Prateće politike unutarnjeg tržišta EU

SADRŽAJ:
1. UVOD..........................................................................................................................................3

2. UNUTARNJE TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE...........................................................................4

2.1. Tržišne slobode.....................................................................................................................5

3. POLITIKE UNUTARNJEG TRŽIŠTA EUROPSKE UNIJE.....................................................7

3.1. Jedinstveno tržište robe.........................................................................................................7

3.2. Jedinstveno tržište usluga......................................................................................................7

3.3. Unija tržišta kapitala...........................................................................................................10

3.4. Europski standardi...............................................................................................................10

3.5. Prepreke trgovini.................................................................................................................11

3.6. Kopernik - Europski program promatranja Zemlje.............................................................12

3.7. Javna nabava.......................................................................................................................12

ZAKLJUČAK................................................................................................................................15

LITERATURA..............................................................................................................................16
1. UVOD

Europsko unutarnje tržište ili jedinstveno tržište pruža mogućnost osobama i poduzećima
da se slobodno kreću i trguju u svim državama članicama. Ono u praksi pojedincima daje pravo
zarađivanja, studiranja i umirovljenja u nekoj drugoj državi članici. Ovo tržište potrošačima
omogućuje širi izbor artikala za kupovinu po konkurentnim cijenama te veću zaštitu pri kupnji
kod kuće, u inozemstvu i putem interneta, a velikim i malim poduzećima pojednostavnjuje i
pojeftinjuje prekogranično poslovanje i globalno natjecanje.

Europska komisija na raspolaganju ima određene alate uz pomoć kojih može osigurati
dobro funkcioniranje unutarnjeg tržišta. U nekim slučajeima je glavni način rješavanja problema
donošenje novog zakonodavstva ili konkretnih akcija protiv država članica. Današnji je raširen
pristup koji je mnogo ambiciozniji i praktičniji, a zasniva se na bliskoj suradnji između komisije
i država članica EU, te suradnji s građanima i poduzećima. Pored navedenog, različiti alati i
internet promijenili su način pružanja informacija, pa komisija lakše i brže prikuplja povratne
informacije od onih na koje utječu nova pravila i propisi.

Jedinstveno tržište postoji kako bi koristilo velikom broju potrošača (oko 500 milijuna
potrošača u EU), koji imaju pravo kupovati kvalitetne proizvode i usluge od bilo kojeg
prodavača.
2. UNUTARNJE TRŽIŠTE EUROPSKE UNIJE

Unutarnje tržište Europske unije (EU) jedinstveno je tržište koje osigurava slobodno
kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi i gdje građani slobodno mogu živjeti, raditi, studirati ili
poslovati. Pokrenuto je 1993. godine, te je od tada jedinstveno tržište postalo otvorenije prema
konkurentnosti, stvaranju radnih mjesta i smanjivanju mnogih trgovinskih prepreka. Zakon o
jedinstvenom tržištu sastoji se od dva dijela (doneseni 2011. i 2012. godine), a obuhvaća
prijedloge za buduće iskorištavanje prilika koje omogućava jedinstveno tržište kako bi se potaklo
zapošljavanje i povećalo povjerenje u europsko poslovanje.

Jedinstveno tržište EU jedan je od primjera europske ekonomske integracije i najpoznatiji

simbol. Drugim riječima, unutarnje tržište predstavlja osnovu i srž europske integracije. Razvija
se još od osnivanja Europske ekonomske zajednice 1957. godine i uključuje više različitih
politika EU. Jedinstveno tržište za cilj ima uklanjanje svih prepreka i pojednostavljenje
postojećih pravila kako bi svi unutar EU (pojedinci, potrošači i poslovni subjekti) na najbolji
način mogli iskoristiti sve mogućnosti koje pruža pristup tržištu od 28 država članica i 503
milijuna stanovnika/potrošača.1

Stvaranje jedinstvenog tržišta pojedinim kategorijama subjekata donijelo je mnogostruke

koristi. Na taj u način pojedinci stekli pravo na boravak, rad, školovanje i pravo na mirovinu u
drugim državama članicama. Zbog veće konkurencije cijene su niže, a potrošači imaju širi izbor
robe. Poduzeća i pružatelji usluga imaju veće tržište i veće mogućnosti za pokretanje posla u
drugim državama članicama EU.

Da se roba i usluge slobodno kreću, kao i ljudi i kapital na cijelom području EU. Smatra
se kako je ovo tržište jedno od temelja i najvećih postignuća europske integracije. Jedinstveno
tržište EU-a korisnicima nudi širi izbor usluga i proizvoda te bolje mogućnosti zapošljavanja.
Gledajući u budućnost, jedinstveno je tržište2:
 ključ uspjeha EU-ove zelene i digitalne tranzicije,
 u središtu nove EU-ove industrijske strategije,
1
https://izvoz.gov.hr/strana-trzista-i-prilike/jedinstveno-trziste-eu/106
2
Ibidem.
  pokretač konkurentnosti, rasta i oporavka EU-a od krize uzrokovane pandemijom
COVID-19.

2.1. Tržišne slobode

EU se zasniva na jedinstvenom tržištu čiji su važni dio četiri tržišne slobode. Te slobode
su:
 sloboda kretanja roba,
 sloboda pružanja usluga,
 sloboda kretanja radnika,
 sloboda kretanja kapitala.

Sloboda kretanja robe uključuje3:

 ukidanje carina i pristojbi s jednakim učinkom,
 usvajanje zajedničke carinske tarife prema trećim državama,
 zabranu količinskih ograničenja i
 mjera s jednakim učinkom te reformu državnih monopola.

Na taj se način omogućava slobodni protok robe, pod jednakim uvjetima, tj. slobodna
trgovina, a to uključuje ukidanje ograničenja i prepreka sukladno zakonu proizvedenih roba u
nekoj od država članica. Ograničenja su moguća ukoliko ih traže potrebe javnog morala, javnog
reda, javne sigurnosti, zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka, zaštite nacionalnog blaga,
umjetničke ili povijesne ili arheološke vrijednosti te zaštite industrijskog i trgovačkog
vlasništva.4

Sloboda kretanja osoba tržišna je sloboda koja uključuje slobodni boravak, rad i kretanje
državljana EU na cijeloj teritoriji, bez obzira na državljanstvo. Razvoj slobode kretanja osoba
provodi se kroz određene faze. U početku se odnosila samo na radnike, a s vremenom je sloboda
kretanja obuhvatila i samozaposlene osobe, studente, a danas obuhvaća sve građane EU.
3
Mijatović, N.: Oporezivanje u EU: promicanje unutarnjeg tržišta i ekonomskog rasta, Porezni vjesnik 4/2015.
4
Ibidem.
Ograničenja slobode predviđena su samo u slučajevima zapošljavanja u državnim službama te
ako to zahtijevaju interesi javnog reda, javne sigurnosti i zaštite zdravlja.

Sloboda pružanja usluga je tržišna sloboda koja omogućava poslovnim subjektima pravo
pružanja usluga u svim državama članicama EU, bez obzira u kojoj im je državi članici poslovno
sjedište, kao i slobodu nastanjivanja u svakoj od njih. To im omogućava slobodno obavljanje
gospodarskih aktivnosti u bilo kojoj državi. Krajnjim potrošačima povećava se izbor usluga koje
su im na raspolaganju.

Posljednja tržišna sloboda, ali ne i manje bitna jeste sloboda kretanja kapitala. Ona
označava uklanjanje zapreka u kretanju kapitala unutar EU, ali i zabranjuje postavljanje
ograničenja kretanja kapitala između država članica i trećih zemalja. Na taj način građani i
poslovni subjekti imaju slobodan pristup financijskim uslugama na području svih zemalja članica
EU.

Drugim riječima, tržišne slobode omogućavaju pojedincima5:

 da žive, rade, studiraju ili se umirove u bilo kojoj EU članici,
 potrošačima omogućuje veću konkurenciju među proizvođačima koja vodi prema
nižim cijenama dobara i usluga, širem rasponu dostupnih dobara i usluga te veću
zaštitu pri kupovini,
 poslovnim subjektima omogućava da puno jednostavnije i jeftinije posluju izvan
granica svoje matične zemlje.

Razvoj jedinstvenog tržišta EU u posljednjih je nekoliko godina ubrzan zbog toga što ono
još uvijek nije u potpunosti realizirano. Preporuke i inicijtive za poboljšanje tržišta odnose se na
rješavanje problema povezanih sa tehničkim pravilima i standardima na nacionalnim razinama a
koji predstavljaju prepreke slobodnoj trgovini.

5
3. POLITIKE UNUTARNJEG TRŽIŠTA EUROPSKE UNIJE

3.1. Jedinstveno tržište robe

Jedinstveno tržište se sastoji od 450 milijuna potrošača i 22,5 milijuna malih i srednjih
poduzeća (MSP).6 Trgovina na unutarnjem tržištu ključna je za rast poduzeća i unutarnj ulaganja.
Glavni cilj Europske komisije je osigurati slobodno kretanje robe unutar tržišta i postaviti visoke
sigurnosne standarde za potrošače i zaštitu okoliša. Prednosti jedinstvenog tržišta robe su
slijedeće7:
 domaće tržište sa više od 450 milijuna potrošača,
 lakši pristup velikom broju dobavljača i potrošača,
 niži jedinični troškovi,
 veće komercijalne mogućnosti.

Građani EU imaju slijedeće koristi:

 niže cijene,
 više inovacija i brži tehnološki razvoj,
 viši standardi sigurnosti i zaštite okoliša.

3.2. Jedinstveno tržište usluga

Usluge su veoma važne za gospodarstvo EU jer čine oko 70% BDP-a i isto toliko u
zaposlenosti. Europska komisija ima namjeru ukloniti prepreke za poduzeća koja žele ponuditi
svoje usluge izvan granica i u što većoj mjeri im olakšati poslovanje. Osnovna načela koja
uređuju jedinstveno tržište usluga su: sloboda poduzeća u drugoj zemlji EU, sloboda pružanja ili
primanja usluga u zemlji EU koja nije ona u kojoj je osnovano poduzeće ili u kojoj se nalazi
potrošač.

6
https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-mark et/
7
Ibidem.
 Direktiva o uslugama

Temeljna načela razvijena su kroz praksu Europskog suda pravde. Ova je sudska praksa
kodificirana u pravo EU usvajanjem direktive o uslugama 2006. godine. U spomenutoj direktivi
obuhvaćene su uslužne djelatnosti koje čine oko 46% BDP-a EU-a. Direktivom nisu ograničene
usluge koje se pružaju između zemalja EU-a, a obuhvaća usluge koje se pružaju unutar zemalja.
Očekuje se kako će potpuna primjena direktive o uslugama ukloniti birokraciju i pojednostaviti
uspostavu pružatelja usluga u svojoj zemlji i inozemstvu, pojednostaviti prekogranično pružanje
usluga u drugim zemljama EU, te ojačati prava primatelja usluga. Postoje jo i brojni sektorski
zakoni uz pomoć kojih se osiguravaju pravila za financijske usluge, promet, telekomunikacije,
poštanske usluge, emitiranje i prava pacijenata.

Direktiva o profesionalnim kvalifikacijama

Neke države članice EU-a za određenu profesiju zahtijevaju posjedovanje profesionalne

kvalifikacije koja se tradicionalno izdaje na njihovom teritoriju. To predstavlja prepreku
osnovnim načelima jedinstvenog tržišta usluga zbog toga što oni koji su kvalificirani za
obavljanje te profesije u drugoj zemlji EU-a to ne mogu učiniti. Zato je EU uspostavio pravilauz
pomoć kojih se olakšava međusobno priznavanje profesionalnih kvalifikacija među državama
EU-a. To se najčešće radilo kroz direktivu o profesionalnim kvalifikacijama, ali postoje i
posebne smjernice za pravnike koji se bave poslovnim nastanom u drugoj zemlji EU-a i
prekograničnim pružanjem usluga.8

Paket usluga

Paket usluga iz 2017. godine je ambiciozan i uravnotežen skup mjera koji poduzećima i
profesionalcima olakšava pružanje usluga potencijalnoj bazi kupaca od 450 milijuna ljudi u EU-
u. To će dati poticaj uslužnom sektoru koji čini oko dvije trećine ukupne radne snage EU-a, što
će biti od koristi potrošačima, tražiteljima posla i poduzećima i generirat će gospodarski rast u
cijeloj Europi.9 Paket uključuje inicijative o e-razglednici europskih usluga, poboljšanu obavijest
o nacrtima nacionalnih zakona o uslugama, ocjenu proporcionalnosti nacionalnih pravila o
profesionalnim službama i upute za nacionalne reforme u regulaciji profesija.

8
https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-mark et/
9
Ibidem.
 Suradnička ekonomija ili ekonomija dijeljenja

Suradnička ekonomija ili ekonomija dijeljenja obuhvaća veliki broj različitih sektora i
brzo se razvija. Veliki broj ljudi u EU već su koristili ili su upoznati sa uslugama suradničkog
gospodarstva koje se kreću od zajedničkih kuća i putovanja automobilom do domaćih usluga.
Suradničko gospodarstvo sa jedne strane pruža nove mogućnosti građanima i inovativnim
poduzetnicima, a sa druge je stvorila napetosti između novih pružatelja usluga i postojećih
tržišnih operatora. Komisija razmatra mogućnosti na koji način se može potaknuti razvoj novih i
inovativnih usluga te privremenu upotrebu imovine, istovremeno osiguravajući odgovarajuću
potrošačku i socijalnu zaštitu.

Sektor maloprodaje i veleprodaje

Jedan od presudnih sektora za konkurentnost europskog gospodarstva je sektor

maloprodaje i veleprodaje. Europski akcijski plan za maloprodaju (skr. ERAP), usvojen je 2013.
godine, a utvrđuje strategiju za poboljšanje konkurentnosti i poboljšanje gospodarskih, okolišnih
i socijalnih performansi sektora.10 Za daljnji razvoj politike u maloprodaji osnovana je „Skupina
na visokoj razini za maloprodaju“ koja će savjetovati Komisiju o pitanjima važnim za taj sektor,
uključujući e-trgovinu.

Informacijski sustav unutarnjeg tržišta

Nacionalne vlasti u različitim zemljama često trebaju razmjenjivati informacije kako bi

osigurale provođenje pravila jedinstvenog tržišta. Informacijski sustav unutarnjeg tržišta
Europske komisije stvoren je kako bi pomogao tim tijelima u prekograničnoj suradnji.

Standardizacija u uslugama

Standardi dobrovoljnih usluga mogu na mnogo načina koristiti pružateljima usluga i

njihovim kupcima. Ipak, standardi usluga čine samo 2% svih EU standarda. Uz to, različiti
nacionalni standardi usluga mogu poduzećima otežati pružanje usluga širom Europe.

10
https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-market/
3.3. Unija tržišta kapitala

Sindikat tržišta kapitala (CMU) plan je za stvaranje jedinstvenog tržišta kapitala. Cilj tog
plana je da se postigne da novac - ulaganja i štednja - teku kroz EU kako bi mogao koristiti
potrošačima, investitorima i poduzećima. Sindikat tržišta kapitala želi pružiti poduzećima veći
izbor financiranja po nižim troškovima, a malim i srednjim poduzećima osigurati financiranje
koje im je potrebno podržati gospodarski oporavak nakon pandemije COVID-19 i stvoriti nova
radna mjesta. Također, žele ponuditi nove mogućnosti za štediše i investitore stvoriti inkluzivniju
i otporniju ekonomiju. Iako je postignut napredak od 2015. godine, tržišta kapitala EU-a i dalje
su usitnjena. To znači da europski građani i poduzeća nisu u mogućnosti u potpunosti imati
koristi od dubokih, konkurentnih, učinkovitih i pouzdanih izvora financiranja i ulaganja koje
mogu ponuditi tržišta kapitala. Jača i cjelovita CMU potrebna je sada više nego ikad, kako bi
podržala gospodarski oporavak nakon krize COVID-19. Komisija je 2020. godine usvojila novi
akcijski plan CMU-a kojim se utvrđuje 16 zakonodavnih i nezakonodavnih mjera za postizanje
tri glavna cilja.

Napori da se uspostavi jedinstveno tržište kapitala počeli su Rimskim ugovorom prije

više od 60 godina i intenzivirali se slobodnim protokom kapitala, slobodom utvrđenom
Ugovorom iz Maastrichta 1992. i akcijskim planom financijskih usluga iz 1999.11

3.4. Europski standardi

Standardi predstavljaju tehničke specifikacije koje definiraju zahtjeve za proizvode,

proizvodne procese, usluge ili ispitne metode. Razvili su ih sudionici industrije i tržišta slijedeći
osnovna načela poput konsenzusa, otvorenosti, transparentnosti i nediskriminacije. Standardi
osiguravaju interoperabilnost i sigurnost, smanjuju troškove i olakšavaju integraciju poduzeća u
lanac vrijednosti i trgovinu. Europski standardi su u odgovornosti europskih organizacija za
standardizaciju i mogu se koristiti za potporu zakonodavstvu i politikama EU-a.

11
https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-market/
 Standardizacija je snažno i strateško sredstvo za poboljšanje učinkovitosti europskih
politika. Posebna se pozornost posvećuje standardizaciji zbog toga što standardi mogu utjecati na
većinu područja od javnog interesa. Od 1984. godine Komisija se, zajedno s EFTA-om i
europskim organizacijama za standardizaciju, uključila u javno-privatno partnerstvo radi njihove
učinkovite suradnje. Standardizacija podržava Strategiju „Europa 2020 za pametan, održiv i
uključiv rast i odgovarajuće vodeće inicijative Komisije“. U navedenoj strategiji se predlažu
akcije kako bi se standardizacija prilagodila tim novim izazovima.

3.5. Prepreke trgovini

Novi ili promjenjivi tehnički propisi u različitim zemljama mogu stvoriti nepotrebne i
neopravdane tehničke prepreke trgovini. Odstupanja između pravila o proizvodima mogu
nametnuti dodatne troškove poduzećima izvoznicima i ograničiti trgovinu unutar EU-a. Cilj
Europske komisije je spriječiti stvaranje ovih prepreka i pomoći poduzećima da slobodno trguju
u EU i šire. Kako bi spriječila stvaranje tehničkih zapreka trgovini, Komisija upravlja s dva
postupka prijavljivanja: postupak obavijesti 2015/1535 na razini EU-a postupak obavijesti o
TBT-u na razini WTO-a.12

Dva postupka prijave omogućuju ispitivanje bilo kojeg nacionalnog tehničkog propisa
prije nego što se usvoji. To Komisiji i zemljama EU omogućuje otkriti trgovinske zapreke i
protekcionističke mjere prije nego što ostvare negativne učinke. Generalna direkcija (DG) za
unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća koordinira dva postupka,
savjetuje se sa svim ostalim relevantnim generalnim direkcijama i priprema odgovore kako bi
osigurala kompatibilnost nacionalnih tehničkih propisa s pravom EU-a i pravilima WTO-a.
Industrija i ostali sudionici dobrodošli su da daju svoj doprinos u oba postupka slanjem svojih
primjedbi Komisiji.

12
https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-market/
3.6. Kopernik - Europski program promatranja Zemlje

„Kopernik“ je europski sustav za praćenje Zemlje, a koordinira ga i njime upravlja

Europska komisija. Razvoj promatračke infrastrukture izvodi se pod nadzorom Europske
svemirske agencije za svemirsku komponentu i Europske agencije za okoliš i zemalja. Sastoji se
od složenog skupa sustava koji prikupljaju podatke iz više izvora, satelita za promatranje zemlje
i senzora kao što su zemaljske stanice, zračni senzori i senzori koji se prenose morem.
„Kopernik“ obrađuje podatke i pruža korisnicima pouzdane i ažurne informacije kroz niz usluga
povezanih s pitanjima zaštite okoliša i sigurnosti.

Usluge se bave sa šest tematskih područja: kopno, more, atmosfera, klimatske promjene,
upravljanje izvanrednim situacijama i sigurnost.13 Podržavaju širok spektar primjena, uključujući
zaštitu okoliša, upravljanje urbanim područjima, regionalno i lokalno planiranje, poljoprivredu,
šumarstvo, ribarstvo, zdravstvo, promet, klimatske promjene, održivi razvoj, civilnu zaštitu i
turizam.

3.7. Javna nabava

Javna nabava odnosi se na postupak kojim javna tijela, poput vladinih odjela ili lokalnih
vlasti, kupuju posao, robu ili usluge od poduzeća. Da bi se stvorili jednaki uvjeti za poduzeća
diljem Europe, zakon EU utvrđuje minimalna usklađena pravila o javnoj nabavi. Ova pravila
uređuju način na koji javne vlasti i određeni komunalni operateri kupuju robu, radove i usluge.
Za ponude niže vrijednosti primjenjuju se nacionalna pravila koja moraju poštivati opća načela
prava EU-a.

Smjernice EU-a o javnoj nabavi obuhvaćaju natječaje za koje se očekuje da vrijede više
od zadanog iznosa. Temeljna načela ovih direktiva su transparentnost, jednak tretman, otvoreno
nadmetanje i dobro postupovno upravljanje. Namijenjeni su postizanju tržišta nabave koje je
konkurentno, otvoreno i dobro regulirano. To je neophodno za dobro korištenje javnih sredstava.
Te direktive također osiguravaju tvrtkama iz EU pristup brzom i učinkovitom pregledu. Mreža

13
https://ec.europa.eu/info/policies/single-market_hr
tijela za reviziju EU-a pomaže u jamčenju učinkovite provedbe pravila o javnoj nabavi na
nacionalnoj razini. Odjeljak o zakonskim pravilima, provedbi i provedbi obuhvaća trenutna
pravila o javnoj nabavi te praćenje i provedbu pravila, uključujući mogućnost podnošenja žalbe.
Strategija javne nabave Europske komisije usredotočena je na šest prioriteta strateške politike
koji su utvrđeni u komunikaciji iz 2017. godine. Cilj mu je poboljšati prakse javne nabave u EU
na suradnički način radeći s javnim vlastima i ostalim dionicima.

Javna nabava prolazi kroz digitalnu transformaciju. EU podržava proces preispitivanja

postupka javne nabave imajući na umu digitalne tehnologije. To nadilazi samo prelazak na
elektroničke alate, te preispituje razne faze prije i nakon dodjele. Cilj im je pojednostaviti
sudjelovanje poduzeća i upravljanje javnim sektorom. Omogućuje i integraciju pristupa
zasnovanih na podacima u različitim fazama postupka nabave. Digitalna nabava duboko je
povezana s e-Upravom. U doba velikih podataka, digitalna nabava je također presudna u
omogućavanju vladama da donose odluke o javnoj potrošnji na temelju podataka. Uz digitalne
alate javna bi potrošnja trebala postati transparentnija, orijentirana na dokaze, optimizirana,
usmjerena i integrirana s tržišnim uvjetima. To stavlja e-nabavu u središte ostalih promjena koje
su uvedene u javnu nabavu u novim EU direktivama.

Korištenje elektroničkih alata u javnoj nabavi nudi niz važnih pogodnosti kao što su:
značajne uštede za sve strane pojednostavljeni i skraćeni procesi smanjenja birokracije i
administrativnog tereta povećana transparentnost veće inovacije nove poslovne mogućnosti
poboljšanjem pristupa poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća (MSP) tržištima javne
nabave. Javne nabave čine 15-20% globalnog BDP-a, a obveze prema GPA-u predstavljaju oko
1,3 bilijuna EUR u poslovnim prilikama širom svijeta. 14 EU zagovara otvorena međunarodna
tržišta javne nabave i obvezala se da će omogućiti tržišni pristup svojim tržištima javne nabave
za određenu robu i usluge. S druge strane, mnoge tvrtke iz EU-a imaju poteškoće u pristupu
tržištima javne nabave zemalja koje nisu članice EU-a. Neki su trgovinski partneri održali ili
uveli protekcionističke ili diskriminatorne mjere koje pogađaju tvrtke iz EU-a. Kao odgovor na
to, EU poduzima mjere na nekoliko područja kako bi osigurao jednake uvjete i povećao tržišne
prilike za tvrtke iz EU-a. Od travnja 2016. godine nova su pravila promijenila način na koji
zemlje EU-a i javne vlasti troše velik dio od 1,9 bilijuna eura koliko se svake godine plaća za

14
https://ec.europa.eu/info/policies/single-market_hr
javnu nabavu u Europi.15 Taj je datum bio rok za prijenos za tri smjernice o javnoj nabavi i
koncesijama donesene prije dvije godine. Drugim riječima, to je bio datum do kojeg su države
EU morale usvojiti nacionalno zakonodavstvo u skladu s direktivama. Nova pravila olakšat će i
jeftinije malim i srednjim poduzećima (MSP) da se natječu za javne ugovore, osigurat će
najbolju vrijednost za novac za javne kupnje i poštivat će načela EU o transparentnosti i
konkurenciji. Uspjeh novog zakonodavstva ovisi i o njegovom učinkovitom provođenju u
zemljama EU i spremnosti 250 000 javnih kupaca u EU da iskoriste prednosti digitalne
revolucije, smanje birokraciju i učine procese nabave učinkovitijim i poslovnim.

15
https://ec.europa.eu/info/policies/single-market_hr
ZAKLJUČAK

Unutarnje ili jedinstveno tržište predstavlja područje napretka i slobode koje omogućuje
pristup robi, uslugama, radnim mjestima, poslovnim mogućnostima i kulturnom bogatstvu. Za
dalji razvoj jedinstvenog tržišta, od čega bi velike koristi imali i potrošači i poduzeća u EUi,
potrebno je neprekidno ulagati napore. Drugim riječima, zahvaljujući digitalnom jedinstvenom
tržištu pružaju se nove mogućnosti za poticanje gospodarstva uz istovremeno smanjenje
administrativnog opterećenja.

Posljednjih godina donesen je veliki broj konkretnih mjera za unaprjeđenje

funkcioniranja jedinstvenog tržišta. Bez obzira na to, na europskom je jedinstvenom tržištu još
uvijek potrebno zatvoriti mnoge nepravilnosti, posebno kada je riječ o uslužnom, digitalnom i
energetskom sektoru. To zahtijeva djelovanje na razini EU da bi se uklonile administrativne
prepreke i pomoglo pojedincima i poduzećima da u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste prednosti
jedinstvenog tržišta. Države članice mogu pridonijeti rješavanju nedostataka jedinstvenog tržišta
ukoliko provode postojeće zakonodavstvo. Sve više se promovira ideja o partnerstvu među
državama članicama, uključujući stručne revizije i razmjenu najbolje prakse.
LITERATURA

1. Ćapeta, T., Rodin, S.: Osnove prava Europske unije na temelju Lisabonskog ugovora,
NN, Zagreb, 2011.
2. Mijatović, N.: Oporezivanje u EU: promicanje unutarnjeg tržišta i ekonomskog rasta,
Porezni vjesnik 4/2015.
3. https://www.consilium.europa.eu/hr/policies/deeper-single-market/
4. https://izvoz.gov.hr/strana-trzista-i-prilike/jedinstveno-trziste-eu/106
5. https://eur-lex.europa.eu/
6. http://ec.europa.eu/internal_market/index_en.htm
7. https://ec.europa.eu/info/policies/single-market_hr
8. https://www.europarl.europa.eu/factsheets/hr/sheet/33/unutarnje-trziste-opca-nacela