Što je ekonomija?

-Izvorno dolazi od grčke riječi„OIKONOMIA”-što znači onaj tko upravlja kućanstvom.

-Alokacija oskudnih resursa između članova domaćinstva uvažavajući napore,sposobnosti i želje
svakog pojedinog člana.
-Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i raspodijelila
ih među različitim ljudima.
-je znanost IZBORA: objašnjava kako vršimo izbor i njegovu promjenu u korelaciji s oskudnošću.

Što je mikroekonomija?
-Riječ mikro znači malo-fokusira se na ponašanje pojedinačnog tržišta i malih pojedinačnih jedinica
koje sačinjavaju cjelokupnu ekonomiju-poduzeća, potrošača, investitori i radnici.
-Mikroekonomiju je potrebno razlikovati od makroekonomije.

Što je makroekonomija?
-Makroekonomija se fokusira na probleme cjelokupne ekonomije kao što su inflacija, nezaposlenost i
ekonomski rast.
-1936.„Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca” John Maynard Keynes.

Adam Smith
-Smatra se intelektualnim ocem mikroekonomije. • U svom djelu Bogatstvo naroda (TheWealth of
Nations),Smith je razmatrao kako se određuju pojedinačne cijene,proučavao je određivanje cijene
zemlje, rada i kapitala,kao i slabosti i snage slobodnog tržišnog mehanizma. • 1776. Godina.
-Nevidljiva ruka -Najvažnije, on je identificirao upečatljivu efikasnu karakteristiku savršeno
konkurentnog tržišta.
-Koristeći termin“invisible hand”, Smith je ocijenio kako pojedinac promičući vlastite interese
istodobno vodi tržište na način da ostvaruje ekonomsku korist za društvo u cjelini.

Kako ekonomija može biti organizirana?

-Tržišna ekonomija
-Naredbodavna ekonomija
-Mješovita ekonomija
Tržišna ekonomija
-U tržišnoj ekonomiji sve ima svoju cijenu
-Cijena je novčani iskaz vrijednosti robe i usluge
-U skladu s teorijom nevidljive ruke, tržišna ekonomija kroz cjenovni mehanizam efikasno alocira
resurse.

Naredbodavna ekonomija

Država: -donosi najvažnije odluke o proizvodnji i distribuciji. –posjeduje velik dio sredstava za
proizvodnju (zemlja i kapital). –posjeduje prava za poslovanje poduzetnika u velikom broju industrija.
–je poslodavac velikog broja radnika i govori im kako trebaju raditi. –odlučuje kako društveni output
treba biti raspoređen između različitih proizvoda i usluga.

1
Mješovita ekonomija

-Hrvatska i gotovo sve industrijalizirane moderne nacionalne ekonomije su MJEŠOVITOG TIPA.

-S jedne strane mješovite ekonomije imamo sektore kao što su poljoprivredne farme koje se
približavaju konceptu savršenog tržišta. U tim industrijama ima puno kupaca i prodavatelja. S druge
strane imamo poštu koja predstavlja monopol(u većini država)i gdje samo jedan ponuđač postoji na
tržištu i on je u državnom vlasništvu.

Na koja pitanja ekonomija daje odgovor?

-Što proizvoditi i koliko?

-Kako proizvoditi?
-Za koga proizvoditi?

Što je pozadina pitanja? -Oskudnost -Efikasnost -Jednakost

Oskudnost

-Kada bi se mogla proizvesti NEOGRANIČENA količina svakog proizvoda,tada nebi postojala

ekonomska dobra-dobra koja su ograničena u ponudi.

-Sva dobra bila bi slobodna,kao što je pijesak u pustinji ili zrak ili morska voda.

-U takvom stanju… *Ljudi se ne bi trebali brinuti o svom ograničenom dohotku i kako s njime
podmiriti sve svoje potrebe. *Poduzeća ne bi brinula o profitu i troškovima u svojoj proizvodnji.*
Država ne bi određivala poreze za gradnju cesta i mostova. *Ne bi postojale razlike ili ekonomski i
politički konflikti između bogatih i siromašnih.* Cijene i tržište bili bi irelevantni-

- Dok su proizvodi i usluge ograničeni, a želje i potrebe neograničene…

-Čak i u 21. stoljeću, čak i u najbogatijim zemljama svijeta,ne postoji dovoljna proizvodnja koja bi bila
dostatna u punom smislu baš za svakog stanovnika.

-U nerazvijenim zemljama svijeta posebice u Africi i u Aziji, milijuni ljudi gladuje i nema dovoljno
sredstava za osnovne životne potrebe.

-Nacionalna ekonomija mora izabrati između različitih proizvoda("što"),izabrati između različitih

tehnika proizvodnje("kako"),i odlučiti, nakraju,tko će konzumirati te proizvode("za koga").

-Bit ekonomije je da spozna realnost oskudnosti i da pronađe ispravan put organiziranja ekonomije u
cilju efikasne upotrebe resursa.

Što s ograničenim resursima?

Efikasnost ili učinkovitost

-Označava najdjelotvorniju upotrebu resursa u zadovoljavanju ljudskih potreba i želja.

-Alocirati resurse efikasno je kompleksno zato što uvijek postoji “trade-off” između efikasnosti i
poštenja.

OSKUDNOST VS. UČINKOVITOST

-potrebno je koristiti ograničene resurse na najbolji mogući način.

-nečija ekonomska situacija ne može biti bolja, a da ekonomska situacija drugog ne postane lošija.

2
EFIKASNOST VS. JEDNAKOST

-U biti, odlučivati između efikasnosti i jednakosti je jedan od najtežih zadataka kako ekonomista,tako
i političara.

-Kod proučavanja monopola, s mikroekonomske točke gledišta, zaključiti ćemo da je najefikasniji

način regulacije cijene električne energije taj da se individualnim potrošačima zaračuna viša cijena
nego poslovnom sektoru.

-Je li to pošteno?

• Takva cjenovna politika stvara brojne probleme u društvu i izaziva nezadovoljstvo, a birači svake 4
godine izlaze na izbore…

• Nadalje,mnogi će se složiti da ne bi bilo pošteno zaračunati višu cijenu siromašnijim kućanstvima,

nego uspješnim kompanijama.

Porezi posreduju s efikasnošću

-Znamo da ponekad država povećava poreze kako bi redistribuirala dohodak od bogatih prema
siromašnima kroz mehanizme kao što su pučke kuhinje, naknade za socijalno ugrožene i ti porezi
imaju tendenciju posredovati s efikasnošću na slobodnom tržištu.

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

-Kako bi objasnili problem oskudnosti,efikasnosti i jednakosti najbolje je uvesti pojam granice

proizvodnih mogućnosti(PPF). Engl. The production-possibility frontier ili“PPF” pokazuje
maksimalnu količinu proizvodnje koja se može ostvariti u jednoj nacionalnoj ekonomiji uz postojeću
razinu tehnologije i količinu raspoloživih resursa.

Kada nacionalna ekonomija proizvodi na PPF ona alocira resurse efikasno.

-Proizvodi su ograničeni
-Društva ne mogu imati sve što požele.
-Društva nisu ograničena isključivo raspoloživim resursima,nego i tehnologijom.
-Društvo mora odlučiti između brojnih proizvoda točno koje želi proizvesti,najjasnije to prikazuje
potreba izbora između “pištolja i maslaca.”

Pištolji vs. maslac

Jednostavno, nacionalna ekonomija treba odlučiti koliko će resursa ići u vojne svrhe (pištolji),a koliko
će ići u civilne svrhe kao što su obrazovanje, zdravstvo i proizvodnju potrošnih dobara kao što su
kompjuteri,automobili?

3
Oportunitetni trošak

-U svijetu oskudnosti,izbor jednog proizvoda(situacije) znači odustajanje od drugog proizvoda

(situacije) . Oportunitetni trošak odluke je vrijednost proizvoda ili usluge od koje smo odustali. Zato
što su resursi oskudni,MI UVIJEK MORAMO RAZMATRATI KAKO NAJBOLJE POTROŠITI NAŠ
OGRANIČENI DOHODAK; NAŠE OGRANIČENO VRIJEME…

4
Pozitivna vs. Normativna ekonomija

-Pozitivna ekonomija–proučava što je i kako funkcionira ekonomija te koristi teoriju i modele za

predviđanje utjecaja na izbor(npr. zarade).

-Normativna ekonomija-proučava koji bi to ciljevi ekonomije trebali biti. Normativna ekonomija

uključuje etiku i vrijednosne sudove (nema ispravnih odgovora zbog vrijed. Sudova pitanje raspodjele
dohotka).

Uloga države u ekonomiji

-Država mora stvoriti zakonski okvir u kojem djeluju subjekti, a njene osnovne zadaće uključuju
zagovaranje: -efikasnosti -jednakosti –makroekonomske stabilnosti rasta.

Koji subjekti djeluju u ekonomiji RH?

-Poslovni sektor
-Država
-Kućanstva

EKONOMSKA TEORIJA

-Predstavlja cjelovit sustav znanstvenih spoznaja, shvaćanja i pojmova o određenoj gospodarskoj

situaciji i problemu.

-Vrlo je apstraktna da bi se primijenila u konkretnim slučajevima, pa se na njenim temeljima izrađuju

ekonomski modeli.

EKONOMSKI MODEL

-predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i istodobno logičan skup pretpostavki pogodan za svrhu
analize.

EKONOMSKI PRINCIP

-zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama.

METODE U EKONOMIJI

1. Promatranje–proučavanje ekonomskih događaja

2. Ekonomska analiza–polazeći od pretpostavki izvode se predviđanja oponašanju
3. Statistička analiza–testiranje i objašnjavanje ekonomskih zakonitosti temeljem statističkih
podataka
4. Kontrolirani eksperimenti

EKONOMSKA ANALIZA

-Ekonomska analiza može se definirati kao znanstveni način istraživanja i objašnjavanja situacija
ekonomskog života, njezinih pojava,odnosa između njih,procesa,učinaka i razvojnih trendova.

Pogreške u ekonomiji

-Post hoc greška

-Pogreška poopćavanja
-Da se ostale stvari drže jednakima

5
Post hoc pogreška

-Ukoliko su se dva događaja dogodila u isto vrijeme ne znači nužno da je jedan uzrok drugome,
odnosno to je pogreška kada se uzrok pojave B traži u pojavi A zato što je pojava B nastala poslije
pojave A.

Pogreška poopćavanja

-Nastaje kada se nešto što vrijedi za jedan dio cjeline smatra da vrijedi za cjelinu.

-Nešto što vrijedi za odjel financija u poduzeću X, ne znači da vrijedi i za cijelo poduzeće.

CETERIS PARIBUS

-Nesposobnost da se ostale stvari ili varijable drže jednakima, nepromijenjenima.

-Npr. Kada neka pojava ovisi o više neovisnih varijabli i kada u procesu analize želimo ispitati utjecaj
samo jedne varijable potrebno je da sve ostale varijable ostanu nepromijenjene i konstantne.

-Ukoliko se to ne učini,vrlo vjerojatno izvesti će se krivi zaključci jer utjecaj jedne varijable nije
razdvojen od utjecaja druge varijable,pa se onda utjecaj prve pogrešno pripisuje drugoj varijabli.

6
 Ponuda i potražnja, koncept elastičnosti
POTRAŽNJA

-Pojam potražnje označava spremnost i volju potrošača da kupe neki proizvod ili uslugu uz određenu
cijenu

QD=f(P)

ZAKON POTRAŽNJE

-Uz nižu cijenu, ceteris paribus,kupci će tražiti više jedinica nekog proizvoda.

-Uz višu cijenu, ceteris paribus, kupci će tražiti manje.

Zašto je krivulja potražnje opadajuća?

1.Zbog efekta supstitucije:

-Kada cijena proizvoda raste, kupac supstituira taj proizvod s drugim sličnim proizvodom.

2.Zbog efekta dohotka:

-Kada cijena govedine raste, kupovna moć potrošača se smanjuje.

I taj dio povećanja kupovne moći piletine uslijed smanjenja kupovne moći naziva se EFEKT DOHOTKA.

7
Tržišna krivulja potražnje

-Horizontalna suma individualnih krivulja potražnje.

8
PONUDA

-Pojam ponude označava spremnost i volju proizvođača da ponude neki proizvod ili uslugu na tržištu
uz određenu cijenu. Qs=f(P)

ZAKON PONUDE

- Niže cijene, ceteris paribus,znače da poduzeća proizvode manji broj jedinica proizvoda.

-Više cijene, držeći ostale stvari konstantnima,znače da poduzeća proizvode više.

9
10
RAVNOTEŽA

-Kada kažemo da je nešto u ravnoteži znači da su dinamičke snage koje imaju utjecaja na nju
trenutno izvan djelovanja.

-U analizi ponude i potražnje, ravnoteža znači da su pritisci na cijenu od gore i pritisci na cijenu od
dolje potpuno jednaki.

RAVNOTEŽNA CIJENA je cijena prema kojoj nevidljiva ruka usmjerava tržište.

RAVNOTEŽA

-Kada kažemo da je nešto u ravnoteži znači da dinamičke snage koje imaju utjecaja na to trenutno su
izvan djelovanja.

-U analizi ponude i potražnje, ravnoteža znači da pritisci na cijenu od gore i pritisci na cijenu od dolje
su potpuno jednaki.

11
RAVNOTEŽNA CIJENA je cijena prema kojoj nevidljiva ruka usmjerava tržište.

PROGRAM PODUPIRANJA CIJENE

-Označava određivanje cjenovnog poda za određene poljoprivredne proizvode.

Racioniranje

-Kada se vlada upliće na tržište, cijene izgube moć racioniranja oskudnih dobara.

-Potrebno je pronaći druge mehanizme racioniranja oskudnih dobara.

Koncept elastičnosti

-Elastičnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na drugu.

Cjenovna elastičnost

-Razlikujemo: -cjenovnu elastičnost potražnje

-cjenovnu elastičnost ponude
E= %∆Q
%∆P

12
Cjenovna elastičnost potražnje

- je postotna promjena tražene količine kroz postotnu promjenu cijene.

-mjeri kolika je promjena tražene količine nekog proizvoda i usluge kada se njegova cijena promjeni
za 1%.

Cjenovna elastičnost ponude

-je postotna promjena ponuđene količine kroz postotna promjena cijene.

-mjeri za koliko postotaka će se promijeniti nuđena količina nekog proizvoda i usluge kada se njegova
cijena promjeni za 1%.

VAŽNO PITANJE!!

Zašto se koristi postotna promjena prije nego apsolutni iznosi za mjerenje potrošačeva odgovora
(reakcije)?

-Postoje barem dva odgovora:

1. Problem mjerne jedinice

Prvo, korištenjem postotnih promjena ne moramo voditi brigu o različitim mjernim jedinicama kod
različitih proizvoda (nafta u galonima,mlijeko u litrama, žito u tonama itd.), ali ne moramo voditi
računa niti o mjernoj jedinici cijene, je li to kuna, euro, dolar ili nešto drugo.

2. Problem usporedbe proizvoda

Gotovo da nema nikakvog smisla komparirati porast cijene od 1 euro za proizvod kao što je
automobil čija cijena se mjeri u desetinama tisuća eura i bocu mlijeka, čija je cijena 1 euro.

Naime,cijene oba proizvoda porasle su za jednaki iznos, ali je pri tome cijena mlijeka udvostručena, a
cijena automobila porasla je za neki minimalni postotak (jedan posto).

13
O ČEMU OVISI ELASTIČNOST POTRAŽNJE

1) Raspoloživost supstituta (nadomjestaka)

-Što neki proizvod ima na raspolaganju veći broj nadomjestaka, elastičnost potražnje je veća.

-Junetina ima velik broj nadomjestaka– piletina,riba,soja.

2) Definiranosti proizvoda

-U tom smislu, elastičnost potražnje isto tako ovisi o širini definicije proizvoda. Na primjer, što ima
elastičniju potražnju gorivo ili super 95?

3) Udio u dohotku

-Uz ostale stvari jednake,viša cijena nekog proizvoda u relativnom smislu u dohotku potrošača, viša
će biti elastičnost potražnje za tim proizvodom.

-10% povećanje cijena kemijskih olovaka rezultirat će smanjenjem tražene količine od svega nekoliko
olovaka, odnosno vaša reakcija biti će slaba.

-Porast cijene metra kvadratnog stana za10% itekako će smanjiti broj kvadrata koji ćete kupiti, vaša
reakcija bit će velika.

4) Vrijeme

-Općenito, potražnja u dugom roku je znatno elastičnija nego u kratkom.

CJENOVNA ELASTIČNOST I UKUPAN PRIHOD

-Ako povećate cijenu vašeg proizvoda hoće li se ukupan prihod od prodaje tog proizvoda povećati ili
smanjiti?

-Ukupan prihod(TR=Total Revenues) jednostavno se izračunava kao umnožak cijene i količine.

TR=P∗Q
TR=P↓∗Q↑
-Vi ćete smanjiti cijenu.

-To je zato što prema formuli TR cijena (P) će se smanjiti manje nego li će se količina(Q)povećati,pa će
onda i ukupan prihod rasti.

14
Ostale elastičnosti potražnje:

1. Dohodovna elastičnost potražnje

2. Unakrsna elastičnost potražnje
3. Lučna elastičnost potražnje

Dohodovna elastičnost potražnje

-Ovaj koeficijent pokazuje nam kako potražnja reagira na promjenu dohotka.

-Dohodovna elastičnost potražnje predstavlja postotnu promjenu količine potražnje Q izazvanu

promjenom dohotka za 1%.

-Dohodovna elastičnost potražnje formula:

-Normalna dobra su ona dobra čija se potrošnja povećava kako dohodak raste.

-Koeficijent dohodovne elastičnosti tih proizvoda veći je od nule. E>0

Normalna dobra dijele se na: 1) nužna dobra 2) luksuzna dobra.

1. Nužna dobra su dobra neophodna za život i njihov koeficijent dohodovne elastičnosti je manji od
1, ali veći od nule.

-Dohodovno su neelastična dobra.

2. Luksuzna dobra su ona dobra koja imaju dohodovnu elastičnost veću od 1.

- Dohodovno su elastična.

3.Inferiorna dobra su ona dobra čija se potrošnja smanjuje rastom dohotka.

-Koeficijent dohodovne elastičnosti inferiornih dobara manji je od nule.

-Dohodovno su neelastična dobra. E<0

Unakrsna elastičnost potražnje

-Govori nam o reagiranju potražnje za proizvodom A na promjenu cijene proizvoda B (proizvod A i B

su u određenom odnosu).

15
SUPSTITUTI(NADOMJESCI)

-Su proizvodi koji se mogu zamijeniti u potrošnji, supstituirati i potrošač ne osjeti veliku razliku
između takvih proizvoda npr. maslac i margarin.

-Koeficijent unakrsne elastičnosti kod supstituta je pozitivan.

KOMPLEMENTARNA DOBRA

-Su ona dobra koja se koriste zajedno u potrošnji.

-Koeficijent unakrsne elastičnosti potražnje kod komplementarnih proizvoda je negativan.

NEZAVISNA DOBRA

-Kada promjena cijene jednog proizvoda nema nikakvog utjecaja na promjenu potražnje za drugim
proizvodom dobra se smatraju nezavisnima. npr. Govedina i udžbenici.

Lučna elastičnost potražnje

-Gdje su promjene cijena i količina veće, primjenjuje se lučna elastičnost.

-Velika promjena cijene implicira da se postotna promjena računa u odnosu na prosjek konačne
cijene i količine.

-Lučnom elastičnošću određuje se elastičnost u točki na sredini između kretanja cijena i količina.

16
 Potražnja i ponašanje potrošača
IZBORI TEORIJA KORISNOSTI:

-Teorija potrošačeva izbora objašnjava čime se ljudi rukovode u svom odabiru dobara i usluga
odnosno zašto neka dobra preferiraju više,a neka manje.

-Ekonomska teorija objašnjava izbor potrošača korisnošću što ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi
uz pretpostavku njegovog racionalnog ponašanja.

- Korisnost se odnosi na to kako potrošači rangiraju različita dobra i usluge. Funkcije potražnje
potrošača temeljimo na pretpostavci o maksimiziranju korisnosti, pri čemu korisnost smatramo
razinom zadovoljstva koja je mjerljiva.

ŠTO JE KORISNOST?

-Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni užitak odnosno zadovoljstvo što ga potrošač
osjeća trošeći neko dobro.

-Korisnost nije dana veličina. Ona se razlikuje od potrošača do potrošača ovisno o njegovim
potrebama. Gladnom čovjeku komad kruha ima veću korisnost nego sitom.

-Rukovodeći se korisnošću kao determinantom svog ponašanja potrošač ju pokušava maksimizirati

odnosno nastoji izabrati onu košaru dobara koju najviše voli.

VRSTE KORISNOSTI

1. Ukupna korisnost(TU)
2. Granična korisnost(MU)

UKUPNA KORISNOST(TU)

-Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne količine nekog dobra ili usluge.

-Dobiva se zbrajanjem graničnih korisnosti svakog trošenog dobra. Krivulja ukupne korisnosti je
pozitivnog nagiba i pokazuje kako se povećanjem potrošnje ukupna korisnost povećava ali po sve
nižoj stopi.

-Krivulja ukupne korisnosti doseže svoj maksimum kada je granična korisnost jednaka 0.

-U svim slučajevima gdje je granična korisnost negativna ukupna korisnost će se smanjivati,a njena
krivulja u tom segmentu imat će negativan nagib.

GRANIČNA KORISNOST(MU)

-Granična korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra.

-Ona pokazuje za koliko će se povećati ukupna korisnost ako se količina dobra poveća za jednu
jedinicu. Izračunava se kao odnos između promjene ukupne korisnosti i promjene količine.

MU = ΔTU / ΔQ

17
ZAKON OPADAJUĆE KORISNOSTI

-Granična korisnost je podložna zakonu opadajuće korisnosti pa je zato njena krivulja negativnog
nagiba.

-Prema zakonu opadaju će korisnosti svako povećanje količine nekog dobra implicira smanjenje njene
granične veličine.

PRIMJER OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI

-Primjer vode: Prva čaša vode za žednu osobu je najkorisnija, druga već manje i tako dalje. Kada
zadovolji svoju žeđ, granična korisnost vode je 0.

-Svaka količina vode koju bi popio na silu imala bi negativnu graničnu korisnost pa bi krivulja granične
korisnosti bila ispod apcise.

TEORIJA KORISNOSTI I POTROŠAČEVOG IZBORA

-Pojam korisnosti u ekonomiju uveo je engleski filozof Jeremy Bentham(1745.-1832.)

-Postoje dvije teorije korisnosti: Prva je na koja smatra da se korisnost može kvantitativno izraziti u
jedinicama korisnosti (util). Druga je ona koja smatra da je korisnost kvantitativno nemjerljiva kao što
su nemjerljivi osjećaji poput ljubavi ili mržnje.

-Teoretičari koji su zastupali prvi stav poznati su kao kardinalisti, dok su oni koji su zastupali drugi
stav poznati kao ordinalisti.

18
KARDINALISTI VS ORDINALISTI

- Kardinalisti smatraju da se potrošačev izbor temelji na graničnoj korisnosti jednog dobra.

-Ordinalisti su smatrali da se izbor potrošača temelji na njegovoj preferenciji jedne ili druge košarice
dobara. Ona ovisi o ukupnoj korisnosti,a izražava ju krivulja indiferencije.

Izvođenje krivulja potražnje

-Cilj potrošača- maksimizirati korisnost.

-Načelo jednakograničnosti–potrošač će maksimizirati korisnost odabirm one kombinacije količina

dobara (koju nazivamo košarom dobara)za koju je granična korisnost posljednje kune utrošene na
svako dobro jednaka.

-Uvjet maksimizacije korisnosti: (MU1/P1)=(MU2/P2) =MU po kuni dohotka –Kad taj uvjet
ne bi bio zadovoljen, potrošač bi mogao povećati korisnost kupujući veće količine dobra čija je
granična korisnost po kuni veća, a manje količine dobra čije je granična korisnost po kuni manja sve
dok se granične korisnosti po posljednjoj kuni uloženo ju to dobro ne izjednače.

PARADOKS VRIJEDNOSTI

-Pitanje koje je prije više od 200 godina postavio Adam Smith. Ono glasi:“Kako dobra koja su čovjeku
najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu, a dobra bez kojih čovjek može živjeti kao
što su zlato i dijamanti imaju veliku vrijednost i cijenu?”.

-PARADOKS VRIJEDNOSTI -Smith nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao ukupnu od
granične korisnosti. Cijena vode i dijamanata određena je njihovom graničnom korisnošću.

-Kako vode ima u izobilju njena granična korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uopće nema.
Obrnuto je s dijamantima. Oni su rijetki pa je njihova granična korisnost visoka pa time i cijena.

POTROŠAČEV VIŠAK - Potrošačev probitak ili višak je razlika između ukupne korisnosti dobra i tržišne
cijene.

-On nastaje zato što potrošač sva dobra kupuje po cijeni zadnje korištene jedinice. Cijena dobra koju
je on spreman platiti ovisno o njenoj graničnoj korisnosti veća je od cijene koju plaća na tržištu, pa se
tako stvara višak zbog kojeg se stvara potrošačev probitak.

-Grafički potrošačev višak jednak je površini između krivulje potražnje ili nije cijena.

19
 GRAFOVI POTROŠAČEVOG VIŠKA:

TEORIJA ORDINALNE KORISNOSTI

-Pretp.:dvije košare dobara koje potrošač treba rangirati po redu poželjnosti,kako ih voli (ne zahtijeva
kvantifikaciju) .Korisnost je samo način opisa potrošačevih preferencija.

-Funkcija korisnosti je način pridruživanja brojeva košarama na način da poželjnijim košarama

pridružuje veći broj,a jednako poželjnima isti broj. Budući da je važan samo redoslijed brojeva(odnos
između brojeva) koji se pridružuju košarama, a ne i njihove vrijednosti,govorimo o načelu ordinalne
korisnosti.

-Implicira li načelo jednakograničnosti, koje opisuje ravnotežno ponašanje potrošača ,kardinalnu

korisnost?- Zapravo ne–potrebne su jedino ordinalne mjere.

-Ordinalna mjera korisnosti ona je mjera koju možemo koristiti ako stalno odražavamo isti odnos više
od–manje od

20
KRIVULJA INDIFERENCIJE

-Krivulja indiferencije pokazuje kombinacije dobara koje daju istu ukupnu korisnost čineći potrošača
ravnodušnim na izbor točaka na njoj.

-Krivulja indiferencije je konveksna prema ishodištu. Izuzetak su krivulje indiferencije dobara koji su
savršeni supstituti odnosno savršeni komplementi.

NAGIB KRIVULJE INDIFERENCIJE

-Nagib je negativan, a određen je graničnom stopom supstitucije(MRS).

-MRS pokazuje odnos graničnih korisnosti dvaju dobara odnosno koliko je potrošač spreman ustupiti
jednog dobra da bi dobio drugog.

MRSyx=-(promjena)Y/(promjena)X=MUx/MUy
-Kako je uobičajeno definirati MRS kao pozitivan broj,uzima se apsolutna vrijednost odnosa.

-MRS je podložan djelovanju zakona opadajuće granične stope supstitucije. Prema tom zakonu
potrošač je za svaku dodatnu jedinicu jednog dobra spreman dati sve manju količinu drugog dobra.

MAPA KRIVULJA INDIFERENCIJE

-Više krivulja indiferencije na jednom grafikonu čini mapu krivulja indiferencije.

SVOJSTVA: 1. Negativno su nagnute

2.Ne sijeku se
3.Što su udaljenije od ishodišta, predočavaju višu razinu korisnosti

IZBOR POTROŠAČA
-Potrošač u svom izboru, pod pretpostavkom ne postojanja ograničenja uvijek bi nastojao izabrati
onu krivulju koja je najudaljenija od ishodišta jer mu ona pruža najveću ukupnu korisnost.
-U praksi on je ograničen visinom svog dohotka i cijenama dobara tako da se on u svom izboru
rukovodi mogućim,a neželjenim.
-Ograničenja što ga svojom visinom nameće dohodak grafički se prikazuje budžetskom krivuljom
odnosno krivuljom budžetskog ograničenja.

21
BUDŽETSKA KRIVULJA
-Budžetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje se mogu ostvariti pri danom dohotku uz
pretpostavku da se on u cijelosti troši.

-Jednadžba: p1x1+ p2x2=M

-Nagib budžetskog pravca je-p1/p2

-Apsolutna vrijednost nagiba budžetskog pravca opisuje broj jedinica drugog dobra koje se potrošač
mora odreći za dodatnu jedinicu prvog dobra.
OBILJEŽJA BUDŽETSKE KRIVULJE:
1. Negativannagib
2. Nagib je određen relativnimcijenama
3. Međusobno suparalelne
4. Može sjeći više krivuljaindiferencije,alisamojednu tangirati

RAVNOTEŽA POTROŠAČA
-Ostvaruje se kada potrošač pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva.
-Grafički se ona postiže u točki gdje budžetska krivulja tangira krivulju indiferencije.
-U točki tangencije obje krivulje, i ona indiferencije iona budžetskog ograničenja imaju isti nagib.
-Potrošačka ravnoteža se ostvaruje onda kada se granična stopa supstitucije izjednači s relativnim
cijenama.

-Uvjet ravnoteže potrošača: MUx/MUy=Px/Py

-Krivulja indiferencije dalje od točke tangencije pokazuje kombinacije dobara koju potrošač svojim
dohotkom ne može ostvariti.

22
DOHODAK KAO ODREDNICA POTRAŽNJE
-Dohodak je vrlo važna odrednica potražnje jer se njegovim promjenama mijenja i potražnja.
-Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava se dohodovnom elastičnošću, a mjeri se
koeficijentom dohodovne elastičnosti.
-Utjecaj promjene dohotka potrošača na potrošačevu ravnotežu.
-Smanjenjem dohotka budžetski pravac paralelno se pomiče prema ishodištu i potrošač na novom
budžetskom pravcu odabire najpoželjniju košaru.

PODJELA NORMALNIH DOBARA

-Ako porastom dohotka potražnja za dobrom raste više nego proporcionalno porastu dohotka, dobro
je luksuzno. Udio se izdataka na luksuzna dobra u dohotku povećava s porastom dohotka i
dohodovna je elastičnost potražnje veća od jedan.
-Kada analiziramo izbor između svih ostalih dobara i nekog dobra koji ne zauzima velik udio u
potrošačevu dohotku, učinak je dohotka jednak nuli pri dovoljno visokim razinama dohotka.

INFERIORNA DOBRA
-Za razliku od normalnih dobara čija se potražnja povećava porastom dohotka kod inferiornih dobara
potražnja se porastom dohotka smanjuje.
-Porast dohotka mijenja strukturu potrošnje. Zelje je u odnosu na meso inferiorno dobro. Ako se
potrošaču niske kupovne moći koji uobičajeno konzumira zelje,poveća dohodak-on će umjesto
zelja,početi jesti više mesa.

UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRAŽNJU

-Intenzitet promjene potražnje nastao pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata
izražava se križnom elastičnošću, a mjeri se koeficijentom križne elastičnosti.

23
Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene
cijene supstituta i komplemenata.

PODJELA DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI:

1. Supstituti
2. Komplementi
3. Neutralna dobra

DEFINIRANJE DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI

1. Supstituti su dobra čija je križna elastičnost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje
porast potražnje drugog supstituta.
2. Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna. Porast cijene jednog
komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa.
3. Neutralna dobra su ona kod kojeg promjena cijene jednog dobra ne utječe na potražnju drugog pa
je njihova križna elastičnost jednaka 0.

Utjecaj promjene cijene dobra na ravnotežu potrošača

-Porastom cijene prvog dobra budžetski pravac rotira oko maksimalne količine drugog dobra-
maksimalna je količina prvog dobra koju potrošač uz fiksni dohodak može kupiti manja. Potrošač će
na novom budžetskom pravcu odrediti najpoželjniju košaru koja sadrži manju količinu prvog dobra.

Učinak supstitucije i učinak dohotka:

1. Učinak supstitucije–porastom cijene nekog dobra,ako cijene ostalih dobara ostaju iste, to dobro
postaje relativno skuplje u odnosu na ostala dobra i potrošač će supstituirati relativno skuplje dobro
2. Učinak dohotka–promjena potraživane količine dobara do koje dolazi zbog učinka promjene cijene
na realni dohodak potrošača.
-Porastom cijene dobra, uz fiksni novčani dohodak,realni se dohodak potrošača smanjuje jer si
potrošač više ne može priuštiti kupovinu istih košara dobara kao prije. To stvara učinak dohotka i
potrošač –ako se radi o normalnom dobru,smanjuje potraživanu količinu dobra čime učinak dohotka
dodatno ojačava smanjenje potraživane količine do kojeg je došlo zbog učinka supstitucije.
Od pojedinačne prema tržišnoj potražnji
-Krivulja se potražnje za nekim dobrom za čitavo tržište dobiva zbrajanjem potraživane količine svih
potrošača pri svakoj cijeni dobra.
-Pojedinačne se krivulja potražnje dogovorno označavaju malim slovima, dok se za krivulje tržišne
ponude i potražnje koriste velika slova.

24
 Proizvodnja i organizacija poslovanja, analiza troškova
Najvažnija su tri razloga postojanja poduzeća:
1.Proizvodnja je organizirana u poduzećima zbog ekonomije specijalizacije
2.Pribavljanje sredstava za proizvodnju velikih razmjera
3.Zbog upravljanja i koordiniranja procesom proizvodnje
Definiranje poduzeća
-Poduzeća su specijalizirane organizacije posvećene upravljanju procesom proizvodnje.
-ekonomske organizacije u kojima se vrši transformacija inputa u finalne proizvode namijenjene
tržištu
-Poduzeće: Organizira faktore proizvodnje. Proizvodi proizvode i usluge. Prodaje proizvode i usluge.
PREMA VLASNIČKOJ STRUKTURI MOGU BITI:
1. Jedno vlasnička poduzeća
2. Partnerstvo
3. Korporacija
S OBZIROM NA VELIČINU RAZLIKUJEMO:
1. Mala,
2. Srednja
3. Velika poduzeća.
U Hrvatskoj se prema Zakonu o računovodstvu poduzeća razvrstavaju sukladno kriterijima:
-Mikropoduzetnici
-Mali poduzetnici-ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna,prihod 60.000.000,00 kuna, prosječan broj
radnika tijekom poslovne godine:50
-Srednji poduzetnici-ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod 300.000.000,00 kuna, prosječan
broj radnika tijekom poslovne godine: 250
-Veliki poduzetnici-su oni koji prelaze dva uvjeta iz definicije srednjih poduzetnika
STRUKTURA PODUZEĆA S OBZIROM NA VELIČINU U RH:

25
Kako poduzeća organiziraju inpute?

Koliko stolica možemo proizvesti iz neke količine rada,kapitala i drugih inputa? O čemu to ovisi? Ovisi
o funkciji proizvodnje.

Proizvodna funkcija

-Koliko možemo proizvesti outputa uz utrošak raspoloživih inputa? Odgovor nam daje proizvodna
funkcija.

-Proizvodna funkcija određuje maksimalnu proizvodnju koja se može proizvesti uz danu količinu
inputa. Definirana je zadano stanje inženjerskog i tehnološkog znanja.

-Proizvodna funkcija u općem izrazu može se zapisati kao: Q = f(L, K,…, Z); Q, L, K,…, Z >0,

Gdje Q označava maksimalnu količinu outputa,a L, K,…,Z veličinu utroška resursa ili inputa

-Cobb-Douglasova proizvodna funkcija

Proizvodnja

Uz funkciju proizvodnje vezujemo slijedeće pojmove:

1. Ukupni proizvod

2. Granični proizvod

3. Prosječni proizvod

26
Ukupan proizvod (TP–Total Product)

-je ukupna proizvodnja u fizičkim jedinicama

-Pokažimo na primjeru što se događa s ukupnim proizvodom kada mijenjamo količinu varijabilnog
inputa (rad), uz fiksni input(kapital):

Npr.:količina stolica koju proizvede“Calligaris”

Pokazuje nam kako ukupan proizvod reagira na povećano ulaganje rada.

Granični proizvod (MP-Marginal Product)

-inputa dodatni je proizvod proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa, dok se drugi inputi drže
nepromijenjenima.

-Granični proizvod rada(MPL) je dodatna proizvodnja nastala zbog dodatne jedinice rada,uz ostale
inpute nepromijenjene.

Prosječni proizvod(AP-Average Product)

-jednak je ukupnom proizvodu podijeljenom s količinom inputa.

27
Zakon opadajućih prinosa

-Koji kaže da uz danu tehnologiju i količine drugih inputa, sukcesivno jednako povećanje jednog
inputa iza neke točke rezultira sve manjim porastom ukupnog proizvoda.

Odnos TP, MPL i APL

-Od 0 do 3 radnika TP raste po rastućoj stopi; APL i MPL rastu .

-Od 3 do 8 radnika TP raste po opadajućoj stopi, a MPL opada i siječe APL u točki maksimuma .

-Kada je TP u maksimumu, MPL je 0.

-Nakon 8 radnika TP opada,a MPL je negativan,dok APL opada.

Odnos TP i MP

-Granični proizvod (MP) raste dok ukupni proizvod (TP) raste po rastućoj stopi(rastući granični
prinosi) .

-Granični proizvod (MP)počinje opadati kada ukupni proizvod raste po opadajućoj stopi (opadajući
granični prinosi) .

-Granični proizvod je negativan kada ukupan proizvod opada.

Odnos MP i AP

-Dok je granični proizvod (MP)iznad prosječnog proizvoda(AP),prosječni proizvod raste.

-Granični proizvod (MP)sječe prosječni proizvod(AP)u točki njegova maksimuma.

-Kada je granični proizvod (MP)ispod prosječnog (AP), proizvod opada.

28
KRATKI ROK:

-Razdoblje u kojem poduzeće može prilagoditi proizvodnju isključivo promjenom varijabilnih faktora
kao što su materijali radna snaga,ali ne može promijeniti fiksne faktore kao što je kapital.

-Kratki rok je razdoblje u kojem je barem jedan proizvodni faktor fiksan (mogu se prilagoditi samo
varijabilni faktori), poduzeće odlučuje koliko proizvoditi u postojećim uvjetima.

Što kada se povećaju svi inputi? Kako proizvodnja reagira na povećanje svih inputa?

Prinosi na obujam

-Rastući prinosi na obujam: proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do više nego
proporcionalnog povećanja proizvodnje.

-Konstantni prinosi na obujam:proporcionalna promjena svih inputa dovodi do proporcionalne

promjene proizvodnje.

-Opadajući prinosi na obujam:proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do manje nego

proporcionalnog povećanja proizvodnje.

DUGI ROK

-Suprotno,dugi rok je dovoljno dugo razdoblje u kojem se svi faktori proizvodnje mogu prilagoditi, čak
i kapital.

-U tom slučaju, u našem primjeru je to dovoljno dugo razdoblje u kojem možete proširiti postojeću
tvornicu ili izgraditi novu.

Mogu li različite kombinacije inputa dati istu razinu proizvodnje? (prisjetimo se krivulja
indiferencije!analogija).

-Različite kombinacije inputa mogu nam dati istu razinu proizvodnje i to nam pokazuje IZOKVANTA ili
KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE.

IZOKVANTA je krivulja koja povezuje sve kombinacije inputa kojima se ostvaruje ista količina
proizvodnje Q.

Svojstva: -Ne sijeku se

-Negativnog su nagiba

-Što je udaljenija od ishodišta, predstavlja višu razinu outputa

MRS ili MRTS

-Odnos u kojem se međusobno zamjenjuju inputi na određenoj točki izokvante zove se granična
stopa supstitucije ili granična stopa tehničke supstitucije.

29
-Ovo razlikovanje kratkog i dugog roka se može shvatiti kao stupanj fleksibilnosti poduzeća u
povećanju proizvodnje, a ne kao točno određeni vremenski period .

-Ovo razlikovanje je važno jer svako razdoblje ima svoju troškovnu analizu.

EFEKT TEHNOLOŠKOG
UNAPREĐENJA NA
UKUPNU PROIZVODNJU

Proizvodnost-omjer proizvodnje inputa.

Dvije su bitne varijante:

-Proizvodnost rada koja računa iznos proizvodnje po jedinici rada .

-Ukupna faktorska proizvodnost koja mjeri proizvodnju po jedinici ukupnih inputa (obično kapitala i
rada) .

-Proizvodnost raste zbog tehnološkog napretka, kao što su inovacija procesa ili inovacija proizvoda,
ali i zbog ekonomije obujma i ekonomije obuhvata.

30
PROIZVODNJA I TROŠKOVI

-Poduzeće koristi 7 radnika (nadnica je 1000,00 kuna)i 5 strojeva(cijena rada stroja je150,00)

Koliki su troškovi proizvodnje?

Troškovi proizvodnje

Troškovi=PA*QA+PB*QB+...
-A, B, C …. su inputi Troškovi proizvodnje su umnošci cijene i količine inputa koji se koriste u
proizvodnji.

31
MC je jednostavno DODATNI trošak koji nastaje uslijed povećanja proizvodnje za jednu DODATNU
jedinicu proizvoda.

32
Granični troškovi

U odlučivanju o količini proizvodnje najvažnija je informacija o graničnom trošku.

Granični trošak(MC) je dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda .

-To je povećanje (smanjenje) ukupnih troškova kao posljedica povećanja (smanjenja) količine
proizvodnje za jednu jedinicu.

Prosječni troškovi-Prosječni ukupni troškovi (AC) - Average total cost (često se nazivaju i samo
prosječnim troškovima AC) .

-Dobiju se kada ukupne troškove podijelimo s količinom proizvodnje.

-To su troškovi po jedinici proizvoda.

-Kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnih troškova, to su onda i prosječni ukupni troškovi
suma prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova.

Zakon opadajućih prinosa:

-U teoriji proizvodnje,moramo se prvo podsjetiti da u kratkom roku,kapital je fiksan faktor dok su

faktori kao što je radna snaga varijabilni.

-U takvoj situaciji,dodajući više radnika znači da svaka dodatna jedinica rada ima manje kapitala s
kojim može ući u proizvodnju.

-Na određenoj točki,ekstra ili dodatni proizvod svakog dodatnog radnika mora se početi smanjivati.

33
Nagib krivulje troškova

Linija povučena iz ishodišta kao tangenta

Nagib krivulje TC=MC

Nagib krivulje VC=MC

34
Krivulja AFC se asimptotski približava 0 jer kako proizvodnja raste, isti iznos FC se dijeli na sve veći
broj proizvoda, pa AFC moraju opadati.

-Iz istog razloga, krivulja AVC se mora prilagođavati AC kako output raste.

KRIVULJE PROSJEČNIH TROŠKOVA I GRANIČNOG TROŠKA

-Krivulja graničnog troška prolazi kroz točku minimalnih prosječnih ukupnih i prosječnih varijabilnih
troškova.

-Svaka od ovih krivulja ima oblik slova“U” .

-Kada se proizvodnja povećava kratkoročno, to je moguće jedino povećavanjem varijabilnog inputa.

OBLIK KRIVULJA TROŠKOVA :

Rastuća krivulja graničnog troška -mora slijediti direktno iz krivulje opadajućeg graničnog proizvoda.

-Nadalje, oblici obiju krivulja su u skladu sa Zakonom o opadajućim prinosima.

-Zakon opadajućih graničnih prinosa govori nam da s dodavanjem varijabilnog inputa uz ostale
fiksne,dodatna se proizvodnja smanjuje.

-Granična i prosječna produktivnost opadaju i granični trošak raste.

Krivulje troškova oblika“U”

-Kada prosječna produktivnost varijabilnog inputa pada, prosječni varijabilni troškovi rastu.

-Zbog kratkog roka krivulja prosječnog troška je oblika slova«U» .

-U kratkom roku postoje opadajući prinosi na varijabilni faktor ( svaka dodatna jedinica rada ima
manje kapitala s kojim radi)-granični trošak proizvodnje će rasti jer se dodatna proizvodnja svake
dodatne jedinice rada smanjuje.

Ako je MC iznad AC,tada AC rastu.

Ako je MC jednak AC,tada su AC na najnižoj točki.

Ako je MC ispod AC,tada AC padaju.

-Ako proizvodnja dodatne jedinice ima granični trošak veći od prosječnog troška, tada proizvodnja te
jedinice proizvoda povlači prosječni trošak prema gore i obrnuto.

-Tada znači vrijedi da, jedino ukoliko je MC=AC tada je AC u svom minimumu.

ODNOS IZMEĐU MC I PROSJEČNOG UKUPNOG TROŠKA

-Krivulje graničnog troška i prosječnog ukupnog troška su korelirane.

-U dijelu gdje prosječni trošak pada, krivulja graničnog je ispod krivulje prosječnog .

-Kada je granični doprinos veći od prosječnog,krivulja graničnog troška raste brže od krivulje
prosječnog troška.

-U točki gdje su prosječni troškovi minimalni MC siječe krivulju AC.

35
ODNOS IZMEĐU MC I AC

-Relativna pozicija graničnog troška u odnosu na prosječni ukupni trošak omogućuje nam da
doznamo da li je prosječni ukupni trošak rastući ili padajući.

-Kada je MC = AC To znači da kada poduzeće traži svoje najniže troškove proizvoda, ono gleda koja to
razina proizvodnje osigurava izjednačenost graničnog troška i prosječnog troška.

ODNOS IZMEĐU PRODUKTIVNOSTI I TROŠKOVA

-Oblik krivulje troškova predstavlja zrcalnu sliku oblika krivulje prosječnog i graničnog proizvoda.

Krivulje troškova u dugom roku

-Zakon opadajućih graničnih prinosa ne vrijedi u dugom roku zato što su tada svi inputi varijabilni.
Oblik krivulje troškova u dugom roku posljedica je djelovanja prinosa na opseg (ekonomije opsega).

IZOKVANTA I IZOKOSTA

-Ekonomisti su za određivanje kombinacije inputa koja poduzeće najmanje košta konstruirali

dijagram kojim prikazuju različite kombinacije faktora proizvodnje koje daju određenu količinu
proizvodnje,a koje kombinacije poduzeće jednako koštaju.

Izokvanta ili linija jednake proizvodnje– krivulja koja prikazuje kombinacije faktora
proizvodnje(utrošaka) koje rezultiraju jednakom količinom proizvodnje.

-Točka na izokvanti je tehnički efikasna.

36
 IZOKVANTA

-Granična stopa tehničke supstitucije(MRTS) Marginal rate of tehnical substitution

-stopa pokojoj se jedan faktor dodaje kako bi kompenzirao gubitak drugog faktora proizvodnje s
ciljem održavanje jednake proizvodnje.

-MRTS predstavlja nagib izokvante.

-Apsolutna vrijednost nagiba u točki izokvante jednaka je odnosu graničnog proizvoda dvaju faktora
proizvodnje.

37
-Sve točke na izokvanti prikazuju istu razinu proizvodnje koja se može ostvariti različitim
kombinacijama utroška (faktora proizvodnje)

-Što je izokvanta udaljenija od ishodišta,razina proizvodnje je veća

-Više izokvanti zajedno predstavlja mapu izokvanti.

IZOKOSTA ili linija jednakih troškova –je krivulja koja predstavlja različite kombinacije faktora
proizvodnje koje imaju jednake troškove,odnosno koje poduzeće podjednako koštaju.

Nagib izokoste

-Izokosta je analogna budžetskom pravcu u teoriji potrošača.

-Nagib izokoste je jednak omjeru cijena faktora proizvodnje.

-Ekonomski efikasna točka proizvodnje: Kombinacija inputa koja je najjeftinija za danu razinu
proizvodnje nalazi se u točki u kojoj izokosta tangira najudaljeniju izokvantu.

Pravilo najmanjeg troška

-Kako bi se dana razina proizvodnje ostvarila uz najmanji trošak,poduzeće treba kupovati inpute sve
dok se ne izjednače granični proizvod i po potrošenom dolaru na svaku od njih.

38
 Što kada cijena jednog inputa poraste?

Pravilo supstitucije

-Kada cijena jednog inputa padne,a cijene ostalih ostanu nepromijenjene, poduzeće će imati koristi
ukoliko supstituira skuplje inpute sa sada jeftinijim sve dok se granični proizvodi po novčanoj jedinici
ne budu izjednačili za sve inpute.

Cilj poslovanja poduzeća

-Svako poduzeće posluje s jednim jedinim ciljem,a to je ostvarivanje MAKSIMALNOG profita

-Profit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova: TP = TR-TC

Izračunavanje profita

-Pojam profita različito definiraju ekonomisti,a različito je on određen računovodstvenim

standardima.

-Računovodstveni standardi promatraju prihode i eksplicitne troškove(troškove iščitane iz bilanci,oni

koji su stvarno nastali).

-Ekonomisti profit definiraju kao razliku prihoda i eksplicitnih i implicitnih troškova.

Izračunavanje troškova

-Ekonomisti ukupne troškove definiraju kao stvarna plaćanja za proizvodne faktore uvećana za
oportunitetni trošak faktora.

39
BILANCA STANJA

-Slika financijskih uvjeta na određeni dan.

-Prikazuje trenutačnu financijsku sliku poduzeća.

-Izvještaj koji bilježi kolika je netovrijednost poduzeća, pojedinca ili države u danom trenutku.

ANALIZA GRANIČNOSTI

-Kada se granični troškovi udruže s konceptom graničnog prihoda tada je poduzeće u mogućnosti
odrediti da li je ono profitabilno što je glavna determinanta odluke o povećanju ili smanjenju
proizvodnje.

40
 SAVRŠENA KONKURENCIJA I MONOPOL
ŠTO JE TRŽIŠNA STRUKTURA?

-Tržišna struktura je u fokusu razmišljanja o konkurenciji u realnom svijetu.

-Tržišna struktura odnosi se na fizičke karakteristike tržišta unutar kojih poduzeća djeluju.

Tržišna(industrijska)struktura

Koliko poduzeća ima u industriji?

Jesu li poduzeća mala ili velika?
Kako izgleda troškovna struktura poduzeća?
Kako su tržišni udjeli podijeljeni između poduzeća?
Kako sve te karakteristike utječu na poslovne odluke poduzeća?

TIPOVI TRŽIŠNE (INDUSTRIJSKE) STRUKTURE:

-Savršena konkurencija

-Nesavršena konkurencija : -Monopol

-Monopolistička konkurencija
-Oligopol

CENTRALNI KONCEPT

Tržišni uvjet

-Ujedinjenje različitih cjenovnih i marketinških taktika i strategija poslovanja.

-Takav uvjet uključuje na kojoj razini poduzeće ili industrija postavlja cijenu i količinu proizvodnje.

-Također uključuje provodi li poduzeće ili industrija različite vrste ne cjenovne konkurencije kroz
diferencijaciju proizvoda i oglašavanje.

Tržišne performanse

-Različite vrste tržišnih uvjeta vode do tržišnih performansi gdje su performanse mjerene
pokazateljima kao što su alokativna i proizvodna učinkovitost.

-Ovi pokazatelji nam govore koliko dobro ili loše društva koriste svoje ograničene resurse.

Obilježja tržišnih struktura:

-Obilježja po kojima se razgraničavaju tržišne strukture su sljedeća: 1) broj poduzeća

2) zapreke ulaska

3) proizvod

4) informiranost

41
SAVRŠENO KONKURENTNO TRŽIŠTE

-Tržište na kojem se susreću brojni kupci i prodavatelji, potrošači plaćaju najnižu cijenu za proizvode i
svi resursi su efikasno raspodijeljeni.

-To je tržišna struktura prema kojoj ekonomisti mjere sve ostale tržišne strukture.

-To je najefikasnija tržišna struktura.

-Ironija je u tome što svega nekoliko tržišta udovoljava strogim kriterijima tržišta savršene
konkurencije.

Obilježja tržišta savršene konkurencije:

-Kupci i prodavatelji su“price takeri”

-Velik broj poduzeća
-Ne postoje prepreke ulaska
-Proizvod je identičan
-Postoji savršena informiranost
-Poduzeća maksimiziraju profit
Velik broj kupaca i prodavatelja
-Kada je ova pretpostavka zadovoljena, proizvodnja svakog pojedinog poduzeća predstavlja
minimalnu količinu u odnosu na tržišni output.

-Nadalje,ono što jedno poduzeće čini,NEMA utjecaja na poslovanje drugih poduzeća. To je važno zato
što je to osnovni razlog zašto su poduzeća na tržištu savršene konkurencije “price takeri”, a ne“price
makeri”.

Velik broj poduzeća

-Velik broj znači da ono što jedno poduzeće radi nije povezano i ne podržava ono što radi drugo
poduzeće.

-Poduzeća djeluju neovisno.

-Proizvodnja svakog subjekta na takvom tržištu je mala u komparaciji s cjelokupnim tržištem.

42
Zato što postoji velik broj kupaca i prodavatelja na tržištu savršene konkurencije, što pretpostavljate
da će se dogoditi s potražnjom kada bilo koje poduzeće na ovom tržištu poveća cijenu iznad
ravnotežne P*?

a) Krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo

b) Krivulja potražnje će se pomaknuti udesno
c) Potraživana količina će pasti na nulu

Kada jedno poduzeće poveća cijenu iznad ravnotežne P*, potrošači će taj ISTI proizvod kupiti od bilo
kojeg drugog poduzeća(jednog od preostalih tisuću) i potraživana količina za proizvodima tog
poduzeća će pasti na nulu.

-Iz perspektive poduzeća,individualna krivulja potražnje(krivulja potražnje PODUZEĆA) nije opadajuća

kao što je to za industriju (LIJEVI DIJAGRAM)nego je horizontalna kao što je na DESNOM DIJAGRAMU.

Kako bi u terminima elastičnosti objasnili krivulju potražnje poduzeća?

a) elastična
b) neelastična
c) savršeno elastična

Koliki bi bio granični prihod poduzeća na tržištu savršene konkurencije?

S obzirom na dosad naučeno,definirajte granični prihod?

43
Granični prihod je DODATNI prihod koji poduzeće zaradi od prodaje jedne DODATNE jedinice
proizvoda.

…kakav je odnos između tržišne cijene industrije i MR poduzeća na tržištu savršene konkurencije?
a)P>MR
b) P=MR
c) P<MR

Odgovor-To proizlazi direktno iz činjenice da su poduzeća prihvatitelji cijene ili price takeri i savršeno
elastične krivulje potražnje.
P=MR isključivo na TRŽIŠTU SAVRŠENE KONKURENCIJE !

Sljedeća pretpostavka
-Homogeni proizvod je proizvod koji je potpuno identičan proizvodu drugog poduzeća.
-Primjer mogu biti proizvodi kao što su žito ili ugljen.

Homogeni proizvod
-Ova pretpostavka znači da svako poduzeće u sektoru prodaje potpuno isti proizvod.
-Stoga jedini način na koji poduzeća mogu konkurirati je cijena,a ne kroz dizajn i kvalitetu proizvoda.
-Ključna razlika između tržišta savršene konkurencije i tržišta nesavršene konkurencije –
monopolističke konkurencije, proizvod je diferenciran (razlučan) i ne cjenovna konkurencija je
zajednička.

Treća pretpostavka
-Slobodan ulaz i izlaz znači sljedeće: nova poduzeća mogu slobodno ući u sektor kada cijene i profiti
rastu i isto tako jednostavno izaći iz sektora u situaciji ostvarivanja gubitaka.
-Nema nikakvih ZAPREKA ulaska.

Nema zapreka ulaska

-Takve zapreke kao što su ekskluzivni patenti i veliki zahtjevi za kapitalom svojstveni prirodnim
monopolima do vlasništva nad vrijednim resursima (nalazištima nafte, aluminija i sl.) nisu prisutni na
tržištu savršene konkurencije.
-Pretpostavka slobodnog ulaza i izlaza je važna zato što ona osigurava efikasnu alokaciju resursa u
dugom razdoblju.

Četvrta pretpostavka
-Savršena informiranost znači da su potrošači i proizvođači potpuno informirani o tržišnim cijenama i
o promjeni tržišnih cijena.
-Ovaj uvjet osigurava da potrošači uvijek plaćaju najnižu raspoloživu cijenu zato što oni znaju koja je
to najniža cijena.
-Ova pretpostavka također osigurava da ukoliko proizvođači učine tehnološki napredak i ako su u
mogućnosti proizvesti proizvod jeftinije,sva ostala poduzeća bit će u mogućnosti koristiti jednaku
tehnologiju istovremeno.

44
Nesavršena konkurencija
-Navedene su četiri temeljne pretpostavke tržišta savršene konkurencije.
-Ove pretpostavke su važne zato što ukoliko jedna ili više njih nisu prisutne govorimo o tržištu
nesavršene konkurencije.
Ostali tržišni nedostaci
-Nesavršena konkurencija uključuje sljedeće tržišne strukture:
• Monopol • Oligopol • Monopolistička konkurencija

PRAVILO ODREĐIVANJA CIJENE I KOLIČINE

-Počnimo od analize pravila određivanja cijene i količine na tržištu savršene konkurencije.
-Nalazimo se na tržištu savršene konkurencije,kakvu vrstu ponašanja u skladu s određivanjem cijene
možemo očekivati?

Koju količinu proizvoda će proizvoditi poduzeće?Po kojoj cijeni?

-Pravilo maksimizacije profita,poduzeća na tržištu savršene konkurencije je prihvatitelj cijene.

-Nadalje, poduzeće se suočava s horizontalnom krivuljom potražnje ili savršeno elastičnom krivuljom
STOGA granični prihod(MR)poduzeća mora biti jednak cijeni.

-Dakle, pravilo maksimizacije profita glasi– MR jednako MC.

45
MAKSIMIZACIJA PROFITA
-Gdje se poduzeće treba pozicionirati unutar žuto osjenčane površine ili koju količinu proizvodnje
ostvariti, a da pri tome maksimizira profit?
-Poduzeće nastoji maksimizirati ukupan profit,a ne profit po jedinici:
• Poduzeće ne brine o profitu po jedinici proizvoda.
• Sve dok se povećanjem proizvodnje povećava ukupan profit, poduzeće koje želi maksimizirati profit
mora povećavati proizvodnju.
-Profit je maksimalan u točki gdje je vertikalna udaljenost između ukupnog prihoda i ukupnih
troškova najveća(grafička interpretacija).
-Na toj razini proizvodnje: • nagib krivulje ukupnog prihoda i nagib krivulje ukupnog troška su
izjednačeni.

-Maksimalan profit se na prethodnom dijagramu ostvaruje pri proizvodnji od 8 jedinica proizvoda.

-Kod proizvodnje Q=8 NAGIB I KRIVULJA SU IZJEDNAČENI:
• Što je nagib krivulje ukupnog troška? • MC (podsjetimo se MC=ΔTC/ΔQ)
• Što je nagib krivulje ukupnog prihoda? • MR (podsjetimo se MR=ΔTR/ΔQ)
• MR=MC uvjet maksimalnog profita

Granični prihod
-Poduzeće na tržištu savršene konkurencije prihvaća cijenu kao zadanu.
-Rezultat toga je da je njegov MR uvijek jednak cijeni.
-S obzirom da je cijena uvijek ista, svaka sljedeća prodana jedinica proizvoda mu povećava ukupan
prihod za iznos cijene.
-(MR=P)–vrijedi isključivo za poduzeće na tržištu savršene konkurencije.

Pravilo maksimizacije
-Uvjet MR=MC je pravilo maksimizacije profita za sva poduzeća,ne isključivo za poduzeća na tržištu
savršene konkurencije.
-P=MC je pojednostavljeno pravilo maksimizacije profita MR=MC i vrijedi jedino na tržištu savršene
konkurencije.

46
KRIVULJA GRANIČNOG TROŠKA
-Ako poduzeće koje maksimizira svoj profit uvijek određuje količinu proizvodnje na razini gdje su
granični prihodi jednaki graničnom trošku, tada mora vrijediti da je krivulja graničnog troška
poduzeća ujedno i njegova krivulja PONUDE.

Ukupan prihod =P*Q=ADGF

Ukupni troškovi=AC*Q=BCGF
Profit =ADGF-BCGF=ABCD

47
PRAVILO ZATVARANJA PODUZEĆA

- Iznenađujući odgovor je da poduzeće,barem u kratkom roku,treba ostati u poslovanju čak i kada

posluje s gubitkom (negativni profit).

-Razlog je u pravilu zatvaranja poduzeća ili uvjetu zatvaranja ili točki zatvaranja poduzeća.

-Stupa na snagu kada prihodi upravo POKRIVAJU VARIJABILNE troškove,ili gdje je gubitak jednak
iznosu fiksnog troška.

-Kada cijena padne ispod razine gdje su ukupni prihodi jednaki varijabilnim troškovima, poduzeće će
minimizirati svoj gubitak ako se ZATVORI.

KRATKI ROK

-Da bi bolje razumjeli ovo pravilo, podsjetimo se da poduzeće mora platiti svoje fiksne obveze kao što
su premija osiguranja, kamate na kredit, čak i kada ne proizvodi ništa.

-Dakle,u kratkom roku, poduzeće mora platiti svoje fiksne troškove kao što su rente,plaće zaposlenog
osoblja i dr.

48
KRIVULJA PONUDE PODUZEĆA

U svjetlu pravila zatvaranja, koliko ćemo promijenit i našu definiciju krivulje ponude poduzeća s
obzirom na njenu korelaciju s krivuljom graničnog troška?

Visoki fiksni troškovi

-Velik broj poduzeća prolazi u svojim ciklusima kroz situacije kratkoročnog gubitka bez zatvaranja.

-npr. kapitalno-intenzivne industrije s visokim fiksnim troškovima kao što su automobilska industrija
ili avioprijevoznici

-Što su viši fiksni troškovi poduzeća,to bi ono zatvaranjem izgubilo više.

49
OPORTUNITETNI TROŠAK

-Pretpostavimo da želite pokrenuti vlastiti posao i u nastojanju da to ostvarite, potrebno vam je

40000 eura godišnje.

-To je oportunitetni trošak vaših vlastitih resursa koji idu u poslovanje.

-Ukoliko na kraju godine završite svoju poslovnu godinu s računovodstvenim profitom u iznosu od
40000 eura,Vi ste realizirali ekonomski profitu iznosu NULA.

-Ako poslovnu godinu završite s manje od 40000 eura,Vaš ekonomski profit je NEGATIVAN i ako
završite s više od 40000 eura Vaš ekonomski profit je POZITIVAN.

Dugoročna ravnoteža

1. Količina ponuđenih proizvoda jednaka je količini potraživanih proizvoda

2. Svako poduzeće maksimizira svoj profit uz danu tržišnu cijenu

3. Svako poduzeće na tržištu ostvaruje ekonomski profitu iznosu od 0 novčanih jedinica tako da niti
jedno poduzeće nema interesa ući na tržište

50
-Ostvarivanje profita i gubitaka nije značajka dugoročne ravnoteže na tržištu savršene konkurencije.

-za ulazak–profiti stvaraju poticaje novih poduzeća i cijena će padati sve dok se ekonomski profit ne
spusti na nulu.

-Ako poduzeća posluju s gubitkom određen broj njih će napustiti sektor,što će uzrokovati rast cijene i
postupno smanjivanje gubitaka,dok se ne ostvari ekonomski profit=0.

-Samo pri ekonomskom profitu jednakom nuli svako daljnje ulaženje ili izlaženje poduzeća je
zaustavljeno.

-Ekonomski profit jednak nuli uvjet je dugoročne ravnoteže na tržištu savršene konkurencije.

IMPLIKACIJE NA UČINKOVITOST

-Značaj ovog zaključka o dugoročnoj ravnoteži leži u implikacijama za učinkovitost savršeno

konkurentnog tržišta.

Možemo razmišljati o učinkovitosti na najmanje dvije dimenzije tržišnih performansi: • Alokativna

• Produktivna učinkovitost

-Produktivna učinkovitost nastaje kada je cijena jednaka minimumu prosječnog ukupnog troška.

-To nastaje kada je poduzeće na tržištu savršene konkurencije u dugoročnoj ravnoteži.

-Produktivna učinkovitost jednostavno znači da poduzeće koristi minimalnu količinu inputa za

proizvodnju određene količine outputa.

-Poduzeće koristi najbolju dostupnu tehnologiju.

Alokativna učinkovitost ili učinkovita raspodjela je nešto teže razumljiv koncept.

-U literaturi možete naići na nekoliko različitih definicija alokativne učinkovitosti.

-Jedna od njih je Paretova optimalna raspodjela ili Paretova učinkovitost.

PARETOVA UČINKOVITA RASPODJELA

-Postignuta je kada nijedna moguća reorganizacija proizvodnje ne može nikome poboljšati položaj,a
da ga nekome drugome ne pogorša.

-U uvjetima ove učinkovitosti zadovoljstvo jedne osobe može biti povećano samo umanjivanjem
zadovoljstva druge osobe.

51
-Ovo o čemu govorimo je najbolja moguća raspodjela društvenih resursa, i znajući ovo što sada
znamo,lako je dokazati da tržište savršene konkurencije vodi do tih rezultata.

KRIVULJA POTRAŽNJE REFLEKTIRA DRUŠTVENE KORISTI

-Krivulja potražnje reflektira potrošačevu volju da plati za određeni proizvod.

-Pod pretpostavkom tržišta savršene konkurencije,to mora reflektirati društvenu korist toga
proizvoda.

-Društvena korist=društveni trošak

-Krivulja ponude reflektira troškove proizvodnje i na dalje,mora reflektirati društvene troškove

proizvodnje toga proizvoda.

-Na savršeno konkurentnom tržištu, ravnoteža je tamo gdje ponuda siječe potražnju,pa je onda tu i
društvena korist jednaka društvenom trošku.

GRANIČNI TROŠAK=GRANIČNA KORIST

-U toj točki ravnoteže,granični trošak proizvodnje je upravo jednak graničnoj koristi ili koristi
potrošnje.

-Mi znamo da je to istina iz Teorije potrošača-znamo da se kupovina vrši u točki gdje je cijena jednaka
MU.

-U isto vrijeme,na savršeno konkurentnom tržištu je cijena jednaka graničnom trošku.

-Nadalje,MU mora biti jednak MC.

52
REALNI SVIJET

-Tržište savršene konkurencije je rijetko-ako i postoji ono je u realnom svijetu ipak minorno prisutno.

-Trebaju biti ispunjene restriktivne pretpostavke.

-Kada jedna ili više od navedenih pretpostavki ne postoji, dolazimo do tržišta nesavršene
konkurencije -javljaju se eksternalije i problem javnih dobara.

Zašto izučavamo tržište savršene konkurencije?

-Tržište savršene konkurencije daje nam polaznu poziciju za mjerenje ostalih tržišnih struktura:
monopola,oligopola i monopolističke konkurencije.

-Također nam daje odgovarajući vodič o tome kada i kako intervenirati da bi se ispravili tržišni
nedostaci,ali i podatke kako mjeriti uspjeh ili nedostatak tih intervencija.

PROBLEM NEJEDNAKOSTI

-Iako su rezultati tržišta učinkoviti,oni ne moraju nužno biti pošteni.

-Problem nejednakosti nalazi se u sljedećoj izjavi: Učinkovita alokacija resursa ostvarena tržištem
savršene konkurencije je početni kontingent inicijalne raspodjele dohotka.

-To znači da kada mijenjate distribuciju dohotka, možete dobiti različitu učinkovitost alokacije resursa
i po implikacijama,različiti model potrošnje.

53
VELIKA RAZLIKA U DOHOTKU MOŽE BITI UČINKOVITA

-Na tržištu savršene konkurencije ne može biti savršeno učinkovit output.

-Ipak,ako je dohodak raspodijeljen učinkovitije u Gvata mali, mogli bi vidjeti jednako učinkovitu
alokaciju resursa,ali s vrlo različitom strukturom potražnje. Više ljudi može kupiti
kuće,frižidere,klima uređaje, motore,ali potrošnja luksuznih dobara opada.

-I dok bogataši mogu uživati u raskošnim vilama i finoj odjeći,siromašni žive u malim kolibama,jedu
rižu i grah, a često si ne mogu priuštiti niti bicikle.

POZITIVNA EKONOMIJA

-Pozitivna ekonomija može ponuditi dobar pogled o tome kako različiti tipovi vladinih politika mogu
utjecati na distribuciju dohotka i potrošnju.

-Nadalje,analiza pozitivne ekonomije je ključna u mnogim normativnim političkim debatama.

54
 MONOPOL
MONOPOL

-Kada na tržištu postoji samo JEDAN PRODAVATELJ i on prodaje proizvod koji nema BLISKIH
SUPSTITUTA.

-Monopolist nije„price taker”kao što je to bilo poduzeće na tržištu savršene konkurencije.

-Naime, monopolist je price maker, što znači da prodavatelj ima mogućnost utjecaja,odnosno
nadzora nad cijenom svog proizvoda.

-Monopolist ima tu moć zato što on kontrolira i količinu proizvoda koju će nuditi na tržištu.

Obilježja monopola: • jedan prodavatelj • nema bliskih supstituta

• “price maker” • zapreke ulaska

-Monopol predstavlja tržišnu strukturu u kojoj samo jedno poduzeće pokriva cjelokupno tržište.

-Monopol postoji zbog postojanja zapreka ulaska na tržište koje sprečavaju razvijanje konkurencije.

Zapreke ulaska

-Zakonske zapreke ulaska,kao što su patenti, kvote koji sprečavaju ulazak drugih na tržište.

-Društvene zapreke ulaska–ulazak na tržište je onemogućen zbog običaja ili tradicije. One mogu biti i
političke.

-Prirodne zapreke–poduzeće ima jedinstvenu sposobnost da proizvodi što druga poduzeća ne mogu
(ima u vlasništvu određene izvore ili sl.)

-Ekonomske zapreke–visoki troškovi ulaska i nužnost ostvarivanja ekonomije opsega.

-Oglašavanje i diferencijacija proizvoda mogu biti izvor barijera ulaska što je zapravo ekonomska
zapreka.

Polazeći od pretpostavke da monopolist maksimizira svoj profit,na kojoj razini će on odrediti svoju
cijenu? Sjećate li se pravila maksimizacije profita?

-Monoplist će maksimizirati profit kada vrijedi: a)P =MC

b)P je što je moguće viši.

c)MR=MC

PONOVIMO, rekli smo da sva poduzeća, na svim tržištima imaju za cilj maksimizaciju profita što se
ostvaruje kada odrede cijenu gdje je granični prihod od dodatne prodane jedinice jednak njenom
graničnom trošku.

55
KRIVULJA POTRAŽNJE I MONOPOL

-Krivulja potražnje poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije je opadajuća.

-Monopol:MR nije jednak cijeni
-Krivulja MR je dvostruko ispod krivulje potražnje

-Da bi povećao prodaju mora smanjiti cijenu: MR <P

56
ZAPAMTIMO!
-Ako je MR> MC, monopolist bi trebao povećati proizvodnju.
-Ako je MR< MC,monopolist bi trebao smanjivati proizvodnju.
-Ako je MC= MR, monopolist je u točki maksimizacije profita.

MONOPOL I TRŽIŠTE SAVRŠENE KONKURENCIJE

-Ravnotežna cijena i količina monopoliste je drugačija od ravnotežne cijene i količine poduzeća na
tržištu savršene konkurencije.
-Ravnotežna količina monopolista je manja,a njegova cijena je veća nego kod poduzeća na tržištu
savršene konkurencije.

MONOPOL I TRŽIŠTE SAVRŠENE KONKURENCIJE

-Monopol P>MC

-Savršena konkurencija P=MC

57
Dobra ideja?
-Razbijanje monopola u već broj manjih poduzeća može biti dobra ideja.
-Ali razbijanje prirodnog monopola u manja poduzeća može biti jako loša ideja.
-To je zbog činjenice da će svako manje poduzeće imati znatno više jedinične troškove proizvodnje.
MANJA PODUZEĆA
-Malo poduzeće neće biti u mogućnosti ostvariti minimalno efikasnu količinu proizvodnje kao što je
to monoplist.
-Nadalje, tako umjetno stvoreno tržište savršene konkurencije može uistinu postaviti cijenu na razini
P=MC, ali to može biti više od cijene koju ima prirodni monoplist.

REGULACIJA CIJENA
Ako je razbijanje prirodnog monopola loša ideja,što Vlade trebaju učiniti?
-Drugi pristup je regulacija cijena.
-Ali trebamo biti jako oprezni gdje postaviti cijenu (na kojoj razini je regulirati).

IDEALNO REGULIRANA CIJENA

-Država ne uspostavlja idealno reguliranu cijenu zato što bi tada morala subvencionirati monopolistu.
–Njegovi troškovi bili bi veći od cijene i on u takvim uvjetima posluje s gubitkom.
MONOPOLI DRUŠTVENI GUBITAK
-Neučinkovitost monopola možemo promatrati i kroz monopolsku cijenu.
-Kada monopolist zaračunava cijenu višu od MC,neki potencijalni potrošači vrednuju dobro više od
njegovog MC,ali manje od monopolske cijene pa ga u konačnici ne kupuju.
-Kako je vrijednost koju ti potrošači pridaju dobru veća od troška pružanja tog dobra,taj je rezultat
neučinkovit.
-Dakle, monopolsko određivanje cijene sprječava odvijanje dijela obostrano korisne trgovine pa
imamo (sljedeći grafikon).

58
-Zajedno, trokut C i E predstavljaju gubitak učinkovitosti raspodjele nastale zbog monopola.
-Ekonomisti to zovu mrtvi gubitak (engl. DWL)

Nema savršenog rješenja

-Zapamtimo-u ekonomiji nikada nema besplatnog ručka,uvijek samo težak izbor.
-Iako mislimo da je pravilo P=AC riješilo velik dio problema s monopolom, ono ipak kreira i druge
probleme.

59
 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA I OLIGOPOL
Ponavljanje: Ograničavanjem proizvodnje monopolisti uzrokuju ekonomski gubitak

ULAZAK NOVIH PODUZEĆA

-Ulazak novog poduzeća na tržište monopola pomiče krivulju potražnje za proizvodima našeg
poduzeća(prijašnjeg monopoliste)ulijevo
-Što će se dogoditi s ravnotežnom cijenom i količinom?

-Ulaskom novog poduzeća naše promatrano poduzeće (prijašnji monopolist):

• smanjuje svoju cijenu

• smanjuje svoju kvotu proizvodnje
• smanjuje svoj ostvareni profit
MANJI PROFIT
Razlozi zašto prijašnji monopolist ostvaruje manji profit su:
1. postiže nižu cijenu 2. Prodaje manju količinu 3. Ima više troškove proizvodnje

ULAZAK NOVIH PODUZEĆA

-Kada na tržište monopola uđe još jedno poduzeće –nastaje duopol
-Ulazak nekolicine dovodi do oligopola
-Ulazak većeg broja poduzeća dovodi do monopolističke konkurencije

60
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
Karakteristike: 1. Relativno velik broj prodavatelja
2. Lagan ulazak i izlazak iz industrije
3. Razlučni proizvodi (diferencirani)
-Prva i druga karakteristika osiguravaju konkurentnost monopolističkoj konkurenciji.
-Treća se veže uz monopol.

Prevladavajuća tržišna struktura

-Od robnih kuća, do proizvodnje namještaja, benzinskih crpki, publicističke industrije, ali i brojne
druge proizvodnje razvrstavaju se kao monopolistička konkurencija .
-Najčešći oblik organizacije proizvodnje na tržištu .
-Nijedno poduzeće nema veliki udio na tržištu.

-Benzinske crpke kao i trgovine međusobno konkuriraju temeljem svojih lokacija.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA VS. OLIGOPOL

-Najbolji put za razumijevanje monopolističke konkurencije je fokusiranje na razliku između
monopolističke konkurencije i oligopola s jedne strane, te monopolističke konkurencije i savršene
konkurencije s druge strane.
-Navedimo razlike između oligopola i monopolističke konkurencije:
1. Mali tržišni udio
-Prvo, tržište monopolističke konkurencije nije koncentrirano.
-Svako poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ima relativno mali udio i zbog toga
ograničenu kontrolu nad cijenom.
2. Suprotno
-Tržišna koncentracija u oligopolu je relativno visoka, pa zato tržišna moć oligopoliste i postoji.
-To je zbog toga što je svega nekoliko poduzeća koncentrirano u oligopol pa svatko ima relativno velik
udio na tržištu.
3. Tržišna moć
-Podrazumijeva stupanj kontrole što ga na nekom tržištu ima jedno ili više poduzeća:
1. Omjer koncentracije ili koeficijent koncentracije: izračunava se kao udio prva četiri poduzeća u
ukupnoj djelatnosti(tržištu)
2. Herfindahl-Hirschmanovindeks(HHI)

61
STRATEŠKO MEĐUDJELOVANJE
-Objašnjava kako poslovna strategija svakog poduzeća ovisi o poslovnoj strategiji njegovog rivala.
-Ako se broj poduzeća u industriji (sektoru)smanji, i raste koncentracija,svako poduzeće će vjerojatno
bazirati svoju odluku o cijeni i količini proizvodnje na temelju toga kako će druga poduzeća u sektoru
odgovoriti na njegov poslovni potez.

MEĐUDJELOVANJE
-Velika je vjerojatnost da će se svako poduzeće željeti dogovoriti s drugim o cijeni i količini
proizvodnje, kada tajni dogovor može biti definiran kao zajednička akcija poduzeća za fiksiranjem
cijene i količine.
-Ova činjenica vodi do važne karakteristike razlikovanja između oligopola i monoplističke
konkurencije.

DOGOVOR ILI TAJNI SPORAZUM

- Zbog manjeg broja poduzeća,tajno dogovaranje je moguće u uvjetima oligopola.
Nadalje,relativno velik broj poduzeća u uvjetima monopolističke konkurencije čini takav dogovor
NEMOGUĆIM.

NEOVISNO DJELOVANJE
-U isto vrijeme, s velikim brojem poduzeća u sektoru, nema osjećaja međusobnog međudjelovanja
između njih.
-Svako poduzeće određuje svoju politiku bez razmatranja mogućih akcija njegova rivala.
To je vrlo razumljiv način djelovanja na tržištu gdje postoje brojni rivali.

Na primjer
-10-15%tno povećanje prodaje koje poduzeće može realizirati bit će oduzeto od njegovih 20, 40,ili 100
rivala što u praksi znači daće svatko od njih jedva osjetiti taj rast.
-Akcije konkurenata (rivala) mogu se ignorirati zato što su akcije svakog od pojedinačnih konkurenata
toliko male (imaju beznačajan utjecaj) da nema razloga za reakcijom drugog.
-To nije nikako slučaj s oligopolom.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA VS. SAVRŠENA KONKURENCIJA

Monopolistička konkurencija
-Sliči savršenoj konkurenciji u tri točke: • Velik broj kupaca i prodavatelja
• Lagan ulaz i izlaz iz sektora
• Poduzeća su prihvatitelji cijena (“price takeri”)
- Velika razlika je što u sektoru monopolističke konkurencije postoje diferencirani proizvodi (razlučni).

62
CJENOVNA KONKURENCIJA
-Savršeno konkurentno poduzeće proizvodi homogen ili standardiziran proizvod.
-To znači da potrošač nema razloga osim preferirati proizvod jednog poduzeća nad proizvodom
drugog poduzeća,što znači da oni konkuriraju cijenom.

NECJENOVNA KONKURENCIJA
-Monopolistički konkurentno poduzeće proizvodi proizvod koji se razlikuje od njegova konkurenta.
-I uslijed te razlike između proizvoda, potrošač ima razloga drugačijeg od cijene preferirati proizvod
jednog proizvođača nad proizvodom drugog proizvođača, što se naziva necjenovna konkurencija.

RAZLUČNI PROIZVODI
-Strategija diferencijacije proizvoda predstavlja način razlikovanja proizvoda jednog poduzeća od
proizvoda drugog poduzeća.
-Diferencijacija proizvoda može se ostvariti kroz:
• Različitu kvalitetu
• Razlike u fizičkim karakteristikama
• Uvjeti prodaje i dodatne usluge
• Različitost lokacije i dostupnost
• Oglašavanje i pakiranje

1. Razlika u kvaliteti
-Proizvod se od drugog može razlikovati po aktualnoj kvaliteti zbog tehničkih kvaliteta procesa ili
jednostavno dizajna.
-Npr. Osobna računala razlikuju se u kapacitetu hardware-a, software-u,grafičkim performansama,ali
i po tome koliko su“user friendly''
-Npr. Hamburgeri se razlikuju po količini masnoće u mesu,veličini peciva, načinu pečenja mesa i sl.

2.Razlike u fizičkim karakteristikama

-Razlučni proizvodi mogu se razlikovati u stotinama i više načina–od stila i snage do boje,broja zračnih
jastuka, potrošnje goriva, muzičke opreme i dr.

3.Uvjeti prodaje i dodatne usluge

-Nakon fizičkih karakteristika i kvalitete proizvoda,proizvodi se također mogu razlikovati i u uvjetima
prodaje, ali i dodatnim uslugama koje potrošač dobiva kupnjom tog proizvoda.
Npr. Jedna auto kuća može nuditi nižu kamatnu stopu i besplatni servis, druga višegodišnje jamstvo i
besplatno gorivo za prvih 1000 kilometara. Jedan restoran može privlačiti kupce besplatnim desertom
uz jelo,a drugi besplatnom bocom vina uz ručak.

63
4.Lokacija i dostupnost
-Mali dućani uspješno konkuriraju velikim supermarketima čak i kada imaju lošiji asortiman i više
cijene.
-Oni to mogu zato što su blizu potrošača (dućani iza ugla), a otvore nisu ponekad i duže od
supermarketa.
Npr. Benzinska crpka na prometnoj A6 dionici može si “priuštiti” više cijenu goriva i proizvoda u svom
dućanu nego benzinska crpka locirana na nekoj županijskoj ili lokalnoj cesti.

5.Oglašavanje i pakiranje
-Dok su kvaliteta proizvoda,uvjeti prodaje,i lokacija važni izvori razlikovanja proizvoda temeljeni na
realnim razlikama između proizvoda, to nije uvijek slučaj s izvorima razlikovanja proizvoda,a to su:
•OGLAŠAVANJE
•PAKIRANJE
•IMIDŽ
• TRADEMARK
STRATEŠKA MOGUĆNOST
-Povećanje neelastičnosti povećava stratešku mogućnost poduzeća.
-Prije nego li je prihvatitelj cijena, poduzeće monopolističke konkurencije je price maker,iako je
suočeno s manje fleksibilnosti nego li monopolist.
-Zato što poduzeće sada može reagirati promjenom tržišnih uvjeta kroz promjenu karakteristika
svojeg proizvoda, ono također sudjeluje u ne cjenovnoj konkurenciji.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
-Kako onda možemo očekivati da će se poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ponašati?
-Krenimo od prvog pravila kojeg poduzeća primjenjuju u situaciji dogovaranja s ciljem određivanja
cijene.
-Zašto je dogovaranje vrlo teško?
-Prema definiciji, zato što ima velik broj sudionika na tržištu, bilo kakav dogovor je vrlo,vrlo težak.
-Čak i kada bi se tako velik broj poduzeća na tržištu uspio dogovoriti,oni ne bi bili u mogućnosti
zaustaviti ulaske drugih poduzeća u sektor, a kojima je motiv ulaska viša (monopolska) cijena i visok
profit.
-To je opet zato što je po definiciji ulazak i izlazak lagan na tržištu monopolističke konkurencije.

64
 Oligopol
- I zbog tog razloga monopolistička konkurencija se ponekad naziva oligopolu kojem nema dogovora.
-Tržišni uvjeti su veoma različiti u uvjetima kada postoji i kada nema dogovora.
Kratki nasuprot dugom roku
-Kratkoročno, monopolistički konkurentno poduzeće može zaraditi monopolistički profit pod tim
uvjetima.
-Dugoročno,ekonomski profit u sektoru kretat će se prema nuli kao i na tržištu savršene konkurencije

Važna razlika
-Važna razlika između tržišta savršene konkurencije i tržišta monopolističke konkurencije u dugom
roku je: U uvjetima monopolističke konkurencije,cijena će biti iznad graničnog troška(MC),
izazivajući mrtvi gubitak ili gubitak učinkovitosti.

-U dugom roku monopolističko poduzeće nije niti alokativno,niti proizvodno učinkovito.

-Resursi nisu svi alocirani zato što proizvodna cijena prelazi granični trošak.
-Proizvodna učinkovitost nije ostvarena zato što se proizvodnja ostvaruje u točki G' gdje AC prelazi
minimum AC u točki A.

65
 USPOREDBA SAVRŠENE I MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE

•Krivulja potražnje poduzeća na tržištu savršene konkurencije je savršeno elastična.

•Ekonomski profit jednak nuli.
•Poduzeće posluje u minimumu ATC.
•Poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije proizvodi u točki gdje je MC =MR.
•Krivulja potražnje je opadajuća.
•Krivulja potražnje je tangenta na krivulju ATC.
•ATC nisu u točki minimuma ATC.

Ne cjenovna konkurentnost i oglašavanje

-Činjenicom da monopolistički konkurentno poduzeće ne ostvaruje niti alokativnu niti proizvodnu
učinkovitost nije problem jedino u tržišnim performansama.
-Ekonomisti se slažu da monopolistička konkurencija vodi do previše oglašavanja i nepotrebnog
razvijanja brandova.

66
PORAST PROFITA
-Ova mogućnost slijedi direktno iz činjenice da su dugoročno ekonomski profiti jednaki nuli.
-Poduzeće će se uključiti u dodatnu diferencijaciju proizvoda i razviti sustav oglašavanja kako bi
stvorilo stvarnu ili prividnu razliku svog proizvoda u odnosu na konkurente.
-Svi ovi napori poduzeća moraju platiti,oni istodobno povećavaju potražnju za proizvodima toga
poduzeća, kao i neelastičnost potražnje, pa u nekim uvjetima, poduzeće može poboljšati svoju
poziciju.

RAZLUČNI PROIZVODI
-Smanjivanjem poduzeća monopolističke konkurencije,dok se smanjuju troškovi,može se smanjiti
potrošačevo blagostanje zato što se smanjuje broj razlučnih proizvoda.
-U cilju argumentiranja prethodno iznesene teze najbolje se osvrnuti na bivše centralno planske
ekonomije koje su imale za cilj standardizirati nacionalnu proizvodnju na manji broj varijacija i u tom
procesu ostavile su potrošača nezadovoljnog.

OLIGOPOL
-Oligopol postoji kada manji broj obično većih poduzeća dominira sektorom, i centralna karakteristika
oligopola je strateška interakcija.
-Naime, s obzirom da ih je malo, svako poduzeće mora uzeti u obzir moguću očekivanu reakciju
drugih poduzeća iz sektora.
-Zbog te prepoznatljive strateške međuovisnosti, oligopolistička poduzeća ulaze u strateško
odlučivanje kada određuju cijenu, količinu ili kvalitetu proizvoda.
-Oligopol predstavlja tržišnu strukturu gdje tržište opslužuje nekoliko poduzeća.
-Glavno obilježje oligopola je da poduzeća djeluju strateški, odnosno postoji međuovisnost između
poduzeća jer na profit jednoga utječe aktivnost drugog poduzeća.

67
-Predstavlja tržišnu strukturu nekolicine međusobno povezanih poduzeća.
-Svako poduzeće u poslovanju uzima u razmatranje očekivanu reakciju ostalih na tržištu.
-Uslijed manjeg broja poduzeća unutar sektora, oligopolisti imaju daleko bolje šanse za
dogovaranjem nego poduzeća monopolističke konkurencije.
-I upravo zbog tog strateškog odlučivanja,ali i mogućnosti dogovaranja oligopol predstavlja
interesantnu tržišnu strukturu.

IZVORI OLIGOPOLA

-To su zapreke ulaska koje daju mogućnost opstanku i čistog monopola.

1. EKONOMIJA OBUJMA

68
2. POTREBAN KAPITAL
-Potreba za velikim kapitalnim investicijama za pokretanje proizvodnje,razlog su postojanja oligopola.
-Šire prisutan problem je i u činjenici da etablirana poduzeća imaju lakši pristup tržištu kapitala i pod
povoljnijim uvjetima, nego li su to uvjeti za nova poduzeća.

3. APSOLUTNA TROŠKOVNA PREDNOST

69
Tajna trgovanja
-Jedan od izvora zapreka ulaska je i činjenica što etablirano poduzeće može posegnuti za know-how
ili kako se naziva tajnom trgovanja.
-Jedna od najbolje čuvanih tajni u industrijskom svijetu je tajna o sastavnicama CocaCole.
Patenti
-Poduzeće može imati patent koji mu omogućava ekskluzivnu proizvodnju nekog proizvoda.
-Primjer kako je Pliva godinama proizvodila Sumamed.

4. Razlučni proizvodi kao zapreka ulaska

-Svako novo poduzeće koje uđe na tržište mora se suočiti s troškovima oglašavanja samo da osjeti
jednaku veličinu i neelastičnost potražnje.

Donja granica
-Zapreke ulaska imaju važnu ulogu u stvaranju i održavanju oligopola.
-Zašto smo toliko zabrinuti za ovu tržišnu strukturu?
-Odgovor je u boljem razumijevanju koncepta tržišne moći i tržišne koncentracije.

Tržišna moć
-Tržišna moć označava stupanj kontrole koji ima jedno poduzeće ili manji broj poduzeća nad cijenom i
proizvodnim odlukama u nekom sektoru.
-Najrasprostranjeniji pokazatelj tržišne moći je omjer koncentracije.

Omjer koncentracije ili koeficijent koncentracije

-Pokazuje koliki je udio pojedinog broja poduzeća (npr.: 4, 5, 8) u ukupnoj ponudi neke grane
mjereno izabranim pokazateljem poslovanja.
-Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100.
-Kod savršene konkurencije koeficijent koncentracije je sve manji što je broj poduzeća veći.

HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKS
-Vrlo je sličan omjeru koncentracije jedino što se on izračunava kao kvadrat udjela prvih nekoliko
najvećih poduzeća.
-Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije prikazuje monopol kada iznosi 10.000, odnosno
savršenu konkurenciju kada iznosi 0.

70
Strateško djelovanje
-Omjer koncentracije je važan pokazatelj mogućeg stupnja prisutnosti strateškog odlučivanja u
jednom sektoru.
-Strateško djelovanje je pojam koji objašnjava kako poslovna strategija jednog poduzeća ovisi o
poslovnoj strategiji drugog.

Strateško odlučivanje
-Uoligopolu,s nekoliko poduzeća na tržištu,svako poduzeće vodi računa o djelovanju onog drugog.
-Strateško odlučivanje–poduzeće postavlja cijenu koja se temelji na očekivanim reakcijama ostalih
poduzeća.
-Strateško odlučivanje–uzimanje u obzir očekivano djelovanje konkurenta kao odgovorna aktivnosti
poduzeća
-Zajedničko međudjelovanje podrazumijeva da strategija poslovanja poduzeća A ovisi o strategiji
poslovanja poduzeća B i ono može biti:
I. KOOPERATIVNO:
• eksplicitnisporazumii
• taktički sporazumi
•tajni oligopol-omogućuje postizanje monopolske cijene i količine i ostvarivanje monopolskih profita
II. Nekooperativno
II. NEKOOPERATIVNO PONAŠANJE
-Kaže se da poduzeće djeluje nekooperativno kada posluje“na vlastituruku”,bez eksplicitnih ili
implicitnih dogovaranja s drugim poduzećima
-To je zapravo karakteristika monopolističke konkurencije.

Kooperativno ponašanje
-Poduzeća djeluju kooperativno kada pokušavaju minimizirati konkurenciju s eksplicitnim ili taktičkim
određivanjem cijene i količine proizvodnje,kao i razmatranje drugih relevantnih tržišnih momenata.
-Oligopol je upravo plodno tlo za razvijanje kooperativnog ponašanja.

Dogovaranje
-Kada poduzeća unutar oligopola djeluju kooperativno, oni mogu postići neku formu dogovora.
-Dogovor postoji kada jedno ili više poduzeća zajednički odrede cijenu ili količinu proizvodnje,
podijele tržište između sebe ili donesu druge zajedničke poslovne odluke.
-Ovo dogovaranje može biti eksplicitno ili taktičko.

71
Antitrustovski zakon
-Karteli i eksplicitno dogovaranje postali su ilegalni u SAD-u a isto vrijedi i za EU.
-Primjer Kartelaparafinskog ulja • Kazne Europske komisije

Kartel
-Kartel predstavlja poduzeća koja djeluju kao jedno.
-Predstavlja organizaciju neovisnih subjekata (poduzeća) koja proizvode slične proizvode (blago
diferencirane) i djeluju u pravcu povećanja cijene i smanjenja količine proizvodnje.
-Kartel je podijeljeni monopol.

Ravnoteža oligopola
-Cjelokupna proizvodnja Qo bit će podijeljena između članova kartela
Cjelokupni osjenčani profit bit će podijeljen između članova kartela

Taktičko dogovaranje
-Veći problem predstavlja implicitno ili taktičko dogovaranje koje nastaje zato što je eksplicitno
dogovaranje zabranjeno.
-Riječ taktički znači“iznesen ili iskazan bez riječi ili govora.”
-Taktičko dogovaranje je prešutno i nastaje kada se poduzeće u jednoj industriji suzdržava od
konkuriranja bez eksplicitnog dogovora.
-Kako se to čini? Najbolji način je preko medija i javnih istupa.
-U nekom govoru, izvršni direktor poduzeća iz sektora kaže kako su troškovi proizvodnje značajno
porasli i da je vrijeme za podizanje cijena. On ne kaže tko će ih podignuti ikada.
- Jedan izvršni direktor putem medija komunicira s drugim izvršnim direktorima u sektoru i to je sve
legalno.

72
Uloga gospodarskih komora
-Gospodarske komore i udruženja pri njima mogu predstavljati značajnu ulogu u taktičkom
dogovaranju.
-Gospodarske komore mogu pružati svojim članovima informacije o cijenama i količinama ostalih u
sektoru.
-Putem tih informacija izvršni direktori mogu lakše shvatiti što radi konkurencija. Ponekad Komore
sudjeluju u koordiniranju tih aktivnosti.

Rezultat taktičkog dogovora

-Nakon tajnog dogovora, poduzeća postave jednaku visoku cijenu, koja povećava profite i smanjuje
rizik od poslovanja.

73
 TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE: ZEMLJA, RAD I KAPITAL
DISTRIBUCIJA DOHOTKA I BOGATSTVA
UVODNA RAZMIŠLJANJA

-Nacionalni bruto domaći proizvod “GDP”je zajednička mjera proizvodnje jedne nacionalne
ekonomije.
-Jedan način mjerenja GDP je dodavanjem svih dohodaka koje ostvare ljudi kroz proces proizvodnje
proizvoda i usluga koristeći svoje faktore proizvodnje zemlju,rad i kapital.
ZEMLJA, RAD I KAPITAL

-Svaki od ovih faktora proizvodnje ima svoju cijenu.

•Cijena rada u najširem smislu je NADNICA.
•Cijena kapitala je vezana uz KAMATNU STOPU,ali i PROFIT koji zarađuje kapital.
•Cijena zemlje je RENTA,koju poduzeće plaća za korištenje i ako ekonomisti imaju mnogo širu
definiciju rente u upotrebi.
Zašto je to važno?

-Raspodjela (distribucija) dohotka je u našoj zemlji u velikoj mjeri određena cijenom po kojoj svaki od
glavnih faktora proizvodnje može biti prodan ili iznajmljen.

-U osobnom smislu,to znači da će cijene faktora proizvodnje biti temeljne odrednice dohotka.

BUDUĆI DOHODAK

-Naime, budući dohodak neće ovisiti jedino o nadnicama koje zarađujemo na poslu,nego i o kamati i
profitima izvedenim iz vrijednosnica ili drugog kapitala,ali i renti koju naplaćujemo od zemlje koju
posjedujemo.
-Dohodak je ukupan primitak ili gotovina koju subjektu društvu realizira u određenom vremenskom
razdoblju najčešće od godine dana.
-Dohotke u tržišnoj ekonomiji ostvaruju vlasnici faktora proizvodnje u obliku nadnica, rente, kamata i
profita.
RAZDIOBA DOHOTKA IZMEĐU FAKTORA PROIZVODNJE

-Oko ¾ otpada na dohodak po osnovi rada, a oko ¼ na osnovi dohotka po osnovi imovine (kamate,
rente, profiti)

•Osobni dohodak predstavlja sumu dohodaka koje ostvaruje pojedinac temeljem faktora proizvodnje
koje posjeduje,i njihovih cijena.

•Dohodak pojedinca čini količina proizvodnih faktora koju isti posjeduje pomnožena s cijenom po
kojoj su oni prodani na tržištu.

ALOKACIJA RESURSA

-Činjenica da dohodak ovisi o cijenama faktora proizvodnje predstavlja dovoljan razlog za

proučavanje ove teme,međutim izučava se i zbog šireg ekonomskog stajališta-cijene faktora
proizvodnje također određuju alokaciju resursa.

74
CIJENE RESURSA

-Baš kao što cijene finalnih proizvoda i usluga usmjeravaju iste prema potrošačima, cijene resursa
alociraju oskudne resurse između poduzeća i industrija.

CIJENE RESURSA I MINIMIZACIJA TROŠKOVA

-Da bi maksimiziralo profit, poduzeće mora proizvoditi output kojim će maksimizirati profit s
kombinacijom inputa koja najmanje košta.

-Dana tehnologija uz cijene resursa će predstavljati glavnu ulogu u određivanju količine rada,zemlje i
kapitala,te razine poduzetničke aktivnosti koju će poduzeće koristiti u svom proizvodnom procesu.

ZEMLJA I RENTA

-Pretpostavimo da želite izgraditi vlastitu kuću.

To je vjerojatno velika kuća sa svim mogućim popratnim sadržajima.
-Jedan od problema je što vam zato treba velika parcela građevinskog zemljišta.

RAZLIČITE ZEMLJIŠNE RENTE

-Ako tu kuću želite izgraditi u Dubrovniku, zemlja Vas može koštati izuzetno puno,ili na atraktivnim
lokacijama u Zagrebu,dok ista kvadratura zemlje u Lici može biti do 50 puta manja

KOLIČINA JE FIKSNA

-Temeljna karakteristika zemlje je u činjenici da je njena KOLIČINA FIKSNA i kao takva ne odgovara na
promjenu cijene.
-Čista ekonomska renta je cijena plaćena za upotrebu zemlje i drugih prirodnih resursa čija je ponuda
potpuno FIKSNA.
-Činjenica fiksne ponude zemlje čini rentu sa svim drugačijim načinom određivanja cijene od ostalih
faktora proizvodnje.
NAJAMNINA VS. RENTA

-Najamnina koju plaćate vlasniku stana prilikom najma uključuje kompenzaciju za upotrebu kapitala u
obliku zgrade; kompenzaciju zaradu pogled u održavanja zgrade;naknadu za korištenje komunalnih
usluga kao štosu voda, plin i električna energija.

-U većini slučajeva,veoma mali dio najamnine predstavlja čistu ekonomsku rentu kako smo je
prethodno definirali.

VAŽNA TOČKA-Čista ekonomska renta,kako je ekonomisti definiraju, nije isto što i najamnina koju
ljudi plaćaju za svoje domove ili apartmane.

ELASTIČNOST ZEMLJE

-Polazeći od definicije čiste ekonomske rente, istražimo kako je renta određena na tržištu.
-Znamo da je ponuda zemlje fiksna,kako ćete nacrtati krivulju ponude zemlje i kolika će biti njena
elastičnost?

75
PRIMJENA POREZNE POLITIKE NA RENTU

-U djelu Siromaštvo i napredak, publiciranom 1879., Henry George se zalagao za financiranje vlade
kroz oporezivanje vlasnika zemlje.

-Georgeova ideja je bila da upotrebom jedinstvenog poreza na zemlju smanji ili ukine poreze na
kapital i radi poboljšanje zemlje.

-George se složio da takav porezne bi bio previše pošten, ali bi svakako bio dovoljno efikasan.

SOCIJALISTIČKI POGLED

-Socijalisti kao Henry George su se dugo iza toga slagali da je renta ne zarađeni dohodak od zemlje i
da zemlja treba biti nacionalizirana.

-Zemlja treba biti vlasništvo države: svako plaćanje za njenu upotrebu treba kasnije biti korišteno za
porast blagostanja stanovništva jedne zemlje prije nego za bogaćenje jednog malog dijela
stanovništva.

FEUDALIZAM

-Zemlja je pripadala svakome,ili u najmanju ruku svakom seljaku(kmetu) koji ju je koristio.

-To je bila zajednička zemlja-resurs koji su zajednički držali.
INDUSTRIJALIZACIJA

76
-Kada se zemlja uključila u tržišnu ekonomiju,vlasnik zemlje postao je pojedinac.
-Ti pojedinci su postali zemljoposjednici koji su određivali namjenu zemlje i tko će platiti rentu kako
bi drugim pojedincima zabranili korištenje.
PRAVO VLASNIŠTVA

-I upravo je pravo dano ljudima da koriste svoja pojedinačna vlasništva ono što karakterizira moderno
društvo i to je pravo vlasništva zaštićeno brojnim zakonima u svakoj zemlji.
-To je zakon koji pojedincima omogućava vlasništvo nad kućom u kojoj žive i parcelom nad kojom je
ta kuća izgrađena.
-Iz toga proizlazi da je privatna odluka svakog pojedinca hoće li dijeliti svoj dom,auto,odjeću ili nešto
drugo. To je privatna odluka.
DANAS

-U današnjem društvu,nije samo dobro definiran sustav prava vlasništva, nego ugovorni pravni sustav
koji podupire ta prava.
-Postoji i veoma kompleksni mehanizam kao što je određivanje zona koji zabranjuje pravo vlasništva
u nekim zonama (pomorsko dobro).
-Ta podjela zemljišta na zone onemogućava vlasniku da na nekim područjima izgradi bilo što
(poljoprivredno zemljište) ili da izgradi željeni objekt (dozvoljena jednokatnica,a ne hotel).

MODERNA EKONOMIJA

-George je bio apsolutno u pravu da takva porezna politika može poboljšati distribuciju dohotka bez
narušavanja produktivnosti u nacionalnoj ekonomiji.

-Prikažimo argumente Georgea i u dokazivanju krenimo od slijedećeg:Porez na čistu ekonomsku

rentu neće izazvati distorzije ili alokativnu neučinkovitost.

UČINKOVITOST POREZA NA RENTU

-Pretpostavimo da vlada uvede jedinstven porez od 50% na rentu od zemlje koju farmeri plaćaju
zemljovlasnicima.

-Govorimo isključivo o čistom porezu na zemlju;dakle to nije porez na zgrade koje se nalaze na zemlji.
-Niti je to porez nar enoviranje zgrada.

POJAŠNJENJE

-Dok je krivulja ponude zemlje vertikalna, krivulja ponude zgrada i krivulja ponude za renoviranim
zgradama je rastuća. • To je zato što cijena takvog renoviranja utječe na tu ponudu.

-Nacrtajte sada tržište zemlje i simulirajte kako bi uvođenje 50% poreza utjecalo na cijenu i količinu
ponude i potražnje na tom tržištu

Tko na kraju zadnji snosi porezni

teret,farmer ili zemljovlasnik?

77
Iznenađujući odgovor

-Porez na čistu ekonomsku rentu ne vodi do alokativne neučinkovitosti ili mrtvog gubitka.
-Razlog je u tome što porez načistu ekonomsku rentu ne mijenja ničije ponašanje.

NEMA PROMJENE PONAŠANJA

-Potrošači ne osjećaju nikakvu promjenu cijene.

-Ponašanje zemljovlasnika je također bez promjene jer je ponuda zemlje fiksna i oni nemaju kako
reagirati.
-Nadalje, ekonomija se ponaša jednako nakon kao i prije uvođenja poreza–bez distorzija i
neefikasnosti koje bi proizlazile iz uvođenja poreza.

KRITIKE GEORGEOVE TEORIJE

-Argumenti koje je iznio Henry George u obranu uvođenja poreza na zemlju su toliko jaki u
ekonomskom smislu,kao i u pravcu jednakosti, ali takav porezi pak nije uveden.

-Jedan zaista očit razlog je u činjenici da je sadašnja razina državne potrošnje toliko visoka da
uvođenje isključivo poreza na zemlju ne bi bilo dovoljno za pribavljanje svih potrebnih prihoda.

DRUGI PROBLEM -Ipak se zemlja unapređuje na određeni način uz razne proizvodne napore,i
ekonomska renta se onda teško može razgraničiti od unapređenja kapitala.

TREĆI PROBLEM -Povijesno promatrano, komad zemlje vrlo često mijenja vlasnika.

-Dok ima logike za oporezivanjem vlasnika zemlje koju je stekao kroz povijest ili u nasljedstvu, nema
ekonomskog opravdanja za porezno opterećenje vlasnika koji je zemlju platio po komercijalnoj cijeni.

1. RENTA ALOCIRA ZEMLJU

-Premda rastuća renta ne povećava količinu zemlje,renta ima određenu ekonomsku funkciju.
-Renta služi za alociranje oskudnog faktora zemlje između konkurentnih (alternativnih)upotreba.
-Mnogo važnije,najvrednija upotreba zemlje odredit će tržišnu rentu.
Na primjer
Mnoga zemlja se u Zagrebu prije koristila kao poljoprivredno zemljište, isto i zemlja uz jadransku obalu,a danas
su tu poslovni prostori i turistički objekti.
Nadalje, rastuća cijena zemlje povlači za sobom rast fiksnih troškova poljoprivrednika,tako da njima nije više
isplativo istu koristiti u te svrhe. Poljoprivrednici se zamjenjuju halama,trgovačkim centrima,apartmanima,...
TRŽIŠTE ODREĐUJE UPOTREBU ZEMLJE

78
-Svaki korak u ovom procesu određen je povećanjem rente.
-Poduzeća i pojedinci s vrednijim upotrebama (profitabilnijim projektima) spremni su ponuditi više za
jedinicu zemlje.
-Više rente suočavaju druge da svoja poduzeća ili kuće usmjeravaju prema drugim lokacijama.
2. KVAZI-RENTA

-Koncept rente uključuje plaćanje za faktor proizvodnje iznad njegova oportunitetnog troška-to znači
plaćanje iznad iznosa kojeg bi vlasnik dobio u sljedećoj alternativi.
-Ljudski kapital posebne namjene,po definiciji,ima veću vrijednost za jednoga nego za bilo kojeg
drugog poslodavca i zato je izvor kvazi-rente.
3. RENT-SEEKING

-Šira definicija rente vodi do shvaćanja da ukoliko vlasnik nekog faktora proizvodnje može ograničiti
njegovu ponudu, plaćanje koje može dobiti za korištenje tog resursa može biti više.

-Naziv je dan za ograničavanje ponude s ciljem povećanja cijene koju ponuđači dobivaju tj. rent -
seeking je nastojanje da se stvori pravo vlasništva ili institucionalne strukture koje vam idu u prilog.

-Rent-seeking je pojam koji je unutar suvremene političke ekonomije popularizirao Gordon Tullock, a
označava ponašanje kojim se pojedinci ili određene organizirane skupine, uglavnom lobiranjem,
nastoje domoći financijskih koristi ili nekih drugih povlastica, najčešće u obliku povlaštenog položaja
u pogledu oporezivanja,dodjele transfera ili regulativnih mjera koje im pogoduju.

-Time se takvim skupinama,donošenjem za njih povoljnih političkih odluka,transferiraju dobra i

usluge bez ikakve naknade.

TRŽIŠTE RADA-UVODNA RAZMIŠLJANJA

-Zašto neki pojedinci zarađuju više?Zašto liječnici zarađuju 10 puta više od tjelohranitelja iako obje
profesije spašavaju život?Zašto sveučilišni profesori zarađuju više od nastavnika u osnovno-školskom
obrazovanju?Što određuje nadnicu?Zašto nadnica može pasti ili rasti?Pokušajmo odgovoriti na ovo
pitanje uz pomoć nama već znanog instrumentarija krivulje ponude, potražnje i ravnoteže.

IZVEDENA POTRAŽNJA

-Potražnja za faktorima proizvodnje OPĆENITO,pa onda i zaradom,je IZVEDENA POTRAŽNJA

(engl.derived demand). Potražnja za faktorima proizvodnje nije direktno određena potrošačevim
potrebama i željama, već indirektno kroz proizvodnju proizvoda i usluga koje potrošači žele.
MEĐUOVISNA POTRAŽNJA

79
-Potražnja za radom je međuovisna s ostalim potražnjama za faktorima proizvodnje.
-U proizvodnom procesu sudjeluje više faktora proizvodnje.
-Primjer: Kućanstva žele hranu i raste potražnja za hranom, ali posljedično i za resursima koji su
neophodni u proizvodnji hrane.

Važan pogled
-Izvedena priroda potražnje za faktorima implicira da potražnja za faktorima proizvodnje, a onda i za
radom ovisi o slijedećem: 1. proizvodnosti faktora proizvodnje
2. cijeni proizvoda u čijoj proizvodnji sudjeluje faktor proizvodnje

TEORIJA GRANIČNE PRODUKTIVNOSTI POTRAŽNJE ZA RESURSIMA

-Kako bi maksimizirali profit,poduzeće treba dodatne jedinice resursa–rad, zemlja i kapital,sve dok
svaka dodatna jedinica dodaje više ukupnom prihodu poduzeća, nego što ga ona košta.

Zapošljavanje dodatnog radnika

-Kada poduzeće odluči zaposliti dodatnog radnika,ono mora vidjeti koliko će mu taj radnik doprinijeti.
-To je moguće kroz kompariranje dodatnog prihoda koji stvara taj radnik (dodatni proizvod koji on
proizvede) i dodatnih troškova koje poduzeće ima zapošljavanjem tog radnika.
-Sada već znamo što je dodatni prihod poduzeća.

GRANIČNI TROŠAK RESURSA

Što je s dodatnim troškom?
-Sada, možemo definirati granični trošak resursa kao količinu troška koju svaka dodatna jedinica
faktora proizvodnje dodaje ukupnim troškovima poduzeća.

PRAVILO MAKSIMIZACIJE PROFITA

-Za poduzeće će biti profitabilno da zaposli dodatnu jedinicu faktora proizvodnje kao na primjer rada
do razine gdje je(prihod graničnog proizvoda)MRP jednak njegovom(trošku graničnog proizvoda)MRC

AKO MRP MRC

-Ako je trenutno zaposlen broj radnika gdje je MRC posljednje zaposlenog radnika manji od MRP,
poduzeće može povećati svoj profit zapošljavanjem još radnika.
MRC= RAZINI NADNICE

80
-Nadalje, kompletno pravilo za maksimizaciju profita u uvjetima savršeno konkurentnog tržišta glasi:
MRP će biti jednak MRCi bit će jednak razini nadnice.

PRODUKTIVNOST I CIJENA PROIZVODA

-Treba biti jasno iz ove diskusije da ako raste produktivnost treba rasti i nadnica.
-Ako cijena proizvoda u čijoj proizvodnji sudjeluje radnik pada,vrlo vjerojatno će i nadnica opadati.

CIJENA PROIZVODA I NADNICA

-Od naših prethodnih lekcija o ponudi i potražnji,mi znamo kako se mijenja tržište proizvoda.
-Potražnja za jajima i slaninom može se pomaknuti u lijevo nakon rezultata medicinskog istraživanja
objavljenog u novinama kako ovi proizvodi uzrokuju povećanje kolesterola i time povećavaju rizik od
infarkta. To će utjecati na pad cijena i nadnica u industriji jaja i slanine.

PRODUKTIVNOST I NADNICE
-Najveći utjecaj na produktivnostima: • Količina kapitala i prirodnih resursa s kojom pojedinac radi
• Stupanj tehnologije
• Kvaliteta rada
PONUDA RADA
-Kao što smo prikazali ranije, kada se krivulja ponude rada pomakne,razina nadnica može pasti ili se
povećati.
-Postoje 3 DETERMINANTE krivulje ponude rada: 1. Participacija radne snage
2. Broj radnih sati
3. Stopa imigracije
1. PARTICIPACIJA RADNE SNAGE
-Jedan vrlo dramatičan razvojni moment u participaciji radne snage koji se dogodio u prošlom
stoljeću je izraziti porast žena u participaciji radne snage.
-U stvarnosti je participacija žena udvostručena od 1950. Nadalje i to od približno 34% na današnjih
60%
U isto vrijeme
-Participacija starije populacije u radnoj snazije drastično smanjena,posebno iznad 65 godina–što
može biti posljedica promjena u programima zdravstvene i socijalne sigurnosti koji nude veće
beneficije negoli je to bilo ranije.

2. SATI RADA
-Prosječni Amerikanac radi između 35 i 40 sati tjedno. No, Amerikanac radi i drugi posao kako bi se
prehranio i to je onda i do 50-60 sati tjedno. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?

81
Razlog
-Više nadnice ohrabruju radnike da više rade i supstituiraju odmor radom(efekt supstitucije)
-Više nadnice omogućuju radnicima da kupuju više proizvoda, uključujući i odmor i zabavu i smanjuju
sate rada(efekt dohotka)
Koji efekt djeluje snažnije?
Individualna krivulja ponude rada

•Efekt supsitucije
-Više radite, više ćete zaraditi pa će jedinica vašeg odmora postati sve skuplja i skuplja.
-Nastojat ćete sve manje i manje odmora supstituirati radom kako postajete bogatiji.
•Efekt dohotka
-Viša nadnica, znači i veći dohodak u vašim rukama kojeg možete potrošiti na luksuz.

IMIGRACIJA
-Posljednja značajna determinanta radne snage je imigracija.
-Ova determinanta je značajna u SAD-u i nekim razvijenim zemljama EU.
Što možete reći za Hrvatsku?

82
NADNICE NA RAZLIČITIM TRŽIŠTIMA
NESAVRŠENA KONKURENCIJA
-Monopolist, oligopolist ili poduzeće monopolističke konkurencije susreću se s opadajućom krivuljom
potražnje.
-To znači da poduzeće treba prihvatiti manju cijenu ako želi povećati svoju prodaju.
NAGLASIMO
-Uz druge stvari jednake,nesavršeno konkurentan proizvođač će proizvoditi manje nego savršeno
konkurentan proizvođač.
-Postupajući tako,nesavršeno konkurentan proizvođač će također zaposliti manje radnika i,u širem
smislu, manje faktora proizvodnje.

MONOPOL I SINDIKATI
-Monopol postoji na tržištu rada kada su radnici ujedinjeni u sindikate imaju snagu u kolektivnom
pregovaranju.
-Koristeći svoju monopolsku moć,sindikati utječu na poduzeća glede visina nadnica, beneficija i
radnih uvjeta koji su iznad i daleko bolji nego na savršeno konkurentnom tržištu rada.

SINDIKATI NA DJELU
-Da li sindikati zaista povećavaju nadnice u realnom životu? Brojne studije pokazuju odgovor DA!
-Na temelju tih analiza,ekonomisti su zaključili da radnici udruženi u sindikate, prosječno,imaju 10-
15% višu nadnicu nego radnici izvan sindikata.

KOMPENZIRAJUĆE RAZLIKE U NADNICAMA

-Jedan razlog krijese u takozvanim kompenzirajućim razlikama u nadnicama koje uključuju nagradu za
atraktivnost posla ali i stupanj rizika.

STUPANJ OBRAZOVANJA I KOMPENZIRAJUĆE RAZLIKE

-Visoko obrazovani radnik zaposlen u državnoj službi vrlo često ima manju plaću od građevinskog
radnika na gradilištu iako je stupanj obrazovanja prvoga viši.
-To je zbog privlačnosti posla i težine radnih uvjeta ovog drugog.

DRUGE STVARI JEDNAKE

-Sada je posve jasno zašto poslodavac mora platiti daleko više građevinskog radnika nego
obrazovanog službenika u državnoj upravi. Riječ je o privlačnosti posla.

83
SPOSOBNOST I EKONOMSKA RENTA
Ovaj primjer vas može navesti na razmišljanje da kuhar ima višu nadnicu od sveučilišnog profesora.
-Ipak, znamo da to nije tako. Zašto? Razlike u mentalnim i fizičkim sposobnostima.
-Izvan svojih specifičnih polja oni mogu zaraditi svega mali dio svog visokog dohotka.

KVAZI RENTA SPECIFIČNA ZA NEKE POJEDINCE

-Ekonomisti koji mogu zaraditi daleko više nego bi bili u mogućnosti s nekim alternativnim poslom
ostvaruju čistu ekonomsku rentu ili kako smo je nazvali kvazi-rentu.
-Ova kvazi renta je po svojoj logici ekvivalent renti koja se dobivana fiksnu ponudu zemlje.
Nemaju svi ljudi taj talent i dr.

LJUDSKI KAPITAL
-Treća razlog kojim objašnjavamo razlike u nadnicama leži u ljudskom kapitalu, što označava količinu
korisnih znanja i vještina koju je pojedinac prikupio tijekom svog životnog vijeka, odnosno sve ono što
je stekao u procesu odgoja i obrazovanja.
Primjer
-Za razliku od tjelesnog čuvara, doktori, ali i odvjetnici, profesori i inženjeri investiraju mnogo godina
svoga života u formalno obrazovanje. Oni troše velike iznose sredstava na plaćanje fakulteta, ali i
gube zaradu zato što ne rade. Pa više nadnice ove skupine ljudi se mogu objasniti kao kompenzacija,
odnosno kao povratna ulaganje u sebe (ulaganje u ljudski kapital).

GEOGRAFSKA IMOBILNOST
-Posljednji izvor razlike u nadnicama leži u imobilnosti, kao što je to na primjer geografska imobilnost.
-Radnici se jednostavno"ukorijene"u nekoj regiji,gradu i vrlo teško se sele u drugi grad, mijenjaju
prijatelje i napuštaju rodbinu.

TROŠKOVI I NEUDOBNOST
-Ljudi su suočeni s potrebom da prodaju svoj dom, da djeca napuste školu, neugodnosti selidbe,
traženja novog okruženja, škole i sve druge činjenice vezane uz selidbu.
-Zato mobilniji radnici imaju veće nadnice kao kompenzaciju za neugodnosti koju su vezane sa
selidbom.

NEKONKURENTNE SKUPINE -Čak i kada uzmemo u obzir sve prethodno navedene razlike i faktore
koji ih objašnjavaju još uvijek postoji diskrepancija u nadnicama. To je zato što je tržište rada
segmentirano u ne konkurentske skupine.

84
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA RADA
-Znamo da nadnice mogu biti različite zbog privlačnosti posla, količine uloženog truda u obrazovanje,i
mobilnosti ili postojanja jedinstvenog talenta.
Ali čak i kada sve to uzmemo u obzir kako objasniti da liječnici imaju manja primanja od ekonomista?
-Liječnici i ekonomisti su pripadnici različitih nekonkurentnih skupina.
PODTRŽIŠTE RADA
- Jednom kada ste se obrazovali za neko zanimanje postajete dio tog podtržišta rada. Vaše buduće
nadnice zavisiti će o ponudi i potražnji za ekonomistima i o situaciji u industriji, a neće imati nikakav
utjecaj stanje na tržištu rada doktora.
TRŽIŠTE KAPITALA
TRŽIŠTE KAPITALNIH DOBARA
-Alociranje kapitala

ULAGANJE KAPITALA
-Kada ulažemo kapital, mi izvlačimo novac da nas kako bismo ostvarili prinos sutra.
-U cilju donošenja najbolje odluke o ulaganju, moramo znati koliko će nas to ulaganje koštati:to je
kamatna stopa.
-Istodobno moramo znati i koliko ćemo zaraditi–to je stopa povrata.

KAMATNA STOPA
-Cijena koja se plaća za upotrebu novca fondova, pri čemu pod pojmom fondova podrazumijevamo
novac fonda raspoloživ za pozajmljivanje.
-Kamatna stopa je količina novca koja mora biti plaćena za upotrebu jedne novčane jedinice fonda za
godinu dana iskazana u postotku.
-Iskazuje u postotcima kao iznos koji se plaća na pozajmljeni novac, a ne u apsolutnom iznosu.

STOPA POVRATA NA KAPITAL

-To je dodatni prihod koje poduzeće može zaraditi jer je zaposlilo novi kapital.
-Ovaj dodatni prihod se obično mjeri kao postotak po jedinici vremena–godišnji neto povrat po
uloženoj novčanoj jedinici kapitala te ga zato nazivamo stopom povrata na kapital.
Primjer-Pretpostavimo da je poduzeće kupilo Ford za 10000 EUR i da ga daje u najam za 2 500 EUR
godišnje. -Kada uračunamo sve troškove koji nastaju vezano za posjedovanje automobila kao što su
održavanje, osiguranje, i zanemarujući činjenicu promjene cijene, naše poduzeće zaraditi će 1200 EUR
godišnje. Kolika je stopa povrata? 12% Ovo jednostavno izračunavamo tako da podijelimo godišnju
zaradu od 1200 eura s početnim iznosom ulaganja za Ford od 10000 eura.
-Vidimo da je stopa povrata iznos (čisti broj) po jedinici vremena.
-Formula za izračunavanje je: OSTVARENI IZNOS NOVCA/ULOŽENI IZNOS NOVCA

AMORTIZACIJA
-Investicije i amortizacija su koncepti tijeka što znači da se mjere po jedinici vremena.
-To je suprotno od kapitala koji je vezan uz zalihe (stock concept)-to znači da se on mjeri u određenoj
vremenskoj točki, na određeni dan.
-je procijenjeni gubitak kapitalnog dobra koji nastaje kao posljedica njegova korištenja.
-je smanjenje početne vrijednosti nekog osnovnog sredstva.
-Amortizacija se u poduzećima evidentira kao trošak, kao što je trošak radne snage ili materijala.

85
AMORTIZACIJA I INVESTICIJE
-Kada iznos amortizacije prelazi iznos investicija u tom vremenskom razdoblju, zalihe kapitala će se
smanjiti.
-Kada iznos investicija prelazi iznos amortizacije, zalihe kapitala će se povećati.

TEORIJA KAPITALA
-Poduzeće će potraživati kapital za ulaganje u nove projekte tako dugo dok mu je stopa povrata na
kapital VEĆA ili barem JEDNAKA kamatnoj stopi koju plaća na pozajmljeni kapital.

OSTALE STVARI JEDNAKE

-Dakako da postoji daleko veći broj investicija koje će biti profitabilne pri nižim, nego pri višim
kamatnim stopama. U tom kontekstu,poduzeće će kupiti Ford za 10000 eura, zaraditi neto prinos od
1200 eura i susresti se s 12% stopom prinosa na svoju investiciju.
Pretpostavimo
•Poduzeće želi pozajmiti novac na tržištu kapitala kako bi kupilo korišteni Ford i pretpostavlja da će
stopa prinosa biti identična kao i u prethodnom primjeru. Ukoliko je kamatna stopa po kojoj
pozajmljuje novac 10%, onda će poduzeće sigurno pozajmiti novac za tu kupnju jer je stopa prinosa
12%. Što ukoliko je kamatna stopa na tržištu kapitala 15%? Kakva će biti odluka poduzeća?
-Poduzeće neće pozajmiti novac
-Poduzeće neće pod tim okolnostima ući u investiciju.
-Taj primjer nam ne pokazuje samo zašto je krivulja potražnje za kapitalom opadajuća.
-On nam istodobno objašnjava i ravnotežu na tržištu kapitala koja se nalazi u sjecištu krivulje ponude i
potražnje za kapitalom.

•Pri kamatnoj stopi od 10%ponuda kapitala će

premašiti potražnju zato što poslovni sektor ne
može pronaći projekte koji su u stanju generirati
prinos barem od 10%.
•Poželjno je da prinos svakako bude viši od 10%.

86
DVIJE FUNKCIJE KAMATNE STOPE
-Racionalizira društveno oskudnu ponudu kapitala prema onim projektima koji imaju najvišu stopu
prinosa.
-Motivira ljude da žrtvuju sadašnju potrošnju kako bi povećali zalihe kapitala.
POMAK PONUDE I POTRAŽNJE
-Koji događaji u realnom svijetu mogu uzrokovati da se krivulja ponude i potražnje pomakne i
posljedično promijeni kamatnu stopu i količinu investicija u jednoj zemlji?
EKSPANZIJA DRUŠTVENE SIGURNOSTI
-Kako će poticanje rasta društvene sigurnosti utjecati na ponudu kapitala?
-Što mislite kako bi odluka Ministarstva financija o povećanju zagarantiranih štednih uloga utjecala
na štediše?

-Pretpostavimo da je ekonomija u"dubokoj"

recesiji,ali se sada kreće prema punoj zaposlenosti
-Što mislite da će se dogoditi s kamatnom stopom
i zašto?

ODLUKA O INVESTIRANJU

87
-Kroz prethodne primjere vrlo jednostavno smo objasnili donošenje odluke o investiranju.To je
pojednostavljeno jer se odluka odnosi isključivo na jednu godinu.Dakle, investirali smo na početku
godine i imali smo prinos na kraju godine.No većina investicija odnosi se na duže razdoblje… Dovoljno
je malo razmisliti o poslovanju nekog poduzeća. Što bi ono uložilo na godinu dana?
Sigurno na duže razdoblje kupuje kompjuter, namještaj za urede, a na koje razdoblja se instaliraju
proizvodne linije u pogonu? Pa ponekad i na 30 godina! Što je s izgradnjom zgrada? Koliki je vijek
trajanja hotela?Može biti i do 50 godina!
Pitanje
-Kako ćemo evaluirati investiciju kod koje novac ulažemo danas, a koristi od investiranja osjećat ćemo
kroz prihode godinama iza realiziranog ulaganja?

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

-Kako bi odgovorili na ovo pitanje moramo objasniti jedan od značajnijih koncepata u ekonomiji, a to
je: KONCEPT NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI (engl. net presen tvalue).
-Naziva se još i sadašnja diskontirana vrijednost ili jednostavno sadašnja vrijednost
-Definira se kao sadašnja dolarska (kunska) vrijednost tijeka dohotka tijekom vremena.
-Mjeri se tako da se izračuna koliko novca je potrebno uložiti danas po tekućoj kamatnoj stopi, da se
proizvedu budući prinosi od te investicije(imovine).
Primjer
•Pretpostavimo da vam danas netko nudi bocu vina koju će te dobiti za godinu dana kada ono sazri i
tada se vino može prodati po 77 kuna. Pretpostavimo da je kamatna stopa na tržištu 10%;koja je
sadašnja vrijednost vina,odnosno, koliko morate platiti danas za to vino?Koliko trebate platiti?
•To je 70 kuna jer 70 kuna investirano danas uz kamatnu stopu od 10% donijeti će za godinu dana 77
kuna. Drugim riječima sadašnja vrijednost vina kojeg bi za godinu dana mogli prodati po cijeni od 77
kuna je 70 kuna.

SADAŠNJA VRIJEDNOST VJEČNE RENTE

-Ovo je bio primjer za jednogodišnje ulaganje.
-Vječna renta predstavlja imovinu kao zemlja koja traje vječno i isplaćuje određeni novčani iznos od
danas pa dovijeka.
-Kako biste vi evaluirali vječnu rentu? Jednostavna formula
V=N/i • V predstavlja sadašnju vrijednost zemlje
• N predstavljaju neprekinute godišnje primitke koje nosi zemlja
• i je kamatna stopa,ali izražena u decimalnim brojevima

Pretpostavimo da je kamatna stopa 5%,godišnji primitak od zemlje je 100 000 kuna godišnje: kolika
će biti neto sadašnja vrijednost vječne rente?
Odgovor: To je 2 000 000 ili jednostavno 100 000 podijeljeno s 0,05.

PRODAJA APARTMANA
Primjer
-Pretpostavimo da imate u vlasništvu stan kojeg možete iznajmljivati i dobivati mjesečnu najamninu
od 10 000kn. Pretpostavimo da su vaši najmoprimci vrlo “problematični”koji vas za svaku sitnicu
nazivaju od pokvarene brave na ulazu u zgradu do razbijenog vodokotlića. Hoćete li prodati stan?
Za koliko možete prodati stan?

88
-Bolje je pitati koji je to iznos novca s kojim bi Vi kao vlasnik bili zadovoljni i koji bi vam kompenzirao
godišnje primitke (najamnine)koje dobivate od danas dovijeka trajanja zgrade?
Pretpostavka
-Kamatna stopa na tržištu je5%.
-Nakon troškova,naš mjesečni dohodak od najma nije 10 000 kn nego je smanjen na 5000 ili 60000
godišnje.
-Temeljem tog neto dohotka od najma i činjenice da će zgrada trajati vječno,koji je iznos kojeg ćete
prihvatiti od potencijalnog kupca?
Prodajna cijena
-Trebao bi biti najmanje 1,2 milijuna kuna,a do toga smo došli jednostavnim dijeljenjem 60 000 kn s
kamatnom stopom.
-Kolika bi bila cijena apartmana,ako bi na tržištu kamatna stopa bila 10%?..bila bi samo 600 000 kuna

VAŽNA FORMULA
-Ali nemojmo zaboraviti vrijednost novca kroz vrijeme, ona nije ista!
Formula za izračunavanje neto sadašnje vrijednosti ove investicije glasi:

•Io je inicijalni iznos investicije u razdoblju 0.

•I je jednogodišnji iznos kamatne stope na tržištu: U našem primjeru pretpostavit ćemo da je ona -
jedinstvena za cijelo razdoblje i iznosi 15%.
•N1 je neto dohodak od investicija ostvaren u prvoj godini.
•N2 je neto dohodak od investicija ostvaren u drugoj godini i td.
•Suma inicijalne investicije i tijeka dohodaka predstavlja neto sadašnju vrijednost NPV danu
formulom.

Kada je neto sadašnja vrijednost negativna

-Poduzeće NE TREBA ući u ovu investiciju.

-To je zbog činjenice da će za vrijeme investiranja investicija stvoriti ne diskontiranu sumu koja je
veća nego što je bila inicijalna investicija.
-Što ako je kamatna stopa 5%
-Trebali poduzeće ući u investiciju? Da,treba! Da,treba!
INTUITIVNI ZAKLJUČCI

89
-Što je viša kamatna stopa,veći iznos dohotka se treba diskontirati,što je viša kamatna stopa manja je
neto sadašnja vrijednost dohodaka.

•Primjer:kupovina hladnjaka
Imate izbor o kupovini između novog hladnjaka koji štedi energiju i košta 750 eura i jeftinijeg modela
koji nema štedljiv motor i košta 500 eura.
Odlučite li se za prvu varijantu,vaša godišnja potrošnja električne energije bit će manja 120 eura
godišnje za vrijeme životnog vijeka frižidera.
Ukoliko je kamatna stopa 5%,za koji frižider se trebate odlučiti?
•Odgovor
NPV se izračunava oduzimanjem cijene koštanja jeftinijeg hladnjaka od cijene koštanja skupljeg,kako
bi dobili iznos dodatne investicije potrebne za nabavku skupljeg modela.
To je 250 eura i to s negativnim predznakom jer to predstavlja iznos novca koji morate platiti više.

Upisati magisterij ili ne!

Ulagati u ljudski kapital ili ne?
-Morate donijeti odluku: hoćete li napustiti posao kako biste upisali dvije godine magisterija ili ćete
nastaviti raditi.

Pero je komercijalist u tvrtki farmaceutskim proizvodima i godišnje zarađuje 50 000kuna;Ima 45

godina; Trebali napustiti posao na dvije godine?

Koja je korist, a koliki su troškovi?

S magisterijem,Pero se može vratiti u poduzeće i zarađivati najmanje 85000 kuna godišnje sve do
svoje mirovine s 55 godina. Nažalost, za magisterij treba platiti 80000 kuna, odnosno 40000 godišnje–
Pero mora pozajmiti novac za to, a isto tako mora i napustiti posao za razdoblje od dvije godine.

Primanja njegove supruge su dovoljno visoka da ona mogu u razdoblju od dvije godine prehraniti
obitelj. Dakle,jedino je pitanje jeli upisivanje magisterija financijski opravdana odluka za Peru ili nije.

Što on treba odlučiti ukoliko je kamatna stopa 6%? Što govore brojevi?

Pero se odriče godišnje plaće od 50000 kuna kako bi ušao u program daljnjeg školovanja.

To je 50000 kuna za svaku godinu+trošak za program magisterija godišnje 40 000kn,pa je ukupno

ulaganje u ljudski kapital 90000 kuna godišnje.

Magisterij će Peri donijeti povećanje godišnjeg dohotka za 35000 kuna.

Njegova nova plaća neće startati prije treće godine od danas.

Nadalje,diskontirajmo ovaj desetogodišnji dohodak koliko će Pero dobivati do mirovine i dobit ćemo
193434. Dakle,kolika je NPV Perine odluke? Pero treba upisati magisterij.NPV je pozitivna i iznosi
27531,00 kuna,što je jednostavno razlika između NPV investicije i NPV budućih dohodaka. Pero
TREBA UPISATI MAGISTERIJ.

Kamatna stopa u realnom svijetu

90
-Naše pretpostavke su bile da je kamatna stopa jedinstvena za cijelo razdoblje trajanja investicijskog
projekta.

-No u stvarnom svijetu kamatne stope variraju, pa prije možemo govoriti o rasponu kamatnih stopa,
nego o jedinstvenoj kamatnoj stopi.

Različiti faktori

-Raspon kamatne stope ovisi o nekoliko faktora:

• Stupnju rizičnosti zajma

• Dužini dospijeća zajma,visini zajma, ali i interesu banke da odobri taj zajam.

Premija za rizik

Pretpostavimo da kao bankar trebate odobriti zajam od 100 000eura poduzeću Valamar ili
poduzeću“XY” koja ima jednog zaposlenog,ujedno i vlasnika poduzeća.

Što je vjerojatnije tko će vam sigurnije vratiti novac: poduzeće Valamar ili XY?

-Vrlo vjerojatno ćete u situaciji kada nema dovoljno potražnje za kreditima odlučiti se sredstva
plasirati i u poduzeće XY ali tada će kamatna stopa biti viša i uključivati će vašu premiju za rizičnost
plasmana u poduzeće koje nema baš stopostotnu izvjesnost da će vratiti kredit.

-Viša kamatna stopa u tim situacijama uključuje premiju za rizik.

Dospijeće

-Što je razdoblje na koje je odobren kredit duže, uobičajeno je i viša kamatna stopa.

-To je kompenzacija za dugoročnom mobilizacijom sredstava i za žrtvovanjem potencijalnih budućih

prilika za boljim plasmanom novca.

Visina kredita

-Odobravanjem dva kredita koja su po dužini trajanja i riziku jednaki, kamatna stopa će biti viša na
manji kredit nego na veći,dok su troškovi odobravanja kredita jednaki u oba slučaja.

Oporezivanje

-U nekim državama se oporezuju kamate, dok se u drugima ne oporezuju. Zato što država ponekad
želi privući više kapitala u sustav odriče se oporezivanja kamata.

Koji bi bio vaši zbor

-Možete investirati 100000 kuna u državne obveznice i dobit ćete 6% kamate koja nije oporeziva. Ili
možete investirati u dionice i ostvariti 8% kamate,ali postojii porez kojeg morate platiti.

Za što se odlučujete?

Žrtvujući sadašnju potrošnju i ulažući u kapitalna

dobra, društva mogu povećati potrošnju u budućnosti.

DOHODAK I BOGATSTVO, SIROMAŠTVO I DISKRIMINACIJA

91
Dohodak i bogatstvo

-Dohodak je koncept tijeka a mjeri koliko možemo zaraditi u jednoj godini.

-Bogatstvo je stanje imovine na određeni dan; vrijednost neto imovine na određeni dan

Primjer
-Bogatstvo uključuje realnu imovinu kao što su kuće, automobili i druga trajna dobra,zemlju.
-Uključuje i financijsku imovinu kao što su novčani ulozi,oročena štednja i sl.
-Razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza naziva se bogatstvo ili neto bogatstvo

Medijan dohotka

-Za američku obitelj to je oko 30000 dolara,što znači da polovica obitelji dobiva manje od toga,a
polovica više.

-To je gruba statistika, mi ne znamo tko od te polovice ima 5000 dolara,a tko 29000 dolara.

LORENZOVA KRIVULJA

Prikazuje stupanj nejednakosti društva – Mjeri relativnu nejednakost dohotka

GINIEV KOEFICIJENT – Kvantitativna mjera nejednakosti - Izračun osjenčanog djela Lorenzove krivulje
koj ase množi s 2. Biti će jednak 1 pri potpunoj nejednakosti i jednak 0 pri potpunoj jednakosti.

-Ako je Gini koeficijent jednak nuli ohodak je savršeno ravnomjerno distribuiran.

-Općenito, što je koeficijent bliži nuli, to je distribucija dohotka pravednija.

Primjena Lorenzove krivulje

-Lorenzova krivulja ima veliku primjenu u analizama raspodjele dohotka i bogatstva u nacionalnoj
ekonomiji. Može se koristiti u svrhu usporedbe raspodjele dohotka i bogatstva u različitim
vremenskim razdobljima, između različitih grupa kao što su bijelci i crnci,prije i nakon oporezivanja i
transfernih plaćanja, ili u analizi između različitih zemalja.

92
Izvori nejednakosti

-Pogled na Lorenzovu krivulju nameće nam jedno logično pitanje. Koji su izvori tolike nejednakosti u
raspodjeli dohotka?

Obrazovanje i trening

-Kao što smo rekli pri analizi tržišta rada, obrazovanje i trening predstavljaju investiciju u ljudski
kapital, i takva investicija se na tržištu valorizira kroz veća primanja

Sposobnosti i vještine

-Ljudi imaju različite mentalne, fizičke i estetske talente.

-Na primjer, netko je naslijedio mentalne sposobnosti ključne za rad u visoko plaćenim djelatnostima
kao što su polje medicine, prava ili stomatologije. Zarada ovih ljudi može se smatrati kvazi-rentom.

Važna činjenica

-Snažni argumenti pokazuju da pojedinci koji imaju više obrazovanja i treninga, posebne talente, ili su
spremni preuzeti poseban rizik za neugodnost posla ZARAĐUJU više od drugih.

-Ipak velik broj kontroverzi postoji oko sljedećeg izvora nejednakosti dohotka,što je diskriminacija.

93
DISKRIMINACIJA

-Na tržištu rada se javlja kada članovi grupe jednakih sposobnosti i iskustva kao iz druge grupe
dobivaju inferiorni tretman u smislu zapošljavanja, pristupanja nekim zanimanjima,ili ovisno o visini
nadnica.

-Povijesno gledano ciljne skupine ovih diskriminacija bili su crnci i neke manjine, žene, pripadnici isto
spolnih zajednica, ali i stariji građani.

PREDRASUDE

- Proizlaze kada pripadnik jedne skupine–npr. bijelac ili muškarac–preferira zapošljavanje pripadnika
njegove skupine,čak i u situaciji kada je pripadnik npr. skupine žena ili crnaca jednako podoban za taj
posao.

STATISTIČKA DISKRIMINACIJA

-Javlja se onda kada su pojedinci tretirani na osnovu prosjeka grupe kojoj pripadaju.

-Na primjer,u Americi,muškarci plaćaju skuplje životno i auto osiguranje od žena, zato što statistički
gledano muškarci imaju više prometnih nezgoda i kraće žive.

Na tržištu rada

-Žene ipak predstavljaju skupinu koja je statistički gledano podložnija statističkoj diskriminaciji jer one
duže vrijeme odlaze naplaćeni ili neplaćeni dopust i izbivaju s posla zbog trudnoće i rođenja djeteta.

Plaćeno izbivanje s posla

-Ne samo da povećava troškove poduzeća.

-Ono rezultira i u dodatnim transakcijskim troškovima vezanim s pronalaskom novog čovjeka,ali i

njegovim uhodavanjem.

-Poduzeću je tako jeftinije da zaposli muškarca.

Distribucija bogatstva

94
-Bogatstvo je još više ne ravnomjernije raspoređeno u SAD-u,ali i drugim zemljama od dohotka.

-Istraživanja su pokazala da 1%najbogatijih obitelji u Americi drži veću količinu bogatstva u svojim
rukama nego donjih 90%stanovništva.

U isto vrijeme

-10%najbogatijih obitelji drži oko 70% neto imovine u svojim rukama.

-1% stanovnika po najvišem dohotku ima u svom vlasništvu oko 50% vrijednosnica,62%poslovne
imovine,78%obveznica, i 45% realne imovine ne-rezidenata.

Siromaštvo i nejednakost

-Dakle,predavanje je pokazalo da u Americi, ali i u Hrvatskoj i bilo kojoj drugoj zemlji je jako prisutno
siromaštvo i nejednakost u raspodjeli kako dohotka,tako i bogatstva.

95
 TRŽIŠTE I EKONOMSKA EFIKASNOST
NEDOSTACI TRŽIŠTA
ULOGA DRŽAVE U EKONOMIJI
OPOREZIVANJE
JAVNA DOBRA I EKSTERNALIJE
Tržište ili državna intervencija?
-Treba li se i koliko država uplitati u ekonomsku aktivnost kako bi ispravila nedostatke tržište
-Povećanje miješanja države uzrokovalo je povećanje utjecaja države na ekonomski život
-Kroz povijest se izmjenjuju faze snažnijeg i manje naglašenog utjecaja države
-Danas “programi stečenih prava”–programi koji su dostupni svima onima koji zadovoljavaju
određene kriterije–mirovine, zdravstvena zaštita predstavljaju programe na koje se u zemljama s
visokim dohotkom najviše troši
Kako država utječe na ekonomske aktivnosti?
- Poreznom politikom(smanjuju privatni dohodak i privatne izdatke kako bi osigurali sredstva za javne
izdatke)
-Subvencijama i transfernim plaćanjima(državni izdaci)
-Zakonskom regulativom(propisi ili kontrole koje usmjeravaju pojedince u obavljanju ili odustajanju
od određenih gospodarskih aktivnosti)
Porezi
-U kriznim situacijama uloga države jača.
-Države moraju plaćati svoje programe–sredstva uglavnom proizlaze iz poreza.
-Bogate zemlje, zemlje s višim BDP-om,oporezuju i troše veći dio BDP-a.
-Nema jednoznačnog modela o uplitanju države u gospodarstvo.
-Pri oporezivanju država zapravo odlučuje kako privući potrebna sredstva za javne ciljeve iz
nacionalnih kućanstava i poslovnih subjekata. Novac prikupljen oporezivanjem jest sredstvo kojim se
realni resursi prenose iz privatnih dobara na kolektivna dobra.
-Porezi–obvezna davanja državi bez trenutačne i direktne protuusluge
2 glavna načela za organizaciju poreznog sustava:
• načelo korisnosti nasuprot načelu platne sposobnosti
• vodoravna i okomita pravednost
Načelo korisnosti
-Pojedince bi trebalo oporezivati razmjerno koristi koju oni imaju od državnih programa.
-Porezi bi trebali biti u skladu s upotrebom (potrošnjom) javnih dobara. Npr. mostarina

96
Načelo platne sposobnosti
-Iznos poreza trebao bi biti povezan s dohotkom i bogatstvom pojedinca. Porezni sustavi koji su
organizirani prema tom načelu su i redistributivni–prikupljaju sredstva od ljudi s višim dohocima,kako
bi povećali dohodak i potrošnju siromašnijih skupina.
-Veći dohodak, veće bogatstvo,veći porezi. Npr. Porez na dohodak
Vodoravna i okomita jednakost
•Vodoravna: oni koji su stvarno jednaki trebali bi biti jednako oporezovani (npr. u slučaju
oporezivanja prema načelu korisnosti, primamo li potpuno jednaku uslugu autocesta ili parkova,
načelo horizontalne pravednosti kaže da moramo plaćati i jednak porez)
•Okomita: različiti porezni tretman osoba s različitim dohotkom
Kakav je porezni sustav danas?
-Većina poreznih sustava je progresivna,što znači da obitelj koja ima veći dohodak mora plaćati više
poreza
-Proporcionalni porez–svi plaćaju potpuno isti dio dohotka
-Regresivni porezni sustav–više plaćaju siromašni nego bogati
Porezi se mogu podijeliti na višenačina:
 prema vrsti porezne osnovice (npr.porez na dohodak, porez na potrošnju);
 prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (državni, županijski porezi);
 prema tome koje kategorije stanovništva više opterećuje-progresivni, regresivni i
proporcionalni porez

•Izravni-naplaćuju se izravno od pojedinaca ili poduzeća -imaju prednost jer se mogu lakše prilagoditi
osobnim okolnostima, kao što je veličina obitelji, dohodak, dob i općenitije platna sposobnost npr.
Porezna osobni dohodak, porezna dobit,porezna nasljedstvo i darove
•Neizravni-naplaćuju se na dobra i usluge, neizravno od pojedinca -jeftinije i lakše ih je prikupiti jer
se mogu nametnuti na maloprodajnoj ili veleprodajnoj razini npr. trošarine
Porezni sustav
Moderna teorija učinkovitog oporezivanja zagovara Ramseyjevo porezno pravilo-država treba
nametnuti najveće poreze na one faktore proizvodnje ili proizvode koji su cjenovno neelastični u
ponudi ili potražnji-porez će tada imati neznatan utjecaj na potrošnju i proizvodnju. Dobar porezni
sustav trebao bi imati sljedeća obilježja: • Efikasnost
•Pravednost
•Jednostavnost
• Stabilnost
UTJECAJ POREZA

97
•P1- je cijena bez poreza
•Pk –Pp -predstavlja veličinu poreza
•Pk - je cijena koju plaća kupac
•Pp- je cijena koju dobiva prodavatelj

UTJECAJ POREZA

•Povećava se cijena koju kupci plaćaju

•Smanjuje se cijena koju prodavatelji dobivaju
•Porezni teret dijeli se između kupca i prodavatelja
•Kada porez snosi kupac krivulja potražnje ide prema dolje
•Kada porez snosi prodavatelj krivulja ponude ide prema gore

POREZNI PRIHOD
•zeleno osjenčani pravokutnik predstavlja porezne prihode
•TR poreza=TxQ (porez x količina proizvoda)

UTJECAJ POREZA

•Potrošačev probitak bez poreza A+B+C

•Proizvođačev probitak bez poreza D+E+F

•Iznos poreza je označen zelenom linijom (suma stranica b

pravokutnika B i D)
•Porezni prihod je B+D
•Uvođenjem poreza potrošačev probitak sveden je na A
•Proizvođačev probitak na F

GUBITAK BLAGOSTANJA

-Koliki će iznos gubitka biti ovisi o elastičnosti ponude i potražnje: kada je ponuda relativno
neelastična gubitak uslijed uvođenja poreza je relativno mali.
-Kada je ponuda relativno elastična gubitak uslijed uvođenja poreza je relativno velik.
NEELASTIČNA I ELASTIČNA PONUDA I GUBITAK UVOĐENJA POREZA
98
 Ako je ponuda relativno neelastična, teret poreza snosit će uglavnom prodavači. Ako je potražnja
relativno neelastična, teret poreza snosit će uglavnom kupci.

POREZI

-Iako porezi rezultiraju distorzijama u gospodarstvu, neophodni su za funkcioniranje države.

-Koju poreznu stopu treba Vlada izabrati,a da porezni prihodi budu maksimalni?
-Koja je granica do koje država može povećavati poreze?
-Odgovor je ponudila ekonomika ponude.
-Tvrdili su da su visoke granične porezne stope odgovorne za probleme u SAD-u, nisku
štednju,krizu,stagnacijsku produktivnost i inflaciju. Naglašavali su važnost niskih graničnih poreznih
stopa za dobro privredno poslovanje.

Lafferova krivulja-prikazuje odnos između poreznih stopa i poreznih prihoda.

-Praksa je pokazala da je krivulja u stvarnosti pomaknuta udesno,pa bi se maksimalni prihodi

državnog proračuna ostvarivali pri poreznoj stopi od cca. 80%

JAVNA I PRIVATNA DOBRA

Javna dobra su ona dobra čije se koristi nedjeljivo rasprostiru među stanovništvom bez obzira žele li
oni to dobro ili ne (obrana,svjetionik)

-Zato proizvodnja javnih dobara nije isplativa pojedincima,pa jeza njihovo djelotvorno pribavljanje
potrebna djelatnost Vlade

Karakteristike javnih dobara:

99
•jednom kada se dobro pruži,dodatni utrošak resursa zbog druge osobe koja troši to dobro jednak je
nuli–nema rivaliteta u potrošnji

•sprečavanje bilo koga u potrošnji dobra ili je vrlo skupo ilije nemoguće–potrošnja je neisključiva

• javna dobra–globalno javno dobro

Privatna dobra su ona dobra čije se koristi mogu podijeliti na pojedince koji žele ta dobra,odnosno
ostali se mogu isključiti iz njihova konzumiranja.

-Karakteristike privatnih dobara: • djeljivost

• isključivost

-Privatna dobra su ona dobra koja se mogu razdijeliti i odvojeno osigurati pojedincima bez ikakvih
eksternih koristi ili troškova.

Efikasna opskrba javnih dobara zahtijeva utjecaj države,dok tržišta mogu efikasno alocirati privatna
dobra.

EKSTERNALIJE
-Eksternalija je aktivnost koja nameće nedobrovoljne troškove ili koristi drugim strankama,
odnosno aktivnost čiji se učinci u potpunosti ne odražavaju u njezinoj tržišnim cijenama.

Negativne • Aktivnost pojedinca ili skupine kojom nastaju troškovi za druge

• Izazivaju troškove za druge

Pozitivne • Aktivnost pojedinca ili skupine kojom nastaju koristi za druge

• Stvara korist zadruge

Četiri moguće eksternalije su: •Pozitivne eksternalije u proizvodnji

•Negativne eksternalije u proizvodnji
•Pozitivne eksternalije u potrošnji
•Negativne eksternalije u potrošnji
NEGATIVNE EKSTERNALIJE

Primjer(vrlo su učestale): Buka aviona i kamiona, zagađivanje rijeke i jezera, zagađivanje zraka

Objašnjenje kratica

•MPC - granični privatni trošak (MC pojedinca)

•MSC - granični društveni trošak
•MEC - granični trošak negativne eksternalije
• MPB - granična privatna korist
•MSB - granična društvena korist
•MEB - granična korist eksternalije

-Pretpostavimo da tvornica izbacuje otpad u rijeku:

100
•MPC su individualni troškovi poduzeća (pojedinca)ili granični privatni trošak
•MEC su troškovi pojedinca zbog eksternalije koji peca nizvodno od rijeke ili granični trošak
eksternalije
•Granični društveni troškovi (MSC)su jednaki MC uvećanim za MEC.

Negativne eksternalije ohrabruju neefikasna poduzeća da ostaju u industriji i stvaraju višak

proizvodnje u budućnosti.

Troškovi proizvodnje su niži nego bi to bili na tržištu savršene konkurencije, a količina je veća.

Pozitivne eksternalije

-Pozitivne eksternalije u proizvodnji su rijetkost

-Primjer:proizvodnja meda i lociranje košnica u blizini nasada voća –pčele potiču proizvodnju voća

-Stvaraju ekstra koristi za pojedince koji nisu uključeni u proces.

Primjer:cijepljenje protiv gripe; uređivanje okoliša zgrade, renoviranje povijesnih zdanja i sl.

Negativne eksternalije

-Negativne eksternalije u potrošnji dio su svakodnevnog života

Primjer: Sjedenje u prostoru u kojem se puši,država u sustav u zdravstvene zaštite,kombinacija

tržišnog sustava i države

Problemi: • visoki troškovi zdravstvene zaštite

•veliki dugovi zdravstvenih ustanova

•neracionalno trošenje lijekova

•neujednačeni standard zdravstvene zaštite u Zagrebu i drugim gradovima

KARAKTERISTIKE ZDRAVSTVENOG SEKTORA

1) Visoka dohodovna elastičnost

- dug i zdrav život postaje sve značajniji nakon što se podmire egzistencijalne potrebe

2)Brzi napredak tehnologije

3)Odvajanje potrošača od cijene zdravstvene zaštite

Zašto je potrebna velika intervencija države u zdravstvu?

1) Zato što je neophodno osigurati nadzor nad prenosivim bolestima: –javna dobra koja tržište ne bi
moglo osigurati

2)Asimetrične informacije između pacijenata, liječnika i osiguravajućih kuća (paketom osiguranja

smanjuje se razina razumnog ponašanja potrošača)

3)Jednak standard zdravstvene zaštite

TRŽIŠNI PRISTUP:

1)Nema tržišnih promašaja jer potrošači sami plaćaju usluge

101
2)Razina zdravstvene zaštite je neujednačena

3)Ne osiguravaju se javna dobra niti programi sprečavanja prenosivih bolesti

NACIONALIZIRANA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

PREDNOSTI:

1)svi imaju jednak standard zdravstvene zaštite

2)država pokriva javna dobra i programe sprečavanja prenosivih bolesti

3)nema nepovoljnog izbora

Nacionalizirana zdravstvena zaštita NEDOSTACI:

1)financira se porezima,što zahtijeva više porezne stope

2)djeluje destimulirajuće na štednju i rad

3)besplatna zaštita daje malo poticaja za ograničenje korištenja usluga

4)ograničavajući troškove, ograničavaju se i dohoci liječnika i raspon mogućih usluga

KOMBINACIJA PLAFONIRANJA CIJENE I SUBVENCIONIRANE USLUGE

-Cijena je određena na nižoj razini od ravnotežne

-Postoji višak potražnje nad ponudom

-Ne cjenovno racioniranje kao mehanizam čišćenja tržišta

Primjer: cjenovni pod i cjenovni plafon

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA

-Vlada ima ulogu na tržištu prelijevajućih koristi,ali ima ulogu i na tržištu prelijevajućih troškova.

Što je princip prelijevanja?

-Kod nekih proizvoda i usluga troškovi i koristi povezani s proizvodnjom ili njihovom potrošnjom nisu
ograničeni na pojedinca ili organizaciju koja sudjeluje u proizvodnji ili potrošnji.

Država u zaštiti okoliša

-Kada postoje negativne eksternalije kao što su zagađivanje tada se interes managera (maksimizacija
profita što znači maksimalno smanjiti troškove poslovanja i nastojati izbjeći troškove uzrokovane
ugradnjom dodatnih uređaja za smanjivanje)razlikuje od interesa države(smanjiti količinu
zagađivanja).

NEREGULIRANA I REGULIRANA EKONOMIJA

-Neregulirana tržišna ekonomija će generirati razine zagađivanja (ili druge eksternalije)u kojima je
granična privatna korist smanjenja zagađivanja jednaka graničnim privatnim troškovima smanjenja.
Premalo smanjenja zagađivanja i puno onečišćivanja.

-Regulirana tržišna ekonomija zahtijeva da se granična društvena korist izjednači s društvenim

troškovima smanjenja zagađivanja.

102
POLITIKE ZA ISPRAVLJANJE EKSTERNALIJA

1)Neposredni nadzori-država propisuje standarde koji su isti za sve sudionike (velika i mala poduzeća,
seoska i industrijska naselja)
2)Pristojbe za emisije-poduzeća plaćaju porez za svoje zagađivanje jednak iznos u eksterne štete-
internalizacija eksternalija
3)Dozvole-koristeći taj pristup država umjesto da poduzećima naloži da plate određeni iznos po
jedinici zagađenja odabire razinu zagađenja i raspodjeljuje prikladan broj dozvola.
4)Porezi

-Država propiše poreze koji su jednaki visini graničnog troška eksternalije –MSC=MPC+MEC
(gdje je MEC=Porez)

-Pristojbe za emisije –Država propiše cijenu po jedinici zagađivanja

RJEŠAVANJE PROBLEMA EKSTERNALIJA BEZ PRISUSTVA DRŽAVE

1)Pregovaranjem-moraju biti određena vlasnička prava i postojati svega nekoliko oštećenih strana;
Coaseov teorem –dobrovoljni pregovori između zainteresiranih strana u nekim bi okolnostima doveli
do učinkovitog ishoda
2)Propisi o odgovornosti-stvaratelj eksternalija zakonski je odgovoran za bilo koju prouzročenu štetu
drugim osobama-dolazi do internalizacije eksternalija…u praksisu propisi o odgovornosti prilično
ograničeni (visoki troškovi sudskog spora, nepotpuna vlasnička prava,…)
Ekonomika prirodnih resursa

-Najvažniji prirodni resursi su: Zemlja ,Voda Atmosfera, Prirodni izvori i okoliš su faktor proizvodnje

PRIRODNI IZVORI

-Prisvojivi (poduzeće ili potrošač može prisvojiti njegovu ukupnu vrijednost-zemlja, izvorišta
nafte,plina).
-Neprisvojivi (izvori čija je upotreba besplatna za potrošača, ali košta društvo; izvori koji sadrže
eksternalije).
-Obnovljivi izvori čije se usluge redovito obnavljaju i ukoliko se ispravno koriste mogu beskonačno
davati korisne usluge (poljoprivredno zemljište,vode, šume…).
-Neobnovljivi izvori čija je ponuda fiksna i koji se dovoljno brzo ne regeneriraju(bakar, zlato,srebro,
nafta, prirodni plin…).
-Cijene prirodnih izvora dugoročno se smanjuju, a nerastu.

-Utjecaj tehnoloških promjena i novih otkrića išao je u pravcu smanjivanja cijena prirodnih resursa i
nadoknađivao učinak povećanja cijena zbog iscrpljivanja.

TEORIJA JAVNOG IZBORA

-Proučava način na koji države donose odluke

-Teorija javnog izbora-grana ekonomske znanosti koja proučava načine na koji vlade donose odluke
(o razini poreza i javne potrošnje te opseg u transfernih plaćanja). Bavi se pitanjem na koji način

103
različiti sustavi glasovanja funkcioniraju i pokazuje da ne postoji idealan mehanizam zbrajanja
individualnih preferencija za dobivanje društvenog izbora.

-Kako države odlučuju o visini poreza i javne potrošnje, te o opsegu transfernih plaćanja?

-Javni izbor je upotreba ekonomskih alata za rješavanje ustaljenih problema političkih znanosti

Tko su glavni akteri u teoriji javnog izbora?

•glasači koji svojim glasovima izabiru svoje predstavnike na vlasti

•izabrani predstavnici–političari (tumače javnu potražnju za zajedničkim dobrima) i cilj im je pobjeda

na izborima

•na tržištu su odluke privatne, dok su u politici kolektivne što znači da im je bit nedjeljivost sa samo
jednim ishodom za svaku

POLITIČKA IGRA

-Združuje potražnju glasača za zajedničkim dobrima s ponudom političara u pronalaženju načina da

se zadovolji potražnja stanovnika.

-Pretpostavka: političari se ponašaju tako da maksimiziraju svoje izglede za ponovni izbor.

SLIČNOST POLITIKE I PODUZETNIŠTVA

-Poduzetnici na tržištu nastoje maksimizirati svoje profite, a političari ostvariti ponovnu pobjedu na
izborima.

ISHOD KOLEKTIVNIH DJELOVANJA

1. Poboljšati položaj svih

2. Pogoršati položaj svih

3. Preraspodijeliti dohotke

C-Vlade poduzimaju korake zbog kojih je svima novčano lošije(rat)

B-Preraspodjela-oporezivanje jedne grupe u korist druge

A-Paretovo poboljšanje poboljšanje u svačijem zadovoljstvu

(podrška novom napretku u znanosti)

ISHODI JAVNOG IZBORA

•Točka E -točka bez interveniranja države

•Točka A -djelovanje države kojima je svima poboljšan položaj (Paretovo poboljšanje)

•Točka C -djelovanje države je promašeno i svatko je doveden u lošiji položaj

•Točka B -preraspodijelni programi, položaj jednih je pogoršan da bi se položaj drugih poboljšao

DONOŠENJE ODLUKA KONSENZUSOM

104
DONOŠENJE ODLUKA PRAVILOM VEĆINE

Posljedice paradoksa glasovanja:

• Rezultat glasovanja ovisi o dnevnom redu

• Nestabilnost pred izbornih koalicija

Uspjeh i ne uspjeh države

Država ne uspijeva uvijek poboljšati ekonomsku efikasnost:

•jednom započeti projekti teško se prekidaju

•kratkoročni ciklusi boravka političara na vlasti

105