mr.sc.

Ratka Jurković
Svan consulting

EKSPLOATACIJA MIGRANTSKE RADNE SNAGE NA TRŽIŠTU

RADA – KRATKI EKONOMSKI I ETIČKI PREGLED
SAŽETAK
Svrha rada je dati kratki pregled teoretskih promišljanja o fenomenu eksploatacije
migrantskog rada sa strane ekonomije i etike. Rad se osobito fokusira na pojam
„sweatshopova“, povijesnu odrednicu pojma te primjere iz moderne prakse. Ekonomski
teoretski pregled temelji se na neoklasičnim postavkama homo oeconomicusa i interpretaciji
tržišta rada te bihevioralnoj kritici i nadopuni. S druge strane razmatraju se raznovrsni
etički elementi deontološke perspektive, teorije pravednosti i ekonomske filozofske misli.
Ključne riječi: ekonomika tržišta rada, deontologija,migrantska radna snaga, sweatshops
1. UVOD
Migracijska kretanja karakteristika su ljudske vrste već stoljećima, uzrokovana različitim
prirodnim, ekonomskim i ostalim društvenim faktorima. Migrira se prisilno i dobrovoljno,
čime se i vrši distinkcija između izbjeglica (osoba koja prisilno migrira zbog životno
otegotnih okolnosti kao što su ratovi) i migranata. Garcia-Zamor (2018: 1 i 2).
Ekonomika migracija već više od pola stoljeća promatra različite utjecaje na migratorne
tendencije u društvu. Neoklasična ekonomska teorija razloge migracije vidi kroz razlike u
plaćama u urbanim – receptivnim i ruralnim – emitivnim sredinama gdje migraciju uzrokuju
očekivani dugoročni viši dohoci koji su veći od troška migracije. Za razliku od nje teorije
svjetskih sistema i nove ekonomike migracije radnika naglašavaju tendenciju migracije zbog
velikih strukturnih transformacija društava i razvoja samih tržišta, gdje se ponekad događa da
institucionalni okviri koji trebaju omogućiti zapošljavanje i pružiti „sigurnosnu mrežu“
prilikom nezaposlenosti, slabo funkcioniraju (pr. nemogućnost je dobivanja naknade u
slučaju nezaposlenosti, bankarski sektor ne pruža mogućnost kreditiranja i sl.). Shodno tome
cijela se obitelj odlučuje poslati jednog člana u migraciju kako bi se omogućila sigurnost
prihoda u domicilnoj zemlji.1

2. IZAZOVI MIGRANTSKOG RADA – SWEATSHOPS

Uz migracije se veže cijeli niz pozitivnih učinaka. Tako primjerice istraživački odjel
Europskog parlamenta navodi slijedeće: „Ne samo da EU ima koristi od prisutnosti
migranata/migrantica, nego to ostvaruju i zemlje njihovih porijekla. Mnogi
migranti/migrantice šalju kući doznake tijekom boravka, neki čak ulažu u zemlje porijekla
dok legalno borave u EU. Mnogi se migranti/migrantice na kraju vraćaju u svoje matične
zemlje i pridonose lokalnim gospodarstvima novostečenim znanjem, vještinama i ljudskim
kapitalom.“ Luyten i Gonzalez Diaz (2019: 2). No, postoji i tamna strana migracije, koju kao
ranjivu skupinu u društvu vrlo često povezujemo sa pojmovima eksploatacije i rada u

1
Za diskusiju vidi Jurković (2020:157-158), Massey (2003:10-11) i Eurostat (2000:4)
1
takozvanim sweatshops – tvornicama, gdje zaposleni rade u teškim uvjetima i uz niske
plaće.2 Sweatshopovi se povijesno povezuju sa drugom industrijskom revolucijom i razvojem
tekstilne industrije, posebice u SAD-u. Kraj 19-og i početak 20-og stoljeća u američkoj
industriji tekstila karakterizirala je visoka konkurencija između modernih tekstilnih tvornica i
proizvodnje u malim kućnim radionicama, u kojima su velikim dijelom radili migranti iz
Švedske, Italije, Rusije, Njemačke, Češke i Litve. Takve male radionice, smještene u
opskurnim i jeftinim za najam dijelovima grada, šivale su gotove komade odjeće za velike
robne kuće onoga doba, a migrantska radna snaga je bila plaćena po sašivenom komadu a ne
po satu (što je značilo da su u skučenim uvjetima znali raditi i po 15 do 20 sati). 3 Pojam
sweatshopa vezan je uz pojam sweaterman-a ili sweater-a – podugovarača, vrlo često isto
migranta, koji je dogovarao poslove sa robnim kućama, ugovarao radnike i radnice
(uglavnom svoje sunarodnjake) i to vrlo često za nisku nadnicu, koja je jednim dijelom bila
uvjetovana i niskim profitnim maržama, ali i općenitom pojavom zloporabe slabo plaćene
radne snage Bender (2003); Hapke (2004) .
Oslobađanjem trgovinskih barijera u međunarodnoj trgovini, sweatshopovi od 70-ih godina
20. stoljeća postaju sinonimni za zemlje u razvoju – kakve nalazimo u Aziji i u Latinskoj
Americi.
Daljnja globalizacija i razvoj industrije u 20. stoljeću, dovela je pojave sweatshopova i u
ostatku svijeta, posebice u zemljama u razvoju azijskog, afričkog i južno-američkog
potkontitenta. Osim svoje geografske disperzije, sweatshopovi su se disperzirali i u ostale
industrije, od elektronike, poljoprivrede, gradnje, automobilske industrije i sl. Ferrel et al.
(2015: 200).
I u Republici Hrvatskoj, iako u manjoj mjeri, suočeni smo sa eksploatacijom migrantske
radne snage. Tako primjerice udruge civilnog društva govore o tome kako migranti/ce vrlo
često teško dolaze do posla, radno vrijeme im je dulje od ugovorenog, ne plaća im se
prekovremeni rad, zakida ih se za zakonom određeni godišnji odmor itd. Bogdanić (2020).
„Priče o zaposlenim migrantima rijetke su u medijima, a i kada se pojave, izazovu val
nezadovoljstva protumigrantskog dijela građana koji misli da Hrvatska ne bi trebala trošiti
novac na dokvalifikacije migranata i subvencioniranje njihovih radnih mjesta.“4
U narednim poglavljima dat ćemo kratki pregled ekonomskih pogleda na pojam rada u
sweatshopovima, koristeći pritom teoretske zasade klasične i neoklasične ekonomije, te
suprotstavljene pravce iz modernih ekonomski teorija utkanih u bihevioralnoj ekonomiji.

3. SWEATSHOPS – KRATKI PREGLED EKONOMSKIH TEORIJA

2
https://www.britannica.com/topic/sweatshop (pristupljeno 12. 01. 2021.)
3
Za više detalja vidjeti Sweatshops in America. Dostupno na https://americanhistory.si.edu/sweatshops/history
(pristupljeno 15. 1. 2021.)
4
Bogdanić, S (2020.) Migranti i izbjeglice u Hrvatskoj: teško do škole i posla. Dostupno na
https://www.dw.com/hr/migranti-i-izbjeglice-u-hrvatskoj-te%C5%A1ko-do-%C5%A1kole-i-posla/a-52558232
(pristupljeno 15.1.2021.)
2
Još od vremena oca klasične ekonomije Adama Smitha, ekonomija kao disciplina razvija se
na načelima sebičnosti i promicanja vlastitog interesa kao okosnice ekonomski idealnog
ponašanja. Smithove riječi izrečene u njegovom kapitalnom djelu iz 1776. godine
„Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda“ odjekuju i danas: „Nije zbog dobrote
mesara, pivara i kuhara što mi možemo očekivati našu večeru nego se to tiče njihovog
vlastitog interesa. Mi se ne pozivamo na njihovu humanost nego na samoljublje.“ Smith
([1776] 1977: 31). Nema udžbenika iz ekonomije u kojoj ovaj citat, ako već i nije izrijekom
rečen, a onda je interepretiran i spomenut kao kamen temeljac onoga što su kasniji
ekonomisti 19. stoljeća skovali u terminu homo oeconomicusa – ideala na kojem počivaju
ekonomske teorije neoklasične misli. Homo oeconomicus je savršeno racionalna osoba,
nema emocija, vođena je željom za maksimizacijom vlastitog interesa (ako smo proizvođač
želimo maksimizirati dobit, ako smo potrošač želja nam je maksimizirati korisnost tj.
zadovoljstvo), sebična je i posjeduje savršenu informaciju tj. izuzetno dobro je informirana o
ekonomskim aspektima koji je se tiču. Shodno tome, ekonomija kao disciplina nije ni
moralna (en. moral) niti nemoralna (en. immoral), ona ne poznaje koncept morala (en.
amoral). Kada ovaj ideal upotrijebimo na tržište rada, onda teoretska pretpostavka utkana u
neoklasičnim ekonomskim teorijama definira pojam tzv. savršenog tržišta rada koji se temelji
na slijedećim karakteristikama:
1. mnogo ponuditelja i tražitelja, tj. postoji mnogo tvrtki koje potražuju rad i mnogo
kućanstava koja nude radnu snagu, tako da nijedna strana nema utjecaja na ponudu i
potražnju na tržištu,
2. standardizirane kvalitete rada, gdje poslodavcima bilo koji radnik ili radnica s
temeljnim traženim vještinama potrebnima za obavljanje posla je jednako
produktivna,
3. nema barijera ulasku i izlasku na tržište rada,
4. ponuditelji i tražitelji rada dobro su informirani, tj. mogu donijeti informiranu odluku
vezanu uz sve što se tiče ponude i potražnje na tržištu rada Jurković (2020:161) prema
Hall i Lieberman (2010: 357).
Te pretpostavke čine rad u sweatshopovima najboljom mogućom alternativom zarađivanja
dohodaka, pogotovo u zemljama u razvoju i problem takvoga rada zapravo i ne postoji zbog
činjenice da su radnici/ce relativno informirani i dobrovoljno pristaju na takav rad. Svrha
kompanija prema neoklasičnoj doktrini, davnih dana izrečenih od strane predstavnika
famozne čikaške ekonomske škole, Miltona Friedmana, leži isključivo u maksimizaciji
profita5 i ekonomskoj aktivnosti koja uvećava kompanijine resurse. Stoga logika plaćanje
viših dohodaka nije ekonomski opravdana jer stvara dodatne troškove, smanjuje profit (na
mikro-razini), i uzrokuje smanjenje investicija u zemlju te shodno tome i pad gospodarske
aktivnosti i zapošljavanja (na makro-razini) Maitland (1997). Osim toga, prateći
friedmanovsku logiku, svrha biznisa nije rješavanje problema domicilne države. Nije biznis
tu da rješava probleme restriktivnih politika, nebrige za stanovništvo i endemsko siromaštvo.
To je isključiva briga vlada tih država, a uz to rad u sweatshopovima je umnogome bolja
alternativa od rada u naturalnoj poljoprivredi primjerice u mnogim od nerazvijenih zemalja
svijeta Powell i Zwolinski (2012); Riley (2017). Štoviše, istraživanja na uzorku zemalja
Latinske Amerike i Azije su pokazali kako su u 80% slučajeva plaće u sweatshopovima više
od prosječnih plaća u tim zemljama Powell i Skarbek (2004).

5
http://umich.edu/~thecore/doc/Friedman.pdf (pristupljeno 15. 1. 2021.)
3
Novije ekonomske teorije, pogotovo teorije bihevioralne ekonomije, koristeći se znanjima iz
psihologije, bolje su sagledale klasične premise savršenog tržišta. Sve više shvaćamo da ljudi
nisu savršeni donosioci odluka i nemaju savršenu nego asimetričnu informaciju. U
kompleksnom svijetu ljudi ne mogu dobiti sve potrebne informacije da donesu savršeno
racionalnu odluku, jer je jednim dijelom ljudski um ograničenih kognitivnih kapaciteta pa
smo i mi tako ograničeno racionalni Simon (1982). Isto tako ljudima je ponekad stalo manje
do maksimizacije vlastitog interesa, koliko im je stalo do toga da budu pravični i da se prema
njima pravično postupa. Primjerice na pokusima u kojima se oponašaju ekonomske
transakcije dokazano je da će ispitanici/e vrlo često birati ishode koji su „pravični“, čak i po
cijenu da ne maksimiziraju vlastitu monetarnu nagradu Camerer i Thaler (1995). Ekonomski
eksperimenti isto tako pokazuju da će se ljudi u situacijama kada i postoji šansa za
maksimizaciju njihovog interesa, ponašati upravo suprotno – nesebično i altruistično (za
diskusiju vidi Jurković i Jurković (2017: 113).
Praksa modernog globalnog poslovanja se isto tako mijenja – primjer tekstilne kompanije
Patagonia, koja za svoje proizvode koristi podugovarače iz Meksika, Kine,Indije,
Bangladeša, Šri Lanke i Tajvana, pokazuje kako se inicijativom na terenu mogu mijenjati
endemski loše radne prakse. Patagonia je usvojila svoj interni standard zapošljavanja
migrantske radne snage, plaća više svoje podugovarače (prkoseći tako temeljnoj i jedinoj
ekonomskoj svrhovitosti maksimizacije profita), no uz to ih i educira i savjetuje in situ kako
poboljšati radne uvjete domaće i migrantske radne snage. No, Patagonia ne staje na mikro-
razini poduzeća - u zemljama svojih podugovarača (primjerice na Tajvanu) ona aktivno
sudjeluje u promjeni domaćih i međunarodnih loših politika (kroz suradnju sa
Međunarodnom organizacijom rada) i zakona vezanih uz rad. (za diskusiju vidi Jurković
(2020: 165-170)

4. SWEATSHOPS – KRATKI PREGLED ETIČKIH TEORIJA

Mnogi etički pravci iskazali su svoju kritiku rada u sweatshopovima. Deontologija6 tako
smatra da sweatshopovi u svojoj eksploataciji i nepravednosti krše kantovski kategorički
imperativ koji govori o postupanju prema ljudskosti svojoj i kod drugih, uvijek kao prema
svrsi nikada kao prema sredstvu Wertheimer (1996); Radin i Calkins (2006). To što je rad u
sweatshopovima dobrovoljan ne znači da ne predstavlja eksploataciju, zato što oni koji
eksploatiraju ostvaruju nesrazmjernu korist na račun eksploatiranih Snyder (2010). Štoviše,
Meyers (2004:324) definira pojam pogrešne dobrohotnosti (engl. wrongful beneficence) te
navodi: „Postoje određene situacije u kojima netko može nanijeti zlo drugoj osobi a da joj
ne nanese štetu ili povredu, štoviše, i da joj koristi - a to može biti i uz pristanak te osobe.
Ove radnje i dalje mogu biti pogrešne jer predstavljaju eksploataciju. Eksploatacija ne
zahtijeva nanošenje štete eksploatiranoj strani niti zahtijeva da se eksploatirana osoba prisili
ili se njome manipulira. Zaista, moguće je iskoristiti osobu uz njezinu suradnju, pa čak i na
njezin zahtjev. Takva dobrohotnost može biti pogrešna jer uključuje nepravedno
iskorištavanje drugih (ili njihovih situacija), ostvarivanje koristi od njihove nesreće koje je
neproporcionalno njihovu doprinosu [doprinosu strane koja ostvaruje korist, op. aut.].“

6
Za diskusiju vidi Jurković (2020: 163-165)
4
Teorija pravednosti Johna Rawlsa usredotočuje se na koncept distributivne pravde: bogatstvo
u cijelom društvu mora biti pošteno i jednako raspodijeljeno i to način koji će maksimizirati
dobrobit najnižih na ekonomskoj ljestvici. Pravednost je prva vrlina institucija društva koja se
poistovjećuje s pravičnošću te se kao rezultat toga moraju postaviti gornje granice
akumulacije imovine od strane pojedinaca i poduzeća da bi se očuvala politička sloboda i
pravedna jednakost mogućnosti. Rawls navodi kako se nejednake raspodjele mogućnosti,
prihoda i bogatstva mogu tolerirati samo ako pružaju prednost onima na samom dnu
ekonomske raspodjele. Shodno tome rad u sweatshopovima je nepravedan jer ne omogućuje
nikakvu prednost onima na samom dnu (radnicima i radnicama) i okrenut je maksimizaciji
profita i dohodaka za tvrtke-vlasnike kapitala. Oni koji su na dnu su se u takvim situacijama
našli ishodom prirodne lutrije i društvenim uvjetima te nije pravično da zbog toga trpe u
raspodjeli dobrobiti i dohodaka Rawls (1971).
No, važno je zamijetiti kako i moderni teoretičari ekonomske i menadžerske misli kritički
promišljaju filozofske zasade svoje matične discipline.
Veliki mislioc menadžmenta, Sumantra Ghoshal, u svojem posthumno objavljenom članku
„Bad Management Theories are Destroying Good Management Practices“ umnogome je
iskritizirao disciplinu menadžmenta kojoj je toliko mnogo pridonio svojim znanjem. U
njemu je ovaj veliki mislilac izrazito kritičan prema teoretskom okviru menadžerskih znanja
koji će stvoriti nove menadžere i menadžerice. Prema njemu menadžerska teorija čini
nepopravljivu štetu držeći se tako uskih koncepata maksimiziranja vlastitih interesa, poduprta
ideologijom fridemanovskog liberalizma koja je preplavila menadžerske teorije. Shodno tome
menadžerske teorije utemeljuju se na pesimističnom pogledu na pojedince i institucije, gdje
svrha socijalne teorije postaje ograničavanje socijalnih troškova nesavršenih ljudi,
zanemarujući društvenu višedimenzionalnost kako ljudi i organizacija Ghoshal (2005:80-85).
Takve teorije odobravaju postojanje sweatshopova i shodno tome uče nove generacije
budućih menadžera i menadžerica da na njih gledaju blagonaklono.
S tim u svezi Ghoshal (2005:84) kaže: „Dok unutar pojedinih područja, poput teorije
organizacije ili strateškog upravljanja, autori mogu objavljivati i utemeljuju istraživanja
utemeljena na vrlo različitim pretpostavkama i tradiciji, Friedmanova verzija liberalizma
tijekom posljednih pola stoljeća je doista kolonizirala sve discipline povezane s
menadžmentom. Korijeni ideologije leže u filozofiji radikalnog individualizma koju su,
između ostalih, artikulirali Hume, Bentham i Locke ..... Iako je filozofija utjecala na rad
mnogih znanstvenika u mnogim različitim institucijama, njezin utjecaj na menadžerska
istraživanja upravljanja uglavnom je pod posredništvom Sveučilišta u Chicagu. Upravo je i
kroz ovu instituciju "liberalizam", kako ga je nazvao Friedman, prodro u ekonomiju, pravo,
sociologiju, socijalnu psihologiju i većinu drugih temeljnih disciplina, dajući teorije kao što
su principal-agent teorija [op.aut], ekonomija transakcijskih troškova, teorija igara, analiza
socijalnih mreža, teorije socijalnih dilema, i tako dalje, tako da se u okvirenju naših
istraživanja i usmjerenu našeg učenja sada rutinski oslanjamo na radikalni individualizam i
Friedmanov liberalizam..... Kombinirajte tmurnu viziju utemeljenu na ideologiji s procesom
samoispunjavajućeg proročanstva i lako je uvidjeti kako teorije mogu potaknuti neka
menadžerska ponašanja i s njima povezane probleme kojima smo svjedočili. “
Da je ekonomija (i menadžerska teorija) zbog svojih klasičnih i neoklasičnih postulata postala
tmurna znanost (en. dismal science) progovara i Simmons (2015), koji je ideju sebičnosti i

5
maksimizacije vlastitoga interesa nazvao luđačkom košuljom svih ekonomista/ica iz koje se
kako god promatrali organizaciju poslovanja, ne mogu izvući. Štoviše, ne mogu je niti
propitivati. Ekonomske škole svih profila, od zagovornica slobodnog tržišta do onih koje
zagovaraju prosvijećeni ekonomski pristup, tvore svoje ekonomske i menadžerske teorije na
neospornom univerzalnom pravilu - dionici na tržištu su sebični i vođeni vlastitim interesom
(dioničari, zaposlenici/ce, menadžeri/ce itd.). On nadalje govori kako taj pojednostavljeni
pristup o tome kako se ljudi ponašaju u ekonomskim interakcijama, čini veliku štetu. Razlog
tome je što ekonomisti/ce stvaraju simplificirane teorije kojima generaliziraju sva ponašanja
u ekonomskoj realnosti i to prenose na praktičare u poslovanju, koji vjeruju u to kao u
univerzalne istine Simmons (ibid.,: 17-20).
Etika nudi različita rješenja moralne problematike rada u sweatshopovima – od pozivanja na
odgovornost multinacionalnih kompanija i odricanja od maksimalnih profita u korist većih
plaća Meyers (ibid.: 329-331) do pristupa baziranog da zajedničkom radu svih dionika
tržišta. Tako primjerice Radin i Calkins (ibid.: 268-270) predlažu trostrani pristup koji se
sastoji od osnaživanja zaposlenika, aktivnog uključivanja tvrtki i ostalih dionika. Osnaženi i
svjesni zaposlenici sami zaustavljaju loše eksploatacijske prakse jer odbijaju raditi u takvim
organizacijama, što samo po sebi promiče odgovorno poslovanje. No, gorka je realnost da su
sweatshopovi pokatkad jedina mogućnost u mnogim zemljama, i tu leži šansa za tvrtke koje
bi svoje proizvodne pogone bazirale na fer proizvodnji. Isto tako bitna je suradnja tvrtki i
nevladina sektora u pronalaženju dugoročnih rješenja te investiranje u edukaciju i razvoj tih
zajednica.
Etičari će tako zaključiti da je moralnost zahtjevna u tome što zahtijeva žrtvu te se ne može
tvrditi da je zbog činjenice da se sukobljava sa sebičnošću ona prezahtjevna i nemoguće ju je
ispuniti.
5. ZAKLJUČAK
U ovom radu dat je kratki ekonomski i etički pregled fenomena rada u sweatshopovima.
Migrantska radna snaga povijesno je sastavni dio ovakvog načina organiziranja rada, te smo
kroz ovaj rad ukratko dali povijesni i moderni pregled industrija u kojima prevladava ovaj
fenomen. Usto smo ukratko sučelili različite poglede na fenomen postojanja sweatshopova
sa strane ekonomike i etike te prezentirali neka teoretska rješenja ovog problema.

LITERATURA:
Bender, D. E. (2003). „A Foreign Method of Working“: Racial Degeneration, Gender
Disorder, and the Sweatshop Danger in America, u Bender, D. E. i Greenwald, R. A. (ur)
Sweatshop USA: The American Sweatshop in Historical and Global Perspective, Routledge:
New York, SAD, str.19-36.
Bogdanić, S (2020). Migranti i izbjeglice u Hrvatskoj: teško do škole i posla. Dostupno na
https://www.dw.com/hr/migranti-i-izbjeglice-u-hrvatskoj-te%C5%A1ko-do-%C5%A1kole-i-
posla/a-52558232 (pristupljeno 15.1.2021.)
Camerer, C. i Thaler, R.H. (1995). Anomalies: Ultimatums, Dictators and Manners, Journal
of Economic Perspectives, 9(2), 209-219.
Eurostat. (2000). Push and pull factors of international migration. Luxembourg: European
6
Communities. Dostupno na https://www.nidi.nl/shared/content/output/2000/eurostat-2000-
theme1-pushpull.pdf (pristupljeno 15.01.2021.)

Ferrel, O.C., Fraedrich, J. i Ferrel, L. (2015). Business Ethics: Ethical Decision Making and
Cases (10. izdanje), Stamford: Cengage Learning.
Garcia-Zamor, J., (2018). Ethical Dilemmas of Migration: Moral Challenges for
Policymakers, Cham: Springer.
Goshal, S. (2005). Bad Management Theories are Destroying Good Management Practices,
Academy of Management Learning & Education , 4(1), 75-91.
Hapke, L. (2004). Sweatshop: The History of an American Idea, New Brunswick: Rutgers
University Press.
Jurković, R. (2020). „Sweatshops i migrantska radna snaga – kratki ekonomski i etički
pregled.“ U Koprek, I. (ur.) Migracije, ekonomija i poslovna etika. Biblioteka Munus:
Zagreb, 157-170.

Jurković, R. i Jurković, S. (2018). Holistic management – some thoughts on the possibilities

of it’s implementation in the West, International Journal of Digital Technology & Economy,
2(2), 109-122.

Luyten, K. i Gonzalez Diaz, S. (2019). Legal migration to the EU, EPRS, European
Parliament, March. Dostupno na
https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/BRIE/2019/635559/EPRS_BRI(2019)63555
9_EN.pdf, (pristupljeno 16.1.2021.)
Maitland, I. (1997). The Great Non-debate Over International Sweatshops, British Academy
of Management Annual Conference Proceedings, September, 240-265.
Massey, D. S. (2003). Patterns and Processes of International Migration in the 21st Century.
Rad pripremljen za Conference on African Migration in Comparative Perspective,
Johannesburg, South Africa, Lipanj 4–7.
Powell, B. i Skarbek, D. (2004). Sweatshops and Third World Living Standards: Are the Jobs
Worth the Sweat?, Independent Institute Working Paper, Number 53. Dostupno na
http://citeseerx.ist.psu.edu/viewdoc/download?doi=10.1.1.492.7166&rep=rep1&type=pdf,
(pristupljeno 18.1.2021.)
Powell, B. i Zwolinski, M. (2012). The Ethical and Economic Case Against Sweatshop
Labor: A Critical Assessment, Journal of Business Ethics, 107, 449-472.
Radin, T.J. i Calkins, M. (2006). The Struggle Against Sweatshops: Moving Toward
Responsible Global Business, Journal of Business Ethics, 66, 261-272.
Rawls, John. (1971). A Theory of Justice. Cambridge: Belknap Press.
Riley, O. (2017). „How Sweatshops help the poor? Dostupno na
https://www.adamsmith.org/blog/how-sweatshops-help-the-poor , (pristupljeno 15. 1. 2021.)
Simon, H. A. (1982). Models of bounded rationality. Cambridge: MIT Press.

7
Simmons, R. (2015). Self interest: The Economist's Straitjacket. Dostupno na
http://www.hbs.edu/faculty/Publication%20Files/16-045_2276e3cd-ab73-4ee8-b494-
59488e6e1f0b.pdf (pristupljeno 17.1.2021.)
Smith, Adam [1776] (1977). An Inquiry into the Nature and Causes of the Wealth of Nations,
Chicago: University Of Chicago Press.
Snyder, J. (2010). Exploitation and Sweatshop Labor: Perspectives and Issues, Business
Ethics Quarterly, 20 (2), 187-213.
Wertheimer, A. (1996). Exploitation. Princeton: Princeton University Press.