3 TRGOVINSKA POLITIKA = skup ekonomsko politikih mjera neke zemlje kojima se diskriminira roba kojom se trguje preko granice.

- diskriminacija protiv uvoza (protekcionizam): carine, kvote, antidamping - diskriminacija protiv izvoza: izvozne pristojbe - diskriminacija protiv stranih investitora: kapitalna kontrole - diskriminacija protiv stranih radnika: vize, kvalifikacijska selekcija - diskriminacija u korist izvoza: izvozne subvencije - diskriminacija u korist uvoza: precijenjena valuta Zatitna politika: aktivna ili pasivna Kriteriji: 1) Kvalitativni (to tititi? Koje proizvode ili sektore?) 2) Kvantitativni (Koliko visoku stopu zatite uvesti?) 3) Instrumentalni (Kojim instrumentima tititi?) 4) Vremenski (Kako dugo? Mijenjati intezitet?) Instrumenti trgovinske politike: 1) Carine 2) Necarinski: o izvozne pristojbe i subvencije o izvozna ogranienja o uvozne kvote o provizije i porezi na uvoznu robu o kontrola robe o administrativne procedure o pristojbe za carinsko evidentiranje o pravila podrijetla robe o devizna ogranienja Argumenti za zatitu: Perspektive: nacionalna (nacija kao cijelina ima korist od zatite) pojedinane industrije (pojedina industrija ima koristi od zatite) sa stajalita faktora proizvodnje (posebni faktor proizvodnje ima korist) svjetska perspektiva (poveanje svjetskog blagostanje) 1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8) 9) patritotizam zatita protiv jeftinog stranog rada zatita kako bi se domae cijene izjednaile sa stranima (pasivna zatita) redistribucija dohotka carina za poboljanje nacionalnog blagostanja i poboljanje uvjeta trgovine nacionalna zaposlenost (smanjivanje nezaposlenosti) carina za popravljanje trgovinske bilance argument nacionalne sigurnosti i obrane argument za zatitu zbog neuspjeha domaeg trita

10) argument za zatitu mlade industrije 11) carina za smanjivanje nezaposlenosti u posebnoj industriji 12) carina za kompenzorenja strane izvozne subvencije 13) carina za ponitavanje dampinga 14) carina za smanjenje stranog monopolnog profita 15) carina u korist oskudnog faktora proizvonje argumenti za uvoenje lobiji determiniraju trgovinsku politiku (vrei interesne pritiske) lobiranje za zatitu je jae: ako je grupa mala (manji broj poduzea) dobro organizirana vei broj zaposlenih vea regionalna koncentracija izraena nemobilnost faktora proizvodnje koristi velike Tako u industrijski razvijenim zemljama zatitu najee dobijaju: radno intezivne industrije s nekvalificiranim radom, nisko plaenim radnicima koji imaju tekoe pri alternativnom zapoljavanju, koje prpizvode finalni proizvod i koje su bile zatiene u prolosti. Carine kao instrument trgovinske politike Carinska zatita se provodi primjenom carinskih stopa na vrijednost uvezene robe (carinska osnovica) prema carinskog tarifi. Carinska stopa ad valorem vrsta indirektnog poreza; njezinu visinu odreuju fiskalne vlasti u postotku vrijednosti uvezene robe te se objavljuje u obliku tablica carinske tarife. Ukupno naplaeni prihodi od carina / vrijednost uvezene robe u razdoblju = stopa ostvarene carinske zatite Stope carinske zatite: neponderirana prosjena carinska stopa ne uzima u izraun relativno znaenje svake robe (u uk.uvozu) ponderirana prosjena carinska stopa svaka carinska stopa za pojedinu robu je ponderirana udjelom te robe u uvozu zemlje prohibitivna nominalna carinska stopa carinska stopa koja je tako visoka da sprijeava uvoz u zemlju efektivna stopa zatite uzima u obzir promjene u dodanoj vrijednosti pojedinog sektora 4 koncepta carinske zatite prema CORDEN-u: 1. nominalna zatita 2. efektivna zatita 3. netoefektivna zatita 4. totalna zatita

1. Nominalna c. zatita utjecaj nominalne carinske stope na domae cijene proizvoda te na obujam i strukturu potronje u zemlji u odnosu na stanje slobodne trgovine /stanje kad se ne provodi trgovinska politika. p ' p Nominalna carinska stopa: t = p p' cijena koja ukljuuje carinu p cijena na slobodnom tritu Stopa nominalne zatite mjeri postotak poveanja domae cijene zbog carine i utjecaj na potronju (10% carinska stopa znai da domaa cijena ima 10% zatitu od stranog uvoza jer uvozna cijena raste 10%) Nominalna carinska zatita utjee na strukturu potronje putem poveanja cijena uvoznih proizvoda i rasta rentabilnosti njihove proizvodnje u zemlji.

Stupanj nominalne zatite nije lagano odrediti zbog: - postojanja necarinskih zatitinih instrumenata - izuzea i olakica na definiranu carinsku tarifu - prohibitivne carinske stope - problemi agregiranja podataka (No da bi se utvrdio utjecaj carina na pojedine sektore potrebno je uzeti u obzir nominalne carinske
stope na finalne proizvode te nominalne carinske stope na intermedijarne proizvode (inpute) jer carinska stopa na inpute umanjuje zatitu na finalni proizvod efektivna zatita)

2. Stopa efektivne zatite pokazuje za koliko postotaka dodana vrijednost nekog sektora pod utjecajem domae zatitne politike odstupa od dodane vrijednosti pod uvjetima slobodne trgovine. v'v e= v v' dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima carinske zatite v dodana vrijednost po jedinici outputa u uvjetima slobodne trgovine Odnosno: Dodana vrijednost = vrijednost finalnog proizvoda (cijena robe) vrijednost intermedijarnih inputa (dakle dv je vrijednost koju su proizveli faktori proizvodnje prilikom transformacije intermedijarnih proizvoda u finalni proizvod)
n

V jF = p j aij pi

VjF dodana vrijednost u uvjetima slobodne trgovine aij input intermedijarnog proizvoda i u jedinici robe j pi cijena intermedijarnog pr, pj cijena finalnog proizvoda

i =1

ej =

V jP V jF V
F j

VjP dodana vrijednost u uvjetima postojanja car.zatite

Stopa efektivne zatite sektora j ej je proporcionalna poveanju dodane vrijednosti uzrokovane strukturom zatite (stopa efektivne zatite ovisi o stopi nominalne carine na finalne proizvode tog sektora, o stopi carine na uvozne intermedijarne proizvode (inpute) tog sektora i o udjelu intermedijarne potronje u vrijednosti finalnog proizvoda sektora):
n

t j (aij t i ) ej =
i =1 n

1 aij
i =1

tj nominalna carinska stopa na uvoz finalnog proizvoda sektora j ti nominalna carinska stopa na input i Kada je aij = 0 tada je ej = tj, odnosno kada se ne koriste inputi iz uvoza nominalna zatita je jednaka efektivnoj.

Uz date aij i ti, stopa efektivne zatite se poveava istodobno s poveanjem vrijednosti stope nominalne zatite (tj). Odnosno, porastom razine nominalnih carinskih stopa koje se primjenjuju na uvoz gotovih proizvoda, porast e razina efektivne car.zatite Uz date aij i tj, stopa efektivne zatite se smanjuje istodobno s poveanjem stope nominalne zatite za intermedijarne inpute (ti). Odnosno, smanjenjem razine nominalnih carinskih stopa na uvoz intermedijarnih proizvoda porast e razina efektivne car.zatite Poveanjem vrijednosti tehn.koeficijenata aij, ako je tj>ti, doi e do poveanja ukupne uvozne zavisnosti j-tog sektora to e utjecati na poveanje stope efektivne carinske zatite

Kada je aij<1, ej moe poprimiti vrijednosti: - kada je tj>ti (nominalna carinska stopa na uvoz finalnih proizvoda vea od nominalne carinske stope na uvoz intermedijarnih proizvoda stopa efektivne carinske zatite vea od nominalne : ej>tj>ti - kada je tj = ti odnosno ej = tj = ti efektivna zatita je jednaka nominalnoj - kada je t j< ti, kada nominalna carina na finalni proizvod iznosi manje nego ona na intermedijarni, efektivna carinska zatita je manje od nominalne (drugim rijeima drava titi vie resurse nego finalnu proizvodnju): ej<tj<ti

cijena

h N N M E

H D Q T

T M S L

V D

J F J G H E 0 K

F G

R uvoz

koliina inputa i finalnog proizvoda

0S svjetska nominalna cijena finalnog proizvoda 0G troak intermedijarnog proizvoda GS dodana vrijednost industrije (efektivna cijena) a) ako uvedemo carinu na finanlni pr. ST- nominalna carina na finalni proizvod (carinska stopa ST/0S) 0T efektivna cijena proizvoda (cijena je porasla s 0S zbog carine) Postotni porast efektivne cijene ST/GS je efektivna stopa zatite koja poveava dodanu vrijednost sektora (u ovom sluaju je pozitivna) b) ako uvedemo carinu na intermedijarni pr. GF nominalna carina na intermedijarni proizvod (GF/0G) FS efektivna cijena (dodana vrijednost) opada Stopa efektivne zatite finalnog proizvoda je sada negativna GF/GS c) istodobno uvoenje carine na intermedijarni proizvod GF/0G i finalni proizvod ST/0S FT je efektivna cijena, da li je ona vea ili manja od inicijalne (GS) ovisi o tome da li je stopa efektivne zatite (ST-GF)/GS pozitivna ili negativna DD' krivulja potranje za finalnim proizvodm koja odreuje razinu potronje (0B) (presjecite sa svjetskom cijenom) EE' domaa ponuda intermedijarnog proizvoda Krivulja ponude intermedijarnog pr. s kojom se susreu proizoai finalnog proizvoda je EJG' (nakon toke J ponuda inputa je po svjetskoj cijeni)- na temelju nje e proizvoai finalnog proizvoda formirati svoju krivulju ponude HJH' (okomito dodavanje dodane vrijednosti). Koliina 0B potronje pri cijeni 0S e se podmiriti iz domaih izvora u iznosu 0A te iz uvoza iz inozemstva AB .

Prespostavimo sad da dolazi do istovremenog uvoenja carine na finalni (ST/0S) i intermedijarni pr.(GF/0G): - carina na intermedijarni proizvod podie njegovu cijenu to djeluje na poveanje njegove domae ponude (pri cijeni 0F nudi se 0K' intermedijarnog pr) to uzrokuje da proizvoai finalnog proizvoda formiraju novu krivulju ponude finalnog proizvoda H'L'h' - carina na finalni proizvod djeluje na poveanje nominalne cijene tog proizvoda, to vodi smanjenju potranje za njim za iznos B'B(presjecite nove cijene 0T i DD') te poveava ponudu za AA' (presjecite H'L'h' i 0T) - razlika ponude i potranje za finalnim proizvodom se namiruje iz uvoza A'B', te se za taj uvoz plaa carina MNQV i za proizvoae je ekvivalent neto subvencije (tolika bi subvencija bila potrebna da se proizvodnja povea na 0A', a da se ne uvede carina na inpute i finalni pr) - intermedijarni proizvod e se nabaviti iz domaih izvora u iznosu 0K', a KA' e se uvesti iz inozemstva za to se plaa carina RLV'R'. To je porezni ekvivalent za proizvoae. - MNQV>RLV'R' vea je zatita finalnog proizvoda nego carinsko optereenje inputa za tu proizvodnju postoji pozitivna efektivna zatita ovog sektora. Dakle uvoenje carine na finalni pr. je djelovalo na potronju preko poveanja cijene, te ne proizvodnju ali ne zbog promjene nominalne cijene nego zbog promjene efektivne cijene (koja uzima u obzir i promjenu cijene intermedijarnog pr). 3. Neto efektivna zatita dosad smo efektivnu zatitu definirali uz pretpostavku stabilnog teaja. Ako se uzme u obzir realna podcijenjenost ili precijenjenost valute i ukljui koncept zatite dolazimo do neto efektivne zatite. Stopa realne precijenjenosti(aprecijacije) valute je ekvivalent subvencioniranja uvoza (negativna tarifa) i oporezivanja izvoza za isti postotak. Npr.ako je realna stopa aprecijacije teaja 40%, svi izvozni sektori s stopom efektivne zatite manjom od 40% bili bi oporezovani u odnosu prema domaem tritu. Stopa neto efektivne zatite= stopa efektivne zatite stopa realne aprecijacije valute (ako je pozitivna, sektor je zatien u odnosu na domae trite) Temeljna ideja neto efektivne zatite poiva na analizi ope ravnotee (Dornbusch, Sjaastad) u analizu se uvode cjenovne relacije meu razliitim sektorima. Uvozne carine imaju neizravno djelovanje raste potranja za lokalnom robom te se poveavaju cijene lokalne robe prema uvoznoj i izvoznoj robi. Dolazi do aprecijacije teaja izvozna roba je oprtereena u odnosu na lokalnu i uvoznu. Neto ili stvarna stopa je proporcionalna promjena domaih cijena uvozne robe s obzirom na lokalnu robu. (na taj nain mjeri stupanj zatite uvozno konkurentnog proizvoaa i teret koji nose izvozno orijentirani proizvoai) Sjaastad je pokazao da carina vodi do vika potranje domae robe, to vodi rastu njene cijene i aprecijacije realnog teaja (smanjenje relativne cijene vanjskotrgovinske robe prema lokalnoj) kao dio mehanizma meunarodnog prilagoavanja.

Promatramo malu otvorenu ekonomiju koja proizvodi izvoznu, uvoznu i lokalnu robu. Cijene uvozne i izvozne robe se formiraju na svjetskom tritu, a cijene lokalne robe domaom ponudom i potranjom. Uvoenjem uvozne carine poveava se domaa cijena uvozne robe u odnosu prema izvoznoj i inicijalno u odnosu na lokalnu. Vie cijene preusmjeravaju resurse u proizvodnju uvozne robe iz proizvodnje lokalne i izvozne robe, to e takoer skrenuti i potranju s uvozne na izvoznu i lokalnu robu. Dolazi do opadanja ponude i rasta potranje za lokalnom robom pa njena cijena raste s obzirom na izvoznu robu te se ublauje poveanje cijene uvozne robe s obzirom na lokalnu. Zbog viih cijena lokalne robe veliina zatite domaih proizvoaa uvozno konkurentne robe je manja nego to pokazuje stopa nominalne zatite. Proizvoai izvozne robe se suoavaju s padom cijena izvozne robe u odnosu prema lokalnoj. Carina poveava domae cijene uvozne robe za (1+t), gdje je t ad valorem carinska stopa to djeluje na poveanje domaih cijena lokalne robe za (1+d), gdje je d postotno poveanje cijena lokalne robe. Neto zatita uvoznog sektora: t*= (Pm/Pn) = (1+t)/(1+d) -1= (t-d)/(1+d) Neto subvencija izvoznom sektoru: s* = (s-d)/(1+d) b (s-stopa dr-subvencije) s=0 s*= -d /1+d izvozni porez primjer. Uvozna carina je t=50%=0,5, porast cijene lokalne robe je 20%, d=0,2 uvrtavanjem u prethodnu formulu dobijemo da je neto zatita uvoznog sektora 25% (mjereno poveanjem cijene uvozne robe s obzirom na lokalne robu) Neto oporezivanje izvoznika je 17% (mjereno smanjenjem relativne cijene izvozne prema lokalnoj robi). Ako bi cijena lokalne robe rasla za puni iznos carine, tada uvozno konkurentni sektor ne bi dobio nikakvu zatitu.

Bez intervencije trgovinske politike odnos domae cijene uvozne robe s obzirom na izvoznu (Pm/Px) je odreen na svjetskom tritu i predoen zrakom iz ishodita. Pravac HH pokazuje razne kombinacije uvozne i izvozne robe prema lokalnoj robi koja isti trite lokalne robe. Ako cijena uvozne robe raste, tada cijena izvozne robe mora padati da se eliminira viak potranje za lokalnom robom. Poetna je ravnotea u A (gdje odnos cijena sijee HH). Uvoenjem ad valorem uvozne carine po stopi t posto, poveavaju se uvozne cijene u odnosu na izvozne rotirajui zraku iz ishodita prema gore za iznos nominalne carine. Nova je ravnotea u B. Da ukloni trgovinski suficit izazvan carinom i viak potranje za lokalnom robom, cijena lokalne robe raste d posto. Cijena izvozne robe u odnosu na lokalnu pada za 1/(1+d), dok cijena uvozne robe s obzirom na lokalnu raste za (1+t)/(1+d). Veliina poveanja cijene lokalne robe odreena je stupnjem supstitiucije izmeu lokalne i uvozne robe u proizvodnji i potronji. Ako postoji supstitucija krivulja HH ima negativan nagib. Parametar incidencije (Sjaastad) mjeri utjecaj domaeg poveanja uvoznih cijena (zbog porasta carine) na cijene lokalne robe. ( p L / p X ) ( p M / p X ) Sjaastadov parametar incidencije = / ( pL / p X ) ( pM / p X ) mjeri prebacivanje tereta uvozne zatite na izvoznu i lokalnu robu odnosno mjeri postotnu promjenu odnosa cijena izmeu lokalne i izvozne robe kao posljedicu promjene odnosa cijena uvozne i izvozne robe od 1%. Mjera incidencije (neizravnog utjecaja) je ovisna o odnosima supstitucije:

1) ako su uvozna i lokalna roba savreni supstituti u proizvodnji i potronji (=1) tada je HH horizontalna, cijena lokalne robe raste za puni iznos carine te je ravnotea u C. Uvozno konkurentni sektor u ovom sluaju nije zatien, jer nije poveana njegova relativna cijena, a teret carine pada na proizvoae izvozne robe ija cijena pada s obzirom na lokalnu robu za 1/(1+t). Ta nominalna carina je isti porez na izvoz bez zatite uvozno konkurentog proizvoda s obzirom na lokalnu robu 2) ako su izvozna i lokalna roba jaki supstituti (=0), HH je okomita, cijena se lokalne robe nee mijenjati a konana ravnotea je u D. U ovom sluaju nominalna carina je jednaka neto ili stvarnoj zatiti uvozno konkuretnog pr. Cijena izvozne robe pada u odnosu na uvoznu, ali ne i s obzirom na lokalnu.
4. Ukupna/totalna zatita ako se u analizu dosad navedenog ukljue i drugi instrumenti subvencioniranja proizvodnje i poticaja izvoza kao sastavni dio industrijske politike zemlje te kretanje cijena inputa zbog sustava zatite tada govorimo o ukp./totalnoj zatiti. Sektor je zatien ako zatita po svim elementima vodi rastu dodane vrijednosti sektora. Utjecaji uvoenja carine u maloj zemlji u parcijalnoj ravnotei Cijena prije uvoenja carine je svjetska cijena PW (na koju mala zemlja ne moe utjecati). Pri svjetskoj cijeni domaa ponuda je Q1, a potranja Q2. Uvozna carina t poveava domau cijenu s PW na PT: a transfer potroaevog vika u proizvoaev viak b troak transfera resursa iz bolje uporabe u poveanje proizvodnje robe (troak neefikasne uporabe resursa trokovi u zemlji su vei od svjetskih) c prihod drave (carina * uvoz = t*Q3Q4) d smanjenje potranje zbog porasta cijene (b+d) mrtvi teret gubitka gubitak koristi kojeg nitko u ek. ne prisvaja (troak gubitka efikasnosti + troak pada potronje) - potroaev viak se smanjuje za (a+b+c+d) Gubitak potroaeva vika (negativni efekt carine:potroai plaaju vie cij. i smanjuju svoju potronju te imaju manji izbor) premauje dobitak od poveanja proizvoaeva vika i poveanja prihoda drave (pozitivni efekti carine: proizvoai postiu viu cijenu a drava ostvaruje prihod) mrtvi teret gubitka za drutvo: carina smanjuje blagostanje u maloj zemlji u odnosu na stanje slobodne trgovine. Pad vika za potroae Porast vika za proizvoae Porast dravnog prihoda Neto efekt na domae blagostanje - (a + b + c + d) +a +c - (b + d)

Utjecaj carine na nacionalni dohodak male zemlje

Y A B

C C* C' E' Px/Py(1+t) E Px/Py(1+t)

(Px/Py)W X

Mala zemlja koja ima komparativnu prednost u X uvodi carinu od t% na uvoz proizvoda Y odnos cijena u zemlji se mijenja u PX/PY(1+t)<(PX/PY)W. Proizvod Y u zemlji je poskupio za iznos carine, pa to daje signal proizvoaima da proizvode vie Y (to znai i manje X-a u uvjetima ogranienih resursa) proizvodnja se pomie iz E u E'.(efekt na proizvodnju) Uvoenje carine na uvozni pr. Y je dovelo do efekta dohotka (smanjenja realnog nacionalnog dohotka od 0A do 0B izraeno u jedinicama pr.Y zbog realokacije proizvodnih faktora iz proizvodnje X u Y ) iscrtkana linija svjetskog odnosa cijena kroz novu ravnoteu u E' to prikazuje, ona sada dira niu krivulju indiferencije u toki C* (Kako je vrijednost nove proizvodne koare po svjetskim cijenama NIA nego one u slobodnoj trgovini, jasno je da re-alokacija resursa uzrokovana carinom vodi smanjenju blagostanja). C C* efekt dohotka S obzirom da je proizvod Y poskupio, pojavljuje se i efekt supstitucije vie se troi X, a manje Y pa se toka potronje pomieiz C* C' na istoj krivulji indiferencije.(Efekt na potronju je da se smanjila, sad smo na nioj krivulji indiferencije, te troimo vie X jer je sad on jo jeftiniji) Trokut razmjene se smanjio manje se uvozi i manje se izvozi nego prije uvoenja carine, a posljedica je efekata na proizvodnju i potronju (efekt na vanjsku trgovinu). Upravo zbog toga moramo uvijek razmatrati efekte intervencije na privredu kao cjelinu a ne samo na onaj sektor (aktivnost) koji dobiva zastitu. Troenje na nioj krivulji indiferencije (a ne na jo nioj, koja bi se nalazila na odnosu cijena koji tangira KPM, omoguuje vraanje poreznih prihoda potroaima)

10

Utjecaji uvoenja carine u velikoj zemlji u parcijalnoj ravnotei Stanje autarkije: ravnotea domae ponude i potranje je na razini cijene Pd.
P

Sd
1.

Pd PT PW P'W
a b c e d

2.

Sd+ w +t Sd+ w

D Q1 Q3 Q4 Q2 Q

1. nakon otvaranja svjetskom tritu dolazi do pomicanja krivulje ponude udesno u poziciju Sd + w, te se cijena formira na razini PW, pri kojoj zemlja uvozi Q1Q2. 2. nakon uvoenja carina u visini t, dolazi do pomicanja krivulje unatrag do Sd + w + t. Pri tom odnosu ponude i potranje se formira via domaa cijena proizvoda u PT. No to takoer uzrokuje pad svjetske cijene na PW' jer se radi o velikoj zemlji. Posljedice za proizvodnju su porast s Q1 na Q3 proizvoaev viak raste za a. Potroaev se viak smanjuje za (a+b+c+d) zbog rasta cijena. Drava dobija prihod od oporezivanja uvoza: t*Q3Q4 = c + e, dodatni prihodi u visini e se javljaju jer su se snizile inozemne izvozne cijene (gubitak inozemnih proizvoaa). Ukupno blagostanje =-(a+b+c+d)+a+(c+e)= -(b+d) + e , ako je e> (b+d) doi e do porasta ukupnog blagostanja jer prihodi drave nadmauju mrtvi teret. -(a+b+c+d) smanjenje potroaeva vika +a poveanje proizvoaeva vika +(c+e) prihod od oporezivanja za dravu -(b+d) + e neto efekt

11

Odmazda (represalije) Pri uvoenju carina ostale zemlje mogu poduzeti odmazdu uvoenjem carina na svoj uvoz to vodi smanjenju obujma trgovine. Uvjeti trgovine u zem A (velika zem) nakon uvoenja carine

Uvoenjem carine na uvozni proizvod Y KRPA se pomie prema ordinati za iznos uvozne carine jer se sada za bilo koju koliinu izvozne robe trai vie uvozne robe da bi se pokrila i carina. Efekti su smanjenje obujma trgovine (s X1Y1 na X2Y2 prethodno smo vidjeli u analizi ope ravnotee da se smanjuje trokut razmjene) te zem A popravlja svoje uvjete trgovine na (Px/Py)'E, dok ih zem B pogorava. Da bi smo odgovorili da li je A u boljem ili loijem poloaju prije ili poslije moramo znati koji je od ovih efekata vei. Odmazda zem B Ako B uzvrati slinom mjerom, obujam trgovine e se dalje smanjiti zem B uvoenjem carine pomie svoju KRPB prema dolje tako da su uvjeti trgovine jednaki onima prije uvoenja carine, ali obujam se trgovine smanjio na X3Y3 obje zemlje su sada na gubitku.

12

Kad bi zem A poveala carinu na Y, a zem B opet uzvratila dolazilo bi do daljnjeg smanjivanja VT uz nepromijenjene uvjete trgovine te moe doi do prestanka razloga za trgovanje te dvije zemlje. Efekti odmazde
KRPA (Px/Py)E KRPB KRP'B

KRP'A KRP''A

Y1

KRP''B Yn

Xn

X1

Optimalna carina Uvozna carina poveava domau cijenu robe, ima 3 neto efekta: 1. distorzija proizvodnje dovodi do smanjenja efikasnosti ako domai proizvoai proizvode previe uvozno konkurentne robe 2. distorzija potronje domai potroai troe manje uvozne robe to rezultira padom blagostanja 3. utjecaj carine na uvjete trgovine carina smanjuje svjetsku potranju uvozne robe, ega je posljedica smanjenja svjetskih cijena uvozne robe Optimalna carina carinska stopa koja omuguava se se negativni efekti na efikasnost pokriju dobicima od poboljanih uvjeta trgovine. Optimalna carinska stopa stopa carinskog optereenja koja maksimizira neto dobitak koji je posljedica poboljanja uvjeta trgovine zem, u odnosu na negativne efekte koji su posljedica smanjenja volumena trgovine. Krivulja indiferencije prema trgovini (IT) sve kombinacije uvoza i izvoza koje daju jednaku razinu blagostanja. Mapa krivulja IT prikazuje kako se mijenja razina korisnosti zbog promjene krivulje indiferentnosti potronje. Ako poveemo sve toke gje je pravac odnosa cijena tangenta na krivulju IT dobijemo krivulju reciprone potranje zemlje A.

13

Optimalna carina

Zemlja A uvodi carinu 0U na pr.Y i njena se KRP pomie ulijevo, raste odnos cijena. Kretanjem iz E u E', smanjuje se obujam trgovine zemA, te se poboljavaju uvjeti trgovine. Pozitivni efekt poboljanja uvjeta trgovine je vei nego negativni efekt smanjenja obujna trgovine da bi carinska stopa koju je uvela zemlja bila optimalna u novoj toki ravnotee KRPB mora tangirati najviu moguu IT. Ako bi semlje uvela viu carinsku stopu od optimalne pomicanjem svoje KRP dalje ulijevo tada bi toka ravnotee (uz nepromijenjenu KRPB) bila nie na KRPB dosezala bi niu krivulju IT, to znai da bi ostvarila niu razinu blagostanja. Optimalna carina ovisi o elastinosti inozemne reciprone potranje u E': =0R/0S Optimalna carina u E': 0U/0T Optimalna carina i blagostanje Optimalnom se carinom maksimizira blagostanje i prihod, a iznad te razine dolazi do smanjivanja blagostanja i na kraju carina postaje prohibitivnom koja dovodi do zatvaranja zemlje i ostvarivanja autarkine, nie, razine blagostanja.

14

KRP male zemlje i ostatka svijeta Mala zemlja preuzima, a ne odreuje svjetske cijene. Za nju je krivulja ponude svijeta ravna linija, ako uvede carinu na proizvode ostaloga svijeta to nee utjecati na uvjete trgovine doi e samo do smanjenja obujma trgovine na X2Y2.

Utjecaji specifine carine na izvoznu ponudu i uvoznu potranju Carine mogu biti specifine (plaa se po jedinici uvezene robe npr. po kg) i ad valorem (plaa se kao postotak vrijednosti uvezene robe). Specifina carina pomie krivulju P XSt izvozne ponude gore za iznos t (na XSt) XS jer je sada skuplji izvoz svake jedinice robe (izvozna ponuda se odnosi na inozemnu ponudu robe koju mi uvozimo). Cijena koju plaaju potroai PT a raste na PT, koliina uvoza pada na Q2, a P cijena koju dobivaju izvoznici pada na b PS. Drava ubire prihod (a + b) PS prihodi od potroaa koji plaaju viu MD cijenu (a) i prihodi drave koji dolaze od stranih ponuaa (b).
Q2 Q1 Q

(velika zemlja) Koji e dio pasti na potroae, a koji na izvoznike ovisi o elastinosti krivulje izvozne ponude: to je poloenija, to je vei udjel domaih potroaa u plaenim prihodima od carina. Ako je krivulja izvozne ponude savreno elastina tada je ona horizontalna linija. Kao i prije, specifina carina pomie krivulju ponude gore za iznos carine. Cijena koju plaaju potroai raste na PT. Meutim cijena za izvoznike ne pada, pa drava ubire prihode od carine oznaeno s a svi prihodi dolaze od domaih potroaa.

15

P XS
t

XS

PT P

a b

PS MD

Efekti uvoenja ad valorem carine pomie krivulju izvozne ponude lijevo gore, ali ne paralelno. Uz danu ad valorem carinsku stopu krivulja izvozne ponude XSt postaje strmija (uz datu car.stopu iznos carine je vei to je cijena vea). Dolazi do poveanja cijene za potroae na PT i smanjivanja obujma trgovine na Q2. tkoer dolazi do pada cijene robe koju postiu izvoznici na Ps. Drava ubire prihod od carine prikazan s a + b.

Q2

Q1

Izvozna carina Mala zemlja moe sniziti cijenu izvoznog proizvoda na domaem tritu u odnosu prema cijeni na svjetskom tritu oprezujui izvoz carinom. Osnovni motivi: - prihodi proraunu - sniavanje domae cijene izvoznom proizvodu - miljenje da potroai (i proizvoai/preraivai) plaaju previsoku cijenu - potreba za poveanjem tog proizvoda na domaem tritu

+(a+b) poveanje potroaevog vika -(a+b+c+d+e) smanjenje proizv. vika +d prihod drave -(c+e) neto efekt

Stanje izvoza pri svjetskoj cijeni PW iznosi Q1Q2. Uvoenjem izvozne carine t smanjuje izvoz na Q3Q4 i cijena na PW + t1. kad bi se izvozna carina poveala na t2 to bi potpuno destimuliralo izvoz jer bi se cijena smanjila na PW+t2 gdje su ponuda i potranja u zemlji jednake. Izvozna carina ne moe sniziti cijenu nie od autarkine. Uinak na blagostanje: proizvoaev probitak se smanjuje zbog nie cijene (dio od PW*Q2 PW+t1*Q4), potroaev viak se poveava za dio iznad nove cijene (PW+t1) do stare cijene (PW) ispod krivulje D, drava ubire prihod t*Q3Q4. Ukupno neto blagostanje se smanjilo jer su porast potroaevog vika i dravnog prihoda manji od proizvoaevog gubitka (za iznos mrtvog tereta).

16

Kvantitativna ogranienja VT Drave mogu uvesti izravno ogranienje koliine uvoza (ili izvoza) putem sustava izdavanja dozvola za uvoz ili izvoz. Najei instrument su uvozne kvote koje doputaju slobodan pristup trgovini unutar kvote, ali potpunu zabranu nakon to je kvota ispunjena u odreenom razdoblju. Uvozne kvote Promatramo utjecaj uvoznih kvota (q) kako kvantitativnog ogranienja na uvoz u maloj zemlji u parcijalnoj ravnotei.

Po cijenama niim od svjetske cijene, domaa krivulja ponude je trina ponuda S (0Q1). Po svjetskoj cijeni je dozvoljen uvoz do koliine kvote i ponuda je vodoravna u koliini q (Q1Q3). Iznad svjetske cijene ponovo vrijedi domaa ponuda (pomaknuta je za q). Tako imamo razlomljenu krivulju ponude. Po svjetskoj cijeni PW, ponuda u zemlji se sastoji od domae proizvodnje 0Q1 i uvoza Q1Q3 (iznos kvote). No pri svjetskoj cijeni postoji potranja za Q2 postoji viak potranje. Viak potranje uzrokuje rast cijena u zemlji. Cijena koja dovodi trite u ravnoteu je odreena sjecitem potranje i nove ponude S+q. Uvozna kvota dakle podie cijenu, omoguuje rast domae proizvodnje, smanjuje potrnju i preraspodjeluje dohodak od potroaa k proizvoaima. Kvota je ekvivalenta carini u veliini t carinski ekvivalent. Uinici na blagostanje su slini onima koji proizlaze iz ekvivalentne carine: -(a+b+c+d) smanjenje potroakog vika, dio vika je transferiran proizvoaima (a), b+d je mrtvi teret, uz iznimku: c - prihod koji je povezan s ogranienjem ide onom tko ima uvoznu dozvolu (dakle to ne mora biti drava, iako se potpuna ekvivalentnost moe dobiti otvorenom aukcijom dozvola) postojanje rente (zbog ega se javlja proce traenja rente rent seeking). Postojanje kvote moe dovesti i do: slabljenja motivacije domaih poduzea za inoviranje jer im je osiguran udio na domaem tritu. Stvaranja monopola, a time i visoke domae cijene (nema inozemne konkurencije)

17

jo veeg smanjenju blagostanja (ukoliko renta pripadane u inozemstvu) Kvote su znaajno manje transparentne od carina (to moe objasniti zato su privlane dravi koja izdaje dozvole za uvoz podmiivanje/korupcija) Utjecaj kvote kada se povea potranja za proizvodom u zemlji

Krivulja potranje se pomie u D', to ima za posljedicu poveanje potronje od Q5Q7 i porast cijene proizvoda na domaem tritu na Pq'. Domai proizvoai proizvode dodatnu koliinu proizvoda, a potroai plaaju viu cijenu. Izvozne kvote Zovu jo i dobrovoljno ogranienje izvoza (VER) kvota koja se primjenjuje na izvoznoj strani. Primjenjuje se pritisak proizvoaa u zemlji koja uvozi robu (zemlje uvoznice nagovaraju zemlje izvoznice da dobrovoljno ogranie svoj izvoz). Uinak je jednak uvoznoj kvoti ili ekvivalentoj carini, s tim da prihod od carine uzima strana zemlja stoga su izvozne kvote loije za zemlju nego druge uvozne restrikcije. Krivulja izvozne ponude s VER-om jednaka je krivulji izvozne ponude pri slobodnoj trgovini do razine kvantitativnog ogranienja, nakon toga je vertikalna linija. Cijena po kojoj prodaju strana poduzea i koju potroai plaaju raste na PVER, inozemna cijena pada na PS. Rentu (PVER-PS)*0Q2 prisvaja strana drava koja prodaje licence za izvoz.

18

Izvozne subvencije Domaa se proizvodnja moe poveati i uvoz smanjiti pomou subvencije proizvoaima. Moe biti specifina ili ad valorem. Izvozna subvencija/premija se rabi kao poticaj izvoznicima da izvoze vie tako da im podie domau cijenu izvoznog proizvoda u odnosu na svjetsku cijenu. Subvencije imaju obrnuto djelovanje od poreza na izvoz i poreznih carina. Cijena izvoznika efektivno raste, cijena koju plaaju domai potroai raste jer se manje robe prodaje na domaem tritu, dok cijena koju plaaju potroai drugih zemalja pada. Subvenciju plaaju rezidenti u obliku viih poreza. Izvozne subvencije su u pravilu zabranjene od strane WTO s iznimkom poljoprivrede. Zemlje uvoznice imaju pravo reagirati uvoenjem tzv.zatitnih carina. Kad drava isplauje subvenciju za izvezenu robu, izvoznici e izvoziti robu do razine na kojoj domaa cijena nadmauje stranu (svjetsku) za iznos subvencije.
P S izvoz2 PW + s d PW Pd a c izvoz1 b

Q3

Q1

Q2

Q4

Kada je cijena slobodne trgovine PW via od autarkine cijene Pd zemlja je izvoznik. Pri slobodnoj trgovini potranja potroaa je Q1, a izvoz Q1Q2. ako eli poveati izvoz zemlja uvodi izvozne subvencije koje poveavaju cijenu izvoznika do PW+s, a proizvoai poveavaju output na Q4. To poveava cijenu domaim potroaima koji smanjuju potranju na Q3. Izvoz raste na Q3Q4. Potroaev viak se smanjuje (a+d). Proizvoaki viak raste (a+d+c) i dohodak se preraspodjeljuje od poreznih obveznika prema proizvoaima jer porezni prihodi moraju rasti kako bi se platila subvencija (troak subvencije a+b+c). Neto efekt: postoji mrtvi teret gubitaka u proizvodnji i potronji (b drutveni troak proizvodnje robe iji granini troak premauje svjetsku cijenu, a drutveni troak ograniavanja potronje kad granini prihod premauje svjetsku cijenu robe). Ukupno blagostanje se smanjilo -(a+b). Nema gornje granice gubitku blagostanja - osim veliine dravnog prorauna, to znai da izvozna subvencija moe zemlju gurnuti na razinu blagostanja niu od autarkine.

19

Izvozne subvencije velike zemlje

Viak potranje je pokazan desno od ordinate, a lijevo viak ponude ostatka svijeta. Uz slobodnu trgovinu se uvozi Q1Q2 =0Q3 svjetskog izvoza po cijeni PW. Ako sada drava uvede subvenciju, cijena e porasti na Pd, potroai smanjuju potranju na Q4, a proizvoai poveavaju proizvodnju na Q5. S internom cijenom Pd proizvodi se viak Q4Q5. Da bi se zemlja rjeila vika izvozom proizvoda, svjetska cijena mora pasti na PS, gdje je neto uvoz (potranja za uvozom) ostatka svijeta 0Q6 jednak izvoznoj ponudi Q4Q5. Osjenana povrina pokazuje troak subvencije. Uvoznici u ostatku svijeta sad plaaju PS umjesto PW pa su sada u boljem poloaju. Trgovina sa subvencijom moe biti loija nego autarkija, zbog toga to subvencija znai troak za dravu umjesto da stvara prihod. Izvozna subvencija poveava obujam trgovine, ali na nain da pogorava uvjete trgovine za veliku zemlju sniavanjem cijena na svjetskom tritu. Potroaki viak (a+b+e+f+g) Proizvoaki viak + (a+b+c) Troak subvencije - (b+c+d+e+h) Neto gubitak (efg) (bde) - h Izvozne subvencije male zemlje

20

U situaciji autarkije se proizvod prodaje po ravnotenoj domaoj cijeni Pd. Proizvoaev viak je HI, a potroaev ABEF. U uvjetima slobodne trgovine po cijeni PW, potroaev se viak smanjuje za EF i sada iznosi AB. Proizvoaev se viak poveava za EFG te iznosi EFGHI. Dravno (ukupno) blagostanje se povealo u uvjetima slobodne trgovine u odnosu na autarkiju s ABEFHI na ABEFGHI. Uvoenjem subvencije na izvoz dalje se poveava cijena za potroae u zemlji, te se njegov viak smanjuje (za B) na iznos A, a dalje se poveava proizvoaev viak (za BC) na BCEFGHI, drava troi na izvoznu subvenciju BCD. Ukupno ABEFGHI-D. Izvozno subvencioniranje je bolje od autarkije ako je G>D. D je mrtvi teret subvencioniranja iz dravnog prorauna.
Potroaev viak Proizvoaev viak Drava Ukupno Autarkija ABEF HI ABEFHI Slobodna trgovina AB EFGHI ABEFGHI Izvozna subvencija A BCEFGHI -BCD ABEFGHI-D

Porez na potronju uvozne robe

Poetno stanje pri svjetskoj cijeni PW: zemlja proizvodi koliinu Q1, uvozi Q1Q3. Nakon uvoenja poreza na potronju cijena u zemlji se poveava na PW + porez to vodi smanjenju potronje na Q2. Plaanjem poreza na potronju se potroaev viak smanjuje za CDEF, proizvoaev viak ostaje nepreomijenjen pri G. Drava ubire poreze u visini CDE. Ukupno blagostanje se pogorava jer dolazi do gubitka mrtvog tereta F. Gubitak pri uvoenju poreza je manji nego pri uvoenju carina. Poveanje potroakog vika Promjena proizv.vika Prihod od poreza Neto gubitak -F (C+D+E+F) / +(C+D+E)

21

Ekvivalentni efekti uvoenja carina (subvencije proizvoaima i porez na potronju) Efekt ekvivalentan uvoenju carine se postie uvoenjem subvencije proizvoaima na teret prorauna i poreza na potronju u korist prorauna. Poetno stanje na tritu pri svjetskoj cijeni je PW, pri kojem se u zemlji proizvodi Q1, a uvozi Q1Q2. Subvencioniranje proizvodnje pomie domau krivulju ponude S dolje desno domaa ponuda se poveava na Q3 pri svjetskoj cijeni PW. S obzirom da je cijena ostala ista potroaev viak je nepromijenjen. Proizvoaev viak raste jer za ovu koliinu proizvodnje dobija subvencioniranu cijenu PS taj porast dobitka se financira iz prorauna (troak subvencija je ab). S obzirom na nepromijenjenu potranju i poveanje proizvodnje dolazi do smanjenja uvoza (Q3Q2). Poeto stanje je kao prethodno: domaa proizvododnja Q1, domaa potranja Q2, uvoz Q1Q2. Pretpostavimo da drava uvede porez na potronju - uvoenje poreza na potronju e pomaknuti D ulijevo u D'. Cijena se u zemlji podie na PT. Viu cijenu e platiti potroai to e smanjiti njihovu potranju na Q4 (potroaev viak opada: (a+b+c+d). Proizvoaima je cijena ostala na svjetskoj razini pa oni dalje proizvode Q1 dakle uvoz se smanjio na Q1Q4. Proraunski prihodi rastu +(a+b+c). Ako promatramo zajednike efekte ove dvije mjere: Poetno stanje je jednako: svjetska cijena je data pri PW, proizvodnja jeQ1, potranja Q2, pa je uvoz Q1Q2. Kada se uvede subvencija na proizvodnju, cijena za proizvoaa raste na PT, ali ne utjee na cijenu za potroae koja ostaje pri PW. Poveava se proizvodnja, a uvoz opada. Kada se uvede porez na potronju, cijena za potroaa naraste za iznos poreza na PT, a kako se je zadrala slobodna trgovina cijena je za proizvoaa ostala pri PW+subvencija. Porast potroakih cijena smanjuje domau potranju na Q4. Redistribucija ide od potroaa k proraunu i od prorauna prema proizvoaima. Sve dok se subvencija postavi na istu razinu kao porez, nova cijena za proizvoae e biti ekvivalentna onoj za potroae. Ukupan efekt je dakle poveanje proizvodnje i smanjenje

22

uvoza, odnosno jednak je efektu uvoenja carine iste visine, uz tu razliku da redistribucija ne ide od potroaa proizvoaima direktno. Potroaev viak: - (a+b+c+d) Proizvoaev viak: + a Porezni prihod: + (a+b+c) Troak subvencija: - (a+b) (Neto prihod drave: + c) Nacionalno blagostanje: - (b+d)

Izvozni porezi Razlozi su : poveanje prihoda dravnog prorauna i poticanje domae uporabe reprodukcijskih materijala (drava ga obino uvodi za reprodukcijske materijale kojima eli ograniiti izvoz). Najee se upotrebljava u zemljama u razvoju. Izvozni porez pomie krivulju izvozne ponude za na XSIP. Cijena koju plaaju potroai raste na PIP, koliina izvoza pada s Q1 na Q2, cijena koju dobijaju izvoznici pada na PS. Prihod od poreza je jednak umnoku koliine izvoza (0Q2) i iznosa izvoznog poreza (PIP-PS). Dio prihoda od poreza plaaju potroai zemlje uvoznice proizvoda kroz viu cijenu, a dio domai izvoznici jer izvoze po nioj cijeni. Ovo je sluaj velike zemlje. Ako je zemlja izvoznica mala, izvozni porez nee djelovati na svjetsku cijenu proizvoda i sav e teret platiti domai izvoznici, cijena za uvoznicu se nee promijeniti.

23

Trgovinske barijere i uvjeti trgovine Carine, izvozni porez i uvjeti trgovine Uvoenjem carine ili izvoznog poreza zem A koja izvozi X, a uvozi Y popravlja svoje uvjete trgovine od (Px/Py)E na (Px/Py)E' te smanjuje obujam trgovine od X1 na X2 i od Y1 na Y2. Poboljanje uvjeta trgovine zem A znai da su se uvjeti trgovine za B pogorali nakon uvoenja carine ili izvoznog poreza u razmjeni se daje relativno manja koliina izvozne robe X zem A za jedinicu izvozne robe Y zemlje B.

Uvozna kvota i uvjeti trgovine Pretpostavimo da A uvodi kvotu na svoj uvozni proizvod Y. Uvozna kvota uzrokuje poboljanje uvjeta trgovine od (Px/Py)E na (Px/Py)EQ i smanjenje obujma trgovine s X1Y1 na X2Y2. kvota ograniava uvoz na Y2. u toj toki KRPA ima lom s obzirom da je koliina uvoza proizvoda Y ograniena kvotom.

Dobrovoljna ogranienja izvoza (VER) i uvjeti trgovine Pretpostavimo da zem A nagovara B da uvode dobrovoljno ogranienje izvoza proizvoda Y. Kvota ograniuje uvoz na Y2, tako da krivulja ponude zemlje B postaje vodoravna na toj razini (BVER). Kvota smanjuje obujam trgovine od X1Y1 na X2Y2 i uzrokuje pogoranje uvjeta trgovine za zemlju A do (Px/Py)EVER.

24

Izvozne subvencije i uvjeti trgovine Uvoenje izvozne subvencije(S) poradi poveanja trgovine zem A pomie njenu krivulju reciprone potranje desno do KRP'A. Izvozna subvencija poveava obujam trgovine , ali pogorava (smanjuje) uvjete trgovine zemlje A na (Px/Py)ES koja je i uvela subvenciju na apscisi se vidi da zemlja treba dati relativno vie robe X za jedinicu robe Y, jer je poveanje X-a vee od poveanja Y.

Lernerov teorem simetrinosti L.t.s. govori da u modelu s dva proizvoda i uravnoteenom trgovinskom politikom, uvozna ad valorem carina i izvozni porez odgovarajuih stopa izazivaju identine efekte na relativne cijene. Polazei od uravnoteene vanjske trgovine, promjena uvoza dovodi do jednake promjene vrijednosti izvoza. Da pokaemo simetrinost izmeu uvozne carine i izvoznog poreza polazimo od jednostavnog modela dva proizvoda (izvoznog i uvoznog) kojima se trguje po egzogeno odreenim svjetskim cijenama i uravnoteenim izvozom i uvozom (trgovinskom bilancom). Ad valorem carina na uvoznu robu po stopi t utjecat e na promjenu domaih relativnih cijena prema: PW X PX = PM PWM (1 + t ) Gdje su PX i PM domae izvozne i uvozne cijene, a PWX i PWM su odgovarajue svjetske cijene. Izvozni porez koji se ubire kao postotak od svjetske cijene po stopi r, smanjit e neto cijenu koju dobivaju izvoznici i promijeniti relativne cijene na sljedei nain: P (1 r ) PX = WX PM PWM Domae relativne cijene bit e iste pod utjecajem uvozne carine ili izvoznog poreza ako su svije prethodne jednadbe jednake: PW X P (1 r ) t = WX ili ako je stopa izvoznog poreza jednaka r = PWM (1 + t ) PWM 1+ t To znai da bi stopa uvozne carine od npr.25% imala isti efekt na relativne cijene kao stopa izvoznog poreza od 20%: 0,25/(1+0,25)=0,2. Ako bi se izvozni porez raunao kao postotak od domae cijene umjesto od svjetske, tada bi bilo PWX=PX(1+r), a porezna stopa r bi imala isti efekt na domae relativne cijene kao i uvozna carina po stopi t. Kljuni uvjet ekvivalentnosi je uravnoteena trgovina, no uvozna carina i izvozni porez nemaju jednak efekt na trgovinsku bilancu: uvozna carina poboljava trgovinsku bilancu (izvoz uvoz), dok je izvozni porez pogorava.

25

Utjecaj izvoznog poreza/carine

Y C I2

C' Y2 E'

I1

Px(1-r)/Py Y1 E

(Px/Py)W X2 X1 X

Uvoenje izvoznog poreza unosi jaz izmeu svjetskih i domaih cijena. Domaa relativna cijena izvoznog proizvoda X snizuje se u terminima uvoznog proizvoda Y, to dovodi do realociranja proizvodnih resursa u proizvodnju Y (iz E u E'). Istodobno dolazi do poremeaja u potronje, to rezultira padom potronje iz C u C' na nioj krivulji indiferencije I1. Grafiki prikaz je jednak onome kod analize efekata uvoenja carine na Y to pokazuje da postoji simetrinost dva instrumenta (izvozne i uvozne carine s obziroma na relativne cijene).

Diskriminacija cijena u meunarodnoj razmjeni, damping i antidamping Diskriminacija znai nelinearno odreivanje cijena: razliite cijene za razliite skupine kupaca ili prodaja istog proizvoda na razliitim tritima po cijenama koje nisu proporcionalne razlikama u graninom troku (nesavrena konkurencija i monopol). Ako monopolist ima vie nego jednu cijenu za svoj output kako bi maksimirao svoj profit i zahvatio potroaev viak postoji diskriminacija cijena.

Potroaev viak Proizvoaev viak

P1

MC

D Q1

Monopol

MR (savrena konkurencija)

Ako se svaka jedinica outputa Q1 prodaje po istoj cijeni P1 govorimo o jedinstvenoj ili uniformnoj cijeni, u protivnom se radi o diskriminaciji cijena

26

Pigou je upotrebio termin diskriminacija cijena i opisao tri oblika nelinearnog odreivanja cijena. Klasifikacija diskriminacije cijena: - prvi stupanj diskriminacije cijena (personalized pricing) - drugi stupanj diskriminacije cijena (menu pricing) - trei stupanj diskriminacije cijena (group pricing) Da bi ostvarilo viak od bilo kojeg oblika diskriminacije cijena, poduzee mora imati odreenu trinu snagu, informacije o ponaanju potroaa i sposobnost prevencije preprodaje (arbitrae) meu kupcima. Diskriminacija cijena prvog stupnja ili savrena diskriminacija nastaje kada prodavatelj prodaje razliite jedinice proizvoda po razliitim cijenama koje se mogu razlikovati od kupca do kupca. Kupac plaa maksimalnu cijenu koju je voljan platiti (consumer's reservation price), neovisno o trokovima proizvodnje i ponude. Krivulja potranje se moe interpretirati kao pokazatelj prihvatljivosti cijene od strane kupca za svaku jedinicu proizvoda na tritu te ako monopolist poznaje ponaanje potroaa, moe savreno diskriminirati cijene. Ako monopolist prodaje dodatnu jedinicu ne mora smanjiti cijenu na ostale jedinice koje je dosad prodavao, MR=D (krivulja graninih prihoda = krivulja potranje). Drugi stupanj diskriminacije cijena oznauje situaciju kada monopolist izrauje meni s opcijama i daje mogunost kupcima da izaberu eljeni paket. To ukljuuje i koliinski diskont nie cijene za veu koliinu kupljene robe. Dvodijelne tarife kao u telekomunikacijama gdje je prvi dio pretplata za licencu P1 i pokriva fiksne trokove, a drugi dio cijene P2 pokriva dodatni troak koritenja, odnosno inkrementalni i transakcijski troak koji ovisi o potronji (P2*Q2). Viom se cijenom zahvaa dio potroaevog vika i poveava prihod poduzea.

27

Trei stupanj diskriminacije cijena nastaje kada postoji razliita cijena za razne grupe potroaa ili segmentirana trita, a koji imaju razliite krivulje potranje i razliitu cjenovnu elastinost. Najvia cijena se zahtjeva od potroaa s najmanjom elastinou. Pretpostavimo da postoje 2 trita s razliitom krivuljom potranje, a da su jednaki granini trokovi za oba trita. Monopolist e maksimirati ukupni profit maksimirajui profite od svake grupe pojedinano. U optimumu MR1=MC=MR2. Ako ne, monopolist e poveatii prihode skretanjem prodaje od trita s niim MR prema tritu s viim MR.

Prvo odredimo MC za ukupni output. Izjednaimo MC s MR na svakom tritu kako bi odredili output za svako trite. Na Tritu 1 output je na razini Q1, na Tritu 2 na razini Q2 na inozemnom. Ako iz toaka outputa povuemo okomicu na krivulje potranje D1 i D2 dobit emo trinu cijenu na svakom tritu (P1 i P2). Damping najei oblik diskriminacije cijena u meunarodnom poslovanju.

Cijena monopolistova proizvoda je na meunarodnom tritu data s Pw. Kako bi maksimirao profit na domaem i meunarodnom tritu on e proizvoditi koliinu Q2, gdje je MC=MRW i gdje je MRW =PW. Da odredimo koji dio proizvodnje e se prodavati na domaem, a koji na inozemnom tritu potreban nam je sljedei uvjet MRW = MRd. Ravnotea u kojoj su izjednaeni domai i strani granini prihod postigunuta je na razini koliine proizvoda Q1. To znai da e monopolist prodavati u zemlji koliinu Q1, a ostatak Q2. Monopolist e u zemlji prodavati po viim domaim cijenama Pd, a u inozemstvu po niim cijenama PW. To se u inozemstvu pokazuje kao damping i diskriminacija cijena na svjetskom tritu. Domaa prodaja Q1 je odreena domaom krivuljom potranje Dd, a inozemna svjetskom krivuljom potranje DW. 28

Damping je mogu ako su ispunjena dva uvjeta: - industrija je nesavreno konkurentna - trita su geografski segmentirana Poduzee se odluuje za cjenovnu diskriminaciju (damping) jer mu se na taj nain poveava profit. Damping poveava profit tvrtke ako je (cjenovna elastinost izvozne prodaje)>(cjenovna elastinost domae prodaje). Antidampinki argument za zatitu polazi od toga da je damping stranih poduzea (umjetno sniavanje cijena kako bi se poveala konkurentnost) nepravedan i tetan za domae proizvoae. Uvoenjem carine da se kompenzira cjenovna razlika antidampinka pristojba uklanja se nepravedna cjenovna prednost stranog poduzea. Postoje 3 tipa dampinga koji se kompenziraju carinom: - Ustrajni damping roba se stalno prodaje po vioj cijeni u zemlji nego u inozemstvu. Uvoenje carine smanjuje blagostanje. - Grabeljivi damping roba se najprije prodaje po nioj cijeni u inozemstvu kako bi se izbacili konkurenti, a potom se cijena poveava na monopolnu razinu. Valjan je argument za uvoenje carine kako bi se sprijeio nain odreivanja cijena koji vodi u neefikasnost. - Povremeni damping stani proizvoai imaju samo privremene vikove koje izvoze po niim cijenama. Kratkorono nije potrebno uvoditi carine. S obzirom na to da monopolisti prisvajaju monopolnu rentu, zemlje uvoznice upotrebljvaju carine da zahvate dio monopolnog profita (rent-snatching) ili da profit usmjere prema domaim konkurentnim tvrtkama (rent-switching). Osobito se taj argument istie u uvjetima postojanja meunarodnih monopola i nepostojanja meunarodne globalne antimonopolne politike.

Efekt carine da bi se smanjio profit stranog monopolista. Strani monopolist prodaje Q1 na domaem tritu po cijeni P1 i dobiva ekstra profit profit1. Uvoenjem carine t poveavaju se cijene proizvoda s P1 na P2 (zbog rasta gr.troka) i smanjuje obujam prodaje monopolista s Q1 na Q2 te on dobiva manji profit profit2. Potroau se zbog poveanja cijene smanjuje potroaev viak, ali drava je preko prihoda (0Q2*(MC-(MC+t)) od carine zahvatila dio monopolnog profita jer je poveanje cijene manje nego iznos carine (P2-P1<t), a to ovisi o elastinosti domae potranje.

29

Ciljana industrijska politika Pod ciljanjem se smatra napor za promjenom alokacije investicija u korist industrija za koje se smatra da privatni sektor premalo investira. Pitanje je koje industrije ciljati, koje kriterije koristiti. Krugman djeli kriterije u 2 skupine: 1) popularni kriteriji kriteriji koji se esto navode 2) sofisticirani kriteriji do kojih dolazi analizom devijacija od idealno konkurentnog modela trita koje mogu utjecati na odluku o ciljanju 1a) visoka dodatna vrijednost po radniku Uz ostale jednake uvjete, vei udjel radnika u industrijama s visokim dodanim vrijednostima znaio bi vii nacionalni dohodak per capita (s obzirom da postoji irok raspon dodanih vrijednosti po radniku kroz industrije pa mogue je da drave poveaju svoj nacionalni dohodak pomiui svoju industrijsku strukturu prema industrijama koje stvaraju viu dodanu vrijednost po radniku.) No pitanje je da li bi uvjeti ostali isti. Zato radnici saminicijativno ne prelaze u te industrije? Odgovor je da visok output zahtijeva visok input po radniku: velike koliine kapitala, visoko obrazovanje i daljnje usavravanje. Pretpostavimo da sada drava provodi politiku poticanja investicija u industrijama s visokom dodanom vrijednou, a da ne poveava ukupnu stopu investiranja. S obzirom da je u tim inudstrijama vei odnos kapitala i rada nego u onima s niom dodanom vrijednou, dani iznos investicija bi zaposlio manje ljudi stopa zaposlenosti bi se smanjila te bi stopa gospodarskog rasta bila smanjena. Dakle dolazi do paradoksa, s obzirom da rast outputa po radniku raste bre nego prije, ali usporeni rast zaposlenosti nadilazi rast produktivnosti. Tijekom vremena trine snage bi teile ispravljanju tih efekata. Porast nezaposlenosti stvorio bi pritisak na smanjivanje realnih plaa, a niske plae bi motivirale poduzea da koriste radnointezivne tehnike vie. U dugom roku, zaposlenost bi se vratila na poetnu razinu, s vie zaposlenih u industrijama s visokom dodanom vrijednou, ali niom produltivnou u svakom sektoru i vjerojatno niim outputom per capita u cijeloj ekonomiji. 1b) povezanost s ostatkom ekonomije poticanje industrija iji se outputi rabe kao inputi u drugim industrijama. injenica da industrija osigurava input u druge industrije ne znai sama po sebi da trite nedovoljno investira u tu industriju. (naravno, poticanje povezanih industrija moe biti poeljno u uvjetima trinih neuspjeha) 1c) perspektiva budue meunarodne konkurentnosti kada se komparativna prednost pomie u smjeru industrije iz razloga koji su neovisni o industrijskoj politici. Krugman smatra kako potencijalna konkurentnost nije koristan vodi za selektiranje ciljane industrije. Naime postoje industrije koje e jednom postati konkurentne i treba ih ciljati, postoje i one koje e postati konkurentne i ne treba ih ciljati, a postoje i one koje nikad nee biti samostalne ali su vrijedne ciljanja. 1d) odgovor na provoenje ciljane industrijske politike drugih zemalja pretp. da strana zemlja subvencionira izvoz nekog poljoprivrednog proizvoda, a s obzirom na to da naa zemlja izvozi taj proizvod, smanjuje se cijena naeg izvoza, pa tako i na nacionalni dohodak. Program subvencioniranja kao odgovor na inozemnu politiku doveo bi do

30

daljnjeg pada cijena u ovom sluaju je nevedeni kriterij lo za ciljanje industrijske politike. (investicije idu u podruja s vikom kapaciteta i snienim stopama prinosa to je kontraproduktivno). 2a) ekonomije obujma i nesavrena konkurencija veliku ulogu ima da li su te ekonomije obujma interne ili eksterne poduzeima. U sluaju interne ekonomije obujma trita nisu savreno konkurentna, industrija se sastoji ili od malog broja poduzea ili puno poduzea proizvodi diferencirane proizvode. Cijene e biti vie od graninih trokova, poduzea e esto djelovati strateki, poduzimajui akcije koje utjeu na odluivanje drugih poduzea. Pretpostavimo industriju s 2 (ozbiljna) konkurenta i da svaki zna kako e mu trokovi znatno opasti kako stjee iskustvo. Svako poduzee e poetno nisko odrediti cijene. Svako poduzee bi rado uvjerilo ono drugo da e provoditi agresivnu politiku kako bi natjeralo konkurentsko na povlaenje, ali moda nee biti u stanju ispuniti takvo obeanje. U ovom kontekstu bi ciljana industrijska politika mogla pomoi domaim poduzeima da igraju svoju strateku igru (npr. dravne subvencije bi mogle pomoi pri voenju agresivne cjenovne politike). Povlaenje konkurenta bi moglo poveati profit za vie od iznosa subvencije te pomak monopola od stranog na domae poduzee. Zakljuak se moe preokrenuti ako se radi o vie domaih poduzea natjeui se jedna s drugom mogu prenisko postaviti svoje izvozne cijene. 2b) Eksterne ekonomije esto se smatraju opravdanima za dravnu intervenciju i posebno su vane za inovativne industrije 2c) utjecaj ostalih dravnih politika drava uvodi poreze, propisuje minimalne plae, uvodi zatitu, donosi novu regulaciju, to ima razliite efekte za pojedine industrije i stvara potrebu za voenjem ciljane kompenzirajue industrijske politike Problem pri ciljanju IP osim kriterija uvoenja su i procjena trokova i koristi.

31