PRIPREMA ZA ISPIT IZ KOLEGIJA UVOD U EKONOMIJU Kako bi se

uspješno položio ovaj kolegij, predlaže se priprema prema sljedećim

smjernicama:

1.Definicija ekonomije

To je znanost koja proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi

proizvodili dobra i usluge kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe.

Household management - upravljanje kućanstvom, upravljanje

financijama, upravljanje brigama kućanstava, pažljivo upravljanje svim
načinima na koje se akumulira bogatstvo.

Ekonomija proučava kako pojedinci, poduzeća i vlade kao institucije

današnjega društva ODABIRU fokusirajući se primarno na poticaje. Ljudi
odgovaraju na promjene poticaja mijenjajući i prilagođavajući svoje
odluke.
Ekonomija je bihevioralna znanost –proučava ponašanje ljudi, nadalje,
proizvodnju, razmjenu i uporabu dobara i usluga

2.Temeljni ekonomski problem – oskudnost

Oskudnost = želje uvijek nadmašuju resurse raspoložive
da se one ispune

3.Razlika između mikroekonomije i makroekonomije

MIKRO: Ponašanje pojedinca, kućanstava ili poduzeća

MAKRO: Ponašanje gospodarstva u cjelini

4.Razlika između pozitivne i normativne ekonomije

POZITIVNA: Analizira kako društvo donosi odluke o
potrošnji, proizvodnji i razmjeni dobara.
Cilj joj je pojasniti zašto ekonomija funkcionira na taj
način. Cilj joj je dozvoliti prognoze o tome kako će
ekonomija odgovoriti na promjene.
Kako svijet zaista funkcionira, bez osobnih sudova.
NORMATIVNA:
Nudi preporuke koje se temelje na osobnim sudovima.
Bavi se pitanjima jeli neka promjena poželjna.
Ako vlada podigne poreze na neko dobro, njegova će
cijena porasti. Normativno je pitanje je li taj porast
cijene poželjan kao takav?
5.Karakteristike tržišnih, naredbodavnih i mješovitih gospodarstava

KOMANDITNO ili NAREDBODAVNO -državno vlasništvo, državno

poduzetništvo, centralizacija odlučivanja, subordinacija i planiranje (Kina,
Kuba bez obzira što ne postoji potpuno komanditno gospodarstvo)

MJEŠOVITO – vlada i privatni sektor zajedno rješavaju ekonomske

probleme. Vlada utječe na donošenje odluka kroz poreze, Author: dr.sc.
Tea Goljaosiguranjem besplatnih usluga obrane, policije i sl. Regulira i
maksimum do kojega pojedinci mogu težiti ostvarenju svojega interesa.

TRŽIŠNO GOSPODARSTVO je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog

poduzetništva i slobodne konkurencije. Djeluje putem tržišnih mehanizama,u kojim ponuda i
potražnja određuje cijene na tržištu.

6.Granica proizvodnih mogućnosti – grafički prikaz i objašnjenje

Crtež sa krivuljom

7.Oportunitetni trošak

OPORTUNITETNI TROŠAK –količina dobra kojega se odričemo kako bi

pridobili drugo, to je propuštena korist.

8.Zakon opadajućih prinosa

Primjenjuje se pod pretpostavkom mogućnosti variranja
jednog proizvodnog Inputa (npr. rada)
Svaki novi radnik dodaje manje outputa od onog prethodnog. Isto se
može primijeniti i na funkcioniranje gospodarstva. Jedno gospodarstvo
može proizvoditi više jednog dobra, ali uvijek na uštrb drugoga.
9.Definicija tržišta

Tržište prema najkraćoj definiciji predstavlja mjesto gdje se susreću ponuda i

potražnja.
TRŽIŠTE bilo koja situacija gdje se događa razmjena. U tržišnom
gospodarstvu, pojedinci, poduzeća i vlada međusobno djeluju na tržištu
dobara, tržištu rada i tržištu kapitala.

10.Tri temeljna ekonomska problema – što, kako i za koga?

1. Šta proizvoditi? - koje materijalno dobro ili uslugu proizvoditi, i u kojim

količinama? Postoji nebrojeno načina da se zadovolje potrebe. Broj poznatih
dobara raste svakim danom. Svakoj društvenoj zajednici neophodna su dobra
poput hrane i pića, odjeće, ogrijeva, stambene infrastrukture itd.

2. Kako proizvoditi? - broj proizvodnih tehnika je velik. Koju kombinaciju

kapitala, ljudskog rada i sredstava za rad treba koristiti u izradi neophodnih
dobara? Neka dobra zahtijevaju veće učešće ljudskih resursa, dok je za neka
potrebna visokosofisticirana tehnologija.

3. Za koga proizvoditi? - kako rasporediti proizvodeno među učesnicima u

zajednici? Ko će zadovoljavati potrebe putem proizvedenih dobara - individue
ili organizacije? Država i društvena zajednica?

Odgovori na ova pitanja određuju ekonomski sistem jedne zajednice

11.Grafički prikaz i pojašnjenje kružnog toka tržišnog gospodarstva

(poduzeća – cijene na tržištima faktora – potrošači – cijene na
tržištima proizvoda)

12.Tri glavne ekonomske funkcije države

 1. Stabilizacija ekonomije 2. Poticanje konkurencije 3. Sprečavanje
monopola 4. Omogućavanje tržišta robe i usluga 5. Redistribucija
dohodka

13.Krivulja potražnje i zakon negativno nagnute potražnje – učinak

supstitucije i učinak dohotka

ZAKON OPADAJUĆE POTRAŽNJE ili ZAKON NEGATIVNO NAGNUTE

POTRAŽNJE
prikazuje negativni odnos potraživane količine i cijene određenog dobra
2 razloga negativnog odnosa potraživane količine i cijene određenog
dobra:
1. UČINAK ZAMJENE (SUPSTITUCIJE) – porast cijena pri danom
dohotku preusmjerava potražnju na slična dobra
2. UČINAK DOHOTKA – smanjenje kupovne moći dovodi do smanjenja
tražene količine
FUNKCIJA POTRAŽNJE: Q(d) = a - bP

14.Kada dolazi do pomaka krivulja potražnje – grafički prikaz

15.Čimbenici koji utječu na krivulju potražnje i prikaz pomaka krivulje

potražnje uvjetovanog promjenama nekih od čimbenika potražnje

PROMJENE U POTRAŽNJI
dolazi do promjene količine s obzirom na promjene neke od determinanti
potražnje; pomiče se cijela krivulja potražnje!
PROMJENE U KOLIČINI POTRAŽNJE događaju se kada se mijenja
cijena dobra; dolazi do pomaka duž krivulje potražnje!

16.Krivulja ponude
pokazuje odnos između tržišne cijene nekog dobra i količine tog dobra koju su
proizvođači voljni proizvesti i prodati u uvjet da su ostale stvari jednake
17.Čimbenici koji utječu na krivulju ponude i prikaz pomaka krivulje
ponude uvjetovanog promjenama nekih od čimbenika ponude

PROMJENE U PONUDI
dolazi do promjene ponuđene količine s obzirom na promjene neke od
determinanti ponude; pomiče se cijela krivulja potražnje!
PROMJENE U KOLIČINI PONUDE događaju se kada se mijenja cijena
dobra; dolazi do pomaka duž krivulje ponude!

18.Grafički prikaz ravnoteže ponude i potražnje uz tumačenje viška i

manjka

19.Tržišna ravnoteža

Putem mehanizma racioniranja cijena, tržište alocira ili racionira oskudna

dobra u najbolje moguće načine korištenja, to jest, uspostavlja se nova
točka ravnoteže.

20.Cjenovna elastičnost potražnje – definicija, izračunavanje elastičnosti,

tumačenje koeficijenta elastičnosti
Cjenovna elastičnost potražnje je svojstvo potražnje da se mijenja pod
utjecajem promjene cijena uz pretpostavku ceteris paribus
Bilježimo je simbolom Ed,p (Price elasticityofdemand)
Izražavamo je kao odnos između postotne promjene tražene količine
(Qd) i postotne promjene cijena (P)Ed,p = % promjena Qd/ % promjena
ONA UKAZUJE NA KRETANJA DUŽ KRIVULJE POTRAŽNJE
NEGATIVAN JE BROJ – logika! Veliki broj – visoka elastičnost

Elastičnost potražnje izražavamo koeficijentom cjenovne elastičnosti

potražnje

21.Tumačenje povezanosti elastičnosti i prihoda

22.Definicija korisnosti

Korisnost - označava zadovoljenje, subjektivni užitak ili korist koju potrošač ima
konzumirajući neko dobro ili uslugu.
23.Granična korisnost
Granična korisnost - dodatno ili pridodano zadovoljstvo koje steknemo od
trošenja, uživanja 1 dodatne jedinice nekog dobra uz uvjet da druge proizvode
trošimo kao i prije.uvjet da druge proizvode trošimo kao i prije.

24.Zakon opadajuće granične korisnosti

Zakon opadajuće granične korisnosti - količina dodatne ili granične korisnosti
smanjuje se kada neka osoba troši sve više i više nekog dobra. Opadajuća
granična korisnost proizlazi iz činjenice da se naše ukupno uživanje u potrošnji
nekog dobra smanjuje u mjeri u kojoj ga sve više konzumiramo

25.Načelo jednakograničnosti

Potrošač s fiksnim dohotkom koji je sučeljen s danim tržišnim cijenama postići

će maksimum zadovoljstva ili korisnosti kada je granična korisnost zadnjeg
dolara utrošenog za svako dobro jednaka graničnoj korisnosti zadnjeg dolara
utrošenog za bilo koje drugo dobro. koje drugo dobro.

26.Supstituti, komplementi, luksuzna i nezavisna dobra

27.Paradoks vrijednosti – primjer vode i dijamanta

28.Budžetska krivulja
Budžetska krivulja - krivulja koja pokazuje različite kombinacije dvaju dobara
koje se mogu kupiti uz dani raspoloživi dohodak

29.Krivulja indiferencije
Mapa krivulja indiferencije čini skup krivulja indiferencije. Svaka krivulja
indiferencije koja je udaljenija od ishodišta označava višu razinu korisnosti -
Pareto superiornija.

30.Funkcija proizvodnje
Funkcija proizvodnje pokazuje odnos između rezultata proizvodnje
(outputa) i proizvodnih rezultata proizvodnje (outputa) i proizvodnih
inputa. U njoj su proizvodni inputi neovisna varijabla a output zavisna.
31.Ukupni, granični i prosječni proizvod

Ukupni proizvod (Total Product) je ukupna količina dobara i usluga

izražena u fizičkim jedinicama.

Prosječni proizvod je ukupni proizvod po jedinici varijabilnog outputa.

Granični proizvod je dodatni proizvod nastao povećanjem inputa za

jednu jedinicu uz pretpostavku ceteris paribus.

32.Razlika između kratkog i dugog roka kod proizvodnje i organizacije

poslovanja

33.Karakteristike tržišta savršene konkurencije

1. Broj kupaca i ponuđača treba biti toliki da ni jedan od njih nije u stanju diktirati
uvjete razmjene.
2. Cijenu određuje tržište i nitko od kupaca i ponuđača ne može utjecati na njezinu
razinu.
3. Svi sudionici na tržištu su savršeno informirani o karakteristika proizvoda i usluga
koje razmjenjuju.
4. Ponuda i potražnja proizvoda i usluga je homogena i djeljiva.
5. U svakom trenutku postoji mogućnost slobodno ući i izaći s tržišta.

34.Pravilo maksimalizacije dobiti poduzeća u savršenoj konkurenciji

pravilo da je profit maksimalan kad su granični prihod i granični trošak jednaki

vrijedi za sve tvrtke, bez obzira da li su konkurentne ili ne

35.Krivulja potražnje jednog poduzeća u savršenoj konkurenciji i

obrazlaganje odnosa cijene i graničnog prihoda

36.Točka nulte dobiti u savršenoj konkurenciji

37.Uvjet zatvaranja poduzeća u savršenoj konkurenciji

38.Prepoznavanje točke nulte dobiti i točke zatvaranja poduzeća na

grafičkom prikazu

39.Karakteristike tržišta nesavršene konkurencije

40.Glavni oblici nesavršene konkurencije i njihove karakteristike

41.Karakteristike prirodnog monopola

42.Uvjeti maksimalizacije dobiti monopoliste

43.Tržišna moć

44.Tajni ologopol

45.Kartel

46.Cjenovna diskriminacija i vrste cjenovne diskriminacije

47.Renta, kamata

48.Državno oporezivanje - Progresivni, proporcionalni i regresivni porez

49.nejednakost i Lorenzova krivulja

50.Ginijev koeficijent

51.Ciljevi makroekonomske politike

52.Osnovni instrumenti makroekonomske politike – karakteristike

53.Definicija bruto domaćeg proizvoda

54.Razlika između realnog i nominalnog BDP-a

55.Potencijalni BDP

56.Karaktersitike poslovnih ciklusa – recesija, ekspanzija, depresija

57.Agregatna ponuda

58.Agregatna potražnja

59.Makroekonomska ravnoteža

60.Načini mjerenja BDP-a

61.Potrošnja i njene glavne sastavnice

62.Funkcija potrošnje

63.Funkcija štednje

64.Granična sklonost potrošnji

65.Granična sklonost štednji

66.Glavne ekonomske sile koje određuju ulaganja – prinosi, trošak i

očekivanja

67.Model multiplikatora

68.Vrste multiplikatora

69.4 kotača ekonomskog rasta

70.Devizni tečaj

71.Devizno tržište

72.Deprecijacija, aprecijacija vs. devalvacija, revalvacija

73.Međunarodni monetarni sustav: fiksni devizni tečajevi (zlatni

standard), fluktuirajući devizni tečajevi i upravljani devizni tečajevi

74.Nezaposlenost: zaposleni, nezaposleni, izvan radne snage i radna

snaga

75.Ekonomski i društveni utjecaj nezaposlenosti

76.Okunov zakon

77.Strukturna, ciklička, neizbježna nezaposlenost

78.Dobrovoljna i nedobrovoljna nezaposlenost

79.Inflacija i vrste inflacije

80.Ekonomski učinci inflacije

81.Inercijska inflacija

82.Inflacija troškova

83.Phillipsova krivulja 84.NAIRU stopa nezaposlenost