4 LIBERALIZACIJA TRGOVINE I EKONOMSKI RAZVOJ Trgovinska liberalizacija se odvija na globalnoj, regionalnoj i bilateralnoj razini.

Smanjivanje carina se moe provoditi unilateralno, bilateralno i multilateralno. S tim da je potonje najpoeljnije za izbjegavanje trgovinskih ratova. Meunarodno usklaeno smanjenje carina kao trgovinska politika datira iz 1930. 1946. Keynes je postavio temelje za ITO Internacionalnu trgovinsku ogranizaciju, ali ona nije zaivjela zato to SAD nikad nije ratificirao ugovor o osnivanju. Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) je potpisan od 23 zemlje 1947. to je dovelo do postupnog smanjenja carina industrijskih zemalja. 1995. iz GATT-a je nastao WTO Svjetska trgovinska ogranizacija. Glavni je cilj eliminiranje necarinskih trgovinskih barijera te smanjenje carinskih stopa na to je mogue niu razinu. Trenutno 153 lanice. Glavne zadae WTO-a: Upravljanje trgovinskim sporazumima Forum za trgovinske pregovore Rjeavanje trgovinskih sporova Nadziranje nacionalnih trgovinskih politika Tehnika pomo zemljama u razvoju Suradnja s drugim meunarodnim agencijama Osnovna naela djelovanja WTO pri stvaranju multilateralnoga liberalnog trgovinskog sustava: Naelo nediskriminacije naelo najpovlatenije zemlje (Most Favored Nation MFN) i naelo nacionalnog tretmana (National Treatment NT) zahtijevaju da sve lanice WTO-a tretiraju druge lanice jednako Naelo reciprociteta Naelo liberalizacije trgovine, poticanja konkurencije i dodatne pomoi nerazivjenim zemljama Naelo transparentnosti Struktura: Ministarska konferencija- najvie tijelo koje odluuje o pitanjaima multilateralnih trgovinskih sporazuma. Sastaje se najmanje jednom dvogodinje, odluke donosi konsenzusom. Glavno vijee tijelo koje odluuje o tekuim pitanjima WTO-a u razdoblju izmeu Ministarskih konferencija Tijelo za rjeavanje sporova 1995. donesen je mehanizam rjeavanja sporova (Dispute Settlement Mechanism DSM). Doivio je brojne kritike da pogoduje jakim zemljama. Rjeavanje sporova se odvija u 3 faze: - prva faza: konzultiranje i posredovanje; zemlja koja smatra da joj se kre prava mora pozvati drugu na bilateralne pregovore, ako ne budu uspjeni prelazi se na - druga faza: zemlja koja se smatra oteenom zahtijeva od WTO-a formiranje komisije koja unutar 6 mjeseci mora ispitati sluaj i dati o tome izvjetaj - trea faza: faza nadgledanja potuje li se odluka komisije

Vijea za trgovinu robom, uslugama, za trgovinska pitanja vezana za intelektualno vlasnitvo, razni odbori i radne skupine, tajnitvo, neformalne skupine. GATT-WTO sustav zabranjuje uvoenje: - izvoznih subvencija (osim za poljoprivredne proizvode) - uvoznih kvota (osim ako uvoz dovodi do poremeaja trita) - carina (svaka nova carina ili poveanje carina se mora kompenizirati smanjenjem neke druge) Zemlje se dogovaraju o smanjenju carina i drugih ogranienja slobodnoj trgovini u okviru trgovinskih runda pregovora. Od 1947. je zavreno 8 trgovinskih rundi. 1. eneva (1947.) 2. Annecy 3. Torquay oblik paralelnih bilateralnih sporazuma (npr. Nj. s Fr. i Italijom) 4. eneva 5. Dillonska runda 6. Kennedyjeva runda - carinsku stopu za oko 35% 7. Tokijska runda smanjenje carina i pravila za kontrolu necarinskih ogranienja 8. Urugvajska runda 9. Dohanska runda Urugvajska runda (1986-1994) najtei i najdui pregovori koji su se odnosili na 3 aspekta me.trg.: 1. omoguavanje pristupa tritu putem smanjenja carina (prosjena carina razvijenih zemalja trebala se smanjiti za oko 40%) te uklanjanje razliitih tehnikih propisa + liberalizacija trgovine poljopirvrednim proizvodima i tekstilom 2. proireno djelovanje GATT-a (Sporazumi o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasnitva - TRIPS, trgovina uslugama GATS (implementiran 1995 s ciljem progresivne liberalizacije trgovine uslugama) te investicijske mjere povezane s trgovinom) 3. revidiran pristup mjerama trgovinske zatite: s naglaskom na ukidanje dampinga i subvencija Rezultat je bio i stvaranje WTO-a. Dohanska runda (2001-) razvojni pregovori (Doha Development Agenda DDA), ciljevi: daljna liberalizacija trgovine, implementacija preuzetih obveza: poljoprivreda smanjivanje i uklanjanje izvoznih subvencija; trgovina uslugama, pristup tritima za nepoljoprivredne proizvode, pitanja intelektualnog vlasnitva, dravne nabave, olakanje trgovine, elektronika trgovina, integracija malih ekonomija u WTO-ov sustav, odnos trgovine i transfera tehnologije, specijalni tretman nerazvijenih zemalja. Brojni suprotstavljeni interesi su doveli da ova runda jo nije okonana. ATTAC (Association for the Taxation of Finacial Transactions for the Aid of Citizens) 1998. u Francuskoj osnovan kao udruga graana koja se zalae za demokratsku kontrolu meunarodnih financijskih trita i uvoenje Tobinova poreza. Postavlja se kritiki

prema svim aspektima neoliberalne globalizacije i zalae se za socijalno pravednu i ekoloku globalizaciju putem solidarnog svjetskog gospodarstva. WTO i liberalizacija trgovine na regionalnoj razini WTO doputa 3 vrste preferencijalnih trgovinskih aranmana: podruje slobodne trgovine, carinsku uniju i zajedniko trite. Koncept najpovlatenije nacije zabranjuje zemljama lanicama diskriminirajue trgovinske politike jedne prema drugima - no ipak doputa sporazume koji eliminiraju trgovinske barijere unutar integracije, ali ne smiju podizati barijere na robu proizvedenu izvan integracije. Regionalni trgovinski sporazumi mjere se najee baziraju na naelima WTO-a, ali esto ukljuuju i one koje se razlikuju ili idu iznad onih u WTO (to se razlikuje od WTO-ovih pravila da se dodijeljeni trgovinski privilegiji odnose na sve lanice). Dakle dovode do divergencije i slabljenja multilateralnog okvira. To se najbolje ogleda u nepreferencijalnom odnosu prema nelanicama integracija u podruju investicija, dok je to se tie konkurencije usvojen prinicp nediskriminiranja. GATT doputa parcijalne preferencijalne trgovinske sporazume: 1. razvijenim je zemljama doputeno da dodijele jednosmjernu preferencijalnu carinu zemljama u razvoju 2. dvije ili vie zemalja u razvoju imaju pravo razmijeniti dvosmjerne parcijalne trgovinske preferencije Ne moe se iskljuiti mogunost da liberalizacija na regionalnoj osnovi postigne bolje rezultate za ukupno svjetsko blagostanje nego liberalizacija na globalnoj multilateralnoj osnovi. Utjecaj regionalizma i multilateralizma na svjetsko blagostanje tijekom vremena

Regionalizam moe poboljati svjetsko blagostanje odmah s U0 (visina svjetskog blagostanja u uvjetima postojanja trgovinskih barijera) na Ur2 ili zbog efekta skretanja trgovine smanjiti na Ur1. Dakle, moe tijekom vremena biti stagnirajui (staze II i III) upuujui na fragmentaciju svjetske ekonomije zbog neirenja poetnog trgovinskog bloka ili moe voditi multilateralno slobodnoj trgovini (staze I i IV) preko kontinuirane ekspanzije i koagulacije blokova.

U procesu multilateralizma se moe ne ostvariti toka maksimalnog blagostanja U*, ve pad na Um zbog raznih problema (npr. free riders problem). Dakle i jednim i drugim procesom se moe ostvariti maksimalno svjetsko blagostanje, ali i ne mora. Liberalizacija trgovine, ekonomska efikasnosti i rast (utjecaj liberalizacije na efikasnost i rast) Koristi/dobici od trgovine: Statiki proizlaze iz injenice da su zemlje razliito opskrbljene resursima i injenice da oportunitetni troak varira od zemlje do zemlje. OT mjerimo graninom stopom transformacije koja je data s nagibom krivulje proizvodnih mogunosti i kae koliko se mora rtvovati jednog proizvoda da bi se proizvodio drugi. Zakon KP tvrdi da e zemlje imati koristi ako se specijaliziraju u proizvodnji onih proizvoda za koje imaju nizak OT i razmijenjivati ih za proizvode u ijoj je proizvodnji OT vei. Statiki dobici od trgovine se mjere onim to je uteeno ne proizvodei uvozni proizvod na domaem tritu. Dinamiki proizlaze iz injenice da trgovina uzrokuje rast produktivnosti i koline proizvodnje, pomicanje KPM udesno. Glavne dinamike dobiti su i ukupno trite za domae proizvode se proiruje na izvozno; akumulacija kapitala; stimulans konkurenciji ;usvajanje novih znanja, nove ideje, priljev inozemnih izravnih ulaganja i sl.

Razdioba koristi od trgovine izmeu razvijenih i slabije razvijenih zemalja: slabije razvijene uglavnom izvoze primarne proizvode koji imaju niske cijene i nisku dohodovnu elastinost potranje, to znai da kad se ponuda poveava, cijene mogu pasti dramatino, a da potranja poraste malo s porastom dohotka. Proizvodnja tih proizvoda je uglavnom intezivna zemljom i karakteriziraju je opadajui prinosi (ogranienje zapoljavanja). Trgovinska politika i razvoj zemalja u razvoju Karakteristike zemalja u razvoju: Krug siromatva: niski realni dohodak uz istodobno brzi rast stanovnitva, smanjene su mogunosti za tednju i investicije, to vodi do nie produktivnosti, podzaposlenosti (nezaposlenosti), niskog outputa te niskog realnog dohotka i razine potranje. Drava kontrolira ekonomiju: ogranienja na trgovinu, izravna kontrola industrijske proizvodnje, visok udio dravnih rashoda u BDP-u, izravna kontrola financijskih transakcija, smanjena konkurencija, smanjene inovacije Makroekonomske politike uzrokuju visoku inflaciju, nestabilan output i zaposlenost; pribjegavaju tiskanju novca za financiranje deficita i duga to vodi visokoj inflaciji koja smanjuje realnu vrijednost duga i djeluje kao porez na vjerovnike. Nerazvijeno je financijsko trite koje transferira sredstva od tedia prema investitorima. Veliki udjel sive ekonomije i visoka razina korupcije. Niska je razina obrazovanja i ljudskog kapitala. Ekonomski dualizam: kapitalno intezivni industrijski sektor s visokim plaama postoji zajedno s tradicionalnim sektorom u kojem su plae niske. Dualizam je znak da trite ne funkcionira dobro (posebno trite rada velike ruralno-urbane migracije vode rastu

tekue nezaposlenosti). Stvaranje dualne ekonomije je potpomognuto politikama uvozne supstitucije. Trgovinska politika se optuuje za: - proirenje razlike u plaama izmeu inustrije i poljoprivrede - poticanje pretjeranog kapitalnog inteziteta Strategija uvozne supstitucije u zemljama u razvoju (zemlje Latinske Amerike) - uvozno supstitivna inudstrijalizacija: mnoge zemlje u razvoju su nastojale ubrzati svoj rast ograniavanjem uvoza industrijskih proizvoda kako bi se industriji osiguralo domae trite. Najvaniji argument je bio zatita mlade industrije u uvjetima nesavrenosti trita (nepostojanja financijskih institucija koje bi usmjerile tednju iz tradicionalnih sekora u nove). Polazite je dakle da zemlje u razvoju imaju potencijalne KP u industriji i da mogu realizirati taj potencijal pomou inicijalnog razdoblja zatite. argumenti za provedbu uvozne supstitucije: rizik razvoja je malen jer postoji domae trite; zemljama u razvoju je lake zatititi svoje trite nego da prisile razvijene zemlje da otvore svoja trita te da davati poticaje stranim poduzeima da lociraju svoju proizvodnju u zemlji u razvoju (ime se stvaraju nova radna mjesta) argumenti protiv: trgovinske restrikcije tite industriju od konkurencije (visoka stopa efektivne zatite) i ne daju poticaje za efikasnost (neefikasna proizvodnja s visokim trokovima), mala trita veina zemalja u razvoju ne omoguuju koritenje ekonomija obujma, zatita uvozno konkurentnih industrija privlai resusurse iz drugih sekora (ukljuujui i potencijalni izvoz), nejednakost dohodaka i nezaposlenost

Strategija izvozno usmjerenog rasta zemalja u razvoju (zemlje jugoistone Azije Japan, Hong Kong, Tajvan, Juna Koreja, Singapur, Malezija, Tajland, Indonezija, Kina, Indija) - argumenti za provoenje strategije izvozno usmjerenog rasta: poticanje zemalja u razvoju da ovise o svojim komparativnim prednostima, izvozno trite omoguuje ekonomiju obujma, pritisak na domaa poduzea da postanu konkurentna - uspjeh ovisi o spremnosti razvijenih zemalja da prihvate veliku koliinu industrijskih proizvoda iz zemalja u razvoju te da je izvoz osjetljiv na ekonomske cikluse i protekcionistike pritiske na izvoznim tritima - izvoz zemalja u razvoju je preteno usmjeren prema primarnim proizvodima (poljoprivredni proizvodi, sirovine) i radno intezivnim industrijskim proizvodima; uvoz se preteno odnosi na strojeve, kapitalna i potrona dobra. - problem nestabilnosti izvoznih trita: izvoz je koncentriran na jedan ili nekoliko primarnih proizvoda kombinirano s uvjetima neelastine ponude i potranje te se suoavaju s pogoranjem uvjeta trgovine budui da relativna vrijednost primarnih proizvoda pada u usporedbi s industrijskim proizvodima koje uvoze (iako raste koliina izvoza, cijena primarnih proizvoda pada nerazvijene zemlje gube prihode)

nerazvijene i razvijene zemlje se ne koriste jednako rezultatima tehnolokog napretka i poveanja produktivnosti u razvijenim tehniko-tehnoloki napredak vodi poveanju dohotka, dok kod proizvoaa hrane i sirovina vodi padu cijena, to se objanjava niskom dohodovnom elastinou potranje za primarnim proizvodima (Nurkse to objaanjava sljedeim razlozima: razvijene zemlje premijetaju proizvodnju prema industrijama s manjim udjelom sirovina, zamjeni prirodnih sirovina sintetikima, raste znaenje usluga u BDP-u, niska dohodovna elsatinost potranje za poljoprivrednim proizvodima i agrarni protekcionizam u razvijenim zemljama)

Empirijsko istraivanje o povezanosti strateke orijentacije i prosjene godinje stope rasta BDP-a per capita u 41 zemlji 1963-1981 zemlje orijentirane prema van ostvaruju vie stope rasta. 4 kategorije tih zemalja: jako orijentirane prema van, srednje orijentirane prema van, orijentirane prema unutra, jako orijenitirane prema unutra. Kriteriji podjele na 4 kategorije: efektivna stopa zatite, upoteba izravnih trgovinski kontrola i izvoznih potpora i stupanj precijenjenosti teaja. Pitanja razvijanja siromanijih zemalja se pokuavaju rjeavati na globalnoj razini : UNCTAD (UN Conference on Trade and Development) forum za pitanja trgovine i razvoja zemalja u razvoju.