1. Šta u Maršalovoj teoriji vrijednosti stoji iza traznje, a šta iza ponude?

- a) Subjektivističke marginalističke teorije ( determinante korisnost, retkost na kratak rok na

strani traznje)
-b) Objektivističke klasičarske teorije troškova proizvodnje ( determinante troškovi proizvodnje
na dugi rok, strana ponude)
2. Objasni teoriju raspodjele dohotka kod Adama Smitha?

-Teorija vrijednosti bila je osnova raspodjele u predkapitalizmu

- Sa pojavom kapitala dolazi do podjele proizvoda na dohotke
-Smith napušta teoriju radne vrijednosti u koristi teorije troškova proizvodnje
-Razvoj privatne svojine značio je i pojavom rente

3. Objasni najpoznatiji doprinos ekonomiji džona stjuart mila( teorija fonda najamnina)?

-Odriče mogućnost da se radnici mogu izboriti za više nadnice, jer je taj fond apriorno odradjen
od strane kapitalista i borba jedino može oboriti nadnice. Po njemu teorija fonda najamnina po
kojoj kretanje nadnica zavisi od kretanja stanovništva, a stanovništvo zavisi od zakona o
opadajucim prinosima. Najamnine mogu jedino rasti sa povećanjem ukupnog fonda kojije
upotrebljen za iznajmljivanje radnika ili sa smanjenjem konkurenata za iznajmljivanje najamnine
se mogu jedino smanjiti sa smanjenjem broja radnika koje treba platiti.

4. Zakon kapitalističkog kretanja?

5. Objasni na koji način se ostvaruje privredni rast kod klasičara?

-Privredni rast se ostvaruje kroz interakciju akumulacije kapitala i podjele rada. Akumulacija kapitala
je agregat koji omogućava odlaganje prodaje proizvoda, omogućava razvoj specijalizacije i podjele
rada. Podjela rada povećava ukupnu proizvodnju, podstiče dalju akumulaciju kapitala. Podjela rada je
bila ograničena opsegom tržišta. Opseg tržišta utiče na akumulaciju kapitala, raspoloživu ponudu
rada sve je traženija i nadnice rastu iznad neophodnog minimuma. Opseg tržišta zavisi od broja
stanovnika i dohotka po glavi. Stanovništvo na rast nadnica odgovoara tako što se dalje uvećav.
Dohodak po glavi sa rastom nadnice profiti padaju, što može ukočiti akumulaciju kapitala, ali sve dok
su profiti iznad neophodnog minimuma, akumulacija kapitala će se nastaviti.

6. Kod rikarda u analizi privrednog razvoja koji faktor?

-Faktori proizvodnje pokretljivi unutar jedne zemlje, ali ne I između njih je najvažnija
predpostavka Rikardove teorije međunarodne trgovine. To znači, zaključuje Rikardo da se
relativne cijene dobara u međunarodnoj trgovini formiraju na drugačijim načelima od onoga u
unutrašnjoj trgovini.
7. U čemu je sličnost između sejove i valrasove analize tržišta?

8. Šta je determinanta vrijednosti prema maršalu kada je u pitanju kratak rok prilagođavanja?

-Subjektivistička marginalistička teorija. Maršal izdvaja tri vremenska perioda tokom koga se
ostvaruje prilagođavanje: vrlo kratak rok- kada je količina proizvoda na tržištu data i nema
vremena da se proizvede više. Kratak rok- firme mogu mijenjati proizvodnju prema postojećim
inputima, ali ne i značajnije uvećavati te inpute. Dugi rok- kada firme mogu mijenjati i obim
proizvodnje i količinu angažovanja inputa, cijenu određuju troškovi proizvodnje.

9. Kolberizam?

10. Sveštenstvo kod kenea?

11. Ekonomski romantizam kod Šišmondija?

- Šišmondi je poznat po koncepciji ekonomskog romantizma. Kao utemeljivač ekonomskog

romantizma Šišmondi je suprostavljajući se Rikardu I ostalim kritičarima kritikovao kapitalizam I
osudio ga kao poredak koji dovodi do zaoštravanja protivurečnosti, propodanja sitne robne
proizvodnje, nezaposlenosti I bede radnika, stalne krize hiperprodukcije. Predlagao je da država
zaštiti individualne proizvođače od ,, kobne konkurencije”.

12. Politika lesse fer potiče?

-Lesefer označava nepovjerenje i neprijateljstvo prema vladinoj i državnoj intervenciji. Francuski

fiziokrati i britanski klasičari još iz vremena A. Smitha smatraju se najistaknutijim predstavnicima
lesefera kao anti-intervencionalizam. Klasičari su analizom društvenog bogastva istovremeno
objedinili sve individue u ekonomski sistem u kome svaka promena na bilo kojoj tački pokreće
lančanu reakciju koju država regulacijom samo može da osujeti i ugrozi. Zato je vrhunsko načelo
odnosa pojedinaca unutar društva načelo lesefera, a pojedinci bivaju vođeni nevidljivom rukom
ka potpunoj realizaciji svojih ciljeva, a time i ciljeva društva.

13. Smitov paradoks vrijednosti riješili su?

14. Moralna aritmetika kod bentama?

15. Politička aritmetika kod petija?

-Ovaj pojam uvodi Peti I odnosi se na njegovo statičko istraživanje industrije, poljoprivrede,
 trgovine, stanovništva u Engleskoj I Irskoj. Politička aritmetika otkriva duboke veze između
njutnove fizike I klasičarske ekonomije. Usavršio je metod ekonomske analize. Ušpetijevim
radovima se ta veza ogleda u: razgraničavanju nominalnih I realnih veličina na kratak rok I
proizvodnja viška na dugi rok.

16. U srednjem vijeku osnovna proizvodna jedinica?

-robna proizvodnja

17. Kvantitativnu empirisku metodu utemeljio je peti

18. Tvrdnja da je zelenaštvo zlo pripisuje se Aristotelu i sholasticima
19. Klasičari su ideju ekonomskog liberalizma preuzeli od fiziokrATA
20. Teoriju komparativne prednosti kreirao je rikardo
21. Princip komparativne prednosti
-Teorija komparativnih prednosti nastoji objasniti strukturu međunarodne razmjene. Bavi se
određivanjem dobara koje će neka zemlja sudionica vanjske trgovine izvoziti i uvoziti u
određenom trenutku. Dvije su verzije teorije komparativnih prednosti koje dominiraju u razvoju
suvremene teorije vanjske teorije:

Ricardova razloge specijalizacije i razmjene vidi u različitoj produktivnosti proizvodnih faktora. Ovo
je načelo formulirao 1817. David Ricardo na modelu dviju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s
različitim troškovima proizvodnje. Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dviju zemalja ima
apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. Prema tom načelu svaka zemlja uživa korist ako se
specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje može proizvesti uz relativno niže troškove.
Ricardo je smatrao kako je trgovina među zemljama određena onim u čemu je svaka zemlja relativno
bolja.

22. Temeljno načelo bulianizma je pozitivan novčani bilans

23. Najveća sreća za najveći broj ljudi predstavlja načelo ulitiritarizma.
24. Zakon stanovništva maltusa?
-Odgovornost za bjedu i siromaštvo svaljuje na radnikekoji se kao najbrojniji najbrže umnožavaju
i ugrožavaju društveni progres. ,, Stanovništvo ako nije pod kontrolom ima tendenciju da se
uvećava po geometrijskoj progresiji. Namirnice se uvećavaju samo po aritmetičkoj. Zakoni
prirode čine hranu neophodnu za život ljudi pa se posledice ovih neravnimjernih sila moraju
ujednačivati. “ Maltusov zakon stanovništva; stanovništvo je ograničeno raspoloživom
hranom.Stanovništvo se razmnožava svuda gdje ima hrane. Tri vrste prepreka; moralno
suzdržavanje, porok i nesreća. Pouka- Sami radnici snose odgovornost za svoju bijedu i
siromaštvo jer se prekomjerno u odnosu na raspoloživu hranu razmnožavaju u situaciji kada je
već izrazito djelovanje zakona o opadajućim prinosima

25. Prema Rikardu determinanta vrijednosti kod neproduktivnih dobara je ?

 -Kod neproduktivnih dobara je retkost. Vrijednost neke robe ili količine robe za koju se ona
može zamijenitizavisi od količinerada potrebnog za njenu proizvodnju, a ne od veće ili manje
naknade koja se plaća za taj rad.
Kod reproduktivnih dobara je rad

26. Nevidljiva ruka je metafora koju je koristio A. Smith da bi objasnio načelo po kome poželjni
društveni poredak proističe iz nenameravanih posledica individualnih akcija ljudi. U teoriju
moralnih osećanja smith piše,, uprkos prirodnoj sebičnosti i brizi o sebi.. oni vođeni su
nevidljivom rukom kada životne potrepštine dele na isti onaj način kao i kada bi zemlja bila
podijeljena na jednake parcele”

27. Makijaveli- ideolog italijanske trgovacko manufakturne buržoazije.

28. Prva škola ekonomske misli stvaraju merkantilisti u vrijeme trgovačke buržoazije prelaskom iz
feudalizma u kapitalizam.

29. Rani merkantilizam(bulionizam) cilj je novčani bilans zemlje 1450-1600

Pozni merkantilizam cilj pozitivni trgovinski bilans 1600-1750

30. AntoniO Sera – italijanski pravnik I ekonomista.

31. Boden- francuski mislilac, pravnik, političar I ekonomista

32. Škola ekonomista- fiziokrati (18 vijek).

33. Žan Gurne – lasses faire de la natu- Sloboda prirodi. Neka stvari idu svojim tokom.

34. Fiziokrate izvor bogastva vide u proizvodnji.

35. Kene- predstavnik francuske fiziokratske škole.. Ljekar-hirurg, plemićki status.

36. Klasična politička ekonomija istupa u ime interesa nastajuće industrijske buržoazije. Klasičarski
prirodni poredak je kapitalizam. Bili su protiv državne intervencije.

37. Nešto u vezi Marksova I azijskog načina proizvodnje

38. Istorijska škola

39. Menger

Fokus na osnovne zakone, osnovne ideje za popravni