OBLIKOVANJE PROIZVODA U TURIZMU NA RAZINI TURISTIKE AGENCIJE

SEMINARSKI RAD

Kolegij:

Pula, veljaa 2016

Table of Contents
1. UVOD ............................................................................................................................ 1
2. CILJNI MARKETING ................................................................................................ 2
2.1.MARKETIKI PROGRAM ZA POJEDINE TURISTIKE PROIZVODE ................ 3
3. FORMULIRANJE MARKETIKOG MIKSA ............................................................... 4
3.1.1. Turistiki proizvod.................................................................................................... 5
3.1.2. Cijena ....................................................................................................................... 5
3.1.3. Promocija ................................................................................................................. 9
3.1.4. Prodaja i distribucija ............................................................................................ 10
3.2.Utvrivanje kalendara i zaduenja za provoenje pojedinih aktivnosti ....................... 11
3.3.Plan izdatka (budet) ................................................................................................... 12

4. TURISTIKI PROIZVOD ............................................................................................. 13

4.1.Dimenzije turistikog proizvoda ................................................................................. 13
4.2.Razine turistikog proizvoda ....................................................................................... 14
5. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 16
Literature............................................................................................................................... 17
 1. UVOD

Tema o kojoj u pokuat skupit sva saznanja je Oblikovanje proizvoda u turizmu na razini
turistike agencije jer sve ta saznanja i istraivanja su potrebna za unapreenje i bolje
oblikovanje proizvoda.

U prvom dijelu govorit u o ciljanom marketingu od kojeg sljedi marketing miks i

obrazloenjem svih indikator. Objasnit u to je marketing miks, kako se formulira. Objasnit
u pojedinano svaki indikator P4, te ukljuit i ostale P3 koji se spominju u drugim
literaturama koje za suvremeni maketing jednako bitne.

U drugom dijelu pokuat u pojasnit turistiki proizvod i njegova obiljeja uz pomo

primjera, te vanost intrnet komunikacije i aplikacija te ukljuit u temu proizvoda
destinaciske management kompanije koje za suvremeni marketing izvor informacija.
 2. CILJNI MARKETING

Ciljni marketing predstavlja suvremen pristup tritu koji poslovnim subjektima pomae da
bolje upoznaju mogunosti marketinga i usmjere svoj marketinki napor na one kupce koje
mogu najuspjenije zadovoljiti. Marketing turistike destinacije ima funkciju pribliavanja
turistike destinacije ciljnom trinom segmentu. Proces ciljnog marketinga nastaje nakon
analize okruenja i trita, a sastoji se od tri meusobno povezane aktivnosti. Prvi je proces
segmentacije trita, drugi je korak izbor ciljnog trita, dok tei korak ini pozicioniranje.

Slika 1. Proces ciljnog marketinga

Izvor: Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str. 142

Prije lansiranja na trite potrebno je izabrati segmente turistike potranje kojima je proizvod
destinacije namijenjen. Na osnovu toga moe se oblikovati i promovirati proizvod na ciljnom
tritu. Svaki od segmenata moe biti izabran kao ciljno trite na koje poduzee djeluje s
razliitim marketinkim spletom. Glavne varijable u procesu segmentacije su geografska,
demografska, psihografska, te ponaanje potroaa odnosno bihevioralna varijabla koja
obuhvaa uestalost uporabe, stavove, priliku u kojoj se kupuje te uoenu korist.

Geografska segmentacija podrazumijeva podjelu trita na osnovne geografske jedinice kao

to su regije, drave, gradovi, urbani prostori i sl. Ovaj se kriterij koristi kao osnova za trinu
segmentaciju. Demografska segmentacija obuhvaa varijable kao to su dob, spol, veliina
kuanstva, ivotni ciklus obitelji, dohodak, zanimanje, religija, rasa i sl. Psihografska
segmentacija dijeli kupce prema njihovom drutvenom sloju, stilu ivota te osobnim
obiljejima. Odnosi se na interese, miljenja i aktivnosti pojedinaca te vodi rauna o tome
kako pojedinac provodi svoje slobodno vrijeme, pa se temeljem toga moe uvidjeti turistiko
ponaanje1. Kod uestalosti uporabe, potroai mogu biti segmentirani na povremene, stalne i
izrazito este potroae, dok prilike u kojima kupuju mogu biti posebne prilike, godinje
putovanje, poslovno putovanje i sl. Turistika destinacija kroz ponovljenu kupnju osigurava
lojalnost turista te ponovni povratak u destinaciju. Kriterij stavova podrazumijeva stavove
koje potroai imaju prema vrsti proizvoda, prema marki proizvoda, uestalosti uporabe i
prilici. Stav prema proizvodu moe biti pozitivan, entuzijastiki, negativan, indiferentan te
zbog toga svaki navedeni stav zahtijeva poseban marketinki i promotivni program, a uoena
se korist odnosi na status, pogodnost, luksuz odnosno ekonominost. U turizmu to moe biti
oputanje, sloboda, zabava ili pak avanturizam, obrazovanje i sl.

Nakon segmentacije trita mora se odrediti ciljno trite, odnosno potrebno je izabrati
segmente koje e se nastojati privui i opsluivati. Nakon izbora ciljnog trita potrebno je
pozicionirati turistiki proizvod turistike destinacije. Pozicioniranje je smjetanje proizvoda
na jasno, zasebno i poeljno mjesto u odnosu na konkurentske proizvode u umovima ciljnih
potroaa. Kad je poduzee izabralo ciljno trite, mora se odluiti kako se pozicionirati u
dotinom segmentu. Turisti ocjenjuju i kupuju proizvode na osnovi percepcije i imida koji su
jedinstveni za svaki turistiki proizvod i uslugu pa zbog toga poduzee mora traiti
jedinstveni sklop konkurentskih prednosti koje e privui odreeni segment.

2.1.Marketiki program za pojedine turistike proizvode

Izrada marketikog programa za pojedine odluke na temelju na temelju kojih manadment

oekuje da da e ostvariti postavljene ciljeve na ciljnom tritu. Budui da se za svaki
turistiki proizvod zasebno definiraju ciljevi i ciljno trite, za svakoga od njih treba izraditi
marketiki program. Marketiki program za turistiki proizvod se sastoji od tri dijela:2

1. formuliranje marketing miksa

2. Utvrivanje kalendara i zaduenja za provoenje pojedinih aktivnosti po instumentima
marketikog miksa
3. Plan izdatka( budeta)

1
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str. 142
2
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine,srt. Cit.150
 3. FORMULIRANJE MARKETIKOG MIKSA

Marketing obuhvaa marketing miks koji predstavlja skup marketinkih instrumenata kojima
je potrebno upravljati kako bi se postigla to bolja reakcija na ciljnom tritu. Koncept
marketing miksa obuhvaa 4P-a koji ukljuuje proizvod (engl. product), cijenu (engl. price),
promociju (engl. promotion) i prodaju i distribuciju (engl. place). Navedeni elementi
marketing miksa moraju stjecati konkurentsku prednost, moraju biti prilagoeni potrebama
potroaa, te samim time moraju biti dobro kombinirani. Sve aspekte marketing miksa
potrebno je kontrolirati, poboljavati i unaprjeivati kako bi se stvorila to vea vrijednost za
potroae.

Slika 2. Marketiki miks

proizvod

cijena

promocija prodaja i distribucija

Izvor: Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.151

 3.1.1. Turistiki proizvod

Turistiki proizvod je zbir razliitih pogodnosti, usluga i dobara koji zadovoljavaju turistike
potrebe pojedinaca i skupina turistikih potroaa. Dakle, turistiki je proizvod s jedne strane
rezultat rada turistike ponude, a s druge strane je rezultat raspoloenja, elja i potreba
turistikih korisnika. Sukladno tome, turistiki se potroai razlikuju prema potrebama,
eljama i preferencijama, kupovnoj moi i zbog toga turistika destinacija ne moe ponudi
potpuno integriran turistiki proizvod jer je korisnik taj koji formira turistiki proizvod
navedenim potrebama i ostalim osobnim karakteristikama.

Perma drugim autorima, kau kako je turistiki proizvod turistike destinacije jedan ukupni
proizvod sastavljen od odreenog broja elemenata kao njegovih konstituirajuih dijelova, a to
su atraktivnost, pristupanost i uvjeti za boravak. Atraktivnost turistikog proizvoda
podrazumijeva kombinaciju razliitih elemenata prirodne atraktivnosti kao i drutvene
atraktivnosti (kulturno-povijesno naslijee, antropogeni imbenici, materijalna i nematerijalna
kultura, gastronomija i sl.). 3

3.1.2. Promocija

Kod odreivanja promotivne strategije potrebo je identificirati ciljnu skupinu, odrediti ciljeve
koji se ele postii promocijom, odrediti sredstva promocije te utvrditi poeljni miks
promotivnih komponenti. Kod sastavljanja promotivnog spleta potrebno je obratiti panju na
niz imbenika, a to su obiljeja ciljne javnosti, ciljevi promocije, obiljeja turistikog
proizvoda, obiljeja trita te obiljeja ostalih instrumenata marketinkog miksa.

Neki od osnovnih ciljeva promocije turistikog proizvoda koja se odnose na ciljano trite
odnosno na odabranu ciljnu skupinu, a navode sljedee ciljeve:4

- informirati turistike korisnike o prisutnosti odreenoga turistikoga proizvoda na tritu

- upoznati turiste s obiljejima i prednostima turistikoga proizvoda

- informacijama omoguiti turistu da se lake odlui

- stvoriti i odrati pozitivan imid na turistikom tritu

- projicirati odreenu trinu poziciju

3
Nevenka avlek i suradnici, Turizam-ekonomske osnove i organizacijski susutav, 2011 godina
4
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.cit. 152
- promovirati eljeno ponaanje turista

- promijeniti stavove

- stimulirati elju

Turisti mogu biti u potpunosti nesvjesni turistikog proizvoda destinacije, pa ukoliko je

veina nesvjesna cilj je na poetku izgraditi svjesnost forsiranjem prepoznatljivosti imena.
Marketing turistikog proizvoda destinacije i pojedinih organizatora ponude treba istraivati
zahtjeve turistike potranje i sukladno tome oblikovati svoj proizvod. Potranja za
destinacijskim turistikim proizvodom ovisi o njegovoj atraktivnosti i promociji na tritu.
Strategija promocije sastoji se od etiri temeljna oblika, a to su osobna prodaja, oglaavanje,
odnosi s javnou i unapreenje prodaje.

a) Oglaavanje

Oglaavanje je plaeni oblik neosobne komunikacije odreene organizacije s ciljnom

javnou. 5 Ovom vrstom promocije odvija se komunikacija pomou razliitih medija kao to
su novine, asopisi, radio, televizija, turistiki vodii i sl. Ovaj promotivni oblik djeluje izvan
mjesta proizvodnje i potronje te je namijenjen ostvarivanju dugoronih ciljeva kao to je
odravanje pozornosti ciljne skupine, stava, imida, trine pozicije proizvoda i sl. Dopire do
velikog broja ljudi i uz to pomae destinaciji da projicira specifian imid. Promidba i
oglaavanje ima za cilj informiranje o postojanju odreenog turistikog proizvoda, o
njegovim obiljejima, kvaliteti, te o drugim svojstvima koja mogu izazvati elju da se taj
proizvod vie koristi.

b) Odnosi s javnou

Odnosi s javnou predstavljaju smiljen, planiran i podravan oblik komunikacije odreene

organizacije (organizacije za upravljanje turistikom destinacijom) s njezinom okolinom
usmjeren k unaprjeenju, odravanju ili zatiti imida turistike destinacije ili njezinih
proizvoda. 6Odnosi s javnou predstavljaju komuniciranje s javnou u cilju njezinog
informiranja o novim turistikim proizvodima, specijalnim uslugama, cijenama i drugim
relevantnim imbenicima, koji znaajno pridonose da se u javnosti stvori povoljno miljenje i
pozitivno raspoloenje za koritenje odreenog turistikog proizvoda.

5
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.cit. 162
6
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.cit. 164
c) Unaprjeenje prodaje

Unaprjeenje prodaje ukljuuje aktivnosti kojima se potencijalni korisnici, posrednici u

prodaji i prodajno osoblje potiu na pruanje eljenih rezultata. Pogodno je u sluajevima
kada je nuno u kratkom roku utjecati na turistiku potranju i to kao odgovor na
nepredviene dogaaje, kao i uobiajene dnevne, mjesene ili sezonske fluktuacije. 7Tehnike
unaprjeenja prodaje koje se koriste kod korisnika turistikih proizvoda mogu biti rasprodaja
odnosno snienje, kuponi, pokloni, dodatne usluge te nagradne igre kako bi se ostvarili
odreeni ciljevi. U takve ciljeve ubrajaju se primjerice prodaja vika kapaciteta, poveanje
trinog udjela, suzbijanje promocije konkurencije, privlaenje i nagraivanje korisnika i dr.
Unapreenje prodaje, u promociji turistike ponude, podrazumijeva sve one aktivnosti i mjere
koje stimuliraju ponudu i olakavaju prodaju od proizvoaa proizvoda (usluga) pa sve do
turista kao korisnika, odnosno potroaa.

d) Osobna prodaja

Osobna prodaja predstavlja nastojanje da se ostvare odreene koristi posredstvom osobne

komunikacije izmeu prodajnog osoblja i potencijalnih korisnika turistikog proizvoda. 8Cilj
ovog oblika promocije je informirati potencijalnog korisnika o karakteristikama turistikog
proizvoda. Prilikom ove promocije korisnik posveuje veliku panju i pozornost jer se
razgovor odvija licem u lice, pa uz to prodava moe poruku prilagoditi potrebama i
interesima korisnika. Prednost ovog oblika promocije je to da je promocija usmjerena na
ciljnu skupinu, a da se ne gubi vrijeme i novac na podruja izvan interesa destinacije.

Navedeni oblici komunikacije su sredstva kojima se eli zainteresirati i privui turiste u

destinaciju. No kad se turist odlui na dolazak u destinaciju i kad se nae u turistikoj
destinaciji, potrebno je na odgovarajui nain prezentirati destinaciju odnosno njezine
sadraje. Takav oblik komunikacije sa posjetiteljima naziva se interpretacija. Interpretacija
predstavlja umjetnost prianja pria o lokalnoj zajednici, to je zbir izabranih injenica i
iskustava koja se mogu ispriati na emotivan i specifian nain.

Ovakvom se vrstom komunikacije eli postii to vee zadovoljstvo gosta, njihovog

ponovnog posjeta i irenja informacije.

7
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.cit. 164
8
Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.cit.165
Sukladno tome, danas upravo prie prodaju destinaciju te zbog toga destinacije stvaraju
interpretacijske programe kako bi se ostvarili odreeni ciljevi, ovim se programima
posjetitelje eli bolje informirati o destinaciji i njenoj kulturi, te im pomoi da se lake
prepoznaju i uvaavaju drutvene problemi i problemi okolia u lokalnoj zajednici. eli se
ojaati osjeaj pripadnosti i ponosa stanovnika lokalne zajednice te poveati ulaganja u zatitu
i obnovu prirodne i kulturne batine. Tehnike koje se koriste kod ovakve vrste komunikacije
su publikacije, muzeji i muzejske postave, razgledavanja uz pomo posebno educiranih
vodia, a u novije vrijeme koriste se zvune ture, tradicijski festivali, staze nasljea te
interpretativni centri. Uz osnovnu promociju putem promotivnog spleta promocija se moe
vriti i putem interneta. Internet marketing nalazi iroku primjenu u turizmu te je danas
neophodan alat marketinkog djelovanja, a poseban utjecaj ima kod brendiranja turistike
destinacije.

Pojavom interneta, posebno drutvenih mrea omoguena je dvosmjerna komunikacija gdje

su potroai u mogunosti da participiraju u razvoju destinacijskog brenda. Internetske
stranice pojedinanih lokacija i objekata pruaju konkretne informacije o odreenoj lokaciji ili
turistikom objektu, te donose vie informacija o pojedinostima smjetaja, cijenama,
pogodnostima i dodatnim uslugama. Zahvaljujui internetu, smanjuje se dominacija fizikih
proizvoda i fizike distribucije. Takoer se smanjuje masovna komunikacija sa velikim i
heterogenim segmentima jer se komunicira sa sadrajem namijenjenim tono ciljanoj grupi s
ciljem stvaranja predodbe o destinaciji ili odravanju pozitivnog imida destinacije. Utjecaj
interneta djeluje na marketinki splet jer su njegove komponente postale prilagodljive,
interaktivne, dinamine i transparentne. Internet kao kanal promocije i prodaje turistikih
proizvoda ima sve vee znaenje zbog brzine, dostupnosti, velikog broja raspoloivih
informacija, kao i mogunost detaljne analize uinkovitosti kampanja oglaavanja turistike
ponude odreene destinacije. Takoer je i medij koji slui u svim fazama putovanja, od
prikupljanja informacija, preko planiranja putovanja, rezervacije i kupnje usluga, do kasnijeg
prisjeanja i dijeljenja doivljaja s drugima jer preko drutvenih mrea na internetu ljudi dijele
turistike informacije. Oni dijele svoj doivljaj destinacije na internetu putem slika, video
materijala, blog lanaka, zapisa i sl. Temeljem toga, drutvene mree imaju snanu
sposobnost irenja informacija u jako kratkom vremenu na velikom geografskom podruju.
Uz to, gost putem web stranica, prije odluke o izboru destinacije, esto virtualno obie sve to
ga zanima i nastoji donijeti za sebe najbolju odluku.
 3.1.3. Cijena

Cijena turistikog proizvoda predstavlja instrument postizanja ciljeva turistike destinacije.

Cijenu proizvoda u turizmu odreuje turistiko trite pri emu je teite na utjecaju
potranje. Vrlo je vaan odnos cijene i kvalitete proizvoda i opaanje tog odnosa od strane
potroaa. Strategija cijena turistikog proizvoda u destinaciji mora uvaavati specifinosti i
karakteristike turistikog trita. Mora se obratiti pozornost na visoku elastinost turistike
potranje na promjene cijena, na mogunost da konkurencija naglo snizi cijene, takoer se
mora paziti na dvojne cijene odnosno na vansezonske i sezonske cijene, te mora postojati
visoka ukljuenost potroaa u politiku cijena. 9

Postoje odreeni imbenici koji utjeu na odluke o cijenama, a dijele se na eksterne i interne
imbenike. Eksterni imbenici podrazumijevaju dogaaje u okruenju odnosno turistikom
tritu, dok se pod interne imbenike ubrajaju dogaaji u samim poduzeima turistike
privrede ili turistike destinacije. Eksterni imbenici su potranja, konkurencija, priroda
trita, gospodarska politika i sl. Interni imbenici su marketinki ciljevi, trokovi i strategija
marketing miksa. Destinacija ne moe utjecati na vanjske imbenike u sluaju brzih
promjena, no s druge strane moe kontrolirati i usmjeravati interne imbenike

Potranja je vrlo bitan imbenik koji utjee na formiranje cijene posebice zbog svoje
elastinosti. Opaanje potroaa o cijeni proizvoda odreuje maksimalan potencijal za
kupovinu turistikog proizvoda. Na djelovanje potranje utjee i njihov osobni dohodak, pa
sukladno tome marketinki strunjaci moraju upoznati razloge njihove kupovine i nain
donoenja odluke o kupnji.

Trokovno orijentirana strategija odnosi se na odreivanje cijena na temelju ili ukupnih ili
marginalnih trokova. Ova se strategija koristi ondje gdje je relativno lako utvrditi trokove i
smatra se prikladnom i za turiste i za poduzea. Kod ovakve politike, poduzea ne koriste
situaciju kad potranja raste da bi poveali cijene, ve prihvaaju cijene dovoljne da pokriju
trokove.

9
Josip Senei, mareting menadment u turizmu, 2006 godine
 3.1.4. Prodaja i distribucija

Prodaja u turizmu je veoma specifian proces, zbog specifinosti turistike ponude, proizvoda
i potranje. Cilj prodaje je uiniti turistiki proizvod raspoloivim i dostupnim potencijalnim
potroaima u odreenom vremenu i na odreenom mjestu. Osnovna specifinost je to to se
prodaja obavlja u mjestu boravka turista, a turistiki se proizvod konzumira na drugom mjestu
i u drugo vrijeme. Dakle, odluka potroaa pokuava se stvoriti u mjestu njegova boravka, a
realizira se u destinaciji. Kanale prodaje ini skup neovisnih organizacija koje sudjeluju u
procesu u kojem proizvod ili usluga postaju dostupni potroau. Kanali prodaje mogu biti
izravni i neizravni. Izravni kanali prodaje su subjekti turistike ponude u destinaciji i prodaju
proizvode u izravnom kontaktu s kupcima odnosno turistima. Prodaja se vri izravnim
kontaktom putem recepcije, internet prodajom, izravnom potom i sl. S druge strane postoje
tri temeljna indirektna puta prodaje na turistikom tritu, a to su:

- prodaja preko turoperatora

- prodaja preko posrednika turistike agencije

- prodaja preko prijevoznike organizacije

Zbog blizine emitivnom tritu, iskustvom i specijalizacijom, posrednici mogu ponuditi bolju
prodajnu snagu od same turistike destinacije,te na njih nositelji ponude prenose funkciju
prodaje proizvoda. Dogovaraju se o uvjetima prodaje, no posrednik zakupljuje kapacitete
prodaje za svoj raun i u svoje ime. Posrednici u kanalima distribucije turistima pruaju
potrebne informacije u pravo vrijeme i na pravom mjestu da bi turisti mogli donijeti odluku o
izboru destinacije, pa tako i odluke o odgovarajuim nainima i oblicima rezerviranja,
kupovanja i plaanja turistikih usluga. Kod toga turoperatori oblikuju cjeloviti paket usluga
koji se promovira u katalozima, prospektima i brourama te se distribuira preko detaljistikih
posrednikih organizacija. Aranmane koje agencije prodaju turistima sadre ponudu
proizvoda koju turisti koriste u destinaciji. Pri prodaji i distribuciji turistikog proizvoda
navodi organizaciju za upravljanje turistikom destinacijom10 koja moe preuzeti razliite
uloge, to znai da moe biti savjetnik, posrednik te proizvodni menader.

Uloga savjetnika podrazumijeva da organizacija za upravljanje turistikom destinacijom prua

usluge savjetovanja dobavljaima pojedinih komponenti turistikog proizvoda. Pritom se

10
Destinacijske menadment kompanije,Prirunik za razumijevanje poslovanja i uspjeni marketing,UHPA,
2008 godine,PDF
misli na provoenje istraivanja i informiranja, usmjeravanja, motiviranja i koordiniranja
navedenih subjekata. Uloga organizacije za upravljanje turistikom destinacijom kao
posrednika u prodaji i distribuciji se sastoji u pruanju usluge rezervacije i prodaje prava na
koritenje komponenti pojedinog turistikog proizvoda turistima za raun dobavljaa.
Organizaciji kao posredniku je vano i ostvarenje neekonomskih ciljeva poput odrivog
razvitka turistike destinacije, optimalnog zadovoljenja potreba i elja ponude i potranje,
zadovoljstvo posjetitelja turistike destinacije i dr.

Uloga proizvodnog menadera podrazumijeva da organizacija za upravljanje turistikom

destinacijom oblikuje jedan ili nekoliko poluintegriranih turistikih proizvoda destinacije te ih
samostalno ili u suradnji s drugim organizacijama prodaje i distribuira na ciljno trite.

3.2. Utvrivanje kalendara i zaduenja za provoenje pojedinih aktivnosti

Formulirajui marketing miks za pojedini turistiki proizvod potrebno je definirati aktivnosti

za budunost postavljenih ciljeva. Za svaku planiranu aktivnost treba odrediti rok izvedbe te
skupinu dionika koja e bit odgovorna za njezinu provedbu. Radi preglednosti moe se
prikazat za svaki turistiki proizvod.

Slika 3. Turistiki proizvod X-proizvodni menader Y

Instrument/aktivnost Rok izvrenja (od-do) Odgovorna osoba (skupina

mar.miksa dionika na koju se odnosi)
Proizvod datum Ime/prezime- naziv
-aktivnost 1
- aktivnost
Cijena
- aktivnost1
- aktivnost
Promocija
- aktivnost
Prodaja I disrtibucija
- aktivnost
Izvor: Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.173
 2.4. Plan izdatka (budet)

Iznos u novcu koji se namjerva utroiti u odreeno vrijeme radi provedbe planiranih
aktivnosti naziva se budetom. Ima razliitih metoda budetiranja, najprihvatljivija je naravno
ona ciljana, koja ukljuuje raspoloivost sredstavarazinu prodaje, visinu budeta konkurencije
I sl. Plan trokova izruje se za svaki turistiki proizvod destinacije zasebno, ulaze:

-trokovi istraivanja,

-trokovi razvoja proizvoda,

-trokovi promocije,

-trokovi prodaje i distribucije,

-ostali nerasporeeni trokovi.

Slika 4. Primjer kalkulacije cijene po osobi

Izvor: DMC, Prirunik UPHA, 2008 godine, str.136, PDF

4. TURISTIKI PROIZVOD

Turistiki proizvod je kompleksan sklop razliitih pojedinanih fizikih proizvoda i

neopipljivih usluga iz razliitih komercijalnih i nekomercijalnih domena, npr. smjetaj,
ugostiteljstvo,kultura, prirodna batina, sport i rekreacija, zabava, itd. koje posjetitelj
konzumira za vrijeme turistikog putovanja. Potrebno je, nadalje, imati na umu da se
turistiki proizvod moe sagledavati i definirati iz razliitih perspektiva. Iz perspektive turista,
turistiki proizvod je cjelokupno iskustvo putovanja, od trenutka odlaska od kue do trenutka
povratka. Iz perspektive destinacije, turistiki proizvod je integrirani skup proizvoda iz
domena atrakcija, smjetaja, ugostiteljstva i zabave. Iz perspektive poslovnih jedinica,
turistiki proizvod je usluga smjetaja, prehrane, pia; paket aranman ili izlet.

4.1. Dimenzije turistikog proizvoda

Turistiki proizvod moe imati vie dimenzija. Najue se moe sagledati kao proizvodna
jedinica, dakle kao pojedinana usluga, fiziki predmet/objekt ili neko dogaanje (npr.
masaa, izlet, etnica uz more, plaa, muzej, karnevalska povorka, itd.). Sljedea je dimenzija
proizvodna linija koja je zapravo skup srodnih i/ili komplementarnih proizvodnih jedinica
koje sainjavaju npr. kulturni turizam, zdravstveni turizam, sunce i more, avanturizam,
itd. Primjerice, proizvodna linija kulturnog turizma moe se sastojati od starogradske jezgre,
muzeja i crkve u nekom mjestu, te organiziranog voenja turista.

Proizvodne linije mogu imati razliitu duinu, tj. mogu se razlikovati u svojoj
kompleksnosti. Primjerice, u nekom veem gradu proizvodna linija kulturnog turizma moe
ukljuivati i vei broj povijesnih zgrada, razliitih vrsta muzeja, izlobe i festivale, tematska
voenja, i paket aranmane, itd.

I na kraju, proizvodni miks kao skup proizvodnih linija koje se nude posjetiteljima u nekoj
destinaciji. Proizvodni miks destinacija moe varirati u irini, tj. u broju proizvodnih linija
koje su razvijene.

Destinacije mogu birati razliite strategije razvoja turistikog proizvoda. Jedna opcija moe
biti irenje proizvodnog miksa, tj. dodavanje novih proizvodnih linija. Tada se, primjerice, uz
osnovni proizvod sunca i mora dodaju kongresni turizam i/ili zdravstveni turizam i/ili
neke druge linije. Druga opcija moe biti produivanje postojeih proizvodnih linija
dodavanjem novih proizvodnih jedinica. To mogu biti zahtjevni projekti kao otvaranje novog
muzeja ili interpretacijskog centra, ali mogu biti i daleko jednostavnije aktivnosti kao to je
osmiljavanje i provoenje originalnih programa voenja i razgleda, novih tematskih paket
aranmana ili izleta. Pri tome valja uvijek razlikovati proizvodne jedinice koje su primarne
(ili sr), tj. one koje su osnovni razlog odabira destinacije ili koje motiviraju dolazak
posjetitelja i one sekundarne (ili pratee) koje, meutim, ipak igraju veliku ulogu u
stvaranju sveukupnog kvalitetnog turistikog proizvoda.

Primjerice, primarne proizvodne jedinice su atrakcije i aktivnosti kao to je na primjer

Oktoberfest, slapovi na Plitvicama, dubrovaki stari grad. Dobro osmiljeni izleti i paket
aranmani koji ukljuuju razliite atrakcije i aktivnosti takoer mogu biti primarne
proizvodne jedinice. Hoteli, restorani, trgovine, info-punktovi i slino najee su sekundarne
proizvodne jedinice.

4.2. Razine turistikog proizvoda

Turistiki proizvod se moe razvijati i u odnosu na razliite razine kompleksnosti, a to se

ponajprije primjenjuje na razine kompleksnosti pojedinih proizvodnih jedinica kako su
prethodno opisane. Tako osnovni proizvod zadovoljava neku osnovnu potrebu. Na primjer
soba s krevetom, zadovoljava osnovnu potrebu za odmorom u prostoru koji je zatien.

Oekivani proizvod ukljuuje predmete i usluge, tj. dodatke osnovnom proizvodu koje gost
apsolutno oekuje, uzima zdravo za gotovo sukladno nekom obliku propisane diferencijacije
proizvoda. Npr. hotel od 4* mora imati telefon i TV u sobi, room service, otvoreni i
zatvoreni bazen. Hotel s 2* mora imati telefon uz recepciju, zajedniki TV salon i
posluivanje doruka i veere. Plaa s plavom zastavom mora imati tueve, ureen ulaz u
more, itd. Osnovni proizvod mora biti nadopunjen oekivanim proizvodom, ali ne zahtijeva
podravajue proizvode.

Podravajui proizvodi su dodaci kojima se prua neka dodana vrijednost ili se koriste kako
bi se proizvod diferencirao od konkurenata. U hotelu s 4* wellness centar predstavlja
podravajui proizvod. U hotelu s 2*, TV u sobi predstavlja podravajui proizvod. Problem s
podravajuim proizvodima je to ih konkurencija vrlo lako kopira, te to jednom kada ih svi
nude oni prestaju biti podravajui i postaju oekivani proizvodi. U svakom sluaju,
podravajui proizvodi moraju biti dostupni gostu kada je za oekivati da e ih on/ona
zahtijevati i izuzetno je vano da ponueni podravajui proizvodi zadovolje ili ak premae
oekivanja gosta. Tek tada stvarno slue svojoj svrsi da prue dodanu vrijednost i/ili
diferenciraju.
Istraivajui za uspjeno provoenje programa u mnogim literaturama spominje se DMC,
destinaciske menadment kompanije, koje su upoznate sa svim karakteristikama odreene
destinacije, te one olakavaju provedbu ciljeva marketing miksa. Od usluge smjetaja,
ugostiteljstva, izleta te sveg potrebnog za zadovoljstvo potroaa, ka krajnjem cilju marketing
miksa ako se uzmu u obzir i ostala 3P.
5. ZAKLJUAK

Danas na turistikom tristu dogaaju se brojne promjene, i potrebno je unapreenje i

sagledavanje mnogih faktora za oblikovanje proizvoda. Marketing miks sa svojim osnovnim
instrumentima nije dovoljan te mu se jo pridodaju ostali 3P, koji mogu poboljati turistiku
ponudu na tritu.

Turistika destinacija, kao turistiki proizvod mora odabrati ciljna trita i na njih primijeniti
odgovarajui marketinki splet, koji e biti dovoljno privlaan i uinkovit da privue
potencijalne turiste, to bi rezultiralo uspjenom razvoju i zadravanju destinacije na tritu.
Turistiki proizvod potrebno je da raspolae atraktivnim, komunikativnim i receptivnim
imbenicima, odnosno prirodnim, drutvenim, antropogenim, kulturno-povijesnim,
prometnim i drugim privlanim imbenicima kao i onim neophodnim za smjetaj, prehranu,
odmor, rekreaciju i zabavu turista na temelju ega se kreira turistika ponuda odnosno,
turistiki proizvod. Temeljni zadatak turistike destinacije je da privue im vei broj
potencijalnih potroaa, kako bi prodala svoj turistiki proizvod, a to moe postii samo sa
dobrom komunikacijom sa tritem, kvalitetnim marketingom i promocijom.
Turistika destinacija mora uspjeno prezentirati svoju ponudu koja mora sadravati sve bitne
elemente kao to su atrakcije, receptivni kapaciteti te dostupnost kako bi turistu pruila
"vrijednost za novac" i zadovoljila njegove turistike potrebe.

Suvremenom tehnologijom, anketama i ostalim aplikacijama moe se do do potrebnih

informacija za bolju, prilagodljivu i kvalitetniju ponudu. Ulaskom u EU imam i novu
direktivu koja titi potroaa, te turizam ulazi u doba digitalizacije, standardizacije te
trasparentnost prema potroaima. Dananja konkurencija je velika, ivimo u vrijeme
globalizacije i gdje nam je sve pri ruci, te je potrebno napraviti prepoznatljiv proizvod kojeg
nitko nema.
Literatura

1. Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine

2. Josip Senei, Mareting menadment u turizmu, 2006 godine
3. Nevenka avlek i suradnici, Turizam-ekonomske osnove i organizacijski susutav, 2011
godina

Internet

1. DMC, Prirunik UPHA, 2008 godine, str.136, PDF

Slike:

1. Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str. 142

2. Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.151
3. Kriman Pavlovi D., Marketing turistike destinacije,2008 godine, str.173
4. DMC, Prirunik UPHA, 2008 godine, str.136, PDF