Prvi parcijalni test iz „Socijalne politike EU“

18. poglavlje – Tržišta faktora proizvodnje

Pitanja za ponavljanje
Definicije:
Faktori proizvodnje su ulazni elementi korišteni za proizvodnju roba i usluga.
Proizvodna fukncija je veza između količine ulaznih elemenata korištenih za proizvodnju
dobara i proizvedene količine tog dobra.
Granični proizvod rada je povećanje količine proizvodaod dodatne jedinice rada.
Opadajuči granični proizvod je svojstvo prema kojem granični proizvod ulaznog elementa
opada kako se količina ulaznog elementa povećava.
Vrijednost graničnog proizvoda je granični proizvod ulaznog elementa pomnožen s
cijenom doboto.

- Objasnite kako je preduzećima proizvodna funkcija povezana s graničnim

proizvodom rada , kako je granični proizvod rada preduzeća povezan s vrijednošću
njegovog graničnog proizvoda i kako je vrijednost graničnog proizvoda preduzeća
povezana s njegovom potražnjom za radom ?
Proizvodna funkcija predstavlja vezu između količine ulaznih elemenata korišteneih za
proizvodnju dobara i proizvedene količine tog dobra . Granični proizvod rada predstavlja
povećanje količine proizvoda od dodatne jedinice rada. Način na koji su povezani je taj da
preduzeće odlučuje koliko će radnika zaposliti na osovu granične dobiti , tj . koliko radnika je
potrebno da bi granična dobit bila pozitivna . U knjizi se navodi primjer berača jabuka , te
broj koliko je berača potrebno da bi se ostvarila dobit , uz predpostavku savršene
konkurencije . Granični proizvod rada objašnjava povećanje broja radnika koji utiču na
povećanje količine proizvedenih jedinica, dok vrijednost graničnog proizvoda rada opada.
Razloge je taj što se više radnika zapošljava svaki radnik doprinosi manje proizvodnji.
Vrijednost graničnog proizvoda je granični proizvod pomnožen s tržišnom cijenom
proizvoda . S pbzirom da je pretpostavka o savršenoj konkurenciji prisutna , naša cijena je
konstantna. Vrijednost graničnog proizvoda se smanjuje sa povećanjem broja radnika.
Krivulja potražnje za radom iskazuje količinu rada koje preduzeće potražuje pri bilo kojoj
datoj nadnici .
- Navedite dva primjera događaja koji bi mogli pomaknuti potražnju za radom ?
Na potražnju za radom utiču tri faktora :
1. Cijena proizvoda – Vrijednost graničnog proizvoda je jednaka graničnom proizvodu
pomnoženom s cijenom proizvoda preduzeća . Dakle , ukoliko dođe do promjene
 cijene , vrijednost graničnog proizvoda se mijenja i krivulja potražnje za radom se
pomiče. Obrnuto , smanjenje cijene proizvoda smanjuje vrijednost graničnog
proizvoda i smanjuje potražnju za radom .
2. Tehnološka promjena – u posljednih par decenija zabilježen je nagli porast
tehnologije , što je značajno uticalo na potražnju za radom . Znanstvenici i naučnici
stalno pronalaze bolje načine rada . Tehnološki napredak dovodi do povečanja
graničnog proizvoda rada , što dovodi do povećanja potražnje za radom .
3. Ponuda drugih faktora – Dostupna količina jednog faktora proizvodnje može uticati
na granični proizvod drugih faktora .
- Navedite dva primjera dogažaja koji bi mogli pomaknuti ponudu rada ?
Krivulja ponude rada pomiče se kad god ljudi mijenjaju količinu rada koji žele raditi za
određenu nadnicu. Tri glavana uzroka su :
1. Promjene ukusa – kroz određeni vremenski period dolazi do promjene ukusa prema
radu . Primjere je taj , da su žene prije ostajale kod kuće i brine se za domaćinstvo i
djecu , međutim danas se sve više žena odlučuje za rad. Rezultata ovakve pojave je
povećanje ponude rada.
2. Promjene u alternativnim mogućnostima – Ponuda rada na bilo kojem tržištu rada
ovisi o mogućnostima dostupnim na drugim tržištima. Ukoliko nadnica za određeni
posao rasre , postoji mogućnost da će radnici koji su obavljali sličan posao
promijeniti zanimanje . Primjer berba jabuka i krušaka.
3. Imigracije – Kretanjem radnika iz regije u regiju , ili iz države u državu dovodi do
promjena u ponudi rada. Tako neke zemlje zbog imigracija imaju veliku ponudu
rada , dok druge zemlje imaju manju ponudu rada .
- Objasnite kako se nadnica može prilagoditi da uravnoteži ponudu i potražnju za
radom dok istodobno uravnotežuje vrijednost graničnog proizvoda?

Nadnica i količina rada su se prilagodile da bi uravnotežile ponudu i potražnju. Kada je

tržište u takvoj ravnoteži , svako preduzeće je unajmilo onoliko rada koliko je za njega
profitabilno pri ravnotežnoj nadnici. Odnosno svako je preduzeće pratilo pravilo
maksimizacije profita : zapošljavalo je radnike dok se vrijednost graničnog proizvoda nije
izjednačila sa nadnicom. Nadnica mora niti jednaka vrijednosti graničnog proizvoda rada
jednom kada je dovela ponudu i potražnju do ravnoteže.
- Tko ima veći oportuitetni trošak uživanja u odmoru , liječnik ili portir? Objasnite.
Može li ovo objasniti zašto liječnici rade više?
Jedna od osnovnih zapovijedi u ekonomiji jeste izbor. Izbor između rada i odmaranja. Što
više sati provedemo radeći , manje sati imamo za odmor . Izbro između rada i odmora
leži u krivulji ponude rada. Ako se odreknemo sata rada , odričemo se i sata nadnice .
Krivulja ponude rada odražava kako radnikove odluke o izboru rada i odmora odgovaraju
na promjenu oportuitetnog troška. Ukoliko dolazi do porasta nadnice , to motiviše
radnika da radi više . U našem slučaju lijećnik ima več oportuitetni trošak , jer ima veču
nadnicu u odnosu na portira. Liječnici rade više jer su motivisani većom nadnicom u
odnosu na portira.
19. poglavlje – Zarade i diskriminacija
Definicije:
Nadomjesna razlika je razlika u nadnicama koja proizilazi iz potrebe uvažavanja
nenovčanih osobina različitih poslova.
Ljudski kapital je akumulacija investicija u ljude , kao što je obrazovanje i učenje kroz
rad.
Sindikat je radnička udruga koja pregovara s poslodavcima o nadnicama i uvjetima
rada.
Štrajk je organizovano povlačenje radnika iz preduzeća od strane sindikata.
Učinkovitost nadnice je nadnica iznad ravnotežne koje preduzeće plaća da bi povećala
proizvodnost radnika.
Diskriminacija je pružanje različitih mogućnosti sličnim pojedncima koji se razlikuju po
rasi , etičkoj skupini , spolu. Dobi ili drugim osobnim karakteristikama.

- Zašto su rudari bolje plaćeni od drugih radnika sa sličnom razinom obrazovanja?

Rudari su plaćeni više od drugih radnika slične razine obrazovnja . Njihova viša nadnica
im nadoknađuje prljavu i opasnu prirodu rudarstva , kao i dugoročne zdravstvene
probleme koje doživljavaju rudari . Ovdje se radi o nadomjesnim razlikama u nadnicama.
- Na koji je način obrazovanje vrsta kapitala?
Obrazovanje predstavlja vrstu ljudskog kapitala . Ljudski kapital je akumulacija investicija
u ljude. Kao i svi oblici kapitala , i obrazovanje predstavlja trošak resursa u jednom
trenutku da bi se povećala produktivnost u budućnosti. Investicija u obrazovanje je
vezana za određenu osobu i ona je veza za ono što je čini ljudskim kapitalom . To dovodi
do činjenice da radnici sa više ljudskog kapitala u prosjeku zarađuju više od onih sa
manje ljudskog kapitala. Preduzeća odnosno tražitelji rada spremini su platiti više za
visoko obrazovane radnike jer imaju većr granične proizvode. Dok su radnici – ponuđači
rada spremni platiti trošak obrazovanja samo ako za to postoji nagrada.
- Koji uvijeti vode do ekonomske superzvijezde? Očekujete li vidjeti superzvijezdu u
stomatologiji? U glazbi ? Objasnite.
Superzvijzde nastaju na tržištima koja imaju dvije osobine:
1. Svaki kupac na tržištu želi uživati u dobru koje nudi najbolji proizvođač.
2. Dobro je proizvedeno tehnologijom koja omogućava da najbolji proizvođač
opskrbljuje svakog kupca po niskom trošku. Superzvijezdu ne očekujemo vidjeti u
 stomatoogiji jer se njihova usluga bazira na ograničenom broju ljudi , dok npr glumci
mogu svoju uslugu predstaviti milionima ljudi , kao i glazbenici.
- Navedite tri razloga zbog kojih bi radnikova nadnica mogla biti iznad razine koja
uravnotežuje ponudu i potražnju?
Prvi razlog je zakon o minimalnoj nadnici . Na večinu radnika ovi tzakoni ne utiču jer su
njihove nadnice mnogo iznad minimuma. Dok na neke radnike bez isustva i manje
sposobnosti zakoni o minimalnoj nadnici podižu nadnice iznad razine koju bi zarađivali
na neregulatornim tržištima rada.
Drugi razlog je tržišna moć sindikata. Sindikat je ufruga radnika koja pregovara sa
poslodavcima o nadnicama i uvijetima rada.
Treći razlog se krije u teoriji učinkovitosti nadnica. Ova teorija drži da preduzeće može
smatrati profitabilnim plaćanje visokih nadnica zato što povećava proizvodnost svojih
radnika.
- Koje potečkoće nastaju pri odlučivanju ima li neka skupina radnika nižu nadnicu
zbog diskriminacije?
Na tržištu rada na kojem nema diskriminacije , različiti ljudi imaju različite nadnice. Ljudi
se razlikuju u vrsti ljudskog kapitala koju posjeduju i u vrstama poslova za koji su
sposobni i voljni raditi . Također je i taj što žene i muškarci ne rade istu vrstu poslova ,
kao i radno iskustvo , npr kod žena koje u nekom trenutku napštaju posao zbog
odgajanja djece.
20. poglavlje – Nejednakost dohotka i siromaštvo
Definicije:
Stopa siromaštva je postotak stanovništva čiji je obiteljski dohodak ispod apsulutne
razine pod nazivom granica siromaštva.
Granica siromaštva je apsulutna granica dohotka koju određuje savezna vlada za svaku
veličinu obitelji ispod koje se obitelj smatra siromašnom.
Transferi u naravi su transferi koji se daju siromašnima u obliku dobara i usluga ,
umjesto u gotovini.
Životni ciklus je uobičajni uzorak varijacija dohotka tokom života.
Stalni dohodak je nominalni dohodak osobe.
Utilitarizam je politička filozofija prema kojoj bi država trebala izabrati mjere koje će
maksimizirati ukupnu korisnost svih članova društva.
Korisnost je mjera sreće ili zadovoljstva.
Liberalizam je politička filozofija prema kojoj bi država trebala izabrati mjere , koje se
prema ocjeni nepristrsnog promatrača smatraju pravdene .
Maksmin kriterij je tvrdanja prema kojoj država treba pokušati maksimizirati
blagostanje najsiromašnijih članova društva.
Libertarijanizam je politička filozofija prema kojoj bi država trebala kažnjavati zločine i
poduprijeti provedbu dobrovoljnih sporazuma , ali ne redistribuuirati dohodak .
Socijalna skrb je državni program pomoću kojeg se daje dohodak na dohotke onih u
stisci.
Negativan porez na dohodak je poreski sistem koji skuplja prihode od domaćinstava s
visokim dohotkom i daje transfere domaćinstvima s niskim dohocima.

- Koje skupine u društvu imaju najveću šansu živjeti u siromaštvu?

Siromaštvo je povezano sa rasom . Tri puta je veća šansa da će crnci a latino amerikanci
biti siromašniji.
Siromaštvo je povezano sa dobi. Vjerovatnije je od prosjeka da će djeca biti članovi
siromašnih obitelji , a manje je vjerovatno da će stariji biti siromašniji od prosjeka .
Siromaštvo ke povezano sa sastavom obitelji. Vjerovatnije je da će obitelji u kojima je
žena na čelu bez supruga biti siromašnije , od obitelji koja ima oba roditelja.
- Zažto kod mjerenja iznosa nejednakosti , privremene varijacije dohotka i varijacije
životnog ciklusa uzrokuju teškoće?
Kada govorimo o životnom ciklusu teškoće koje uzrokuje su te da nije lako doći do
podataka o životnim dohocima . Privremeni dohodci imaju potečkoće u vidu toga da se
vrlo lako mogu promijeniti . Npr jedne godine pomemo profitirati od prirodne nesreće
usljed čega može doći do porasta cijene nekog proizvoda , dok sljedeće godine to ne
mora biti uslov.
- Koje su pozitivne , a koje negativne strane transfera u naravi siromašnima?
Pozitivne strane su te da siromašni dobijaju razne vrste pomoći , kao što su : hrana ,
zdravstvena pomoć , potrepštine za djecu i drugo .
Negativne strane su : neučinkovitost i uvredljivost. Mnogi od siromačnih su skloni
alkololu i narkoticima , što ovime može znantno ugroziti njihov život , kao i to da država
ne treba da daje pomoći u vidu hrane , lijekova i dr , nego treba da daje novčane
pomoći , jer siromačni najbolje znaju šta im je potrebno.
- Opišite kako programi protiv siromaštva mogu odvratiti siromašne od rada?
Siromašni ljudi se manje odlučuju za rad iz više razloga . Prvenstveno ne žele da se
odreknu privilegija koje im pruža država , kao što su hrana , medicinska pomoć , smještaj
i ostalo . Ukoliko bi dobile posao uveliko bi izgubile privilegije , te bi u toj situaciji morale
plaćati porez državi , što nije u intresu siromačnih koji su navikli na to da im država
pomaže.
 28. poglavlje – Nezaposlenost i prirodna stopa nezaposlenosti
Definicije :
Tržište rada je ukupan broj radnika , uključujući zaposlene i nezaposlene.
Stopa nezaposlenosti je postotak radne snage koja je nezaposlena .
Stopa udjela radne snage je postotak odraslog stanovništva koje je uključeno u radnu
snagu.
Prirodna stopa nezaposlenosti je normalna stopa nezaposlenosti oko koje se koleba stopa
nezaposlenosti.
Ciklična nezaposlenost je odstupanje nezaposlenosti od prirodne stope.
Obeshrabreni radnici su pojednici koji bi željeli raditi , ali su odustali od traženja posla.
Frincijska nezaposlenost je nezaposlenost do koje dolazi jer radnicima treba vremena da
pronađu posao koji im se sviđa i najbolje odgovara njihovim klasifikacijama. ( kratkoročna
nezaposlenost )
Strukturna nezaposlenost je nezaposlenost do koje dolazi jer broj radnih mjesta
ponuđenih na nekim tržištima rada nije dovoljan da bi se zaposlili svi koji žele .( dugoročna
nezaposlenost)
Osiguranje u slučaju nezaposlenosti su državni programi koji djelimično štiti dohodak
radnika kada dobije otkaz.
Učinkovite nadnice su nadnice koje su više od ravnotežnih, a koje tvrtke isplaćuju kako bi
povećale proizvodnost radnika.
- Koje su tri kategorije u koje zavod za statistiku rada dijeli stanovništvo? Kako
računa radnu snagu , stopu nezaposlenosti i stopu udjela u radnoj snazi ?
Kategorije su : Zaposlen , nezaposlen i nije uključen u radnu snagu .
RADNA SNAGA = BROJ ZAPOSLENIH + BROJ NEZAPOSLENIH
STOPA NEZAPOSLENOSTI=BROJ NEZAPOSLENIH/RADNA SNAGA X 100
STOPA UDJELA RADNE SNAGE = RADNA SNAGA/ODRASLO STANOVNIŠTVO X 100
- Je li nezaposlenost obično dugoročna ili kratkoročna ? Objasnite.
Ako pođemo od predpostavke da je nezaposlenost kratkoročna , to i nije neki problem
jer je ločiično da radniku koji napušta neki posao treba par sedmica da pronađe novi
posao.
Ako je nezaposlenost dugoročna onda to predstavlja ozbiljniji problem. Radnici koji su
duže mjeseci bez posla imaju psihičkih i ekonomskih problema .
- Zašto je frikcijska nezaposlenost neizbježna ? Kko država može smanjiti frikcijsku
nezaposlenost ?
Radnicima treba vremena da pronađu posao koji najbolje odgovara njhovim
kvalifikacijama. Nezaposlenost koja nastaje zbog potrage radnikanza poslom naziva se
frikciona nezaposlensot i često se koristi za objašnjavanje kratjkoročne netaposlenosti.
Frikcijska nezaposlenst je često rezultat promjena u potražnji rada u raznim tvrtkama.
Frikcijska nezaposlenost je neizbježna jer se ekonomija neprestano mijenja. Međutim na
njenu količinu se može uticati. Bržim širenjem informacija o slobodnim radnim
mjestima , pomoću interneta . Ukoliko država može skratiti nezaposlenima vrijeme da
pronađu novi posao , to će se odraziti na smanjenje frikcione nezaposlenosti, npr. Preko
posredovanja državnih agencija , kao i programo osposobljavanja i prekvalifikacije .
- Jesu li zakoni o minimalnoj nadnici bolje objašnjenje strukturne nezaposlenosti
među tinejdžerima ili diplomantima ?
Minimalne nadnice nisu jedini razlog postojanja nezaposlenosti , jer je njihov učinak
važan za određene skupine s posebno visokom stopom zaposlenosti.
Plate većine radnika su veće od zakonskog minimuma . Zakoni o minimalnoj nadnici
uglavnom se odnose na na najneiskusnije i najslabije obučene pripadnike radne snage ,
poput tinejdžera.
- Kako sindikat utiče na prirodnu stopu nezaposlenosti ?
Među ekonomistima ne postoji koncenzuus da li je sindikat dobar ili loš.
Kritičari sindikata kažu da su sindikati samo jedan oblik kartela. Kada sindikati podignu
nadnice iznad razie koja bi prevladala na konkurentskom tržištu , smanjuju potražnju za
radom , uzrokuju nezaposlenost jednog dijela radnika i smanjju nadnice u ostatku
ekenomije. To dovodi do neučinkovite i nepravdene raspodjele rada .
Zagovornici sindikata tvrde da su sindikati nužna protuteža tržišnoj moći tvrtki koje
zaposljavaju radnice. Tvrde da sindikati pomažu tvrtkama da učinkovitije reaguju na
probleme radnika a to su : duzžina radnog vrmena , bolovanje , odmori , zdr osiguranje,
promaknuća i td.
- Objasnite 4 načina na koja tvrtke mogu povećati dobit podizanjem nadnica ?
Zdravlje ranika – Ova teorija govori o učinkovitosti nadnica koja povezuje nadnice i
zdravlje radnika . Bolje plaćeni radnici kvalitetnije se hrane , a radnici koje se kvalitetnije
hrane zdraviju suni produktivniji. Za tvrtku je isplatljivije imati više nadnice i zdravije
zadnike nego isplaćivati niske nadnice i imati ne tako zdrave radnike koji slabije
proizvodnosti.
Promet radnika – Druga teorija naglašava povezanost nadnica i prometa radnika. Radnici
ddaju otkaz iz različitih razloga . Žto su nadnice više radnici će manje davati otkaz . Tvrtka
na taj način može smanjiti promet radnika isplaćivanjem viših nadnica.
Trud radika –Ova teorija naglašava povezanost radnika u truda koji pružaju radeći . Tvrte
prate rad zaposlenih te radnici koji zabušavaju dobijaju otkaz , ali praćenje radnika je
skupo i ima nedostataka . Zboh toga tvrtke mogu ovaj problem riješiti isplatom nadnica
 koje su iznad ravnotežne , na taj način radnici žele zadržati posao zbog visokih nadnica ,
što ih potiče da rade najbolje što mogu.
Kvaliteta radnika – Ova teorija povezuje visoke nadnice sa kvalitetom rdnika. Kad tvrtka
zaposli novog radnika ne može u potpunosti procijeniti kvalitetu primnjenih radnika .
Isplaćivanjem viših nadnica tvrtka privlači kvalitetniju selekciju kandidata.
ZAOKRUŽIVANJA

1. Prema statistističkim agnecijama BiH član obitelji koji odluči da ostane kući i da se brine o
doaćinstvu svsrtava se u:

Izvan radne snage

2.Ekonomski tehničar koji dugo nije moao da nađe posao i koji je na kraju prestao da traži posao
svrstava se u:

Obeshrabrene radnike

3. Zakon o minimlanoj plaći?

Stavra više nezaposlenosti na tržištima rad niskih kvaliikacija nego na tržištima rada visokih
kvalifikacija.

4. Stopa nezaposlenosti koja je uobičajna za određeu ekonomiju poznata je kao:

Prirodna stopa nezaposlenosti.

5. Koji od navedenih tipova nezaposnesti je rezultat nadnia koje s drže isnad ravnotežnih:

Strukturna nezaposnest

6. Rezervacijska nadnica se odnosi na:

Minimlana nadnica koju je radnik voljan prihvatiti

7. Rangirjate utilitarizam, librealizam i libertarijartizamod politikr koja bi u najvećoj mjeri

redistriburila dohdak:

Utilitarizam, librealizam, libertarijartizam

8. Koja od navedenih vladinigh politika neće pličiti rezultate kadas e radi o smanjivanju stope
nezaposlenosti:

Podizanje minimalne plaće

9. Promjene u strukturi ekeonomije rezultiraju kojom vrstom nezaposlenosti:

Strukturna nezaposlenost

10. Koja od pobrojanih profesija će najvjerovatnije generirarti dohodak superzvijezde:

najbolji pisac

11. Na što se odnosi zamka siromaštva?

12. Prema pristupu signaliziranja, edukacija je:

Pomaže firmama da sortira radnike na one sa višim i one za nižim potencijalnim stepenom
produktivnosti

13. Povećanje minimlane nadnice će uzrokovati relativno veliko povećanje nezaposlenoti među:

Manje obučenim radnicima ukoliko je potražnja za radom relativno neelastična

14. Razlike u primanjima između grupa same po sebi ne moraju biti dokaz diskriminacije na tržištu
rada s obzirom da različite grupe imaju:

Sve od navedenog (različit nivo obrazobanja, radnog iskustva i različite prefrencije za tip posla)

15.Šta od navedenog je istina kada govorimo o zaradama atraktivnih ljudi u odnsu na manje
atraktivne radnike?

Atraktivni ljudi zarađuju više obzirom da mogu imati stvarno veću vrijednost marginalnog
proizvoda rada

16. Smanajenje potražnje za ribama dovodi do:

Smanjenje vrijednosti marginalnog proizvoda ribara, smanjenje njihove nadnice i smanjenje

zaposlenosti u indistriji ribarstva.

17. Šta od navednog nije dio ljudskog kapitala radnika:

Trening kroz rad ili sve od navednog je tačno

18. Ukoliko su naknade za neazoposlene osobe previše izdašne i plaćaju radnicima 95% njihove
regularane plaće to će imati za posljedicu:

Ništa od navedenog

19. Ena zarađuje više od Sare i do zarade je dišla na fer i pošten način. Koja od sljedećih ploitičkih
filizofija bi se protovila redistribucija dobara od Ene ka Sari:

Libertarijartizam

20. Čime će rezultiza smanjenje ponude ribara kada govorimo o tržištu kapitalom koji je angažovan u
indusriji ribarstva?

Smanjiti potražnju za ribarskim brodovima i povećati rente na ribarske brodove.