1 4,0 7,6 6,8 7,0 5,3 6,2 6,3
2010. 9,6 8,3 5,1 7,8 7,8 8,6 7,7 8,3 6,1
2011. 8,9 8,1 5,0 7,1 8,5 8,8 7,8 7,3 6,0
2012. 8,1 7,5 4,6 5,9 8,4 8,6 7,9 6,5 6,0
2013. 7,4 7,3 4,3 5,4 10,8 9,2 7,9 5,5 6,0
2014. 6,2 7,1 4,0 5,2 12,3 9,7 7,7 5,5 5,9

Izvor: The World Bank (2016.): "Employment to population, 15+, (%)",

http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default, 04. travnja 2016.; World
Bank (2016.): "Unemployment total (% of total labor force)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default, 04. travnja 2016.
11
 Na globalnoj razini stope ukupne zaposlenosti u promatranom razdoblju uglavnom
opadaju ili stagniraju, da bi u 2014. godini dosegla najniu vrijednost. Sve drave osim Italije
biljee vee stope zaposlenosti od one globalne. Vee stope nezaposlenosti od one globalne
uglavnom imaju SAD, Kanada, Italija, Francuska i Velika Britanija. Grafiki prikaz kretanja
stope zaposlenosti slijedi u nastavku (Graf 3.).

Graf 3. Kretanje stope zaposlenosti (15-65 godina)

ZAPOSLENOST OD 15 DO 65
KANADA
90
ITALIJA
80
70 JAPAN
60 NJEMAKA
50 RUSIJA
% 40 SAD
30 VELIKA BRITANIJA
20 FRANCUSKA
10
0
2001 2003 2005 2007 2009 2011 2013 2015

Izvor: Izrada autora.

Na prethodnom je grafu evidentno kako se stope kretanja zaposlenosti u dravama

grupe G8 u razdoblju od 2001. do 2015. godine uglavnom kreu izmeu 55% i 85%. Italija
ima najnie stope zaposlenosti u itavom razdoblju, dok su najvee zabiljeene na primjeru
Japana. Stopa zaposlenosti u SAD-u od poetka razdoblja biljei izuzev razdoblja 2007.
godine kada je zabiljeen rast od 0,5%. Blagi oporavak zabiljeen je i 2014. godine, a rast je
iznosio 0,4%. Sasvim suprotan trend biljei Kanada na ijem primjeru ovaj pokazatelj
kontinuirano raste izuzev 2010. godine kada je zabiljeen pad od 2,1%. Japan biljei
uglavnom stabilne stope zaposlenosti uz manje oscilacije, pri emu je najvia stopa
zabiljeena 2014. godine i iznosila je gotovo 80%. Na primjeru Njemake zabiljeene su
stabilne stope zaposlenosti do 2004. godine kada je evidentiran pad. Nakon toga one
kontinuirano rastu. Italija biljei rast stope zaposlenosti sve do 2009. godine kada nastavlja
opadati. U itavom razdoblju stopa zaposlenosti u Francuskoj kree se od 64% do 65% stoga
12
se ne izdvajaju neka posebna razdoblja pada ili znaajnijeg rasta ovog pokazatelja. Moe se
rei da je na ovome primjeru stopa zaposlenosti relativno stabilna u itavom razdoblju. Velika
Britanija biljei slian trend kretanja stope zaposlenosti kao Italija, a Rusija kao i Francuska.
Grafiki prikaz kretanja stope nezaposlenosti slijedi u nastavku rada (Graf 4.).

Graf 4. Kretanje stope nezaposlenosti u dravama G8

NEZAPOSLENOST
KANADA
14
ITALIJA
12 JAPAN
10 RUSIJA
8 NJEMAKA
% 6 SAD
4 VELIKA BRITANIJA
2 FRANCUSKA
0
2001 2003 2005 2007 2009 2011 2013 2015

Izvor: Izrada autora.

Stope nezaposlenosti biljee znaajnije oscilacije na primjeru svih drava u

promatranom razdoblju. Stoga se samo izdvaja podatak o tome da najnie stope
nezaposlenosti ima Japan, a najvee u posljednjim godinama razdoblja imaju Italija i
Francuska.
U nastavku slijedi prikaz pokazatelja o ukupnom uvozu, izvozi i saldu (Tablica 5.)
13
Tablica 5. Uvoz i izvoz zemalja G8
God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
Uvoz proizvoda i usluga (mlrd $)
2005. 2,000,3 385,1 603,0 933,9 448,6 593,4 683,7 164,3 -
2006. 2,219,4 429,7 665,5 1,079,4 515,7 658,4 779,5 209,5 14,459,1
2007. 2,358,9 471,0 7187 1,253,5 599,9 759,7 842,0 283,6 16,755,7
2008. 2,550,3 507,6 872,8 1,413,2 668,7 869,2 865,6 366,2 19,356,3
2009. 1,966,8 411,9 645,8 1,126,7 506,9 697,4 670,2 247,3 15,343,0
2010. 2,348,3 499,9 791,8 1,266,4 577,6 753,0 748,6 321,0 18,292,3
2011. 2,675,7 568,3 970,2 1,501,7 651,1 879,8 838,6 410,1 21,995,9
2012. 2,755,8 587,4 1,014,8 1,420,9 572,3 835,2 845,4 444,7 21,714,7
2013. 2,758,3 584,6 955,5 1,489,6 566,3 868,0 859,5 469,7 22,530,3
2014. 2,851,5 580,9 991,0 1,517,6 564,4 876,9 893,0 429,1 22,772,7
Izvoz proizvoda i usluga (mlrd. $)
2005. 1,286,0 430,7 672,9 1,079 448,3 593,1 620,6 268,9 -
2006. 1,457,7 464,9 728,6 1,238,7 501,7 650,3 717,8 333,2 14,788,8
2007. 1,653,6 501,6 802,2 1,482,5 594,8 741,2 760,5 390,4 17,246,1
2008. 1,841,6 535,8 890,2 1,639,6 649,2 827,3 780,9 523,4 19,790,1
2009. 1,583,1 391,7 669,1 1,296,9 494,4 664,6 626,1 343,0 15,831,2
2010. 1,853,6 469,3 870,0 1,444,1 536,1 709,5 691,3 441,8 18,827,1
2011. 1,127,0 546,6 930,6 1,683,4 616,9 823,2 800,3 573,4 22,274,0
2012. 2,219,0 553,6 913,6 1,627,6 593,5 796,6 791,0 589,8 22,605,3
2013. 2,279,9 555,2 830,3 1,706,0 616,1 835,8 806,7 593,4 23,282,6
2014. 2,343,2 564,6 862,5 1,769,8 630,6 848,3 834,8 563,5 23,556,8
Saldo (mil. $)
2005. -721,175 45,375 64,359 144,779 -2,047 -9,130 -66,156 104,616 -
2006. -770,947 35,220 54,753 159,085 -16,247 -19,426 -66,464 125,994 329,7
2007. -718,542 30,977 73,656 228,734 -7,914 -34,379 -79,498 112,061 490,4
2008. -726,067 26,684 9,408 224,198 -18,861 -51,201 -85,349 153,407 433,8
2009. -395.436 -20,132 18,454 168,827 -14,333 -38,376 -54,075 90,979 488,2
2010. -512,657 -30,682 65,656 177,620 -41,849 -49,816 -66,510 123,146 534,8
2011. -579,995 -21,454 -53,554 183,688 -35,742 -73,338 -41,996 162,564 278,1
2012. -565,662 -33,856 -117,701 215,497 20,476 -57,832 -53,524 146,308 204.3
2013. -508,340 -29,344 -139,699 224,929 49,755 -52,235 -53,517 123,199 752,3
2014. - -16,272 - 260,545 64,778 -52,060 -56,821 133,042 784.1

Izvor: The World Bank (2016.): "Imports od goods nd services",

http://data.worldbank.org/indicator/BM.GSR.GNFS.CD, 05. travnja 2016.; The World Bank (2016.):
"Export of goods and services", http://data.worldbank.org/indicator/BX.GSR.GNFS.CD?
display=graph, 05. travnja 2016.
14
 Prema podatcima iz tablice evidentno je da uvoz na meunarodnoj razini biljei pad u
razdoblju pojave svjetske ekonomske krize, a od 2011. godine zabiljeen je ponovni rast.
Jednaki trend zabiljeen je i na strani izvoza, a loginim slijedom i s obzirom na konani
saldo. Pozitivan saldo biljee Njemaka, Italija i Rusija, a ostale zemlje ona negativan, pri
emu su vodee drave Japan i SAD.
Proraunski deficit i zaduenost zemalja G8 prikazuju se u tablici to slijedi (Tablica
6.).

Tablica 6. Proraunski deficit i zaduenost G8

God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija

Proraun (udio u BDP-u %)
2005. -2,6 1,2 -3,4 -1,8 -3,8 -2,1 -2,8 9,3
2006. -2,1 1,0 -3,1 -1,6 -3,6 -2,3 -2,7 8,0
2007. -4,8 0,9 -2,6 0,2 -1,5 -2,5 -2,7 5,5
2008. -12,1 0,6 -3,1 -0,1 -2,7 -3,2 -5,1 4,1
2009. -10,7 -0,4 -8,9 -3,1 -5,3 -7,2 -11,4 -7,9
2010. -10,1 -3,6 -8,3 -4,2 -4,2 -6,8 -10,0 -3,9
2011. -8,5 -2,1 -8,6 -1,0 -3,5 -5,1 -7,6 0,8
2012. -4,1 -1,5 -8,2 -0,1 -3,0 -4,8 -8,3 -0,02
2013. -2,8 -1,0 -7,9 -0,1 -2,90 -4,0 -5,7 -1,0
2014. -2,5 -0,3 -7,1 0,3 -3,0 -4,0 -5,7 -1,0
Zaduenost (udio u BDP-u %)
2005. 56,3 65,9 144,3 63,6 108,7 64,4 43,8 16,7
2006. 63,9 70,3 145,2 64,9 106,6 64,4 43,4 9,0
2007. 64,8 66,5 1441 66,8 103,6 78,1 44,5 8,5
2008. 76,0 71,3 153,1 66,8 106,1 79,0 52,3 7,9
2009. 87,1 81,3 166,8 74,5 116,4 81,7 67,1 11,0
2010. 95,2 83,1 174,8 80,3 119,3 85,2 78,4 11,4
2011. 99,4 83,5 189,5 77,9 116,4 86,2 81,8 11,7
2012. 100,8 88,1 196 79,7 123,2 89,6 85,3 12,7
2013. 101,2 87,7 220,3 77,4 132,4 92,4 86,2 14,0
2014. 102,98 86,5 226,1 74,9 132,5 95,3 88,2 17,9

Izvor: Trading Economics (2016.): "Government budget",

http://www.tradingeconomics.com/russia/government-budget, 05. travnja 2016.; Trading Economics
(2016.): "Government debt to GDP", http://www.tradingeconomics.com/government-debt-to-gdp, 05.
travnja 2016.
15
 Na primjeru drava grupe G8 uglavnom su kroz itavo razdoblje zabiljeene oscilacije
u proraunu. U 2014. godini sve drave G8, izuzev Njemake biljee proraunksi deficit koji
je vei od onog globalnog, izuzev Kanade. S gleita zaduenosti zemalja, sve biljee veu
zaduenost od globalne. Nazaduenije su Japan, Francuska i SAD, a najmanje zaduena
zemlja je Njemaka.
Posljednji pokazatelj, FDI, analiziraju se u nastavku (Tablica 7.).

Tablica 7. Izravna inozemna ulaganja - FDI (engl. Foreign Direct Investments)

God. SAD Kanada Japan Njemaka Italija Francuska UK Rusija Svijet
Priljev mil. $ Mlrd. $
2005. 138,327 25,901 5,460 59,856 19,637 85,179 252,653 15,508 -
2006. 294,288 60,294 -2,297 87,440 39,007 78,946 203,636 37,595 2,095.5
2007. 340,065 119,940 21,631 50,844 40,043 83,781 209,515 55,874 2,985,7
2008. 332,734 62,162 24,625 30,927 -9,500 67,999 253,454 74,783 2,387,2
2009. 153,788 23,804 12,226 56,669 16,574 18,380 14,547 36,583 2,318,5
2010. 259,344 28,596 7,441 86,053 9,937 38,889 66,735 43,168 1,747,5
2011. 257,410 40,132 -851,0 97,481 34,444 44,192 27,012 55,084 2,203,2
2012. 232,001 39,297 549,0 54,660 34,812 41,497 46,751 50,587 1,884,6
2013. 287,162 70,753 7,412 59,015 19,531 33,551 35,015 69,219 1,955,5
2014. 131,829 57,168 9,070 8,390 13,727 7,960 45,557 22,891 1,561,4
Odljev mil. $ Udio u BDPu
2005. 15,369 27,539 45,781 74,542 39,362 68,057 78,377 17,880 -
2006. 224,220 46,214 50,266 116,680 43,797 76,767 75,853 29,993 4,5
2007. 393,518 64,627 73,549 168,321 96,231 110,643 319,330 44,801 5,9
2008. 308,296 79,277 128,020 71,507 67,000 103,282 189,045 55,663 4,3
2009. 287,901 39,601 74,699 68,541 21,276 100,865 20,562 43,281 2,6
2010. 277,779 34,723 56,263 125,451 32,655 48,156 46,633 52,616 3,0
2011. 396,569 52,148 107,599 77,930 53,629 51,415 107,801 66,851 3,6
2012. 311,347 53,938 122,549 66,089 7,980 31,639 28,939 48,822 3,0
2013. 328,343 50,536 135,749 30,109 30,759 24,997 -14,972 86,507 3,2
2014. 336,943 52,620 113,629 112,227 23,451 42,869 -59,629 56,438 2,1

Izvor: The World Bank (2016.): "Foreign direct investment, net inflows (BoP, current, US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/BX.KLT.DINV.CD.WD/countries/1W?display=default, 05.
travnja 2016.; UNCTAD (2015.): "FDI outflows by region and economy";
http://unctad.org/en/Pages/DIAE/World%20Investment%20Report/Annex-Tables.aspx, 05. travnja
2016.
16
 Najvei priljev FDI-a u promatranom razdoblju biljee SAD, Kanada i Velika
Britanija. Njamanje vrijednosti evidentne su na primjeru Japana. Vano je istaknuti da drave
biljee znaajnije oscilacie tijekom ovoga razdoblja. S gledita odljeva FDI- a vodee zemlje
su SAD, Japan i Njemaka.

3.2. Problemi razvoja visok deficit SAD-a

Visok trgovinski deficit SAD-a i Japana predstavlja veliki problem ovim

ekonomijama. On znaajnije raste u razdoblju pojave i ekspanzije svetske ekonomske krize,
iako na primjeru SAD-a on u itavom razdoblju prisutan.
SAD probleme s deficitom vue jo iz povijesnih razdoblja, a najdue neprekinuto
razdoblje deficita zabiljeeno je izmeu 1970. i 1997. godine. Osim negativnog uinka
svjetske ekonomske krize, u promatranom je razdoblju na porast proraunskog deficita
utjecala i poveana potronja drave. U ovome razdoblju SAD biljei najvei deficit te se
drava suoava s nizom problema nastalih uslijed spomenute krize. Pri tome se izdvaja pad
dravnih prihoda, pad prihoda od poreza na dohodak kao najvanijeg izvora prihoda drave,
pad prihoda od porza nadobit, rast proraunskih rashoda (spaavanje financijske industrije,
stimuliranje gospodarstva kroz smanjenje poreznog optereenja i poticanje zapoljavanja).
Zbog takve situacije Kongres je donio odluku o ograniavanju dravne potronje putem
ravnomjernog smanjivanja rashoda za vojne i ostale svrhe uz iznimku mirovina i socijalnih
programa.6
Posljedino, 2013. godine zabiljeeno je znaajnije smanjenje deficita, a tome je
doprinjeo i rast poreznih prihoda, pogotovo od poreza na dohodak, ija je stopa poviena na
razinu prije krize.
Razlog visokog trgovinskog deficita u Japanu je smanjenje izvoza i poveanje
potranje za energentima. On se oslanja na iskljuivo na izvoz kako bi potaknuo ekonomski
rast (Europa i Kina), ali i dalje biljei puno vei uvoz od izvoza s obzirom da se, uslijed
negativnih globalnih prilika i utjecaja svjetske ekonomske krize izvoz smanjio za oko 70%.

6 Financijski klub (2014.): "Makroekonomski pokazatelji konkurentnosti SAD-a",

http://finance.hr/media/si/istrazivanje/2014-06-07-SAD.pdf, 06. travnja 2016.
17
4. AKTUALNE TEME G8

U ovome se poglavlju istrauje vanost i utjecaj grupe G8 na svjetska zbivanja i

meunarodne organizacije. Time se zapravo jo jednom doarava i procjenjuje njihov globalni
znaaj i utjecaj.
U konanici se razmatra mogunost oprosta dugova najsiromanijim zemljama na
temelju prethodnog istraivanja i zakljuaka autora.
Ovim se nastoji sveobuhvatno istraiti predmetnu temu rada i stvoriti osnovu za
utvrivanje konkretnih zakljuaka o predmetnoj temi rada.

4.1. Vanost i utjecaj na svjetska zbivanja

Godine 2009. odran je summit G8 u L'Aquili u Italiji. Na tom summitu tema je bila
poticanje zaposlenosti i nove smjernice pomoi zemljama u razvoju. Specifinost ovoga
summita oituje se u injenici da je to jedan od primjera suradnje G8 s globalno znaajnim
organizacijama, u ovome primjeru OECD-om. Integrirana suradnja OECD-a sa zemljama
lanicama i zemljama partnerima usmjerena je na poticanje investicija i ostalih izvora
inovacija u zemljama u razvoju. Istovremeno OECD pomae tim zemljama u razvoj internih
kapaciteta za generairanje prihoda putem stvaranja efikasnih poreznih politika koje e
doprinjeti njihovom buduem ekonomskom razvoju.7
Suradnja G8 i OECD-a oituje se u definiranju standarda dobrog poslovnog ponaanja
i ugovaranja. Pri tome se iz njihove integracije i blie suradnje definiraju standardi i pravila
namijenjeni globalnoj ekonomiji (engl. Global standards), a odnose se na vlasnitvo,
integritet i transparentnost. Ovaj pothvat nadopuna je prethodne Globalne povelje (engl.
Global charter) koja je proizala iz suradnje Njemake i G20. Njezin cilj je razviti skup
zajednikih naela i standarda kako bi se osigurao stabilan i odriv razvoj svjetskog
gospodarstva. Pri tome se izdvajaju instrumenti OECD-a kao to su Konvencija o

7 OECD (2016.): "OECD work with G8 for the 2009 LAquila Summit",
http://www.oecd.org/italy/oecdworkwithg8forthe2009laquilasummit.htm, 05. travnja 2016.
18
suzbijanju podmiivanja, Naela korporativnog upravljanja i Smjernice za multinacionalna
poduzea te slino.
Vrlo je vano pomenuti Agendu G8 iz 2007. godine kojom se utvruju sljedea
podruja od globalnog znaaja:
globalni rast i stabilnost;
sistemska stabilnost i transparentnost suradnja s grupom za financijsku stabilnost
(engl. Financial Stability Forum) koja surauje s ministrima financija;
sloboda investiranja, invesiranje u okoli i socijalnu odgovornost posebno vana
suradnja s OECD-om koji je odgovoran za provebnu predmetnih smjernica i utvrenih
principa na ovu temu. Izdvaja se i UNCTAD koji objavljuje podatke o spomenutoj
temi (engl. Investment Policy Review), NEPAD (engl. New Partnership for African
Development), APEC (engl. Asia Pacific Economic Cooperation) i sline;
promocija i zatita inovacija OECD i tijela UN-a, GSF (engl. Global Science Forum)
prepoznati su kao posebno znaajni dionici u ovome podruju kao i WIPO (engl.
World Intellectual Property Organization); Interpol, WHO (engl. World Health
Organizaion) i ostale;
klimatske primjene i enetgetska efikasnost UN;
transparentnost i odrivi rast WTO (engl. World Trade Organization);
borba protiv korupcije.8

Vano je naglasiti kako OECD i G8 usko surauju te se njiihovi predstavnici sastaju

kako bi razvili diskusije o tekuim problemima i temama, kao i o onim buduim. OECD
odrava sastanke Vijea 4 do 5 tjedana prije summita G8 kako bi se osigurala to efikasnija
koordinacija.
G8 ima poseban znaaj u meunarodnom monetarnom fondu (engl. International
Monetary Fund). Naime, Odbor guvernera (engl. The Bord of Governors) je najvie tijelo za
donoenje odluka MMF-a, a sastoji se od jednog guvernera i jednog zamjenika za svaku
dravu lanicu. Sve ovlasti MMF-a dodijeljene su ovom Odboru. U okviru njega navedene su

8 UN (2007.): "Growth ad responsibility in the world economy",

https://www.unglobalcompact.org/docs/about_the_gc/government_support/G8_Summit_2007_Heiligendam
m_Declaration.pdf, 05. travnja 2016.
19
kvote i glasake dionice za drave lanice. Upravo s tog gledita zemlje G8 imaju jedne od
najveih kvota glasakih dionica. Kanada ima 2,35% kvota i 2,25% glasova, Francuska ima
4.29% kvota i 4.09% glasova, Njemaka ima 5,67% kvota i 5,39% glasova, Italija 3,21%
kvota i 3,06% glasova, Japan 6,56% kvota i 6,23% glasova, Rusija 2,75% kvota i 2,63%
glasova, Velika Britanija 4,29% kovota i 4,09% glasova te SAD 17,68% kvota i 16,73%
glasova.9 Iz toga se daje zakljuiti kako G8 generalno ima 46,8% kvota i 44,67% glasova to
potvruje njihov izniman utjecaj na rad Odbora, a time i globalni znaaj s obzirom na vanost
u okviru djelokruga MMF-a.
Sve drave G8 lanice su WTO-a od 1995. godine izuzev Rusije koja je njezina
lanica od 2012. godine. Globalni znaaj i vanost G8, koji se oituje i kroz globalno
znaajne organizacije, ve je spomenut i u prvome poglavlju rada pri emu je dan pregled
svih summita koji su do sada odrani i meunarodno znaajnih tema o kojima se raspravljalo.
G8 ima poseban znaaj i vanost s obzirom na grupu G20 to se potvruje vodeim
pozicijama zemlja G8 u okviru G20 prema konkretnim ekonomskim pokazateljima kao to je
BDP, BDP po sanovniku i slino. Pri tome se posebno istie znaaj zemalja koje su lanice
Europske unije.

4.2. Oprost dugova najsiromanijim zemljama

Na temelju prakse nekih zemalja, kao to su Rusija, Kina i SAD, smatra se da e i

ostale drave, makar one globalno najrazvijenije, oprostiti dugove najsiromanijim zemljama.
Za to se zalau i neke od vodeih meunarodnih organizacija, kao i mnogi strunjaci i ostali
dionici.
Osvrt na provedene summite G8 daje zakljuiti kako se sve vie vode rasprave o
nainu i smjernicama pomoi najsiromanijim zemljama i kako se velika panja i napori
usmjeravaju upravo na tu temu. Prema tome, vjeruje se da e se i budue aktivnosti usmjeriti
prema navedenome, a jedan od glavnih instrumenata je svakako oprost duova.
Kao primjer se navodi Rusija koja je oprostila oko 140 milijardi dolara duga
najsiromanijim zemljama. Meu njima su Kuba, Irak, afrike zemlje, Mongolija, Afganistan,
9 IMF (2016.): "IMF Members' Quotas and Voting Power, and IMF Board of Governors";
https://www.imf.org/external/np/sec/memdir/members.aspx,06. tavnja 2016.
20
Sjeverna Korea, Sirija, Vijetnam, Etiopija, Alir, Kirgistan i Uzbekistan. Zapravo je veim
dijelom rije o starom sovjetskom dugu. Neki ovaj in smatraju etikim i moralnim, dok ostali
ukazuju na potrebu racionalnijeg razmiljanja i ponaanja. Meutim, smatra se da je to
rezultat realnog promiljanja o mogunosti spomenutih zemalja da vrate svoje dugove.
Takoer, jedna od praksi koja se primjenjuje pri navedenome je oprost duga pri emu se od
zemlje potrauje odreene usluge za provedeni in.
ak i u povijesnim zbivanjima postoji nekoliko sluajeva otpisa dugova na primjeru
mnogih zemalja. Stoga se smatra da e takav in pratiti i mnoge najrazvijenije zemlje svijeta u
suvremeno doba s obzirom da se za to zapravo i zalau, kao to je i prethodno istanuto.
21
ZAKLJUAK

Drave grupe G7/G8 predstavljaju najrazvijenije i industrijski najznaajnije zemlje

svijeta. One egzistiraju kao neformalna grupa i sastaju se jednom godinje kako bi
raspravljale o meunarodno najznaajnijim i tekuim temama. Pri tome se misli na globalno
zatopljenje, ekoloke nesree, terorizam, izbjeglike i ostale krize te niz drugih tema. Na
njihovim sastancima nastoji se definirati okvir i smjernice, odnosno strategije za rjeenje
tekuih problema pa se time potvruje njihov izniman globalni znaaj.
Od zaetaka djelovanja ove grupe Rusija je imala posebno mjesto s obziom da se
pripojila neto kasnije. Svojim je angamanom doprinjela znaaju i djelovanju grupe, ali i
ostalim dravama u svijetu. Meutim, nedavna nepovoljna dogaanja u Krimu rezultirala su
sankcijama za Rusiju i njezinim konaimm izbacivanjem iz grupe. Stoga u suvremeno doba
G8 ponovno prelazi u G7 grupu, ali na scenu dolazi i G20 grupa koja predstavlja zemlje
jednakih obiljeja kao i prehodna, ali u irem sastavu.
G7/G8 usko surauje s vodeim meunarodnim organizacijama kao to su OECD,
WTO, UN, G20 i druge. Na taj nain oni nastoje integrirano doprinjeti rjeavanju tekuih
globalnih problema i jaati suradnju meu dravama svijeta.
Konkretni ekonomski pokazatelji, pored navednoga, dodatno potvruju znaaj i
vanost drava lanica G7/G8 na globalnoj razini. Njihov visoki udjel u svjetskom BDP-u,
kao i niz ostalih pokazatelja vjerodostojna su potvrda navedenoga.
S obzirom da je pomo najsiromanijim zemljama svijeta vrlo esta tema na
summitima grupe G8 smatra se da e u tom smjeru usmjeriti svoje budue djelovanje. Jedna
od zemalja koja je to ve i uinila, djelomino ili u potpunosti, jest Rusija, ali jednaki trend
slijede i Sjedinjene Amerike Drave. Takoer, mnoge meunarodne organizacije pozivaju na
ovakav in kako bi se pomoglo najsiromanijim zemljama, ba kao i mnoge svjetski ugledne
osobe iz struke, pa se time dodatno potvruje ovakvo miljenje. Smatra se da e se takvim
djelovanjem dodatno potvrditi globalni znaaj ovih zemalja te potvrditi sva naela i
vrijednosti kojima se zalau u svom radu.
22
POPIS LITERATURE

Financijski klub (2014.): "Makroekonomski pokazatelji konkurentnosti SAD-a",

http://finance.hr/media/si/istrazivanje/2014-06-07-SAD.pdf
Hajnal, P. I. (2013.): The G8 System and the G20,
https://www.routledge.com/products/9780754645504
IMF (2016.): "IMF Members' Quotas and Voting Power, and IMF Board of
Governors"; https://www.imf.org/external/np/sec/memdir/members.aspx
OECD (2016.): "OECD work with G8 for the 2009 LAquila Summit",
http://www.oecd.org/italy/oecdworkwithg8forthe2009laquilasummit.htm
The World Bank (2016.): "Employment to population, 15+, (%)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default
The World Bank (2016.): "Export of goods and services",
http://data.worldbank.org/indicator/BX.GSR.GNFS.CD?display=graph
The World Bank (2016.): "Foreign direct investment, net inflows (BoP, current, US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/BX.KLT.DINV.CD.WD/countries/1W?
display=default
The World Bank (2016.): "GDP at market prices (current US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.MKTP.CD?display=default
The World Bank (2016.): "GDP per capita (current US$)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default
The World Bank (2016.): "Imports od goods nd services",
http://data.worldbank.org/indicator/BM.GSR.GNFS.CD
The World Bank (2016.): "Population: total",
http://data.worldbank.org/indicator/SP.POP.TOTL
The World Bank (2016.): "Surface Area (sq. km)",
http://data.worldbank.org/indicator/AG.SRF.TOTL.K2
The World Bank (2016.): "Unemployment total (% of total labor force)",
http://data.worldbank.org/indicator/NY.GDP.PCAP.CD?display=default
23
 Trading Economics (2016.): "Government budget",
http://www.tradingeconomics.com/russia/government-budget
Trading Economics (2016.): "Government debt to GDP",
http://www.tradingeconomics.com/government-debt-to-gdp
UN (2007.): "Growth ad responsibility in the world economy",
https://www.unglobalcompact.org/docs/about_the_gc/government_support/G8_Summit_2
007_Heiligendamm_Declaration.pdf
UNCTAD (2015.): "FDI outflows by region and economy";
http://unctad.org/en/Pages/DIAE/World%20Investment%20Report/Annex- Tables.aspx
UTORONTO (2016.): The Road to the G7's 2014 Brussels Summit,
http://www.g8.utoronto.ca/summit/2014brussels/road.html
UTORONTO (2016.): What are the G7 and G8?,
http://www.g8.utoronto.ca/what_is_g8.html
24
POPIS TABLICA I GRAFOVA

Tablica 1. Povrina teritorija i ukupan broj stanovnika G8....................................................................7

Tablica 2. BDP G8..............................................................................................................................................8
Tablica 3. BDP po stanovniku zemalja grupe G8 (000$)........................................................................9
Tablica 4. Stopa zaposlenosti i nezaposlenosti u dravama G8.........................................................11
Tablica 5. Uvoz i izvoz zemalja G8............................................................................................................14
Tablica 6. Proraunski deficit i zaduenost G8.......................................................................................16
Tablica 7. Izravna inozemna ulaganja - FDI (engl. Foreign Direct Investments).........................17

Graf 1. Kretanje BDP-a ($) G8.......................................................................................................................9

Graf 2. Kretanje BDP-a per capita ($)........................................................................................................10
Graf 3. Kretanje stope zaposlenosti (15-65 godina)..............................................................................12
Graf 4. Kretanje stope nezaposlenosti u dravama G8.........................................................................13
25