INTERNACIONALNI UNIVERZITET TRAVNIK U

TRAVNIKU
EKONOMSKI FAKULTET TRAVNIK U TRAVNIKU

OPĆI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI

(GATT)
SEMINARSKI RAD

Predmet: Međunarodna ekonomija

Profesor: Prof.dr. Olgica Nestorović

Mentor: Doc.dr. Lejla Skopljak Studentica: Žana Alić, E-34/19

Travnik, decembar 2020.

 SADRŽAJ

1. UVOD...............................................................................................................3
1.1. Problem i predmet istaživanja.....................................................................................3
1.2. Cilj istraživanja...........................................................................................................3
1.3. Hipoteza......................................................................................................................3
1.4. Metode.........................................................................................................................3
1.5. Struktura seminarskog rada.........................................................................................3
2. GATT (Opći sporazum o carinama i trgovini)..................................................4
2.1. Nastanak i pojam GATT-a..........................................................................................4
2.2. Principi GATT-a.........................................................................................................5
2.3. Odredbe GATT-a........................................................................................................6
2.4. Runde pregovora.........................................................................................................7
2.4.1. Šesta runda pregovora- Kenedi runda..................................................................8
2.4.2. Sedma runda pregovora- Tokijska runda.............................................................9
2.4.2. Osma runda pregovora- Urugvajska runda..........................................................9
2.5. Nedostaci GATT-a...................................................................................................11
2.6. Razlike između GATT-a i WTO (World Trade Organization).................................11
3. ZAKLJUČAK................................................................................................13
4. LITERATURA...............................................................................................14

2
1. UVOD

1.1. Problem i predmet istaživanja

Predmet seminarskog rada jeste da s obzirom na prava i razlike u slobodnom trgovanju

među zemljama predstavi Opći sporazum o carinama i trgovini – GATT (General
agreement of term and conditions of trade) kao jedan od mnogobrojnih proizvoda
globalizacije i liberalizacije u oblasti ekonomije. GATT kao instrument trgovinske
saradnje zemalja potiče svjetsku trgovinu i predstavlja prvi korak liberalizacije trgovine i
oslobađanje od protekcionizma.

1.2. Cilj istraživanja

Cilj seminarskog rada je u skladu sa teorijskim karakteristikama predstaviti djelovanje

GATT-a i njegov utjecaj na savremenu primjenu i donšenje zakona o carinama i taksama.

1.3. Hipoteza

Kako je GATT utjecao na liberalizaciju međunarodne trgovine?

1.4. Metode

Pri izradi seminarskog rada korištene su sljedeće naučne metode:

Metod deskripcije pri opisivanju činjenica, procesa, predmeta te utvrđivanju veza između
istih. Metod kompilacije koji podrazujeva preuzimanje tuđih opažanja, stavova i
zaključaka. Metod komaparacije ili upoređivanja istih ili srodnih činjenica odnosno
upoređivanje sličnosti i razlika među njima. Metod sinteze je postupak kojim se spajaju
jednostavne misaone tvorevine u složene. Metod analize za raščlanjivanje složenih
tvorevina na njihove jednostavnije dijelove kako bismo svaki dio izučili posebno.

1.5. Struktura seminarskog rada

Ovaj rad sastoji se od četiri poglavlja. U prvom poglavlju „Uvod“ prikazana je definicija
problema, cilj rada i metode koje su korištene pri pisanju rada, te struktura samog rada.U
drugom poglavlju “GATT“ opisan je put nastanka GATT-a, principi i odredbe GATT-a, te
runde pregovora koje su vođene sa akcentom na šestu, sedmu, osmu rundu, ukazano je na
neke od nedostataka GATT-a, ali i na razlike između GATT-a i WTO. U trećem poglavlju
„Zaključak“ iznosi se stav o cijelom radu, nastoje se istaknuti važne činjenice i ključna
saznanja iz rada. Zadnje, četvrto poglavlje seminarskog rada sadrži popis literature koja je
korištena prilikom izrade ovog rada.

3
2. GATT (Opći sporazum o carinama i trgovini)

Prema Ćuzović1 Trgovina kao posebna privredna djelatnost ima zadatak da svojim
posredovanjem u prometu organizuje redovnu razmjenu između proizvodnje i potrošnje, da
obezbjedi ponudu roba i usluga u količinama i asortimanima koje tržište traži, u vrijeme
kada se traži, po cijenama i drugim uslovima koje su kupci spremni da prihvate.

Za svaku zemlju su bitni momenti odnosa sa inostranstvom jer čine dio ekonomske
aktivnsoti svake zemlje. U savremenom svijetu nijedna zemlja bez obzira na svoje
razvojne potencijale i uslove nije sama sebi dovoljna, posebno ne u ekonomiji i
ekonomskom razvoju. Zbog toga kažemo da su sve ekonomske zemlje upućene jedna na
drugu, odnosno u stanju su međusobne uslovljenosti i zavisnosti.

Međunarodna trgovina predstavlja razmjenu roba i usluga preko državnih granica. U većini
zemalja čini značajan dio BDP-a. Iako je međunarodna trgovina prisutna tokom historije,
njen ekonomski, socijalni i politički značaj se povećao zadnjih nekoliko vijekova,
uglavnom zbog industrijalizacije, razvoja transporta, globalizacije i multinacionalnih
korporacija. Zapravo, rastuća međunarodna ekonomija je ono što se pograzumjeva pod
pojmom globalizacija2.

Prema Petrović3 Spoljna trgovina podrazumjeva prekogranični promet (izvoz i uvoz) robe i
uskuga. Odnosno o transferu prodate robe i pružanju usluga između preduzeća kupca i
prodavca, pri čemu se jedan od učesnika nalazi na teritoriji jedne, a drugi na teritoriji druge
države. U spoljnotrgovnskom poslovanju je od posebnog značaja zaštita domaće
proizvodnje, kako za nerazvijene tako i za razvijene zemlje. Postoji veliki rizik u
poslovanju usljed čega proizilazi potreba poznavanja i najudaljenijih tržišta u svijetu,
njihovih spoljnotrgovinskih deviznih, carinskih, kreditnih i valutnih sistema. Sistemi carina
i carinske politike spada u vrlo složen mehanizam ostvarivanja spoljne politike. Pored
carinskih ograničenja, postoji čitav niz zabrana i ograničenja (restrikcija) kojim se reguliše
prekogranični promet roba i usluga.

2.1. Nastanak i pojam GATT-a

GATT se pojavio kao odgovor na preotekcionističku trgovinsku politiku iz 1920-ih i 1930-

ih godina. SAD su iz II svjetskog rata izašle kao jedina industrijska sila sa netaknutim
kapitalnim tokovima i preuzele su vodeću poziciju u podsticanju poslijeratne liberalizacije
međunarodne trgovine. Kako je SAD dominirala u oblasti tehnologije i industrije imala je
velike izazovne mogućnosti koje su mogle doći do izražaja samo u uslovima otvorenog
tržišta. Posvećenost SAD slobodnoj trgovini se reflektirala u formiranju institucionalnog

1
Ćuzović, S.: Trgovina-principi, struktura, razvoj, Ekonomski fakulet u Nišu, Niš, 2009, str. 29.
2
http://sr.wikipedia.org/sr/trgovina (datum pristupa: 28.12.2020.)
3
Petrović, N.: Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje, Visoka poslovna škola iz Čačka, Čačak, 2010, str. 13.

4
okvira za međunarodne ekonomske i političke odnose. Ideja je bila da ovaj okvir obuhvati
IMF (Međunarodni monetarni fond) odgovoran za pružanje pomoći zemljama članicama
kada zapadnu u kratkoročne-bilansne probleme. IBRD (Međunarodnu banku za razvoj i
obnovu) zaduženu za pitanja ekonomskog razvoja i ITO (Međunarodnu trgovinsku
organizaciju) za međunarodnu razmjenu. Umjesto ITO zaključen je Opći sporzaum o
carinama i trgovini (GATT) koji je tu ulogu obavljao sve do 1995. god. kada je tu ulogu
preuzela WTO ( Svjetska trgovinska organizacija)4.
GATT je i međunarodna organizacija i multilateralni ugovor čiji je temeljni cilj smanjiti ili
ukloniti carine i druge prepreke trgovini te liberalizirati svjetsku trgovinu. Sa sjedištem u
Ženevi, GATT je forum za rješavanje međunarodnih trgovinskih sporova održavanjem
krugova pregovora. GATT reguliše meunarodne trgovinske probleme kao što su
kvntitativna ograničenja, iznenađujuće carine, uvozne dadžbine, suvbencije itd.
U cilju liberalizacije međunarodne razmjene nakon II svjetskog rata, opterečene
ptrotekcionisktičkim mjerama uvedenim ranih tridesetih godina, 23 zemlje učesnice
konferencije UN u Havani, aprila 1946. godine započele su pregovore o sniženju carina.
Ostvareno je oko 45.000 carinskih koncesija koje su obuhvatile jednu petinu svjetske
trgovine u vrijednosti od 10 milijardi dolara. 5 Zemlje su se dogovorile da se postignuti
sporazumi zaštite privremenim prihvaćanjem neko trgovniski pravila iz nacrta povelje o
ITO. Postignute carinske koncesije i trgovinska pravila obuhvaćena su GATT-om ( Općim
sporazumom o carinama i trgovini koji je stupio na snagu 1. janara 1948.godine i bilo je
predviđeno da predstavlja samo privrmeneo, prijelazno rješenje za regulisanje
međunarodne trgovine na multilateralnom nivou, sve do stupanja na snagu pravila ITO. Da
bi stupio na snagu, GATT nije zahtjevao ratifikaciju od strane američkog Kongresa što je
omogućilo da on ostane na snazi tako dugo.

2.2. Principi GATT-a

Prema Bijelić6 Osnovni principi koje je GATT ustanovio su:

 klauzula najpovlašćenije nacije kojom su strane ugovornice recipročno jedna

drugoj, odobravale trgovinske koncesije sa tim da su te ustupke uživale i druge
strane ugovornice, što se praktično realizuje kroz princip nediskriminacije strana
ugovornica GATT-a,
 princip nacionalnog tretmana koji onemogućava diskriminaciju roba na
nacionalnom tržištu porijeklom iz drugih država,

4
http://www.moj-bankar.hr/kazalo/O/op/%C4%87i-sporazum-o-carinama-i-trgovini-GATT
(datum pristupa: 28.12.2020.)
5
Popović, T.:Svjetska trgovinska organizacija, Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1996, str. 9.
6
Bijelić, P.: Međunarodna trgovina, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu,
Beograd, 2008, str. 438.

5
  princip pregovaranja i konsolidovanja carinskih koncesija koji podrazumjeva
održavanje redovnih trgovniskih pregovora. Strana ugovrnica GATT-a na kojima se
razmjenom carinskih koncesija carinske stope u međunarodnoj trgovini snižavaju,
GATT garantuje da se tako snižene carine ne mogu povećavati naknadno,
 princip zabrane kvantitativnih ograničenja je princip uveden još nastankom GATT-
a što znači da su kavantitativna ograničenja u međusobnoj trgovini strana ugovrnica
GATT-a zabranjena, a sva postojeća su morala biti prevedena na carinske stope
koje GATT vidi kao jedine legitimne instrumente spoljnotrgovinskih politika,
 princip predvidljivosti koji podrazumjeva da su sva pravila GATT-a jasno izražena
i shvaćena od strana ugovrnica i da se tačno može predvidjeti procedura postupanja
po tim pravilima,
 princip nereciprociteta za zemlje u razvoju je kasnije dodat, a podrazumjeva da ove
zemlje ne moraju na odobrene koncesije odgovarati koncesijama u istoj mjeri, čime
im se omogućava povoljniji položaj u međunarodnoj trgovini koji treba da omogući
njihov brži razvoj.

Klauzula najpovlašćenije nacije je odredba (klauzula) međunarodnih trgovinskih ugovora

prema kojoj se ugovorne strane obavezuje da će jedna drugoj omogućiti sva prva i
povlastice (koje se tiču liberalizacije uvoznih ograničenja) koje odobro trećoj strani.

Praktično, ako jedna zemlja odobri drugoj zemlji liberizovan pristup svom tržištu jednoj
zemlji, ona to isto mora odobriti i svim ostalim zemljama sa kojima ima potpisanu KNP.
Zato je klauzula najpovlašćenije nacije garancija jednakog (nedskriminirajućeg) tretmana
svih zemalja sa kojima je ona potpisana i čini osnovu funkcionisanja GATT-a.

2.3. Odredbe GATT-a

U okviru GATT-a prisutna su četiri poglavlja, koja definišu različite oblasti, principe i
pravila kojih se zemlje članice moraju pridržavati.

Prvo poglavlje reguliše klauzulu najpovlašćenije nacije, sa ciljem osiguranja liberalizma u

spoljnoj trgovini. Ovo poglavlje predviđa listu carinskih koncesija. Zemlje koje daju
koncesije su obavezne da ih prijave GATT-u, da bi one putem GATT-a postale stabilan
instrument međunarodne razmjene. GATT predviđa da će zemlje putem međusobnog
dogovaranja konsolidovati sistem carina, što je postignuto u slučaju industrijskih proizvoda
(konsolidovani sistem carina nije postignut za poljoprivredne proizvode).

Drugo poglavlje definiše princip nacionalnog tretmana i necarinske prepreke trgovini. U

katalogu GATT-a navedeno je preko pedeset različitih oblika necarinskih barijera, koje
često imaju restriktivnije dejstvo od dejstva carina. Odredbama GATT-a su bile zabranjene
kvantitativne prepreke uvozu i izvozu (kontigenti, kvote, zabrana uvoza, dozvole uvoza i
dr.). Međutim napravljen je veliki broj izuzetaka od zabrane korišćenja kvantitativnih
ograničenja. To se prvo desilo kod pojedinih poljoprivrednih proizvoda, a zatim su

6
dozvoljeni i izuzeci i u slučaju zaštite domaće proizvodnje od suviše velikog uvoza ili u
slučaju platnobilansnih teškoća zemalja članica. Drugo poglavlje reguliše mogućnosti
odobravanja subvencija, državnu trgovinu i tehnička pitanja u procesu međunarodne
trgovine.

Treće poglavlje definiše oblik organizacije GATT-a, uključivanje, istupanje iz članstva i

način upravljanja. Ovo poglavlje reguliše izuzetke u odnosu na klauzulu najpovlašćenije
nacije, kao i prekršaje i kaznene mjere u slučaju dampinga 7. Ovim izuzecima GATT je
praktično obezvrijedio klauzulu najpovlašćenije nacije. GATT je ostvario značajne
pretpostavke za povećanje obima razjmene u periodu posle II svjetskog rata, ali je
uglavnom djelovao u skladu sa potrebama industrijski razvijenih zemalja.

Četvrto poglavlje, “Trgovina i razvoj”, GATT je dobio 1965. godine. Na osnovu ovog
poglavlja zemljama u razvoju je obezbeđen sistem preferencijala za trgovinu na tržištu
razvijenih zemalja (koji se sastoji u smanjenu carina i drugih ograničenja za proizvode
zemalja u razvoju).

2.4. Runde pregovora

U toku 47 godina postojanja (od 1947. do 1994.), GATT je postigao mnogo u oblasti
liberalizacije trgovine industrijskim proizvodima, a pred sam kraj postojanja postignuti su i
određeni rezultati u domenu trgovine poljoprivrednim proizvodima, uslugama i pravima
intelektualne svojine.

Za 47 godina, koliko je postojao GATT, njegov osnovni tekst je ostajao uglavnom isti, uz
dodavanje novih sporazuma u cilju daljeg snižavanja carina, što je činjeno kroz serije
multilateralnih trgovinskih pregovora, nazvanih „trgovinske runde“.

Svaka runda predstavljala je korak više u procesu ostvarivanja trgovinske liberalizacije.

Prednost pregovaranja u okviru rundi, bez obzira na njihovo dugogodišnje trajanje, nalazi
se u sveobuhvatnom (paket) pristupu ekonomskog, ali i političkog aspekta, što je lakše za
odbranu na nacionalnom nivou.

Prednost ovakvog pregovaranja postoji i za zemlje u razvoju, kojima se tako povećava

mogućnost uticaja, što je neuporedivo bolje u odnosu na njihovo bilateralno pregovaranje
sa vodećim trgovinskim silama u svijetu. Reforma u osetljivim sektorima od strategijskog
značaja za svaku državu, kao što je i poljoprivredni sektor, najprije se može izvršiti ukoliko
se donese paket globalnih mjera.

7
Postupak uništenja konkurencije prodajom proizvoda po cijenama koje ne pokrivaju troškove proizvodnje,
a provodi se u cilju stjecanja monopola, duopola ili oligopola, https://hr.wikipedia.org/wiki/Damping
(datum pristupa: 20.12.2020.)

7
Tabela 1. Multilateralni trgovinski pregovori 1947-1995. godine8

Godina Broj Oblast

učesnika

1947. Ženeva 23 Carine

1949. Anesi 13 Carine

1951. Torki 38 Carine

1956. Ženeva 26 Carine

1960. Ženeva 26 Carine

1961. Dilon runda
1964. Ženeva 62 Carine i antidamping
1967. Kenedi runda
1973. Ženeva 102 Carine, necarinske mjere i sistemski
1979. Tokijska sporazumi
runda
1986. Ženeva 123 Carine, necarinske mjere, pravila, usluge,
1994. Urugvajska pravo intelektualne svojine, rešavanje
runda sporova, tekstil, poljoprivreda,
osnivanjeWTO

Tabela 1. nam prikazuje listu međunarodnih trgovinskih pregovora. Pod okriljem GATT-a
održano je osam višegodišnjih „rundi“ pregovora. Rezultat prvih pet rundi, održanih u
periodu od osnivanja do 1960.godine, je značajno snižavanje carina u trgovini
industrijskim proizvodima. To je uticalo na porast međunarodne trgovine ovom vrstom
proizvoda i podstaklo rast svjetske privrede9.

2.4.1. Šesta runda pregovora- Kenedi runda

Prema Bijelić10 Šesta runda pregovora, „Kenedi runda“, započela je 1964. godine. Njen
osnovni rezultat je snižavanje carina na industrijske proizvode, što je dalje podstaklo
međunarodnu trgovinu. Ipak, u pregovorima i dalje nije bilo riječi o trgovini
poljoprivrednim proizvodima, tekstilnim proizvodima i raznim vrstama necarinskih
trgovinskih ograničenja, što se smatra nedostatkom ove runde pregovora.
8
Popović, T.: Svetska trgovinska organizacija, Institut ekonomskih nauka, Beograd, 1996, str. 12.
9
www.ekfak.kg.ac.rs/sites/default/files/.../GATT%20i%20STO.doc (datum pristupa: 29.12.2020.)
10
Bijelić, P.: Svetska trgovinska organizacija, IGP Prometej, Beograd, 2002, str. 27.

8
2.4.2. Sedma runda pregovora- Tokijska runda

Sedma runda pregovora, „Tokijska runda“ (ili „Niksonova runda“) počinje 1973. godine.
Pored daljeg snižavanja carina za industrijske proizvode, rezultat ove runde je i skup
kodeksa o primjeni jednog broja necarinskih mjera i mjera indirektnog protekcionizma:

 kodeks o određivanju carinske vrijednosti robe,

 kodeks o vladinim (državnim) nabavkama,
 kodeks o tehničkim standardima,
 kodeks o subvencijama,
 kodeks o proceduri izdavanja uvoznih dozvola.

Tokijska runda (1973.-1979.) je ostvarila progresivno snižavanje carina i to za 30% u devet

vodećih zemalja. Prosječna carina za industrijske proizvode je snižena na 4,7%, a napredak
se uočava ukoliko uporedimo ovaj podatak sa visinom carina od 40% za industrijske
proizvode, koliko su one iznosile u vremenu osnivanja GATT-a. Da bi ovo sniženje bilo
realno ostvarivo, primjenjeno je fazno snižavanje, element harmonizacije, kao i snižavanje
carinskih vrhova (tariff peaks). Pregovori su vođeni i u oblasti necarinskih barijera
trgovini. Iako one nisu uklonjene, donet je niz sporazuma za ovu oblast. Samo su neke
razvijenije zemlje prihvatile ove sporazume, nazvane kodeksi.11 Njih je bilo devet, a pet
Sporazuma o: subvencijama, tehničkim preprekama trgovini, uvoznim dozvolama,
carinskoj vrednosti i antidampingu, preuzeti su u Sporazum o osnivanju Svetske trgovinske
organizacije i pretvoreni su u multilateralne sporazume. Za ostala četiri sporazuma o:
goveđem mesu, mliječnim proizvodima, 18 vladinim nabavkama i civilnim
vazduhoplovima, može se konstatovati da su ostali da važe kao „plurateralni sporazumi“.

Nedostatak ove runde pregovora je odsustvo pregovora o liberalizaciji trgovine tekstilnim

i poljoprivrednim proizvodima.

2.4.3. Osma runda pregovora- Urugvajska runda

Ova, osma po redu runda pregovora u GATT-u, započinje 1986. a završava se 1994.
godine. Značajan rezultat ove runde je u tome što se po prvi put razgovaralo o:

 agrarnom protekcionizmu: postignut je dogovor da se postupno započne prevođenje

svih necarinskih ograničenja na carine. Ovaj proces se naziva tarifikacija (od eng.
tariff– carina);
 trgovini tekstilnim proizvodima: takođe je postignut dogovor o tarifikaciji svih
kvantitativnih instrumenata kojima je štićena tekstilna proizvodnja;
 trgovini uslugama: već u vreme održavanja Urugvajske runde trgovina uslugama je
činila značajan i rastući dio ukupne svjetske trgovine. Kako bi se podstakao njen
11
Popović, T.: Svetska trgovinska organizacija, Institut ekonomskih nauka Beograd,1996, str.11.

9
 budući razvoj, zemlje GATT-a su potpisale Opći sporazum o trgovini uslugama,
GATS, i zaštiti prava intelektualne svojine.

Urugvajska runda, posmatrano sa aspekta međunarodne trgovine, ostvarila je i značajan

rezultat u pogledu rada na daljoj liberalizaciji međunarodne trgovine. U to su uključeni ne
samo smanjenje carina, već i njihovo potpuno ukidanje za neke grupe proizvoda,
uključivanje u GATT do tada spornih oblasti u prethodnim rundama pregovaranja, a to su
poljoprivredni i tekstilni proizvodi, kao i proširenje GATT-a na druge discipline. Prosječne
carine za industrijske proizvode (manufactured products) razvijenih zemalja snižene su sa
6,4% na 4,0%, što je smanjenje od skoro 40%. Uspeh ove runde pregovora je očigledniji
kada se ovaj rezultat uporedi sa prosečnim carinskim opterećenjem od 35% u periodu pre
stvaranja GATT-a, ili sa približno 15% iz vremena Dilon runde. Stvaranje novog GATT-a,
često nazivanog GATT-1994, za razliku od GATT-a nastalog 1947. godine, omogućilo je
zemljama potpisnicama da ga prilagode svojim novim, savremenijim potrebama i da se
tako zadrži autoritet GATT-a. U odnosu na Tokio rundu, razlika u korist Urugvajske
ogleda se i u napretku liberalizacije međunarodne trgovine uslugama, koja posebno u
razvijenim zemljama pokazuje sve veći udio u ukupnim privrednim aktivnostima.

Novi pristup je dat i u pogledu međunarodne trgovine robom, a u toj grupi posebno mjesto
dato je liberalizaciji međunarodne trgovine poljoprivrednim proizvodima. U ovoj oblasti
tokom prethodnih rundi pregovora postizani su samo marginalni rezultati. U Deklaraciji iz
Punta del Este govori se o postepenom smanjenju negativnih efekata nastalih upotrebom
direktnih i indirektnih subvencija i drugih mera koje su direktno ili indirektno delovale na
međunarodnu trgovinu poljoprivrednim proizvodima. O mjerama obezbeđenja nije
postignut nikakav dogovor za vrijeme prethodne runde, pa se u okviru Urugvajske radilo
na tome da se već uvedene mjere obezbeđenja van GATT-a dovedu pod okrilje GATT-a,
što je važno za oblast tekstila, gde je primenjivano „dobrovoljno ograničavanje izvoza“, na
osnovu bilateralnih dogovora.

Deklaracija ministara, prihvaćena takođe 15. 04. 1994. godine, kao najznačajnije uspjehe
završene Urugvajske runde pregovora smatra:

 ostvarenje jačeg i jasnijeg pravnog okvira, neophodnog za obavljanje

međunarodne trgovine, kao i stvaranje efikasnijeg mehanizma za rešavanje
sporova,
 globalno smanjenje carina od 40% ,
 ustanovljavanje međunarodnog okvira za trgovinu uslugama i zaštitu
trgovinskih aspekata prava intelektualne svojine, i naravno, jačanje trgovinskih
odredaba u oblasti poljoprivrede i tekstila.

10
 2.5. Nedostaci GATT-a

Osnovni nedostaci Općeg sporazuma o carinama i trgovini su:

 do 1970. godine trgovina ograničena visokim carinama i nedostatkom standarda i

pravila,
 velika odstupanja od pravila propisanih GATT-om. U cilju zaštite domaće
industrije države koriste visoke carine, dozvole i količinska ograničenja,
 obim primjene trgovinskih ograničenja značajno je porastao, posebno u sferi sive
zone, a na bazi bilateralnih dogovora, što je imalo za rezultat narušavanje principa
liberalizacije, ali i otežan pristup postojećim tržištima,
 pojačavao se trend formiranja regionalnih ekonomskih i trgovinskih integracija što
je dalje ugrožavalo slobodnu spoljnotrgovinsku razmjenu,
 odredbama GATT-a regulisana je samo promet određenih roba. Dvije najvažnije
kategorije proizvoda, poljoprivredni proizvodi i tekstil i odjeća, nisu regulisane
GATT-om, što je dovodilo do čestih sukoba i nesuglasica između zemalja
proizvođača ovih proizvoda.

2.6. Razlike između GATT-a i WTO (World Trade Organization)

Nerijetko se postavlja pitanje da li je Svjetska trgovinska organizacija nasljedila GATT i

nastavila tamo gdje je on završio svoje dejlovanje, ili između njih postoji razlika. GATT i
WTO su različiti, odnosno WTO = GATT + mnogo više. „U GATT-u su istovremeno bile
obuhvaćene dvije stvari:

 To je bio međunarodni sporazum, odnosno dokument koji je sadržavao određena

pravila trgovinske politike,
 Međunarodna agencija, kreirana kako bi podržala sporazum.“12

WTO se nameće kao regulatorno tijelo za rješavanje mulatilateralnih trgovinskih sporova

(nepravedna sudska rješenja, postupanja nakon pravnih postupaka).

GATT kao međunarodna agencija, više ne postoji. Nju je zamijenila WTO. Međutim,
GATT kao sporazum i dalje egzistira, ali ne predstavlja osnvni set pravila međunarodne
trgovine. On se bavio trgovinom roba, što je i danas slučaj. On je inkorporiran u nove
sporazume u okviru WTO.

Savremeni GATT funkcionira zajedno sa GATS (General Agreement on Trade in

Services) i sporazumima o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine –TRIPS
(Agreement on Trade-Related of Intellectual Property Rights).

12
Prekajac, Z.: Međunarodna ekonomija, Futura publikacije Novi Sad, Novi sad, 2008, str. 182.

11
WTO objedinjuje sva tri sporazuma u okviru jedinstvene organizacije, zajedničkih pravila
i jedinstvenog sistema rješavanja sporova.

=
WTO
Slika 1. WTO kao jedinstvena organizacija
Izvor: https://images.app.goo.gl/qJzVD9GxN6ryReL28 (datum pristupa: 29.12.2020.)

Ključne razlike GATT-a i WTO su sljedeće13:

 GATT je privremeni, ad-hoc sporazum. Njega nikda nisu ratificirale zemlje

potpisnice, tako da ne sadrži odredbe o stvaraju trgovinske organizacije.WTO i
njeni sporazumi su trajnog karaktera, ona ima čvrstu pravnu osnovu pošto su
zemlje-članice ratificirale sve prihvaćene sporazume.
 GATT je imao zemlje potpisnice, čime se isticala činjenica da je GATT zvanično
pravni dokument.WTO ima zemlje članice.
 GATT-ov sistem rješavanja sporova je spor, procedure su mogle biti blokirane.
WTO-ov sistem rješavanja sporova je brži.

3. ZAKLJUČAK

Na temelju istraživanja i iznesenih činjenica došli smo do zaključka da su sve zemlje

savremenog svijeta, manje ili više ekonomski upućene jedna na drugu, odnosno stoje u
13
https://bib.irb.hr/895495.Hasanovi_Nail_2017.pdf (datum pristupa: 29.12.2020.)

12
međusobmoj ekonomskoj zavisnosti i uslovljenosti. Ni jedna državana zajednica ne
podmiruje svoje materijalne potrebe isključivo proizvodnjom, dio tih potreba podmiruje se
uvozom materijalnih dobara iz drugih zemalja, a dio sopstvene proizvodnje namijenjen je
za zadovoljavanje potreba u inostranstvu. Da bi međunarodna razmjena tj. trgovina robama
bila uspješna bilo je potrebno definisati odredbe i principe po kojima će se ista obavljati.

U cilju postizanja liberalizacije međunarodne razmjene nakon II svjetskog rata 23 zemlje

učesnice su donijele i potpisale Sporazum o carinama i trgovini koji je stupio na snagu
1948. godine i do danas je predstavljao samo privremeno, prijelazno rješenje za reguliranje
međunarodne trgovine na multilateralnom nivou, sve do stupanja na snagu WTO.

GATT je i međunarodna organizacija i multilateralni ugovor čiji je temeljni cilj smanjiti ili
ukloniti carine i druge prepreke trgovini te liberalizirati svjetsku trgovinu. Sa sjedištem u
Ženevi, GATT je forum za rješavanje međunarodnih trgovinskih sporova održavanjem
krugova pregovora. GATT reguliše međunarodne trgovinske probleme kao što su
kvntitativna ograničenja, iznenađujuće carine, uvozne dadžbine, suvbencije itd.
Osnovni princip na kojem počinje GATT je klauzula najpovlašćenije nacije što zapravo
predstavlja odredbu (klauzulu) međunarodnih trgovinskih ugovora prema kojoj se
ugovorne strane (zemlje) obavezuju da će jedna drugoj omogućiti sva prava i povlastice
koje odobre trećoj zemlji.

Glavni nedostatak GATT-a je nedovoljna posvećnost poljoprivredne trgovini i prometu

tekstilom. Razlog tome nalazimo u činjenici da sa u to vrijme SAD i EU bili veliki neto
izvoznici poljoprivrednih proizvoda te se zbog njihovih protekcionističkih politika ostatak
svijeta morao suočiti sa znatnim negativnim uslovima trgovine. To će se u 1993. godini
promjeniti, ali je jedna od zamjerki GATT-u. Da GATT nije mogao ostati u izvornoj
verziji govori i činjenica da su se stalno vodili pregovori tkz. Trgovineske runde koje su
donosile promjene u carinskim stopama, a kao najznačajnije se uzimaju šesta, sedma i
osma runda. Osma runda poznata kao Urugvajska runda između ostalog donijeće i
formiranje međunarodnog tijela pod imenom WTO- svjetska trgovinska organizacja će
nasljediti GATT i koja u osnovi ima elemente GATT-a , GATS-a i TIPS-a.

WTO je zamijenila GATT. GATT kao sporazum i dalje egzistira, ali ne predstavlja
osnovni set pravila međunarodne trgovine.

4. LITERATURA

1. Bijelić, P.: Svetska trgovinska organizacija, IGP Prometej, Beograd, 2002.

13
2. Bijelić, P.: Međunarodna trgovina, Centar za izdavačku delatnost Ekonomskog
fakulteta u Beogradu, Beograd, 2008.
3. Ćuzović, S.: Trgovina-principi, struktura, razvoj, Ekonomski fakulet u Nišu, Niš,
2009.
4. Petrović, N.: Spoljnotrgovinsko i devizno poslovanje, Visoka poslovna škola iz
Čačka, Čačak, 2010.
5. Popović, T.: Svetska trgovinska organizacija, Institut ekonomskih nauka, Beograd,
1996.
6. Prekajac, Z.: Međunarodna ekonomija, Futura publikacije N.Sad, Novi Sad, 2008.
7. http://www.moj-bankar.hr/kazalo/O/op/%C4%87i-sporazum-o-carinama-i-trgovini-
GATT (datum pristupa: 28.12.2020.)
8. www.ekfak.kg.ac.rs/sites/default/files/.../GATT%20i%20STO.doc (datum pristupa:
29.12.2020.)
9. https://images.app.goo.gl/qJzVD9GxN6ryReL28 (datum pristupa: 29.12.2020.)
10. https://bib.irb.hr/895495.Hasanovi_Nail_2017.pdf (datum pristupa: 29.12.2020.)
11. http://sr.wikipedia.org/sr/trgovina (datum pristupa: 28.12.2020.)

14