Što je ekonomija?

-Izvorno dolazi od grčke riječi„OIKONOMIA”-što znači onaj tko upravlja kućanstvom.

-Alokacija oskudnih resursa između članova domaćinstva uvažavajući napore,sposobnosti i želje
svakog pojedinog člana.
-Ekonomija proučava kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela korisne robe i raspodijelila
ih među različitim ljudima.
-je znanost IZBORA: objašnjava kako vršimo izbor i njegovu promjenu u korelaciji s oskudnošću.

Što je mikroekonomija?
-Riječ mikro znači malo-fokusira se na ponašanje pojedinačnog tržišta i malih pojedinačnih jedinica
koje sačinjavaju cjelokupnu ekonomiju-poduzeća, potrošača, investitori i radnici.
-Mikroekonomiju je potrebno razlikovati od makroekonomije.

Što je makroekonomija?
-Makroekonomija se fokusira na probleme cjelokupne ekonomije kao što su inflacija, nezaposlenost i
ekonomski rast.
-1936.„Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca” John Maynard Keynes.

Adam Smith
-Smatra se intelektualnim ocem mikroekonomije. • U svom djelu Bogatstvo naroda (TheWealth of
Nations),Smith je razmatrao kako se određuju pojedinačne cijene,proučavao je određivanje cijene
zemlje, rada i kapitala,kao i slabosti i snage slobodnog tržišnog mehanizma. • 1776. Godina.
-Nevidljiva ruka -Najvažnije, on je identificirao upečatljivu efikasnu karakteristiku savršeno
konkurentnog tržišta.
-Koristeći termin“invisible hand”, Smith je ocijenio kako pojedinac promičući vlastite interese
istodobno vodi tržište na način da ostvaruje ekonomsku korist za društvo u cjelini.

Kako ekonomija može biti organizirana?

-Tržišna ekonomija
-Naredbodavna ekonomija
-Mješovita ekonomija
Tržišna ekonomija
-U tržišnoj ekonomiji sve ima svoju cijenu
-Cijena je novčani iskaz vrijednosti robe i usluge
-U skladu s teorijom nevidljive ruke, tržišna ekonomija kroz cjenovni mehanizam efikasno alocira
resurse.

Naredbodavna ekonomija

Država: -donosi najvažnije odluke o proizvodnji i distribuciji. –posjeduje velik dio sredstava za
proizvodnju (zemlja i kapital). –posjeduje prava za poslovanje poduzetnika u velikom broju industrija.
–je poslodavac velikog broja radnika i govori im kako trebaju raditi. –odlučuje kako društveni output
treba biti raspoređen između različitih proizvoda i usluga.

1
Mješovita ekonomija

-Hrvatska i gotovo sve industrijalizirane moderne nacionalne ekonomije su MJEŠOVITOG TIPA.

-S jedne strane mješovite ekonomije imamo sektore kao što su poljoprivredne farme koje se
približavaju konceptu savršenog tržišta. U tim industrijama ima puno kupaca i prodavatelja. S druge
strane imamo poštu koja predstavlja monopol(u većini država)i gdje samo jedan ponuđač postoji na
tržištu i on je u državnom vlasništvu.

Na koja pitanja ekonomija daje odgovor?

-Što proizvoditi i koliko?

-Kako proizvoditi?
-Za koga proizvoditi?

Što je pozadina pitanja? -Oskudnost -Efikasnost -Jednakost

Oskudnost

-Kada bi se mogla proizvesti NEOGRANIČENA količina svakog proizvoda,tada nebi postojala

ekonomska dobra-dobra koja su ograničena u ponudi.

-Sva dobra bila bi slobodna,kao što je pijesak u pustinji ili zrak ili morska voda.

-U takvom stanju… *Ljudi se ne bi trebali brinuti o svom ograničenom dohotku i kako s njime
podmiriti sve svoje potrebe. *Poduzeća ne bi brinula o profitu i troškovima u svojoj proizvodnji.*
Država ne bi određivala poreze za gradnju cesta i mostova. *Ne bi postojale razlike ili ekonomski i
politički konflikti između bogatih i siromašnih.* Cijene i tržište bili bi irelevantni-

- Dok su proizvodi i usluge ograničeni, a želje i potrebe neograničene…

-Čak i u 21. stoljeću, čak i u najbogatijim zemljama svijeta,ne postoji dovoljna proizvodnja koja bi bila
dostatna u punom smislu baš za svakog stanovnika.

-U nerazvijenim zemljama svijeta posebice u Africi i u Aziji, milijuni ljudi gladuje i nema dovoljno
sredstava za osnovne životne potrebe.

-Nacionalna ekonomija mora izabrati između različitih proizvoda("što"),izabrati između različitih

tehnika proizvodnje("kako"),i odlučiti, nakraju,tko će konzumirati te proizvode("za koga").

-Bit ekonomije je da spozna realnost oskudnosti i da pronađe ispravan put organiziranja ekonomije u
cilju efikasne upotrebe resursa.

Što s ograničenim resursima?

Efikasnost ili učinkovitost

-Označava najdjelotvorniju upotrebu resursa u zadovoljavanju ljudskih potreba i želja.

-Alocirati resurse efikasno je kompleksno zato što uvijek postoji “trade-off” između efikasnosti i
poštenja.

OSKUDNOST VS. UČINKOVITOST

-potrebno je koristiti ograničene resurse na najbolji mogući način.

-nečija ekonomska situacija ne može biti bolja, a da ekonomska situacija drugog ne postane lošija.
EFIKASNOST VS. JEDNAKOST

-U biti, odlučivati između efikasnosti i jednakosti je jedan od najtežih zadataka kako ekonomista,tako
i političara.

-Kod proučavanja monopola, s mikroekonomske točke gledišta, zaključiti ćemo da je najefikasniji

način regulacije cijene električne energije taj da se individualnim potrošačima zaračuna viša cijena
nego poslovnom sektoru.

-Je li to pošteno?

• Takva cjenovna politika stvara brojne probleme u društvu i izaziva nezadovoljstvo, a birači svake 4
godine izlaze na izbore…

• Nadalje,mnogi će se složiti da ne bi bilo pošteno zaračunati višu cijenu siromašnijim kućanstvima,

nego uspješnim kompanijama.

Porezi posreduju s efikasnošću

-Znamo da ponekad država povećava poreze kako bi redistribuirala dohodak od bogatih prema
siromašnima kroz mehanizme kao što su pučke kuhinje, naknade za socijalno ugrožene i ti porezi
imaju tendenciju posredovati s efikasnošću na slobodnom tržištu.

GRANICA PROIZVODNIH MOGUĆNOSTI

-Kako bi objasnili problem oskudnosti,efikasnosti i jednakosti najbolje je uvesti pojam granice

proizvodnih mogućnosti(PPF). Engl. The production-possibility frontier ili“PPF” pokazuje
maksimalnu količinu proizvodnje koja se može ostvariti u jednoj nacionalnoj ekonomiji uz postojeću
razinu tehnologije i količinu raspoloživih resursa.

Kada nacionalna ekonomija proizvodi na PPF ona alocira resurse efikasno.

-Proizvodi su ograničeni
-Društva ne mogu imati sve što požele.
-Društva nisu ograničena isključivo raspoloživim resursima,nego i tehnologijom.
-Društvo mora odlučiti između brojnih proizvoda točno koje želi proizvesti,najjasnije to prikazuje
potreba izbora između “pištolja i maslaca.”

Pištolji vs. maslac

Jednostavno, nacionalna ekonomija treba odlučiti koliko će resursa ići u vojne svrhe (pištolji),a koliko
će ići u civilne svrhe kao što su obrazovanje, zdravstvo i proizvodnju potrošnih dobara kao što su
kompjuteri,automobili?
Oportunitetni trošak

-U svijetu oskudnosti,izbor jednog proizvoda(situacije) znači odustajanje od drugog proizvoda

(situacije) . Oportunitetni trošak odluke je vrijednost proizvoda ili usluge od koje smo odustali. Zato
što su resursi oskudni,MI UVIJEK MORAMO RAZMATRATI KAKO NAJBOLJE POTROŠITI NAŠ
OGRANIČENI DOHODAK; NAŠE OGRANIČENO VRIJEME…
Pozitivna vs. Normativna ekonomija

-Pozitivna ekonomija–proučava što je i kako funkcionira ekonomija te koristi teoriju i modele za

predviđanje utjecaja na izbor(npr. zarade).

-Normativna ekonomija-proučava koji bi to ciljevi ekonomije trebali biti. Normativna ekonomija

uključuje etiku i vrijednosne sudove (nema ispravnih odgovora zbog vrijed. Sudova pitanje raspodjele
dohotka).

Uloga države u ekonomiji

-Država mora stvoriti zakonski okvir u kojem djeluju subjekti, a njene osnovne zadaće uključuju
zagovaranje: -efikasnosti -jednakosti –makroekonomske stabilnosti rasta.

Koji subjekti djeluju u ekonomiji RH?

-Poslovni sektor
-Država
-Kućanstva

EKONOMSKA TEORIJA

-Predstavlja cjelovit sustav znanstvenih spoznaja, shvaćanja i pojmova o određenoj gospodarskoj

situaciji i problemu.

-Vrlo je apstraktna da bi se primijenila u konkretnim slučajevima, pa se na njenim temeljima izrađuju

ekonomski modeli.

EKONOMSKI MODEL

-predstavlja pojednostavljenu sliku stvarnosti i istodobno logičan skup pretpostavki pogodan za svrhu
analize.

EKONOMSKI PRINCIP

-zajednički pogled temeljen na zakonu ili općim pretpostavkama.

METODE U EKONOMIJI

1. Promatranje–proučavanje ekonomskih događaja

2. Ekonomska analiza–polazeći od pretpostavki izvode se predviđanja oponašanju
3. Statistička analiza–testiranje i objašnjavanje ekonomskih zakonitosti temeljem statističkih
podataka
4. Kontrolirani eksperimenti

EKONOMSKA ANALIZA

-Ekonomska analiza može se definirati kao znanstveni način istraživanja i objašnjavanja situacija
ekonomskog života, njezinih pojava,odnosa između njih,procesa,učinaka i razvojnih trendova.

Pogreške u ekonomiji

-Post hoc greška

-Pogreška poopćavanja
-Da se ostale stvari drže jednakima
Post hoc pogreška

-Ukoliko su se dva događaja dogodila u isto vrijeme ne znači nužno da je jedan uzrok drugome,
odnosno to je pogreška kada se uzrok pojave B traži u pojavi A zato što je pojava B nastala poslije
pojave A.

Pogreška poopćavanja

-Nastaje kada se nešto što vrijedi za jedan dio cjeline smatra da vrijedi za cjelinu.

-Nešto što vrijedi za odjel financija u poduzeću X, ne znači da vrijedi i za cijelo poduzeće.

CETERIS PARIBUS

-Nesposobnost da se ostale stvari ili varijable drže jednakima, nepromijenjenima.

-Npr. Kada neka pojava ovisi o više neovisnih varijabli i kada u procesu analize želimo ispitati utjecaj
samo jedne varijable potrebno je da sve ostale varijable ostanu nepromijenjene i konstantne.

-Ukoliko se to ne učini,vrlo vjerojatno izvesti će se krivi zaključci jer utjecaj jedne varijable nije
razdvojen od utjecaja druge varijable,pa se onda utjecaj prve pogrešno pripisuje drugoj varijabli.
 Ponuda i potražnja, koncept elastičnosti
POTRAŽNJA

-Pojam potražnje označava spremnost i volju potrošača da kupe neki proizvod ili uslugu uz određenu
cijenu

QD=f(P)

ZAKON
POTRAŽNJE

-Uz nižu cijenu, ceteris paribus,kupci će tražiti više jedinica nekog proizvoda.

-Uz višu cijenu, ceteris paribus, kupci će tražiti manje.

Zašto je krivulja potražnje opadajuća?

1.Zbog efekta supstitucije:

-Kada cijena proizvoda raste, kupac supstituira taj proizvod s drugim sličnim proizvodom.

2.Zbog efekta dohotka:

-Kada cijena govedine raste, kupovna moć potrošača se smanjuje.

I taj dio povećanja kupovne moći piletine uslijed smanjenja kupovne moći naziva se EFEKT DOHOTKA.
Tržišna krivulja potražnje

-Horizontalna suma individualnih krivulja potražnje.

PONUDA

-Pojam ponude označava spremnost i volju proizvođača da ponude neki proizvod ili uslugu na tržištu
uz određenu cijenu. Qs=f(P)

ZAKON PONUDE

- Niže cijene, ceteris paribus,znače da poduzeća proizvode manji broj jedinica proizvoda.

-Više cijene, držeći ostale stvari konstantnima,znače da poduzeća proizvode više.

RAVNOTEŽA

-Kada kažemo da je nešto u ravnoteži znači da su dinamičke snage koje imaju utjecaja na nju
trenutno izvan djelovanja.

-U analizi ponude i potražnje, ravnoteža znači da su pritisci na cijenu od gore i pritisci na cijenu od
dolje potpuno jednaki.

RAVNOTEŽNA CIJENA je cijena prema kojoj nevidljiva ruka usmjerava tržište.

RAVNOTEŽA

-Kada kažemo da je nešto u ravnoteži znači da dinamičke snage koje imaju utjecaja na to trenutno su
izvan djelovanja.

-U analizi ponude i potražnje, ravnoteža znači da pritisci na cijenu od gore i pritisci na cijenu od dolje
su potpuno jednaki.
RAVNOTEŽNA CIJENA je cijena prema kojoj nevidljiva ruka usmjerava tržište.

PROGRAM PODUPIRANJA CIJENE

-Označava određivanje cjenovnog poda za određene poljoprivredne proizvode.

Racioniranje

-Kada se vlada upliće na tržište, cijene izgube moć racioniranja oskudnih dobara.

-Potrebno je pronaći druge mehanizme racioniranja oskudnih dobara.

Koncept elastičnosti

-Elastičnost je mjera osjetljivosti jedne varijable na drugu.

Cjenovna elastičnost

-Razlikujemo: -cjenovnu elastičnost potražnje

-cjenovnu elastičnost ponude
E= %∆Q
%∆P
Cjenovna elastičnost potražnje

- je postotna promjena tražene količine kroz postotnu promjenu cijene.

-mjeri kolika je promjena tražene količine nekog proizvoda i usluge kada se njegova cijena promjeni
za 1%.

Cjenovna elastičnost ponude

-je postotna promjena ponuđene količine kroz postotna promjena cijene.

-mjeri za koliko postotaka će se promijeniti nuđena količina nekog proizvoda i usluge kada se njegova
cijena promjeni za 1%.

VAŽNO PITANJE!!

Zašto se koristi postotna promjena prije nego apsolutni iznosi za mjerenje potrošačeva odgovora
(reakcije)?

-Postoje barem dva odgovora:

1. Problem mjerne jedinice

Prvo, korištenjem postotnih promjena ne moramo voditi brigu o različitim mjernim jedinicama kod
različitih proizvoda (nafta u galonima,mlijeko u litrama, žito u tonama itd.), ali ne moramo voditi
računa niti o mjernoj jedinici cijene, je li to kuna, euro, dolar ili nešto drugo.

2. Problem usporedbe proizvoda

Gotovo da nema nikakvog smisla komparirati porast cijene od 1 euro za proizvod kao što je
automobil čija cijena se mjeri u desetinama tisuća eura i bocu mlijeka, čija je cijena 1 euro.

Naime,cijene oba proizvoda porasle su za jednaki iznos, ali je pri tome cijena mlijeka udvostručena, a
cijena automobila porasla je za neki minimalni postotak (jedan posto).
O ČEMU OVISI ELASTIČNOST POTRAŽNJE

1) Raspoloživost supstituta (nadomjestaka)

-Što neki proizvod ima na raspolaganju veći broj nadomjestaka, elastičnost potražnje je veća.

-Junetina ima velik broj nadomjestaka– piletina,riba,soja.

2) Definiranosti proizvoda

-U tom smislu, elastičnost potražnje isto tako ovisi o širini definicije proizvoda. Na primjer, što ima
elastičniju potražnju gorivo ili super 95?

3) Udio u dohotku

-Uz ostale stvari jednake,viša cijena nekog proizvoda u relativnom smislu u dohotku potrošača, viša
će biti elastičnost potražnje za tim proizvodom.

-10% povećanje cijena kemijskih olovaka rezultirat će smanjenjem tražene količine od svega nekoliko
olovaka, odnosno vaša reakcija biti će slaba.

-Porast cijene metra kvadratnog stana za10% itekako će smanjiti broj kvadrata koji ćete kupiti, vaša
reakcija bit će velika.

4) Vrijeme

-Općenito, potražnja u dugom roku je znatno elastičnija nego u kratkom.

CJENOVNA ELASTIČNOST I UKUPAN PRIHOD

-Ako povećate cijenu vašeg proizvoda hoće li se ukupan prihod od prodaje tog proizvoda povećati ili
smanjiti?

-Ukupan prihod(TR=Total Revenues) jednostavno se izračunava kao umnožak cijene i količine.

TR=P∗Q
TR=P↓∗Q↑
-Vi ćete smanjiti cijenu.

-To je zato što prema formuli TR cijena (P) će se smanjiti manje nego li će se količina(Q)povećati,pa će
onda i ukupan prihod rasti.
Ostale elastičnosti potražnje:

1. Dohodovna elastičnost potražnje

2. Unakrsna elastičnost potražnje
3. Lučna elastičnost potražnje

Dohodovna elastičnost potražnje

-Ovaj koeficijent pokazuje nam kako potražnja reagira na promjenu dohotka.

-Dohodovna elastičnost potražnje predstavlja postotnu promjenu količine potražnje Q izazvanu

promjenom dohotka za 1%.

-Dohodovna elastičnost potražnje formula:

-Normalna dobra su ona dobra čija se potrošnja povećava kako dohodak raste.

-Koeficijent dohodovne elastičnosti tih proizvoda veći je od nule. E>0

Normalna dobra dijele se na: 1) nužna dobra 2) luksuzna dobra.

1. Nužna dobra su dobra neophodna za život i njihov koeficijent dohodovne elastičnosti je manji od
1, ali veći od nule.

-Dohodovno su neelastična dobra.

2. Luksuzna dobra su ona dobra koja imaju dohodovnu elastičnost veću od 1.

- Dohodovno su elastična.

3. Inferiorna dobra su ona dobra čija se potrošnja smanjuje rastom dohotka.

-Koeficijent dohodovne elastičnosti inferiornih dobara manji je od nule.

-Dohodovno su neelastična dobra. E<0

Unakrsna elastičnost potražnje

-Govori nam o reagiranju potražnje za proizvodom A na promjenu cijene proizvoda B (proizvod A i B

su u određenom odnosu).
SUPSTITUTI(NADOMJESCI)

-Su proizvodi koji se mogu zamijeniti u potrošnji, supstituirati i potrošač ne osjeti veliku razliku
između takvih proizvoda npr. maslac i margarin.

-Koeficijent unakrsne elastičnosti kod supstituta je pozitivan.

KOMPLEMENTARNA DOBRA

-Su ona dobra koja se koriste zajedno u potrošnji.

-Koeficijent unakrsne elastičnosti potražnje kod komplementarnih proizvoda je negativan.

NEZAVISNA DOBRA

-Kada promjena cijene jednog proizvoda nema nikakvog utjecaja na promjenu potražnje za drugim
proizvodom dobra se smatraju nezavisnima. npr. Govedina i udžbenici.

Lučna elastičnost potražnje

-Gdje su promjene cijena i količina veće, primjenjuje se lučna elastičnost.

-Velika promjena cijene implicira da se postotna promjena računa u odnosu na prosjek konačne
cijene i količine.

-Lučnom elastičnošću određuje se elastičnost u točki na sredini između kretanja cijena i količina.
 Potražnja i ponašanje potrošača
IZBORI TEORIJA KORISNOSTI:

-Teorija potrošačeva izbora objašnjava čime se ljudi rukovode u svom odabiru dobara i usluga
odnosno zašto neka dobra preferiraju više,a neka manje.

-Ekonomska teorija objašnjava izbor potrošača korisnošću što ga on pripisuje nekom dobru ili usluzi
uz pretpostavku njegovog racionalnog ponašanja.

- Korisnost se odnosi na to kako potrošači rangiraju različita dobra i usluge. Funkcije potražnje
potrošača temeljimo na pretpostavci o maksimiziranju korisnosti, pri čemu korisnost smatramo
razinom zadovoljstva koja je mjerljiva.

ŠTO JE KORISNOST?

-Pod pojmom korisnosti podrazumijeva se subjektivni užitak odnosno zadovoljstvo što ga potrošač
osjeća trošeći neko dobro.

-Korisnost nije dana veličina. Ona se razlikuje od potrošača do potrošača ovisno o njegovim
potrebama. Gladnom čovjeku komad kruha ima veću korisnost nego sitom.

-Rukovodeći se korisnošću kao determinantom svog ponašanja potrošač ju pokušava maksimizirati

odnosno nastoji izabrati onu košaru dobara koju najviše voli.

VRSTE KORISNOSTI

1. Ukupna korisnost(TU)
2. Granična korisnost(MU)

UKUPNA KORISNOST(TU)

-Ukupna korisnost je korisnost cjelokupne količine nekog dobra ili usluge.

-Dobiva se zbrajanjem graničnih korisnosti svakog trošenog dobra. Krivulja ukupne korisnosti je
pozitivnog nagiba i pokazuje kako se povećanjem potrošnje ukupna korisnost povećava ali po sve
nižoj stopi.

-Krivulja ukupne korisnosti doseže svoj maksimum kada je granična korisnost jednaka 0.

-U svim slučajevima gdje je granična korisnost negativna ukupna korisnost će se smanjivati,a njena
krivulja u tom segmentu imat će negativan nagib.

GRANIČNA KORISNOST(MU)

-Granična korisnost je korisnost dodatne jedinice nekog dobra.

-Ona pokazuje za koliko će se povećati ukupna korisnost ako se količina dobra poveća za jednu
jedinicu. Izračunava se kao odnos između promjene ukupne korisnosti i promjene količine.

MU = ΔTU / ΔQ
ZAKON OPADAJUĆE KORISNOSTI

-Granična korisnost je podložna zakonu opadajuće korisnosti pa je zato njena krivulja negativnog
nagiba.

-Prema zakonu opadaju će korisnosti svako povećanje količine nekog dobra implicira smanjenje njene
granične veličine.

PRIMJER OPADAJUĆE GRANIČNE KORISNOSTI

-Primjer vode: Prva čaša vode za žednu osobu je najkorisnija, druga već manje i tako dalje. Kada
zadovolji svoju žeđ, granična korisnost vode je 0.

-Svaka količina vode koju bi popio na silu imala bi negativnu graničnu korisnost pa bi krivulja granične
korisnosti bila ispod apcise.

TEORIJA KORISNOSTI I POTROŠAČEVOG IZBORA

-Pojam korisnosti u ekonomiju uveo je engleski filozof Jeremy Bentham(1745.-1832.)

-Postoje dvije teorije korisnosti: Prva je na koja smatra da se korisnost može kvantitativno izraziti u
jedinicama korisnosti (util). Druga je ona koja smatra da je korisnost kvantitativno nemjerljiva kao što
su nemjerljivi osjećaji poput ljubavi ili mržnje.

-Teoretičari koji su zastupali prvi stav poznati su kao kardinalisti, dok su oni koji su zastupali drugi
stav poznati kao ordinalisti.
KARDINALISTI VS ORDINALISTI

- Kardinalisti smatraju da se potrošačev izbor temelji na graničnoj korisnosti jednog dobra.

-Ordinalisti su smatrali da se izbor potrošača temelji na njegovoj preferenciji jedne ili druge košarice
dobara. Ona ovisi o ukupnoj korisnosti,a izražava ju krivulja indiferencije.

Izvođenje krivulja potražnje

-Cilj potrošača- maksimizirati korisnost.

-Načelo jednakograničnosti–potrošač će maksimizirati korisnost odabirm one kombinacije količina

dobara (koju nazivamo košarom dobara)za koju je granična korisnost posljednje kune utrošene na
svako dobro jednaka.

-Uvjet maksimizacije korisnosti: (MU1/P1)=(MU2/P2) =MU po kuni dohotka –Kad taj uvjet
ne bi bio zadovoljen, potrošač bi mogao povećati korisnost kupujući veće količine dobra čija je
granična korisnost po kuni veća, a manje količine dobra čije je granična korisnost po kuni manja sve
dok se granične korisnosti po posljednjoj kuni uloženo ju to dobro ne izjednače.

PARADOKS VRIJEDNOSTI

-Pitanje koje je prije više od 200 godina postavio Adam Smith. Ono glasi:“Kako dobra koja su čovjeku
najkorisnija poput vode i zraka nemaju vrijednost i cijenu, a dobra bez kojih čovjek može živjeti kao
što su zlato i dijamanti imaju veliku vrijednost i cijenu?”.

-PARADOKS VRIJEDNOSTI -Smith nije odgovorio na postavljeno pitanje jer nije razlikovao ukupnu od
granične korisnosti. Cijena vode i dijamanata određena je njihovom graničnom korisnošću.

-Kako vode ima u izobilju njena granična korisnost je mala pa je i cijena mala ili je uopće nema.
Obrnuto je s dijamantima. Oni su rijetki pa je njihova granična korisnost visoka pa time i cijena.

POTROŠAČEV VIŠAK - Potrošačev probitak ili višak je razlika između ukupne korisnosti dobra i tržišne
cijene.

-On nastaje zato što potrošač sva dobra kupuje po cijeni zadnje korištene jedinice. Cijena dobra koju
je on spreman platiti ovisno o njenoj graničnoj korisnosti veća je od cijene koju plaća na tržištu, pa se
tako stvara višak zbog kojeg se stvara potrošačev probitak.

-Grafički potrošačev višak jednak je površini između krivulje potražnje ili nije cijena.
 GRAFOVI POTROŠAČEVOG VIŠKA:

TEORIJA ORDINALNE KORISNOSTI

-Pretp.:dvije košare dobara koje potrošač treba rangirati po redu poželjnosti,kako ih voli (ne zahtijeva
kvantifikaciju) .Korisnost je samo način opisa potrošačevih preferencija.

-Funkcija korisnosti je način pridruživanja brojeva košarama na način da poželjnijim košarama

pridružuje veći broj,a jednako poželjnima isti broj. Budući da je važan samo redoslijed brojeva(odnos
između brojeva) koji se pridružuju košarama, a ne i njihove vrijednosti,govorimo o načelu ordinalne
korisnosti.

-Implicira li načelo jednakograničnosti, koje opisuje ravnotežno ponašanje potrošača ,kardinalnu

korisnost?- Zapravo ne–potrebne su jedino ordinalne mjere.

-Ordinalna mjera korisnosti ona je mjera koju možemo koristiti ako stalno odražavamo isti odnos više
od–manje od
KRIVULJA INDIFERENCIJE

-Krivulja indiferencije pokazuje kombinacije dobara koje daju istu ukupnu korisnost čineći potrošača
ravnodušnim na izbor točaka na njoj.

-Krivulja indiferencije je konveksna prema ishodištu. Izuzetak su krivulje indiferencije dobara koji su
savršeni supstituti odnosno savršeni komplementi.

NAGIB KRIVULJE INDIFERENCIJE

-Nagib je negativan, a određen je graničnom stopom supstitucije(MRS).

-MRS pokazuje odnos graničnih korisnosti dvaju dobara odnosno koliko je potrošač spreman ustupiti
jednog dobra da bi dobio drugog.

MRSyx=-(promjena)Y/(promjena)X=MUx/MUy
-Kako je uobičajeno definirati MRS kao pozitivan broj,uzima se apsolutna vrijednost odnosa.

-MRS je podložan djelovanju zakona opadajuće granične stope supstitucije. Prema tom zakonu
potrošač je za svaku dodatnu jedinicu jednog dobra spreman dati sve manju količinu drugog dobra.

MAPA KRIVULJA INDIFERENCIJE

-Više krivulja indiferencije na jednom grafikonu čini mapu krivulja indiferencije.

SVOJSTVA: 1. Negativno su nagnute

2.Ne sijeku se
3.Što su udaljenije od ishodišta, predočavaju višu razinu korisnosti

IZBOR POTROŠAČA
-Potrošač u svom izboru, pod pretpostavkom ne postojanja ograničenja uvijek bi nastojao izabrati
onu krivulju koja je najudaljenija od ishodišta jer mu ona pruža najveću ukupnu korisnost.
-U praksi on je ograničen visinom svog dohotka i cijenama dobara tako da se on u svom izboru
rukovodi mogućim,a neželjenim.
-Ograničenja što ga svojom visinom nameće dohodak grafički se prikazuje budžetskom krivuljom
odnosno krivuljom budžetskog ograničenja.
BUDŽETSKA KRIVULJA
-Budžetska krivulja pokazuje kombinacije dobara koje se mogu ostvariti pri danom dohotku uz
pretpostavku da se on u cijelosti troši.

-Jednadžba: p1x1+ p2x2=M

-Nagib budžetskog pravca je-p1/p2

-Apsolutna vrijednost nagiba budžetskog pravca opisuje broj jedinica drugog dobra koje se potrošač
mora odreći za dodatnu jedinicu prvog dobra.
OBILJEŽJA BUDŽETSKE KRIVULJE:
1. Negativannagib
2. Nagib je određen relativnimcijenama
3. Međusobno suparalelne
4. Može sjeći više krivuljaindiferencije,alisamojednu tangirati

RAVNOTEŽA POTROŠAČA
-Ostvaruje se kada potrošač pri danom dohotku ostvaruje maksimum svog zadovoljstva.
-Grafički se ona postiže u točki gdje budžetska krivulja tangira krivulju indiferencije.
-U točki tangencije obje krivulje, i ona indiferencije iona budžetskog ograničenja imaju isti nagib.
-Potrošačka ravnoteža se ostvaruje onda kada se granična stopa supstitucije izjednači s relativnim
cijenama.

-Uvjet ravnoteže potrošača: MUx/MUy=Px/Py

-Krivulja indiferencije dalje od točke tangencije pokazuje kombinacije dobara koju potrošač svojim
dohotkom ne može ostvariti.
DOHODAK KAO ODREDNICA POTRAŽNJE
-Dohodak je vrlo važna odrednica potražnje jer se njegovim promjenama mijenja i potražnja.
-Osjetljivost potražnje na promjenu dohotka izražava se dohodovnom elastičnošću, a mjeri se
koeficijentom dohodovne elastičnosti.
-Utjecaj promjene dohotka potrošača na potrošačevu ravnotežu.
-Smanjenjem dohotka budžetski pravac paralelno se pomiče prema ishodištu i potrošač na novom
budžetskom pravcu odabire najpoželjniju košaru.

PODJELA NORMALNIH DOBARA

-Ako porastom dohotka potražnja za dobrom raste više nego proporcionalno porastu dohotka, dobro
je luksuzno. Udio se izdataka na luksuzna dobra u dohotku povećava s porastom dohotka i
dohodovna je elastičnost potražnje veća od jedan.
-Kada analiziramo izbor između svih ostalih dobara i nekog dobra koji ne zauzima velik udio u
potrošačevu dohotku, učinak je dohotka jednak nuli pri dovoljno visokim razinama dohotka.

INFERIORNA DOBRA
-Za razliku od normalnih dobara čija se potražnja povećava porastom dohotka kod inferiornih dobara
potražnja se porastom dohotka smanjuje.
-Porast dohotka mijenja strukturu potrošnje. Zelje je u odnosu na meso inferiorno dobro. Ako se
potrošaču niske kupovne moći koji uobičajeno konzumira zelje,poveća dohodak-on će umjesto
zelja,početi jesti više mesa.

UTJECAJ CIJENA SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA NA POTRAŽNJU

-Intenzitet promjene potražnje nastao pod utjecajem promjene cijena supstituta i komplemenata
izražava se križnom elastičnošću, a mjeri se koeficijentom križne elastičnosti.
Križna elastičnost pokazuje odnos između postotne promjene tražene količine i postotne promjene
cijene supstituta i komplemenata.

PODJELA DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI:

1. Supstituti
2. Komplementi
3. Neutralna dobra

DEFINIRANJE DOBARA PREMA KRIŽNOJ ELASTIČNOSTI

1. Supstituti su dobra čija je križna elastičnost pozitivna. Porast cijene jednog supstituta uzrokuje
porast potražnje drugog supstituta.
2. Komplementarna dobra su ona čija je križna elastičnost negativna. Porast cijene jednog
komplementa uzrokuje pad potražnje drugog komplementa.
3. Neutralna dobra su ona kod kojeg promjena cijene jednog dobra ne utječe na potražnju drugog pa
je njihova križna elastičnost jednaka 0.

Utjecaj promjene cijene dobra na ravnotežu potrošača

-Porastom cijene prvog dobra budžetski pravac rotira oko maksimalne količine drugog dobra-
maksimalna je količina prvog dobra koju potrošač uz fiksni dohodak može kupiti manja. Potrošač će
na novom budžetskom pravcu odrediti najpoželjniju košaru koja sadrži manju količinu prvog dobra.

Učinak supstitucije i učinak dohotka:

1. Učinak supstitucije–porastom cijene nekog dobra,ako cijene ostalih dobara ostaju iste, to dobro
postaje relativno skuplje u odnosu na ostala dobra i potrošač će supstituirati relativno skuplje dobro
2. Učinak dohotka–promjena potraživane količine dobara do koje dolazi zbog učinka promjene
cijene na realni dohodak potrošača.
-Porastom cijene dobra, uz fiksni novčani dohodak,realni se dohodak potrošača smanjuje jer si
potrošač više ne može priuštiti kupovinu istih košara dobara kao prije. To stvara učinak dohotka i
potrošač –ako se radi o normalnom dobru,smanjuje potraživanu količinu dobra čime učinak dohotka
dodatno ojačava smanjenje potraživane količine do kojeg je došlo zbog učinka supstitucije.
Od pojedinačne prema tržišnoj potražnji
-Krivulja se potražnje za nekim dobrom za čitavo tržište dobiva zbrajanjem potraživane količine svih
potrošača pri svakoj cijeni dobra.
-Pojedinačne se krivulja potražnje dogovorno označavaju malim slovima, dok se za krivulje tržišne
ponude i potražnje koriste velika slova.
 Proizvodnja i organizacija poslovanja, analiza troškova
Najvažnija su tri razloga postojanja poduzeća:
1.Proizvodnja je organizirana u poduzećima zbog ekonomije specijalizacije
2.Pribavljanje sredstava za proizvodnju velikih razmjera
3.Zbog upravljanja i koordiniranja procesom proizvodnje
Definiranje poduzeća
-Poduzeća su specijalizirane organizacije posvećene upravljanju procesom proizvodnje.
-ekonomske organizacije u kojima se vrši transformacija inputa u finalne proizvode namijenjene
tržištu
-Poduzeće: Organizira faktore proizvodnje. Proizvodi proizvode i usluge. Prodaje proizvode i usluge.
PREMA VLASNIČKOJ STRUKTURI MOGU BITI:
1. Jedno vlasnička poduzeća
2. Partnerstvo
3. Korporacija
S OBZIROM NA VELIČINU RAZLIKUJEMO:
1. Mala,
2. Srednja
3. Velika poduzeća.
U Hrvatskoj se prema Zakonu o računovodstvu poduzeća razvrstavaju sukladno kriterijima:
-Mikropoduzetnici
-Mali poduzetnici-ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna,prihod 60.000.000,00 kuna, prosječan broj
radnika tijekom poslovne godine:50
-Srednji poduzetnici-ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna, prihod 300.000.000,00 kuna, prosječan
broj radnika tijekom poslovne godine: 250
-Veliki poduzetnici-su oni koji prelaze dva uvjeta iz definicije srednjih poduzetnika
STRUKTURA PODUZEĆA S OBZIROM NA VELIČINU U RH:

25
Kako poduzeća organiziraju inpute?

Koliko stolica možemo proizvesti iz neke količine rada,kapitala i drugih inputa? O čemu to ovisi? Ovisi
o funkciji proizvodnje.

Proizvodna funkcija

-Koliko možemo proizvesti outputa uz utrošak raspoloživih inputa? Odgovor nam daje proizvodna
funkcija.

-Proizvodna funkcija određuje maksimalnu proizvodnju koja se može proizvesti uz danu količinu
inputa. Definirana je zadano stanje inženjerskog i tehnološkog znanja.

-Proizvodna funkcija u općem izrazu može se zapisati kao: Q = f(L, K,…, Z); Q, L, K,…, Z >0,
Gdje Q označava maksimalnu količinu outputa,a L, K,…,Z veličinu utroška resursa ili inputa

-Cobb-Douglasova proizvodna funkcija

Proizvodnja

Uz funkciju proizvodnje vezujemo slijedeće pojmove:

1. Ukupni proizvod

2. Granični proizvod

3. Prosječni proizvod

26
Ukupan proizvod (TP–Total Product)

-je ukupna proizvodnja u fizičkim jedinicama

-Pokažimo na primjeru što se događa s ukupnim proizvodom kada mijenjamo količinu varijabilnog
inputa (rad), uz fiksni input(kapital):

Npr.:količina stolica koju proizvede“Calligaris”

Pokazuje nam kako ukupan proizvod reagira na povećano ulaganje rada.

Granični proizvod (MP-Marginal Product)

-inputa dodatni je proizvod proizveden jednom dodatnom jedinicom inputa, dok se drugi inputi drže
nepromijenjenima.

-Granični proizvod rada(MPL) je dodatna proizvodnja nastala zbog dodatne jedinice rada,uz ostale
inpute nepromijenjene.

Prosječni proizvod(AP-Average Product)

-jednak je ukupnom proizvodu podijeljenom s količinom inputa.

Zakon opadajućih prinosa

-Koji kaže da uz danu tehnologiju i količine drugih inputa, sukcesivno jednako povećanje jednog
inputa iza neke točke rezultira sve manjim porastom ukupnog proizvoda.

Odnos TP, MPL i APL

-Od 0 do 3 radnika TP raste po rastućoj stopi; APL i MPL rastu .

-Od 3 do 8 radnika TP raste po opadajućoj stopi, a MPL opada i siječe APL u točki maksimuma .

-Kada je TP u maksimumu, MPL je 0.

-Nakon 8 radnika TP opada,a MPL je negativan,dok APL opada.

Odnos TP i MP

-Granični proizvod (MP) raste dok ukupni proizvod (TP) raste po rastućoj stopi(rastući granični
prinosi) .

-Granični proizvod (MP)počinje opadati kada ukupni proizvod raste po opadajućoj stopi (opadajući
granični prinosi) .

-Granični proizvod je negativan kada ukupan proizvod opada.

Odnos MP i AP

-Dok je granični proizvod (MP)iznad prosječnog proizvoda(AP),prosječni proizvod raste.

-Granični proizvod (MP)sječe prosječni proizvod(AP)u točki njegova maksimuma.

-Kada je granični proizvod (MP)ispod prosječnog (AP), proizvod opada.

KRATKI ROK:

-Razdoblje u kojem poduzeće može prilagoditi proizvodnju isključivo promjenom varijabilnih faktora
kao što su materijali radna snaga,ali ne može promijeniti fiksne faktore kao što je kapital.

-Kratki rok je razdoblje u kojem je barem jedan proizvodni faktor fiksan (mogu se prilagoditi samo
varijabilni faktori), poduzeće odlučuje koliko proizvoditi u postojećim uvjetima.

Što kada se povećaju svi inputi? Kako proizvodnja reagira na povećanje svih inputa?

Prinosi na obujam

-Rastući prinosi na obujam: proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do više nego
proporcionalnog povećanja proizvodnje.

-Konstantni prinosi na obujam:proporcionalna promjena svih inputa dovodi do proporcionalne

promjene proizvodnje.

-Opadajući prinosi na obujam:proporcionalno povećanje svih inputa dovodi do manje nego

proporcionalnog povećanja proizvodnje.

DUGI ROK

-Suprotno,dugi rok je dovoljno dugo razdoblje u kojem se svi faktori proizvodnje mogu prilagoditi, čak
i kapital.

-U tom slučaju, u našem primjeru je to dovoljno dugo razdoblje u kojem možete proširiti postojeću
tvornicu ili izgraditi novu.

Mogu li različite kombinacije inputa dati istu razinu proizvodnje? (prisjetimo se

krivulja indiferencije!analogija).

-Različite kombinacije inputa mogu nam dati istu razinu proizvodnje i to nam pokazuje IZOKVANTA ili
KRIVULJA JEDNAKE PROIZVODNJE.

IZOKVANTA je krivulja koja povezuje sve kombinacije inputa kojima se ostvaruje ista količina
proizvodnje Q.

Svojstva: -Ne sijeku se

-Negativnog su nagiba

-Što je udaljenija od ishodišta, predstavlja višu razinu outputa

MRS ili MRTS

-Odnos u kojem se međusobno zamjenjuju inputi na određenoj točki izokvante zove se granična
stopa supstitucije ili granična stopa tehničke supstitucije.
-Ovo razlikovanje kratkog i dugog roka se može shvatiti kao stupanj fleksibilnosti poduzeća u
povećanju proizvodnje, a ne kao točno određeni vremenski period .

-Ovo razlikovanje je važno jer svako razdoblje ima svoju troškovnu analizu.

EFEKT TEHNOLOŠKOG
UNAPREĐENJA NA
UKUPNU PROIZVODNJU

Proizvodnost-omjer proizvodnje inputa.

Dvije su bitne varijante:

-Proizvodnost rada koja računa iznos proizvodnje po jedinici rada .

-Ukupna faktorska proizvodnost koja mjeri proizvodnju po jedinici ukupnih inputa (obično kapitala i
rada) .

-Proizvodnost raste zbog tehnološkog napretka, kao što su inovacija procesa ili inovacija proizvoda,
ali i zbog ekonomije obujma i ekonomije obuhvata.
PROIZVODNJA I TROŠKOVI

-Poduzeće koristi 7 radnika (nadnica je 1000,00 kuna)i 5 strojeva(cijena rada stroja je150,00)

Koliki su troškovi proizvodnje?

Troškovi proizvodnje

Troškovi=PA*QA+PB*QB+...
-A, B, C …. su inputi Troškovi proizvodnje su umnošci cijene i količine inputa koji se koriste u
proizvodnji.
MC je jednostavno DODATNI trošak koji nastaje uslijed povećanja proizvodnje za jednu DODATNU
jedinicu proizvoda.
Granični troškovi

U odlučivanju o količini proizvodnje najvažnija je informacija o graničnom trošku.

Granični trošak(MC) je dodatni trošak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda .

-To je povećanje (smanjenje) ukupnih troškova kao posljedica povećanja (smanjenja) količine
proizvodnje za jednu jedinicu.

Prosječni troškovi-Prosječni ukupni troškovi (AC) - Average total cost (često se nazivaju i samo
prosječnim troškovima AC) .

-Dobiju se kada ukupne troškove podijelimo s količinom proizvodnje.

-To su troškovi po jedinici proizvoda.

-Kako su ukupni troškovi suma fiksnih i varijabilnih troškova, to su onda i prosječni ukupni troškovi
suma prosječnih fiksnih i prosječnih varijabilnih troškova.

Zakon opadajućih prinosa:

-U teoriji proizvodnje,moramo se prvo podsjetiti da u kratkom roku,kapital je fiksan faktor dok su

faktori kao što je radna snaga varijabilni.

-U takvoj situaciji,dodajući više radnika znači da svaka dodatna jedinica rada ima manje kapitala s
kojim može ući u proizvodnju.

-Na određenoj točki,ekstra ili dodatni proizvod svakog dodatnog radnika mora se početi smanjivati.
Nagib krivulje troškova

Linija povučena iz ishodišta kao tangenta

Nagib krivulje TC=MC

Nagib krivulje VC=MC

Krivulja AFC se asimptotski približava 0 jer kako proizvodnja raste, isti iznos FC se dijeli na sve veći
broj proizvoda, pa AFC moraju opadati.

-Iz istog razloga, krivulja AVC se mora prilagođavati AC kako output raste.

KRIVULJE PROSJEČNIH TROŠKOVA I GRANIČNOG TROŠKA

-Krivulja graničnog troška prolazi kroz točku minimalnih prosječnih ukupnih i prosječnih varijabilnih
troškova.

-Svaka od ovih krivulja ima oblik slova“U” .

-Kada se proizvodnja povećava kratkoročno, to je moguće jedino povećavanjem varijabilnog inputa.

OBLIK KRIVULJA TROŠKOVA :

Rastuća krivulja graničnog troška -mora slijediti direktno iz krivulje opadajućeg graničnog proizvoda.

-Nadalje, oblici obiju krivulja su u skladu sa Zakonom o opadajućim prinosima.

-Zakon opadajućih graničnih prinosa govori nam da s dodavanjem varijabilnog inputa uz ostale
fiksne,dodatna se proizvodnja smanjuje.

-Granična i prosječna produktivnost opadaju i granični trošak raste.

Krivulje troškova oblika“U”

-Kada prosječna produktivnost varijabilnog inputa pada, prosječni varijabilni troškovi rastu.

-Zbog kratkog roka krivulja prosječnog troška je oblika slova«U» .

-U kratkom roku postoje opadajući prinosi na varijabilni faktor ( svaka dodatna jedinica rada ima
manje kapitala s kojim radi)-granični trošak proizvodnje će rasti jer se dodatna proizvodnja svake
dodatne jedinice rada smanjuje.

Ako je MC iznad AC,tada AC rastu.

Ako je MC jednak AC,tada su AC na najnižoj točki.

Ako je MC ispod AC,tada AC padaju.

-Ako proizvodnja dodatne jedinice ima granični trošak veći od prosječnog troška, tada proizvodnja te
jedinice proizvoda povlači prosječni trošak prema gore i obrnuto.

-Tada znači vrijedi da, jedino ukoliko je MC=AC tada je AC u svom minimumu.

ODNOS IZMEĐU MC I PROSJEČNOG UKUPNOG TROŠKA

-Krivulje graničnog troška i prosječnog ukupnog troška su korelirane.

-U dijelu gdje prosječni trošak pada, krivulja graničnog je ispod krivulje prosječnog .

-Kada je granični doprinos veći od prosječnog,krivulja graničnog troška raste brže od krivulje
prosječnog troška.

-U točki gdje su prosječni troškovi minimalni MC siječe krivulju AC.

ODNOS IZMEĐU MC I AC

-Relativna pozicija graničnog troška u odnosu na prosječni ukupni trošak omogućuje nam da
doznamo da li je prosječni ukupni trošak rastući ili padajući.

-Kada je MC = AC To znači da kada poduzeće traži svoje najniže troškove proizvoda, ono gleda koja to
razina proizvodnje osigurava izjednačenost graničnog troška i prosječnog troška.

ODNOS IZMEĐU PRODUKTIVNOSTI I TROŠKOVA

-Oblik krivulje troškova predstavlja zrcalnu sliku oblika krivulje prosječnog i graničnog proizvoda.

Krivulje troškova u dugom roku

-Zakon opadajućih graničnih prinosa ne vrijedi u dugom roku zato što su tada svi inputi varijabilni.
Oblik krivulje troškova u dugom roku posljedica je djelovanja prinosa na opseg (ekonomije opsega).

IZOKVANTA I IZOKOSTA

-Ekonomisti su za određivanje kombinacije inputa koja poduzeće najmanje košta konstruirali

dijagram kojim prikazuju različite kombinacije faktora proizvodnje koje daju određenu količinu
proizvodnje,a koje kombinacije poduzeće jednako koštaju.

Izokvanta ili linija jednake proizvodnje– krivulja koja prikazuje kombinacije faktora
proizvodnje(utrošaka) koje rezultiraju jednakom količinom proizvodnje.

-Točka na izokvanti je tehnički efikasna.

 IZOKVANTA

-Granična stopa tehničke supstitucije(MRTS) Marginal rate of tehnical substitution

-stopa pokojoj se jedan faktor dodaje kako bi kompenzirao gubitak drugog faktora proizvodnje s
ciljem održavanje jednake proizvodnje.

-MRTS predstavlja nagib izokvante.

-Apsolutna vrijednost nagiba u točki izokvante jednaka je odnosu graničnog proizvoda dvaju faktora
proizvodnje.
-Sve točke na izokvanti prikazuju istu razinu proizvodnje koja se može ostvariti različitim
kombinacijama utroška (faktora proizvodnje)

-Što je izokvanta udaljenija od ishodišta,razina proizvodnje je veća

-Više izokvanti zajedno predstavlja mapu izokvanti.

IZOKOSTA ili linija jednakih troškova –je krivulja koja predstavlja različite kombinacije faktora
proizvodnje koje imaju jednake troškove,odnosno koje poduzeće podjednako koštaju.

Nagib izokoste

-Izokosta je analogna budžetskom pravcu u teoriji potrošača.

-Nagib izokoste je jednak omjeru cijena faktora proizvodnje.

-Ekonomski efikasna točka proizvodnje: Kombinacija inputa koja je najjeftinija za danu razinu
proizvodnje nalazi se u točki u kojoj izokosta tangira najudaljeniju izokvantu.

Pravilo najmanjeg troška

-Kako bi se dana razina proizvodnje ostvarila uz najmanji trošak,poduzeće treba kupovati inpute sve
dok se ne izjednače granični proizvod i po potrošenom dolaru na svaku od njih.
 Što kada cijena jednog inputa poraste?

Pravilo supstitucije

-Kada cijena jednog inputa padne,a cijene ostalih ostanu nepromijenjene, poduzeće će imati koristi
ukoliko supstituira skuplje inpute sa sada jeftinijim sve dok se granični proizvodi po novčanoj jedinici
ne budu izjednačili za sve inpute.

Cilj poslovanja poduzeća

-Svako poduzeće posluje s jednim jedinim ciljem,a to je ostvarivanje MAKSIMALNOG profita

-Profit je razlika između ukupnih prihoda i ukupnih troškova: TP = TR-TC

Izračunavanje profita

-Pojam profita različito definiraju ekonomisti,a različito je on određen računovodstvenim

standardima.

-Računovodstveni standardi promatraju prihode i eksplicitne troškove(troškove iščitane iz bilanci,oni

koji su stvarno nastali).

-Ekonomisti profit definiraju kao razliku prihoda i eksplicitnih i implicitnih troškova.

Izračunavanje troškova

-Ekonomisti ukupne troškove definiraju kao stvarna plaćanja za proizvodne faktore uvećana za
oportunitetni trošak faktora.
BILANCA STANJA

-Slika financijskih uvjeta na određeni dan.

-Prikazuje trenutačnu financijsku sliku poduzeća.

-Izvještaj koji bilježi kolika je netovrijednost poduzeća, pojedinca ili države u danom trenutku.

ANALIZA GRANIČNOSTI

-Kada se granični troškovi udruže s konceptom graničnog prihoda tada je poduzeće u mogućnosti
odrediti da li je ono profitabilno što je glavna determinanta odluke o povećanju ili smanjenju
proizvodnje.
 SAVRŠENA KONKURENCIJA I MONOPOL
ŠTO JE TRŽIŠNA STRUKTURA?

-Tržišna struktura je u fokusu razmišljanja o konkurenciji u realnom svijetu.

-Tržišna struktura odnosi se na fizičke karakteristike tržišta unutar kojih poduzeća djeluju.

Tržišna(industrijska)struktura

Koliko poduzeća ima u

industriji? Jesu li poduzeća mala
ili velika?
Kako izgleda troškovna struktura poduzeća?
Kako su tržišni udjeli podijeljeni između poduzeća?
Kako sve te karakteristike utječu na poslovne odluke poduzeća?

TIPOVI TRŽIŠNE (INDUSTRIJSKE) STRUKTURE:

-Savršena konkurencija

-Nesavršena konkurencija : -Monopol

-Monopolistička konkurencija
-Oligopol

CENTRALNI KONCEPT

Tržišni uvjet

-Ujedinjenje različitih cjenovnih i marketinških taktika i strategija poslovanja.

-Takav uvjet uključuje na kojoj razini poduzeće ili industrija postavlja cijenu i količinu proizvodnje.

-Također uključuje provodi li poduzeće ili industrija različite vrste ne cjenovne konkurencije kroz
diferencijaciju proizvoda i oglašavanje.

Tržišne performanse

-Različite vrste tržišnih uvjeta vode do tržišnih performansi gdje su performanse mjerene
pokazateljima kao što su alokativna i proizvodna učinkovitost.

-Ovi pokazatelji nam govore koliko dobro ili loše društva koriste svoje ograničene resurse.

Obilježja tržišnih struktura:

-Obilježja po kojima se razgraničavaju tržišne strukture su sljedeća: 1) broj poduzeća

2) zapreke ulaska

3) proizvod

4) informiranost
SAVRŠENO KONKURENTNO TRŽIŠTE

-Tržište na kojem se susreću brojni kupci i prodavatelji, potrošači plaćaju najnižu cijenu za proizvode i
svi resursi su efikasno raspodijeljeni.

-To je tržišna struktura prema kojoj ekonomisti mjere sve ostale tržišne strukture.

-To je najefikasnija tržišna struktura.

-Ironija je u tome što svega nekoliko tržišta udovoljava strogim kriterijima tržišta savršene
konkurencije.

Obilježja tržišta savršene konkurencije:

-Kupci i prodavatelji su“price takeri”

-Velik broj poduzeća
-Ne postoje prepreke ulaska
-Proizvod je identičan
-Postoji savršena informiranost
-Poduzeća maksimiziraju profit
Velik broj kupaca i prodavatelja
-Kada je ova pretpostavka zadovoljena, proizvodnja svakog pojedinog poduzeća predstavlja
minimalnu količinu u odnosu na tržišni output.

-Nadalje,ono što jedno poduzeće čini,NEMA utjecaja na poslovanje drugih poduzeća. To je važno zato
što je to osnovni razlog zašto su poduzeća na tržištu savršene konkurencije “price takeri”, a ne“price
makeri”.

Velik broj poduzeća

-Velik broj znači da ono što jedno poduzeće radi nije povezano i ne podržava ono što radi drugo
poduzeće.

-Poduzeća djeluju neovisno.

-Proizvodnja svakog subjekta na takvom tržištu je mala u komparaciji s cjelokupnim tržištem.

Zato što postoji velik broj kupaca i prodavatelja na tržištu savršene konkurencije, što pretpostavljate
da će se dogoditi s potražnjom kada bilo koje poduzeće na ovom tržištu poveća cijenu iznad
ravnotežne P*?

a) Krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo

b) Krivulja potražnje će se pomaknuti udesno
c) Potraživana količina će pasti na nulu

Kada jedno poduzeće poveća cijenu iznad ravnotežne P*, potrošači će taj ISTI proizvod kupiti od bilo
kojeg drugog poduzeća(jednog od preostalih tisuću) i potraživana količina za proizvodima tog
poduzeća će pasti na nulu.

-Iz perspektive poduzeća,individualna krivulja potražnje(krivulja potražnje PODUZEĆA) nije opadajuća

kao što je to za industriju (LIJEVI DIJAGRAM)nego je horizontalna kao što je na DESNOM DIJAGRAMU.

Kako bi u terminima elastičnosti objasnili krivulju potražnje poduzeća?

a) elastična
b) neelastična
c) savršeno elastična

Koliki bi bio granični prihod poduzeća na tržištu savršene

konkurencije? S obzirom na dosad naučeno,definirajte granični prihod?
Granični prihod je DODATNI prihod koji poduzeće zaradi od prodaje jedne DODATNE jedinice
proizvoda.

…kakav je odnos između tržišne cijene industrije i MR poduzeća na tržištu savršene konkurencije?
a)P>MR
b) P=MR
c) P<MR

Odgovor-To proizlazi direktno iz činjenice da su poduzeća prihvatitelji cijene ili price takeri i savršeno
elastične krivulje potražnje.
P=MR isključivo na TRŽIŠTU SAVRŠENE KONKURENCIJE !

Sljedeća pretpostavka
-Homogeni proizvod je proizvod koji je potpuno identičan proizvodu drugog poduzeća.
-Primjer mogu biti proizvodi kao što su žito ili ugljen.

Homogeni proizvod
-Ova pretpostavka znači da svako poduzeće u sektoru prodaje potpuno isti proizvod.
-Stoga jedini način na koji poduzeća mogu konkurirati je cijena,a ne kroz dizajn i kvalitetu proizvoda.
-Ključna razlika između tržišta savršene konkurencije i tržišta nesavršene konkurencije –
monopolističke konkurencije, proizvod je diferenciran (razlučan) i ne cjenovna konkurencija je
zajednička.

Treća pretpostavka
-Slobodan ulaz i izlaz znači sljedeće: nova poduzeća mogu slobodno ući u sektor kada cijene i profiti
rastu i isto tako jednostavno izaći iz sektora u situaciji ostvarivanja gubitaka.
-Nema nikakvih ZAPREKA ulaska.

Nema zapreka ulaska

-Takve zapreke kao što su ekskluzivni patenti i veliki zahtjevi za kapitalom svojstveni prirodnim
monopolima do vlasništva nad vrijednim resursima (nalazištima nafte, aluminija i sl.) nisu prisutni na
tržištu savršene konkurencije.
-Pretpostavka slobodnog ulaza i izlaza je važna zato što ona osigurava efikasnu alokaciju resursa u
dugom razdoblju.

Četvrta pretpostavka
-Savršena informiranost znači da su potrošači i proizvođači potpuno informirani o tržišnim cijenama i
o promjeni tržišnih cijena.
-Ovaj uvjet osigurava da potrošači uvijek plaćaju najnižu raspoloživu cijenu zato što oni znaju koja je
to najniža cijena.
-Ova pretpostavka također osigurava da ukoliko proizvođači učine tehnološki napredak i ako su u
mogućnosti proizvesti proizvod jeftinije,sva ostala poduzeća bit će u mogućnosti koristiti jednaku
tehnologiju istovremeno.
Nesavršena konkurencija
-Navedene su četiri temeljne pretpostavke tržišta savršene konkurencije.
-Ove pretpostavke su važne zato što ukoliko jedna ili više njih nisu prisutne govorimo o tržištu
nesavršene konkurencije.
Ostali tržišni nedostaci
-Nesavršena konkurencija uključuje sljedeće tržišne strukture:
• Monopol • Oligopol • Monopolistička konkurencija

PRAVILO ODREĐIVANJA CIJENE I KOLIČINE

-Počnimo od analize pravila određivanja cijene i količine na tržištu savršene konkurencije.
-Nalazimo se na tržištu savršene konkurencije,kakvu vrstu ponašanja u skladu s određivanjem cijene
možemo očekivati?

Koju količinu proizvoda će proizvoditi poduzeće?Po kojoj cijeni?

-Pravilo maksimizacije profita,poduzeća na tržištu savršene konkurencije je prihvatitelj cijene.

-Nadalje, poduzeće se suočava s horizontalnom krivuljom potražnje ili savršeno elastičnom krivuljom
STOGA granični prihod(MR)poduzeća mora biti jednak cijeni.

-Dakle, pravilo maksimizacije profita glasi– MR jednako MC.

MAKSIMIZACIJA PROFITA
-Gdje se poduzeće treba pozicionirati unutar žuto osjenčane površine ili koju količinu proizvodnje
ostvariti, a da pri tome maksimizira profit?
-Poduzeće nastoji maksimizirati ukupan profit,a ne profit po jedinici:
• Poduzeće ne brine o profitu po jedinici proizvoda.
• Sve dok se povećanjem proizvodnje povećava ukupan profit, poduzeće koje želi maksimizirati profit
mora povećavati proizvodnju.
-Profit je maksimalan u točki gdje je vertikalna udaljenost između ukupnog prihoda i ukupnih
troškova najveća(grafička interpretacija).
-Na toj razini proizvodnje: • nagib krivulje ukupnog prihoda i nagib krivulje ukupnog troška su
izjednačeni.

-Maksimalan profit se na prethodnom dijagramu ostvaruje pri proizvodnji od 8 jedinica proizvoda.

-Kod proizvodnje Q=8 NAGIB I KRIVULJA SU IZJEDNAČENI:
• Što je nagib krivulje ukupnog troška? • MC (podsjetimo se MC=ΔTC/ΔQ)
• Što je nagib krivulje ukupnog prihoda? • MR (podsjetimo se MR=ΔTR/ΔQ)
• MR=MC uvjet maksimalnog profita

Granični prihod
-Poduzeće na tržištu savršene konkurencije prihvaća cijenu kao zadanu.
-Rezultat toga je da je njegov MR uvijek jednak cijeni.
-S obzirom da je cijena uvijek ista, svaka sljedeća prodana jedinica proizvoda mu povećava ukupan
prihod za iznos cijene.
-(MR=P)–vrijedi isključivo za poduzeće na tržištu savršene konkurencije.

Pravilo maksimizacije
-Uvjet MR=MC je pravilo maksimizacije profita za sva poduzeća,ne isključivo za poduzeća na tržištu
savršene konkurencije.
-P=MC je pojednostavljeno pravilo maksimizacije profita MR=MC i vrijedi jedino na tržištu savršene
konkurencije.
KRIVULJA GRANIČNOG TROŠKA
-Ako poduzeće koje maksimizira svoj profit uvijek određuje količinu proizvodnje na razini gdje su
granični prihodi jednaki graničnom trošku, tada mora vrijediti da je krivulja graničnog troška
poduzeća ujedno i njegova krivulja PONUDE.

Ukupan prihod =P*Q=ADGF

Ukupni troškovi=AC*Q=BCGF
Profit =ADGF-BCGF=ABCD

47
PRAVILO ZATVARANJA PODUZEĆA

- Iznenađujući odgovor je da poduzeće,barem u kratkom roku,treba ostati u poslovanju čak i kada

posluje s gubitkom (negativni profit).

-Razlog je u pravilu zatvaranja poduzeća ili uvjetu zatvaranja ili točki zatvaranja poduzeća.

-Stupa na snagu kada prihodi upravo POKRIVAJU VARIJABILNE troškove,ili gdje je gubitak jednak
iznosu fiksnog troška.

-Kada cijena padne ispod razine gdje su ukupni prihodi jednaki varijabilnim troškovima, poduzeće će
minimizirati svoj gubitak ako se ZATVORI.

KRATKI ROK

-Da bi bolje razumjeli ovo pravilo, podsjetimo se da poduzeće mora platiti svoje fiksne obveze kao što
su premija osiguranja, kamate na kredit, čak i kada ne proizvodi ništa.

-Dakle,u kratkom roku, poduzeće mora platiti svoje fiksne troškove kao što su rente,plaće zaposlenog
osoblja i dr.

48
KRIVULJA PONUDE PODUZEĆA

U svjetlu pravila zatvaranja, koliko ćemo promijenit i našu definiciju krivulje ponude poduzeća s
obzirom na njenu korelaciju s krivuljom graničnog troška?

Visoki fiksni troškovi

-Velik broj poduzeća prolazi u svojim ciklusima kroz situacije kratkoročnog gubitka bez zatvaranja.

-npr. kapitalno-intenzivne industrije s visokim fiksnim troškovima kao što su automobilska industrija
ili avioprijevoznici

-Što su viši fiksni troškovi poduzeća,to bi ono zatvaranjem izgubilo više.

OPORTUNITETNI TROŠAK

-Pretpostavimo da želite pokrenuti vlastiti posao i u nastojanju da to ostvarite, potrebno vam je

40000 eura godišnje.

-To je oportunitetni trošak vaših vlastitih resursa koji idu u poslovanje.

-Ukoliko na kraju godine završite svoju poslovnu godinu s računovodstvenim profitom u iznosu od
40000 eura,Vi ste realizirali ekonomski profitu iznosu NULA.

-Ako poslovnu godinu završite s manje od 40000 eura,Vaš ekonomski profit je NEGATIVAN i ako
završite s više od 40000 eura Vaš ekonomski profit je POZITIVAN.

Dugoročna ravnoteža

1. Količina ponuđenih proizvoda jednaka je količini potraživanih proizvoda

2. Svako poduzeće maksimizira svoj profit uz danu tržišnu cijenu

3. Svako poduzeće na tržištu ostvaruje ekonomski profitu iznosu od 0 novčanih jedinica tako da niti
jedno poduzeće nema interesa ući na tržište
-Ostvarivanje profita i gubitaka nije značajka dugoročne ravnoteže na tržištu savršene konkurencije.

-za ulazak–profiti stvaraju poticaje novih poduzeća i cijena će padati sve dok se ekonomski profit ne
spusti na nulu.

-Ako poduzeća posluju s gubitkom određen broj njih će napustiti sektor,što će uzrokovati rast cijene i
postupno smanjivanje gubitaka,dok se ne ostvari ekonomski profit=0.

-Samo pri ekonomskom profitu jednakom nuli svako daljnje ulaženje ili izlaženje poduzeća je
zaustavljeno.

-Ekonomski profit jednak nuli uvjet je dugoročne ravnoteže na tržištu savršene konkurencije.

IMPLIKACIJE NA UČINKOVITOST

-Značaj ovog zaključka o dugoročnoj ravnoteži leži u implikacijama za učinkovitost savršeno

konkurentnog tržišta.

Možemo razmišljati o učinkovitosti na najmanje dvije dimenzije tržišnih performansi: • Alokativna

• Produktivna učinkovitost

-Produktivna učinkovitost nastaje kada je cijena jednaka minimumu prosječnog ukupnog troška.

-To nastaje kada je poduzeće na tržištu savršene konkurencije u dugoročnoj ravnoteži.

-Produktivna učinkovitost jednostavno znači da poduzeće koristi minimalnu količinu inputa za

proizvodnju određene količine outputa.

-Poduzeće koristi najbolju dostupnu tehnologiju.

Alokativna učinkovitost ili učinkovita raspodjela je nešto teže razumljiv koncept.

-U literaturi možete naići na nekoliko različitih definicija alokativne učinkovitosti.

-Jedna od njih je Paretova optimalna raspodjela ili Paretova učinkovitost.

PARETOVA UČINKOVITA RASPODJELA

-Postignuta je kada nijedna moguća reorganizacija proizvodnje ne može nikome poboljšati položaj,a
da ga nekome drugome ne pogorša.

-U uvjetima ove učinkovitosti zadovoljstvo jedne osobe može biti povećano samo umanjivanjem
zadovoljstva druge osobe.
-Ovo o čemu govorimo je najbolja moguća raspodjela društvenih resursa, i znajući ovo što sada
znamo,lako je dokazati da tržište savršene konkurencije vodi do tih rezultata.

KRIVULJA POTRAŽNJE REFLEKTIRA DRUŠTVENE KORISTI

-Krivulja potražnje reflektira potrošačevu volju da plati za određeni proizvod.

-Pod pretpostavkom tržišta savršene konkurencije,to mora reflektirati društvenu korist toga
proizvoda.

-Društvena korist=društveni trošak

-Krivulja ponude reflektira troškove proizvodnje i na dalje,mora reflektirati društvene troškove

proizvodnje toga proizvoda.

-Na savršeno konkurentnom tržištu, ravnoteža je tamo gdje ponuda siječe potražnju,pa je onda tu i
društvena korist jednaka društvenom trošku.

GRANIČNI TROŠAK=GRANIČNA KORIST

-U toj točki ravnoteže,granični trošak proizvodnje je upravo jednak graničnoj koristi ili koristi
potrošnje.

-Mi znamo da je to istina iz Teorije potrošača-znamo da se kupovina vrši u točki gdje je cijena jednaka
MU.

-U isto vrijeme,na savršeno konkurentnom tržištu je cijena jednaka graničnom trošku.

-Nadalje,MU mora biti jednak MC.

REALNI SVIJET

-Tržište savršene konkurencije je rijetko-ako i postoji ono je u realnom svijetu ipak minorno prisutno.

-Trebaju biti ispunjene restriktivne pretpostavke.

-Kada jedna ili više od navedenih pretpostavki ne postoji, dolazimo do tržišta nesavršene
konkurencije -javljaju se eksternalije i problem javnih dobara.

Zašto izučavamo tržište savršene konkurencije?

-Tržište savršene konkurencije daje nam polaznu poziciju za mjerenje ostalih tržišnih struktura:
monopola,oligopola i monopolističke konkurencije.

-Također nam daje odgovarajući vodič o tome kada i kako intervenirati da bi se ispravili tržišni
nedostaci,ali i podatke kako mjeriti uspjeh ili nedostatak tih intervencija.

PROBLEM NEJEDNAKOSTI

-Iako su rezultati tržišta učinkoviti,oni ne moraju nužno biti pošteni.

-Problem nejednakosti nalazi se u sljedećoj izjavi: Učinkovita alokacija resursa ostvarena tržištem
savršene konkurencije je početni kontingent inicijalne raspodjele dohotka.

-To znači da kada mijenjate distribuciju dohotka, možete dobiti različitu učinkovitost alokacije resursa
i po implikacijama,različiti model potrošnje.
VELIKA RAZLIKA U DOHOTKU MOŽE BITI UČINKOVITA

-Na tržištu savršene konkurencije ne može biti savršeno učinkovit output.

-Ipak,ako je dohodak raspodijeljen učinkovitije u Gvata mali, mogli bi vidjeti jednako učinkovitu
alokaciju resursa,ali s vrlo različitom strukturom potražnje. Više ljudi može kupiti
kuće,frižidere,klima uređaje, motore,ali potrošnja luksuznih dobara opada.

-I dok bogataši mogu uživati u raskošnim vilama i finoj odjeći,siromašni žive u malim kolibama,jedu
rižu i grah, a često si ne mogu priuštiti niti bicikle.

POZITIVNA EKONOMIJA

-Pozitivna ekonomija može ponuditi dobar pogled o tome kako različiti tipovi vladinih politika mogu
utjecati na distribuciju dohotka i potrošnju.

-Nadalje,analiza pozitivne ekonomije je ključna u mnogim normativnim političkim debatama.

 MONOPOL
MONOPOL

-Kada na tržištu postoji samo JEDAN PRODAVATELJ i on prodaje proizvod koji nema BLISKIH
SUPSTITUTA.

-Monopolist nije„price taker”kao što je to bilo poduzeće na tržištu savršene konkurencije.

-Naime, monopolist je price maker, što znači da prodavatelj ima mogućnost utjecaja,odnosno
nadzora nad cijenom svog proizvoda.

-Monopolist ima tu moć zato što on kontrolira i količinu proizvoda koju će nuditi na tržištu.

Obilježja monopola: • jedan prodavatelj • nema bliskih supstituta

• “price maker” • zapreke ulaska

-Monopol predstavlja tržišnu strukturu u kojoj samo jedno poduzeće pokriva cjelokupno tržište.

-Monopol postoji zbog postojanja zapreka ulaska na tržište koje sprečavaju razvijanje konkurencije.

Zapreke ulaska

-Zakonske zapreke ulaska,kao što su patenti, kvote koji sprečavaju ulazak drugih na tržište.

-Društvene zapreke ulaska–ulazak na tržište je onemogućen zbog običaja ili tradicije. One mogu biti i
političke.

-Prirodne zapreke–poduzeće ima jedinstvenu sposobnost da proizvodi što druga poduzeća ne mogu
(ima u vlasništvu određene izvore ili sl.)

-Ekonomske zapreke–visoki troškovi ulaska i nužnost ostvarivanja ekonomije opsega.

-Oglašavanje i diferencijacija proizvoda mogu biti izvor barijera ulaska što je zapravo ekonomska
zapreka.

Polazeći od pretpostavke da monopolist maksimizira svoj profit,na kojoj razini će on odrediti svoju
cijenu? Sjećate li se pravila maksimizacije profita?

-Monoplist će maksimizirati profit kada vrijedi: a)P =MC

b)P je što je moguće viši.

c)MR=MC

PONOVIMO, rekli smo da sva poduzeća, na svim tržištima imaju za cilj maksimizaciju profita što se
ostvaruje kada odrede cijenu gdje je granični prihod od dodatne prodane jedinice jednak njenom
graničnom trošku.
KRIVULJA POTRAŽNJE I MONOPOL

-Krivulja potražnje poduzeća na tržištu nesavršene konkurencije je opadajuća.

-Monopol:MR nije jednak cijeni
-Krivulja MR je dvostruko ispod krivulje potražnje

-Da bi povećao prodaju mora smanjiti cijenu: MR <P

ZAPAMTIMO!
-Ako je MR> MC, monopolist bi trebao povećati proizvodnju.
-Ako je MR< MC,monopolist bi trebao smanjivati proizvodnju.
-Ako je MC= MR, monopolist je u točki maksimizacije profita.

MONOPOL I TRŽIŠTE SAVRŠENE KONKURENCIJE

-Ravnotežna cijena i količina monopoliste je drugačija od ravnotežne cijene i količine poduzeća na
tržištu savršene konkurencije.
-Ravnotežna količina monopolista je manja,a njegova cijena je veća nego kod poduzeća na tržištu
savršene konkurencije.

MONOPOL I TRŽIŠTE SAVRŠENE KONKURENCIJE

-Monopol P>MC

-Savršena konkurencija P=MC

Dobra ideja?
-Razbijanje monopola u već broj manjih poduzeća može biti dobra ideja.
-Ali razbijanje prirodnog monopola u manja poduzeća može biti jako loša ideja.
-To je zbog činjenice da će svako manje poduzeće imati znatno više jedinične troškove proizvodnje.
MANJA PODUZEĆA
-Malo poduzeće neće biti u mogućnosti ostvariti minimalno efikasnu količinu proizvodnje kao što je
to monoplist.
-Nadalje, tako umjetno stvoreno tržište savršene konkurencije može uistinu postaviti cijenu na razini
P=MC, ali to može biti više od cijene koju ima prirodni monoplist.

REGULACIJA CIJENA
Ako je razbijanje prirodnog monopola loša ideja,što Vlade trebaju učiniti?
-Drugi pristup je regulacija cijena.
-Ali trebamo biti jako oprezni gdje postaviti cijenu (na kojoj razini je regulirati).

IDEALNO REGULIRANA CIJENA

-Država ne uspostavlja idealno reguliranu cijenu zato što bi tada morala subvencionirati monopolistu.
–Njegovi troškovi bili bi veći od cijene i on u takvim uvjetima posluje s gubitkom.
MONOPOLI DRUŠTVENI GUBITAK
-Neučinkovitost monopola možemo promatrati i kroz monopolsku cijenu.
-Kada monopolist zaračunava cijenu višu od MC,neki potencijalni potrošači vrednuju dobro više od
njegovog MC,ali manje od monopolske cijene pa ga u konačnici ne kupuju.
-Kako je vrijednost koju ti potrošači pridaju dobru veća od troška pružanja tog dobra,taj je rezultat
neučinkovit.
-Dakle, monopolsko određivanje cijene sprječava odvijanje dijela obostrano korisne trgovine pa
imamo (sljedeći grafikon).
-Zajedno, trokut C i E predstavljaju gubitak učinkovitosti raspodjele nastale zbog monopola.
-Ekonomisti to zovu mrtvi gubitak (engl. DWL)

Nema savršenog rješenja

-Zapamtimo-u ekonomiji nikada nema besplatnog ručka,uvijek samo težak izbor.
-Iako mislimo da je pravilo P=AC riješilo velik dio problema s monopolom, ono ipak kreira i druge
probleme.
 MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA I OLIGOPOL
Ponavljanje: Ograničavanjem proizvodnje monopolisti uzrokuju ekonomski gubitak

ULAZAK NOVIH PODUZEĆA

-Ulazak novog poduzeća na tržište monopola pomiče krivulju potražnje za proizvodima našeg
poduzeća(prijašnjeg monopoliste)ulijevo
-Što će se dogoditi s ravnotežnom cijenom i količinom?

-Ulaskom novog poduzeća naše promatrano poduzeće (prijašnji monopolist):

• smanjuje svoju cijenu

• smanjuje svoju kvotu proizvodnje
• smanjuje svoj ostvareni profit
MANJI PROFIT
Razlozi zašto prijašnji monopolist ostvaruje manji profit su:
1. postiže nižu cijenu 2. Prodaje manju količinu 3. Ima više troškove proizvodnje

ULAZAK NOVIH PODUZEĆA

-Kada na tržište monopola uđe još jedno poduzeće –nastaje duopol
-Ulazak nekolicine dovodi do oligopola
-Ulazak većeg broja poduzeća dovodi do monopolističke konkurencije
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
Karakteristike: 1. Relativno velik broj prodavatelja
2. Lagan ulazak i izlazak iz industrije
3. Razlučni proizvodi (diferencirani)
-Prva i druga karakteristika osiguravaju konkurentnost monopolističkoj konkurenciji.
-Treća se veže uz monopol.

Prevladavajuća tržišna struktura

-Od robnih kuća, do proizvodnje namještaja, benzinskih crpki, publicističke industrije, ali i brojne
druge proizvodnje razvrstavaju se kao monopolistička konkurencija .
-Najčešći oblik organizacije proizvodnje na tržištu .
-Nijedno poduzeće nema veliki udio na tržištu.

-Benzinske crpke kao i trgovine međusobno konkuriraju temeljem svojih lokacija.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA VS. OLIGOPOL

-Najbolji put za razumijevanje monopolističke konkurencije je fokusiranje na razliku između
monopolističke konkurencije i oligopola s jedne strane, te monopolističke konkurencije i savršene
konkurencije s druge strane.
-Navedimo razlike između oligopola i monopolističke konkurencije:
1. Mali tržišni udio
-Prvo, tržište monopolističke konkurencije nije koncentrirano.
-Svako poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ima relativno mali udio i zbog toga
ograničenu kontrolu nad cijenom.
2. Suprotno
-Tržišna koncentracija u oligopolu je relativno visoka, pa zato tržišna moć oligopoliste i postoji.
-To je zbog toga što je svega nekoliko poduzeća koncentrirano u oligopol pa svatko ima relativno velik
udio na tržištu.
3. Tržišna moć
-Podrazumijeva stupanj kontrole što ga na nekom tržištu ima jedno ili više poduzeća:
1. Omjer koncentracije ili koeficijent koncentracije: izračunava se kao udio prva četiri poduzeća u
ukupnoj djelatnosti(tržištu)
2. Herfindahl-Hirschmanovindeks(HHI)
STRATEŠKO MEĐUDJELOVANJE
-Objašnjava kako poslovna strategija svakog poduzeća ovisi o poslovnoj strategiji njegovog rivala.
-Ako se broj poduzeća u industriji (sektoru)smanji, i raste koncentracija,svako poduzeće će vjerojatno
bazirati svoju odluku o cijeni i količini proizvodnje na temelju toga kako će druga poduzeća u sektoru
odgovoriti na njegov poslovni potez.

MEĐUDJELOVANJE
-Velika je vjerojatnost da će se svako poduzeće željeti dogovoriti s drugim o cijeni i količini
proizvodnje, kada tajni dogovor može biti definiran kao zajednička akcija poduzeća za fiksiranjem
cijene i količine.
-Ova činjenica vodi do važne karakteristike razlikovanja između oligopola i monoplističke
konkurencije.

DOGOVOR ILI TAJNI SPORAZUM

- Zbog manjeg broja poduzeća,tajno dogovaranje je moguće u uvjetima oligopola.
Nadalje,relativno velik broj poduzeća u uvjetima monopolističke konkurencije čini takav dogovor
NEMOGUĆIM.

NEOVISNO DJELOVANJE
-U isto vrijeme, s velikim brojem poduzeća u sektoru, nema osjećaja međusobnog međudjelovanja
između njih.
-Svako poduzeće određuje svoju politiku bez razmatranja mogućih akcija njegova rivala.
To je vrlo razumljiv način djelovanja na tržištu gdje postoje brojni rivali.

Na primjer
-10-15%tno povećanje prodaje koje poduzeće može realizirati bit će oduzeto od njegovih 20, 40,ili 100
rivala što u praksi znači daće svatko od njih jedva osjetiti taj rast.
-Akcije konkurenata (rivala) mogu se ignorirati zato što su akcije svakog od pojedinačnih konkurenata
toliko male (imaju beznačajan utjecaj) da nema razloga za reakcijom drugog.
-To nije nikako slučaj s oligopolom.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA VS. SAVRŠENA KONKURENCIJA

Monopolistička konkurencija
-Sliči savršenoj konkurenciji u tri točke: • Velik broj kupaca i prodavatelja
• Lagan ulaz i izlaz iz sektora
• Poduzeća su prihvatitelji cijena (“price takeri”)
- Velika razlika je što u sektoru monopolističke konkurencije postoje diferencirani proizvodi (razlučni).
CJENOVNA KONKURENCIJA
-Savršeno konkurentno poduzeće proizvodi homogen ili standardiziran proizvod.
-To znači da potrošač nema razloga osim preferirati proizvod jednog poduzeća nad proizvodom
drugog poduzeća,što znači da oni konkuriraju cijenom.

NECJENOVNA KONKURENCIJA
-Monopolistički konkurentno poduzeće proizvodi proizvod koji se razlikuje od njegova konkurenta.
-I uslijed te razlike između proizvoda, potrošač ima razloga drugačijeg od cijene preferirati proizvod
jednog proizvođača nad proizvodom drugog proizvođača, što se naziva necjenovna konkurencija.

RAZLUČNI PROIZVODI
-Strategija diferencijacije proizvoda predstavlja način razlikovanja proizvoda jednog poduzeća od
proizvoda drugog poduzeća.
-Diferencijacija proizvoda može se ostvariti kroz:
• Različitu kvalitetu
• Razlike u fizičkim karakteristikama
• Uvjeti prodaje i dodatne usluge
• Različitost lokacije i dostupnost
• Oglašavanje i pakiranje

1. Razlika u kvaliteti
-Proizvod se od drugog može razlikovati po aktualnoj kvaliteti zbog tehničkih kvaliteta procesa ili
jednostavno dizajna.
-Npr. Osobna računala razlikuju se u kapacitetu hardware-a, software-u,grafičkim performansama,ali
i po tome koliko su“user friendly''
-Npr. Hamburgeri se razlikuju po količini masnoće u mesu,veličini peciva, načinu pečenja mesa i sl.

2.Razlike u fizičkim karakteristikama

-Razlučni proizvodi mogu se razlikovati u stotinama i više načina–od stila i snage do boje,broja zračnih
jastuka, potrošnje goriva, muzičke opreme i dr.

3.Uvjeti prodaje i dodatne usluge

-Nakon fizičkih karakteristika i kvalitete proizvoda,proizvodi se također mogu razlikovati i u uvjetima
prodaje, ali i dodatnim uslugama koje potrošač dobiva kupnjom tog proizvoda.
Npr. Jedna auto kuća može nuditi nižu kamatnu stopu i besplatni servis, druga višegodišnje jamstvo i
besplatno gorivo za prvih 1000 kilometara. Jedan restoran može privlačiti kupce besplatnim desertom
uz jelo,a drugi besplatnom bocom vina uz ručak.
4.Lokacija i dostupnost
-Mali dućani uspješno konkuriraju velikim supermarketima čak i kada imaju lošiji asortiman i više
cijene.
-Oni to mogu zato što su blizu potrošača (dućani iza ugla), a otvore nisu ponekad i duže od
supermarketa.
Npr. Benzinska crpka na prometnoj A6 dionici može si “priuštiti” više cijenu goriva i proizvoda u svom
dućanu nego benzinska crpka locirana na nekoj županijskoj ili lokalnoj cesti.

5.Oglašavanje i pakiranje
-Dok su kvaliteta proizvoda,uvjeti prodaje,i lokacija važni izvori razlikovanja proizvoda temeljeni na
realnim razlikama između proizvoda, to nije uvijek slučaj s izvorima razlikovanja proizvoda,a to su:
•OGLAŠAVANJE
•PAKIRANJE
•IMIDŽ
• TRADEMARK
STRATEŠKA MOGUĆNOST
-Povećanje neelastičnosti povećava stratešku mogućnost poduzeća.
-Prije nego li je prihvatitelj cijena, poduzeće monopolističke konkurencije je price maker,iako je
suočeno s manje fleksibilnosti nego li monopolist.
-Zato što poduzeće sada može reagirati promjenom tržišnih uvjeta kroz promjenu karakteristika
svojeg proizvoda, ono također sudjeluje u ne cjenovnoj konkurenciji.

MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
-Kako onda možemo očekivati da će se poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije ponašati?
-Krenimo od prvog pravila kojeg poduzeća primjenjuju u situaciji dogovaranja s ciljem određivanja
cijene.
-Zašto je dogovaranje vrlo teško?
-Prema definiciji, zato što ima velik broj sudionika na tržištu, bilo kakav dogovor je vrlo,vrlo težak.
-Čak i kada bi se tako velik broj poduzeća na tržištu uspio dogovoriti,oni ne bi bili u mogućnosti
zaustaviti ulaske drugih poduzeća u sektor, a kojima je motiv ulaska viša (monopolska) cijena i visok
profit.
-To je opet zato što je po definiciji ulazak i izlazak lagan na tržištu monopolističke konkurencije.
 Oligopol
- I zbog tog razloga monopolistička konkurencija se ponekad naziva oligopolu kojem nema dogovora.
-Tržišni uvjeti su veoma različiti u uvjetima kada postoji i kada nema dogovora.
Kratki nasuprot dugom roku
-Kratkoročno, monopolistički konkurentno poduzeće može zaraditi monopolistički profit pod tim
uvjetima.
-Dugoročno,ekonomski profit u sektoru kretat će se prema nuli kao i na tržištu savršene konkurencije

Važna razlika
-Važna razlika između tržišta savršene konkurencije i tržišta monopolističke konkurencije u dugom
roku je: U uvjetima monopolističke konkurencije,cijena će biti iznad graničnog troška(MC),
izazivajući mrtvi gubitak ili gubitak učinkovitosti.

-U dugom roku monopolističko poduzeće nije niti alokativno,niti proizvodno učinkovito.

-Resursi nisu svi alocirani zato što proizvodna cijena prelazi granični trošak.
-Proizvodna učinkovitost nije ostvarena zato što se proizvodnja ostvaruje u točki G' gdje AC prelazi
minimum AC u točki A.
 USPOREDBA SAVRŠENE I MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE

•Krivulja potražnje poduzeća na tržištu savršene konkurencije je savršeno elastična.

•Ekonomski profit jednak nuli.
•Poduzeće posluje u minimumu ATC.
•Poduzeće na tržištu monopolističke konkurencije proizvodi u točki gdje je MC =MR.
•Krivulja potražnje je opadajuća.
•Krivulja potražnje je tangenta na krivulju ATC.
•ATC nisu u točki minimuma ATC.

Ne cjenovna konkurentnost i oglašavanje

-Činjenicom da monopolistički konkurentno poduzeće ne ostvaruje niti alokativnu niti proizvodnu
učinkovitost nije problem jedino u tržišnim performansama.
-Ekonomisti se slažu da monopolistička konkurencija vodi do previše oglašavanja i nepotrebnog
razvijanja brandova.
PORAST PROFITA
-Ova mogućnost slijedi direktno iz činjenice da su dugoročno ekonomski profiti jednaki nuli.
-Poduzeće će se uključiti u dodatnu diferencijaciju proizvoda i razviti sustav oglašavanja kako b i
stvorilo stvarnu ili prividnu razliku svog proizvoda u odnosu na konkurente.
-Svi ovi napori poduzeća moraju platiti,oni istodobno povećavaju potražnju za proizvodima toga
poduzeća, kao i neelastičnost potražnje, pa u nekim uvjetima, poduzeće može poboljšati svoju
poziciju.

RAZLUČNI PROIZVODI
-Smanjivanjem poduzeća monopolističke konkurencije,dok se smanjuju troškovi,može se smanjiti
potrošačevo blagostanje zato što se smanjuje broj razlučnih proizvoda.
-U cilju argumentiranja prethodno iznesene teze najbolje se osvrnuti na bivše centralno planske
ekonomije koje su imale za cilj standardizirati nacionalnu proizvodnju na manji broj varijacija i u tom
procesu ostavile su potrošača nezadovoljnog.

OLIGOPOL
-Oligopol postoji kada manji broj obično većih poduzeća dominira sektorom, i centralna karakteristika
oligopola je strateška interakcija.
-Naime, s obzirom da ih je malo, svako poduzeće mora uzeti u obzir moguću očekivanu reakciju
drugih poduzeća iz sektora.
-Zbog te prepoznatljive strateške međuovisnosti, oligopolistička poduzeća ulaze u strateško
odlučivanje kada određuju cijenu, količinu ili kvalitetu proizvoda.
-Oligopol predstavlja tržišnu strukturu gdje tržište opslužuje nekoliko poduzeća.
-Glavno obilježje oligopola je da poduzeća djeluju strateški, odnosno postoji međuovisnost između
poduzeća jer na profit jednoga utječe aktivnost drugog poduzeća.
-Predstavlja tržišnu strukturu nekolicine međusobno povezanih poduzeća.
-Svako poduzeće u poslovanju uzima u razmatranje očekivanu reakciju ostalih na tržištu.
-Uslijed manjeg broja poduzeća unutar sektora, oligopolisti imaju daleko bolje šanse za
dogovaranjem nego poduzeća monopolističke konkurencije.
-I upravo zbog tog strateškog odlučivanja,ali i mogućnosti dogovaranja oligopol predstavlja
interesantnu tržišnu strukturu.

IZVORI OLIGOPOLA

-To su zapreke ulaska koje daju mogućnost opstanku i čistog monopola.

1. EKONOMIJA OBUJMA
2. POTREBAN KAPITAL
-Potreba za velikim kapitalnim investicijama za pokretanje proizvodnje,razlog su postojanja oligopola.
-Šire prisutan problem je i u činjenici da etablirana poduzeća imaju lakši pristup tržištu kapitala i pod
povoljnijim uvjetima, nego li su to uvjeti za nova poduzeća.

3. APSOLUTNA TROŠKOVNA PREDNOST

Tajna trgovanja
-Jedan od izvora zapreka ulaska je i činjenica što etablirano poduzeće može posegnuti za know-how
ili kako se naziva tajnom trgovanja.
-Jedna od najbolje čuvanih tajni u industrijskom svijetu je tajna o sastavnicama CocaCole.
Patenti
-Poduzeće može imati patent koji mu omogućava ekskluzivnu proizvodnju nekog proizvoda.
-Primjer kako je Pliva godinama proizvodila Sumamed.

4. Razlučni proizvodi kao zapreka ulaska

-Svako novo poduzeće koje uđe na tržište mora se suočiti s troškovima oglašavanja samo da osjeti
jednaku veličinu i neelastičnost potražnje.

Donja granica
-Zapreke ulaska imaju važnu ulogu u stvaranju i održavanju oligopola.
-Zašto smo toliko zabrinuti za ovu tržišnu strukturu?
-Odgovor je u boljem razumijevanju koncepta tržišne moći i tržišne koncentracije.

Tržišna moć
-Tržišna moć označava stupanj kontrole koji ima jedno poduzeće ili manji broj poduzeća nad cijenom i
proizvodnim odlukama u nekom sektoru.
-Najrasprostranjeniji pokazatelj tržišne moći je omjer koncentracije.

Omjer koncentracije ili koeficijent koncentracije

-Pokazuje koliki je udio pojedinog broja poduzeća (npr.: 4, 5, 8) u ukupnoj ponudi neke grane
mjereno izabranim pokazateljem poslovanja.
-Kod prirodnog monopola koeficijent koncentracije je 100.
-Kod savršene konkurencije koeficijent koncentracije je sve manji što je broj poduzeća veći.

HERFINDAHL-HIRSCHMANOV INDEKS
-Vrlo je sličan omjeru koncentracije jedino što se on izračunava kao kvadrat udjela prvih nekoliko
najvećih poduzeća.
-Herfindahl-Hirschmanov indeks koncentracije prikazuje monopol kada iznosi 10.000, odnosno
savršenu konkurenciju kada iznosi 0.
Strateško djelovanje
-Omjer koncentracije je važan pokazatelj mogućeg stupnja prisutnosti strateškog odlučivanja u
jednom sektoru.
-Strateško djelovanje je pojam koji objašnjava kako poslovna strategija jednog poduzeća ovisi o
poslovnoj strategiji drugog.

Strateško odlučivanje
-Uoligopolu,s nekoliko poduzeća na tržištu,svako poduzeće vodi računa o djelovanju onog drugog.
-Strateško odlučivanje–poduzeće postavlja cijenu koja se temelji na očekivanim reakcijama ostalih
poduzeća.
-Strateško odlučivanje–uzimanje u obzir očekivano djelovanje konkurenta kao odgovorna aktivnosti
poduzeća
-Zajedničko međudjelovanje podrazumijeva da strategija poslovanja poduzeća A ovisi o strategiji
poslovanja poduzeća B i ono može biti:
I. KOOPERATIVNO:
• eksplicitnisporazumii
• taktički sporazumi
•tajni oligopol-omogućuje postizanje monopolske cijene i količine i ostvarivanje monopolskih profita
II. Nekooperativno
II. NEKOOPERATIVNO PONAŠANJE
-Kaže se da poduzeće djeluje nekooperativno kada posluje“na vlastituruku”,bez eksplicitnih ili
implicitnih dogovaranja s drugim poduzećima
-To je zapravo karakteristika monopolističke konkurencije.

Kooperativno ponašanje
-Poduzeća djeluju kooperativno kada pokušavaju minimizirati konkurenciju s eksplicitnim ili taktičkim
određivanjem cijene i količine proizvodnje,kao i razmatranje drugih relevantnih tržišnih momenata.
-Oligopol je upravo plodno tlo za razvijanje kooperativnog ponašanja.

Dogovaranje
-Kada poduzeća unutar oligopola djeluju kooperativno, oni mogu postići neku formu dogovora.
-Dogovor postoji kada jedno ili više poduzeća zajednički odrede cijenu ili količinu proizvodnje,
podijele tržište između sebe ili donesu druge zajedničke poslovne odluke.
-Ovo dogovaranje može biti eksplicitno ili taktičko.
Antitrustovski zakon
-Karteli i eksplicitno dogovaranje postali su ilegalni u SAD-u a isto vrijedi i za EU.
-Primjer Kartelaparafinskog ulja • Kazne Europske komisije

Kartel
-Kartel predstavlja poduzeća koja djeluju kao jedno.
-Predstavlja organizaciju neovisnih subjekata (poduzeća) koja proizvode slične proizvode (blago
diferencirane) i djeluju u pravcu povećanja cijene i smanjenja količine proizvodnje.
-Kartel je podijeljeni monopol.

Ravnoteža oligopola
-Cjelokupna proizvodnja Qo bit će podijeljena između članova kartela
Cjelokupni osjenčani profit bit će podijeljen između članova kartela

Taktičko dogovaranje
-Veći problem predstavlja implicitno ili taktičko dogovaranje koje nastaje zato što je eksplicitno
dogovaranje zabranjeno.
-Riječ taktički znači“iznesen ili iskazan bez riječi ili govora.”
-Taktičko dogovaranje je prešutno i nastaje kada se poduzeće u jednoj industriji suzdržava od
konkuriranja bez eksplicitnog dogovora.
-Kako se to čini? Najbolji način je preko medija i javnih istupa.
-U nekom govoru, izvršni direktor poduzeća iz sektora kaže kako su troškovi proizvodnje značajno
porasli i da je vrijeme za podizanje cijena. On ne kaže tko će ih podignuti ikada.
- Jedan izvršni direktor putem medija komunicira s drugim izvršnim direktorima u sektoru i to je sve
legalno.
Uloga gospodarskih komora
-Gospodarske komore i udruženja pri njima mogu predstavljati značajnu ulogu u taktičkom
dogovaranju.
-Gospodarske komore mogu pružati svojim članovima informacije o cijenama i količinama ostalih u
sektoru.
-Putem tih informacija izvršni direktori mogu lakše shvatiti što radi konkurencija. Ponekad Komore
sudjeluju u koordiniranju tih aktivnosti.

Rezultat taktičkog dogovora

-Nakon tajnog dogovora, poduzeća postave jednaku visoku cijenu, koja povećava profite i smanjuje
rizik od poslovanja.
 TRŽIŠTE FAKTORA PROIZVODNJE: ZEMLJA, RAD I KAPITAL
DISTRIBUCIJA DOHOTKA I BOGATSTVA
UVODNA RAZMIŠLJANJA

-Nacionalni bruto domaći proizvod “GDP”je zajednička mjera proizvodnje jedne nacionalne
ekonomije.
-Jedan način mjerenja GDP je dodavanjem svih dohodaka koje ostvare ljudi kroz proces proizvodnje
proizvoda i usluga koristeći svoje faktore proizvodnje zemlju,rad i kapital.
ZEMLJA, RAD I KAPITAL

-Svaki od ovih faktora proizvodnje ima svoju cijenu.

•Cijena rada u najširem smislu je NADNICA.
•Cijena kapitala je vezana uz KAMATNU STOPU,ali i PROFIT koji zarađuje kapital.
•Cijena zemlje je RENTA,koju poduzeće plaća za korištenje i ako ekonomisti imaju mnogo širu
definiciju rente u upotrebi.
Zašto je to važno?

-Raspodjela (distribucija) dohotka je u našoj zemlji u velikoj mjeri određena cijenom po kojoj svaki od
glavnih faktora proizvodnje može biti prodan ili iznajmljen.

-U osobnom smislu,to znači da će cijene faktora proizvodnje biti temeljne odrednice dohotka.

BUDUĆI DOHODAK

-Naime, budući dohodak neće ovisiti jedino o nadnicama koje zarađujemo na poslu,nego i o kamati i
profitima izvedenim iz vrijednosnica ili drugog kapitala,ali i renti koju naplaćujemo od zemlje koju
posjedujemo.
-Dohodak je ukupan primitak ili gotovina koju subjektu društvu realizira u određenom vremenskom
razdoblju najčešće od godine dana.
-Dohotke u tržišnoj ekonomiji ostvaruju vlasnici faktora proizvodnje u obliku nadnica, rente, kamata i
profita.
RAZDIOBA DOHOTKA IZMEĐU FAKTORA PROIZVODNJE

-Oko ¾ otpada na dohodak po osnovi rada, a oko ¼ na osnovi dohotka po osnovi imovine (kamate,
rente, profiti)

•Osobni dohodak predstavlja sumu dohodaka koje ostvaruje pojedinac temeljem faktora proizvodnje
koje posjeduje,i njihovih cijena.

•Dohodak pojedinca čini količina proizvodnih faktora koju isti posjeduje pomnožena s cijenom po
kojoj su oni prodani na tržištu.

ALOKACIJA RESURSA

-Činjenica da dohodak ovisi o cijenama faktora proizvodnje predstavlja dovoljan razlog za

proučavanje ove teme,međutim izučava se i zbog šireg ekonomskog stajališta-cijene faktora
proizvodnje također određuju alokaciju resursa.
CIJENE RESURSA

-Baš kao što cijene finalnih proizvoda i usluga usmjeravaju iste prema potrošačima, cijene resursa
alociraju oskudne resurse između poduzeća i industrija.

CIJENE RESURSA I MINIMIZACIJA TROŠKOVA

-Da bi maksimiziralo profit, poduzeće mora proizvoditi output kojim će maksimizirati profit s
kombinacijom inputa koja najmanje košta.

-Dana tehnologija uz cijene resursa će predstavljati glavnu ulogu u određivanju količine rada,zemlje i
kapitala,te razine poduzetničke aktivnosti koju će poduzeće koristiti u svom proizvodnom procesu.

ZEMLJA I RENTA

-Pretpostavimo da želite izgraditi vlastitu kuću.

To je vjerojatno velika kuća sa svim mogućim popratnim sadržajima.
-Jedan od problema je što vam zato treba velika parcela građevinskog zemljišta.

RAZLIČITE ZEMLJIŠNE RENTE

-Ako tu kuću želite izgraditi u Dubrovniku, zemlja Vas može koštati izuzetno puno,ili na atraktivnim
lokacijama u Zagrebu,dok ista kvadratura zemlje u Lici može biti do 50 puta manja

KOLIČINA JE FIKSNA

-Temeljna karakteristika zemlje je u činjenici da je njena KOLIČINA FIKSNA i kao takva ne odgovara na
promjenu cijene.
-Čista ekonomska renta je cijena plaćena za upotrebu zemlje i drugih prirodnih resursa čija je ponuda
potpuno FIKSNA.
-Činjenica fiksne ponude zemlje čini rentu sa svim drugačijim načinom određivanja cijene od ostalih
faktora proizvodnje.
NAJAMNINA VS. RENTA

-Najamnina koju plaćate vlasniku stana prilikom najma uključuje kompenzaciju za upotrebu kapitala u
obliku zgrade; kompenzaciju zaradu pogled u održavanja zgrade;naknadu za korištenje komunalnih
usluga kao štosu voda, plin i električna energija.

-U većini slučajeva,veoma mali dio najamnine predstavlja čistu ekonomsku rentu kako smo je
prethodno definirali.

VAŽNA TOČKA-Čista ekonomska renta,kako je ekonomisti definiraju, nije isto što i najamnina koju
ljudi plaćaju za svoje domove ili apartmane.

ELASTIČNOST ZEMLJE

-Polazeći od definicije čiste ekonomske rente, istražimo kako je renta određena na tržištu.
-Znamo da je ponuda zemlje fiksna,kako ćete nacrtati krivulju ponude zemlje i kolika će biti njena
elastičnost?
PRIMJENA POREZNE POLITIKE NA RENTU

-U djelu Siromaštvo i napredak, publiciranom 1879., Henry George se zalagao za financiranje vlade
kroz oporezivanje vlasnika zemlje.

-Georgeova ideja je bila da upotrebom jedinstvenog poreza na zemlju smanji ili ukine poreze na
kapital i radi poboljšanje zemlje.

-George se složio da takav porezne bi bio previše pošten, ali bi svakako bio dovoljno efikasan.

SOCIJALISTIČKI POGLED

-Socijalisti kao Henry George su se dugo iza toga slagali da je renta ne zarađeni dohodak od zemlje i
da zemlja treba biti nacionalizirana.

-Zemlja treba biti vlasništvo države: svako plaćanje za njenu upotrebu treba kasnije biti korišteno za
porast blagostanja stanovništva jedne zemlje prije nego za bogaćenje jednog malog dijela
stanovništva.

FEUDALIZAM

-Zemlja je pripadala svakome,ili u najmanju ruku svakom seljaku(kmetu) koji ju je koristio.

-To je bila zajednička zemlja-resurs koji su zajednički držali.
INDUSTRIJALIZACIJA
-Kada se zemlja uključila u tržišnu ekonomiju,vlasnik zemlje postao je pojedinac.
-Ti pojedinci su postali zemljoposjednici koji su određivali namjenu zemlje i tko će platiti rentu kako
bi drugim pojedincima zabranili korištenje.
PRAVO VLASNIŠTVA

-I upravo je pravo dano ljudima da koriste svoja pojedinačna vlasništva ono što karakterizira moderno
društvo i to je pravo vlasništva zaštićeno brojnim zakonima u svakoj zemlji.
-To je zakon koji pojedincima omogućava vlasništvo nad kućom u kojoj žive i parcelom nad kojom je
ta kuća izgrađena.
-Iz toga proizlazi da je privatna odluka svakog pojedinca hoće li dijeliti svoj dom,auto,odjeću ili nešto
drugo. To je privatna odluka.
DANAS

-U današnjem društvu,nije samo dobro definiran sustav prava vlasništva, nego ugovorni pravni sustav
koji podupire ta prava.
-Postoji i veoma kompleksni mehanizam kao što je određivanje zona koji zabranjuje pravo vlasništva
u nekim zonama (pomorsko dobro).
-Ta podjela zemljišta na zone onemogućava vlasniku da na nekim područjima izgradi bilo što
(poljoprivredno zemljište) ili da izgradi željeni objekt (dozvoljena jednokatnica,a ne hotel).

MODERNA EKONOMIJA

-George je bio apsolutno u pravu da takva porezna politika može poboljšati distribuciju dohotka bez
narušavanja produktivnosti u nacionalnoj ekonomiji.

-Prikažimo argumente Georgea i u dokazivanju krenimo od slijedećeg:Porez na čistu ekonomsku

rentu neće izazvati distorzije ili alokativnu neučinkovitost.

UČINKOVITOST POREZA NA RENTU

-Pretpostavimo da vlada uvede jedinstven porez od 50% na rentu od zemlje koju farmeri plaćaju
zemljovlasnicima.

-Govorimo isključivo o čistom porezu na zemlju;dakle to nije porez na zgrade koje se nalaze na zemlji.
-Niti je to porez nar enoviranje zgrada.

POJAŠNJENJE

-Dok je krivulja ponude zemlje vertikalna, krivulja ponude zgrada i krivulja ponude za renoviranim
zgradama je rastuća. • To je zato što cijena takvog renoviranja utječe na tu ponudu.

-Nacrtajte sada tržište zemlje i simulirajte kako bi uvođenje 50% poreza utjecalo na cijenu i količinu
ponude i potražnje na tom tržištu

Tko na kraju zadnji snosi porezni

teret,farmer ili
zemljovlasnik?
Iznenađujući odgovor

-Porez na čistu ekonomsku rentu ne vodi do alokativne neučinkovitosti ili mrtvog gubitka.
-Razlog je u tome što porez načistu ekonomsku rentu ne mijenja ničije ponašanje.

NEMA PROMJENE PONAŠANJA

-Potrošači ne osjećaju nikakvu promjenu cijene.

-Ponašanje zemljovlasnika je također bez promjene jer je ponuda zemlje fiksna i oni nemaju kako
reagirati.
-Nadalje, ekonomija se ponaša jednako nakon kao i prije uvođenja poreza–bez distorzija i
neefikasnosti koje bi proizlazile iz uvođenja poreza.

KRITIKE GEORGEOVE TEORIJE

-Argumenti koje je iznio Henry George u obranu uvođenja poreza na zemlju su toliko jaki u
ekonomskom smislu,kao i u pravcu jednakosti, ali takav porezi pak nije uveden.

-Jedan zaista očit razlog je u činjenici da je sadašnja razina državne potrošnje toliko visoka da
uvođenje isključivo poreza na zemlju ne bi bilo dovoljno za pribavljanje svih potrebnih prihoda.

DRUGI PROBLEM -Ipak se zemlja unapređuje na određeni način uz razne proizvodne napore,i
ekonomska renta se onda teško može razgraničiti od unapređenja kapitala.

TREĆI PROBLEM -Povijesno promatrano, komad zemlje vrlo često mijenja vlasnika.

-Dok ima logike za oporezivanjem vlasnika zemlje koju je stekao kroz povijest ili u nasljedstvu, nema
ekonomskog opravdanja za porezno opterećenje vlasnika koji je zemlju platio po komercijalnoj cijeni.

1. RENTA ALOCIRA ZEMLJU

-Premda rastuća renta ne povećava količinu zemlje,renta ima određenu ekonomsku funkciju.
-Renta služi za alociranje oskudnog faktora zemlje između konkurentnih (alternativnih)upotreba.
-Mnogo važnije,najvrednija upotreba zemlje odredit će tržišnu rentu.
Na primjer
Mnoga zemlja se u Zagrebu prije koristila kao poljoprivredno zemljište, isto i zemlja uz jadransku obalu,a danas
su tu poslovni prostori i turistički objekti.
Nadalje, rastuća cijena zemlje povlači za sobom rast fiksnih troškova poljoprivrednika,tako da njima nije više
isplativo istu koristiti u te svrhe. Poljoprivrednici se zamjenjuju halama,trgovačkim centrima,apartmanima,...
TRŽIŠTE ODREĐUJE UPOTREBU ZEMLJE
-Svaki korak u ovom procesu određen je povećanjem rente.
-Poduzeća i pojedinci s vrednijim upotrebama (profitabilnijim projektima) spremni su ponuditi više za
jedinicu zemlje.
-Više rente suočavaju druge da svoja poduzeća ili kuće usmjeravaju prema drugim lokacijama.
2. KVAZI-RENTA

-Koncept rente uključuje plaćanje za faktor proizvodnje iznad njegova oportunitetnog troška-to znači
plaćanje iznad iznosa kojeg bi vlasnik dobio u sljedećoj alternativi.
-Ljudski kapital posebne namjene,po definiciji,ima veću vrijednost za jednoga nego za bilo kojeg
drugog poslodavca i zato je izvor kvazi-rente.
3. RENT-SEEKING

-Šira definicija rente vodi do shvaćanja da ukoliko vlasnik nekog faktora proizvodnje može ograničiti
njegovu ponudu, plaćanje koje može dobiti za korištenje tog resursa može biti više.

-Naziv je dan za ograničavanje ponude s ciljem povećanja cijene koju ponuđači dobivaju tj. rent -
seeking je nastojanje da se stvori pravo vlasništva ili institucionalne strukture koje vam idu u prilog.

-Rent-seeking je pojam koji je unutar suvremene političke ekonomije popularizirao Gordon Tullock, a
označava ponašanje kojim se pojedinci ili određene organizirane skupine, uglavnom lobiranjem,
nastoje domoći financijskih koristi ili nekih drugih povlastica, najčešće u obliku povlaštenog položaja
u pogledu oporezivanja,dodjele transfera ili regulativnih mjera koje im pogoduju.

-Time se takvim skupinama,donošenjem za njih povoljnih političkih odluka,transferiraju dobra i

usluge bez ikakve naknade.

TRŽIŠTE RADA-UVODNA RAZMIŠLJANJA

-Zašto neki pojedinci zarađuju više?Zašto liječnici zarađuju 10 puta više od tjelohranitelja iako obje
profesije spašavaju život?Zašto sveučilišni profesori zarađuju više od nastavnika u osnovno-školskom
obrazovanju?Što određuje nadnicu?Zašto nadnica može pasti ili rasti?Pokušajmo odgovoriti na ovo
pitanje uz pomoć nama već znanog instrumentarija krivulje ponude, potražnje i ravnoteže.

IZVEDENA POTRAŽNJA

-Potražnja za faktorima proizvodnje OPĆENITO,pa onda i zaradom,je IZVEDENA POTRAŽNJA

(engl.derived demand). Potražnja za faktorima proizvodnje nije direktno određena potrošačevim
potrebama i željama, već indirektno kroz proizvodnju proizvoda i usluga koje potrošači žele.
MEĐUOVISNA POTRAŽNJA
-Potražnja za radom je međuovisna s ostalim potražnjama za faktorima proizvodnje.
-U proizvodnom procesu sudjeluje više faktora proizvodnje.
-Primjer: Kućanstva žele hranu i raste potražnja za hranom, ali posljedično i za resursima koji su
neophodni u proizvodnji hrane.

Važan pogled
-Izvedena priroda potražnje za faktorima implicira da potražnja za faktorima proizvodnje, a onda i za
radom ovisi o slijedećem: 1. proizvodnosti faktora proizvodnje
2. cijeni proizvoda u čijoj proizvodnji sudjeluje faktor proizvodnje

TEORIJA GRANIČNE PRODUKTIVNOSTI POTRAŽNJE ZA RESURSIMA

-Kako bi maksimizirali profit,poduzeće treba dodatne jedinice resursa–rad, zemlja i kapital,sve dok
svaka dodatna jedinica dodaje više ukupnom prihodu poduzeća, nego što ga ona košta.

Zapošljavanje dodatnog radnika

-Kada poduzeće odluči zaposliti dodatnog radnika,ono mora vidjeti koliko će mu taj radnik doprinijeti.
-To je moguće kroz kompariranje dodatnog prihoda koji stvara taj radnik (dodatni proizvod koji on
proizvede) i dodatnih troškova koje poduzeće ima zapošljavanjem tog radnika.
-Sada već znamo što je dodatni prihod poduzeća.

GRANIČNI TROŠAK RESURSA

Što je s dodatnim troškom?
-Sada, možemo definirati granični trošak resursa kao količinu troška koju svaka dodatna jedinica
faktora proizvodnje dodaje ukupnim troškovima poduzeća.

PRAVILO MAKSIMIZACIJE PROFITA

-Za poduzeće će biti profitabilno da zaposli dodatnu jedinicu faktora proizvodnje kao na primjer rada
do razine gdje je(prihod graničnog proizvoda)MRP jednak njegovom(trošku graničnog proizvoda)MRC

AKO MRP MRC

-Ako je trenutno zaposlen broj radnika gdje je MRC posljednje zaposlenog radnika manji od MRP,
poduzeće može povećati svoj profit zapošljavanjem još radnika.
MRC= RAZINI NADNICE
-Nadalje, kompletno pravilo za maksimizaciju profita u uvjetima savršeno konkurentnog tržišta glasi:
MRP će biti jednak MRCi bit će jednak razini nadnice.

PRODUKTIVNOST I CIJENA PROIZVODA

-Treba biti jasno iz ove diskusije da ako raste produktivnost treba rasti i nadnica.
-Ako cijena proizvoda u čijoj proizvodnji sudjeluje radnik pada,vrlo vjerojatno će i nadnica opadati.

CIJENA PROIZVODA I NADNICA

-Od naših prethodnih lekcija o ponudi i potražnji,mi znamo kako se mijenja tržište proizvoda.
-Potražnja za jajima i slaninom može se pomaknuti u lijevo nakon rezultata medicinskog istraživanja
objavljenog u novinama kako ovi proizvodi uzrokuju povećanje kolesterola i time povećavaju rizik od
infarkta. To će utjecati na pad cijena i nadnica u industriji jaja i slanine.

PRODUKTIVNOST I NADNICE
-Najveći utjecaj na produktivnostima: • Količina kapitala i prirodnih resursa s kojom pojedinac radi
• Stupanj tehnologije
• Kvaliteta rada
PONUDA RADA
-Kao što smo prikazali ranije, kada se krivulja ponude rada pomakne,razina nadnica može pasti ili se
povećati.
-Postoje 3 DETERMINANTE krivulje ponude rada: 1. Participacija radne snage
2. Broj radnih sati
3. Stopa imigracije
1. PARTICIPACIJA RADNE SNAGE
-Jedan vrlo dramatičan razvojni moment u participaciji radne snage koji se dogodio u prošlom
stoljeću je izraziti porast žena u participaciji radne snage.
-U stvarnosti je participacija žena udvostručena od 1950. Nadalje i to od približno 34% na današnjih
60%
U isto vrijeme
-Participacija starije populacije u radnoj snazije drastično smanjena,posebno iznad 65 godina–što
može biti posljedica promjena u programima zdravstvene i socijalne sigurnosti koji nude veće
beneficije negoli je to bilo ranije.

2. SATI RADA
-Prosječni Amerikanac radi između 35 i 40 sati tjedno. No, Amerikanac radi i drugi posao kako bi se
prehranio i to je onda i do 50-60 sati tjedno. Kakvo je stanje u Hrvatskoj?
Razlog
-Više nadnice ohrabruju radnike da više rade i supstituiraju odmor radom(efekt supstitucije)
-Više nadnice omogućuju radnicima da kupuju više proizvoda, uključujući i odmor i zabavu i smanjuju
sate rada(efekt dohotka)
Koji efekt djeluje snažnije?
Individualna krivulja ponude rada

•Efekt supsitucije
-Više radite, više ćete zaraditi pa će jedinica vašeg odmora postati sve skuplja i skuplja.
-Nastojat ćete sve manje i manje odmora supstituirati radom kako postajete bogatiji.
•Efekt dohotka
-Viša nadnica, znači i veći dohodak u vašim rukama kojeg možete potrošiti na luksuz.

IMIGRACIJA
-Posljednja značajna determinanta radne snage je imigracija.
-Ova determinanta je značajna u SAD-u i nekim razvijenim zemljama EU.
Što možete reći za Hrvatsku?
NADNICE NA RAZLIČITIM TRŽIŠTIMA
NESAVRŠENA KONKURENCIJA
-Monopolist, oligopolist ili poduzeće monopolističke konkurencije susreću se s opadajućom krivuljom
potražnje.
-To znači da poduzeće treba prihvatiti manju cijenu ako želi povećati svoju prodaju.
NAGLASIMO
-Uz druge stvari jednake,nesavršeno konkurentan proizvođač će proizvoditi manje nego savršeno
konkurentan proizvođač.
-Postupajući tako,nesavršeno konkurentan proizvođač će također zaposliti manje radnika i,u širem
smislu, manje faktora proizvodnje.

MONOPOL I SINDIKATI
-Monopol postoji na tržištu rada kada su radnici ujedinjeni u sindikate imaju snagu u kolektivnom
pregovaranju.
-Koristeći svoju monopolsku moć,sindikati utječu na poduzeća glede visina nadnica, beneficija i
radnih uvjeta koji su iznad i daleko bolji nego na savršeno konkurentnom tržištu rada.

SINDIKATI NA DJELU
-Da li sindikati zaista povećavaju nadnice u realnom životu? Brojne studije pokazuju odgovor DA!
-Na temelju tih analiza,ekonomisti su zaključili da radnici udruženi u sindikate, prosječno,imaju 10-
15% višu nadnicu nego radnici izvan sindikata.

KOMPENZIRAJUĆE RAZLIKE U NADNICAMA

-Jedan razlog krijese u takozvanim kompenzirajućim razlikama u nadnicama koje uključuju nagradu za
atraktivnost posla ali i stupanj rizika.

STUPANJ OBRAZOVANJA I KOMPENZIRAJUĆE RAZLIKE

-Visoko obrazovani radnik zaposlen u državnoj službi vrlo često ima manju plaću od građevinskog
radnika na gradilištu iako je stupanj obrazovanja prvoga viši.
-To je zbog privlačnosti posla i težine radnih uvjeta ovog drugog.

DRUGE STVARI JEDNAKE

-Sada je posve jasno zašto poslodavac mora platiti daleko više građevinskog radnika nego
obrazovanog službenika u državnoj upravi. Riječ je o privlačnosti posla.
SPOSOBNOST I EKONOMSKA RENTA
Ovaj primjer vas može navesti na razmišljanje da kuhar ima višu nadnicu od sveučilišnog profesora.
-Ipak, znamo da to nije tako. Zašto? Razlike u mentalnim i fizičkim sposobnostima.
-Izvan svojih specifičnih polja oni mogu zaraditi svega mali dio svog visokog dohotka.

KVAZI RENTA SPECIFIČNA ZA NEKE POJEDINCE

-Ekonomisti koji mogu zaraditi daleko više nego bi bili u mogućnosti s nekim alternativnim poslom
ostvaruju čistu ekonomsku rentu ili kako smo je nazvali kvazi-rentu.
-Ova kvazi renta je po svojoj logici ekvivalent renti koja se dobivana fiksnu ponudu zemlje.
Nemaju svi ljudi taj talent i dr.

LJUDSKI KAPITAL
-Treća razlog kojim objašnjavamo razlike u nadnicama leži u ljudskom kapitalu, što označava količinu
korisnih znanja i vještina koju je pojedinac prikupio tijekom svog životnog vijeka, odnosno sve ono što
je stekao u procesu odgoja i obrazovanja.
Primjer
-Za razliku od tjelesnog čuvara, doktori, ali i odvjetnici, profesori i inženjeri investiraju mnogo godina
svoga života u formalno obrazovanje. Oni troše velike iznose sredstava na plaćanje fakulteta, ali i
gube zaradu zato što ne rade. Pa više nadnice ove skupine ljudi se mogu objasniti kao kompenzacija,
odnosno kao povratna ulaganje u sebe (ulaganje u ljudski kapital).

GEOGRAFSKA IMOBILNOST
-Posljednji izvor razlike u nadnicama leži u imobilnosti, kao što je to na primjer geografska imobilnost.
-Radnici se jednostavno"ukorijene"u nekoj regiji,gradu i vrlo teško se sele u drugi grad, mijenjaju
prijatelje i napuštaju rodbinu.

TROŠKOVI I NEUDOBNOST
-Ljudi su suočeni s potrebom da prodaju svoj dom, da djeca napuste školu, neugodnosti selidbe,
traženja novog okruženja, škole i sve druge činjenice vezane uz selidbu.
-Zato mobilniji radnici imaju veće nadnice kao kompenzaciju za neugodnosti koju su vezane sa
selidbom.

NEKONKURENTNE SKUPINE -Čak i kada uzmemo u obzir sve prethodno navedene razlike i faktore
koji ih objašnjavaju još uvijek postoji diskrepancija u nadnicama. To je zato što je tržište rada
segmentirano u ne konkurentske skupine.
SEGMENTACIJA TRŽIŠTA RADA
-Znamo da nadnice mogu biti različite zbog privlačnosti posla, količine uloženog truda u obrazovanje,i
mobilnosti ili postojanja jedinstvenog talenta.
Ali čak i kada sve to uzmemo u obzir kako objasniti da liječnici imaju manja primanja od ekonomista?
-Liječnici i ekonomisti su pripadnici različitih nekonkurentnih skupina.
PODTRŽIŠTE RADA
- Jednom kada ste se obrazovali za neko zanimanje postajete dio tog podtržišta rada. Vaše buduće
nadnice zavisiti će o ponudi i potražnji za ekonomistima i o situaciji u industriji, a neće imati nikakav
utjecaj stanje na tržištu rada doktora.
TRŽIŠTE KAPITALA
TRŽIŠTE KAPITALNIH DOBARA
-Alociranje kapitala

ULAGANJE KAPITALA
-Kada ulažemo kapital, mi izvlačimo novac da nas kako bismo ostvarili prinos sutra.
-U cilju donošenja najbolje odluke o ulaganju, moramo znati koliko će nas to ulaganje koštati:to je
kamatna stopa.
-Istodobno moramo znati i koliko ćemo zaraditi–to je stopa povrata.

KAMATNA STOPA
-Cijena koja se plaća za upotrebu novca fondova, pri čemu pod pojmom fondova podrazumijevamo
novac fonda raspoloživ za pozajmljivanje.
-Kamatna stopa je količina novca koja mora biti plaćena za upotrebu jedne novčane jedinice fonda za
godinu dana iskazana u postotku.
-Iskazuje u postotcima kao iznos koji se plaća na pozajmljeni novac, a ne u apsolutnom iznosu.

STOPA POVRATA NA KAPITAL

-To je dodatni prihod koje poduzeće može zaraditi jer je zaposlilo novi kapital.
-Ovaj dodatni prihod se obično mjeri kao postotak po jedinici vremena–godišnji neto povrat po
uloženoj novčanoj jedinici kapitala te ga zato nazivamo stopom povrata na kapital.
Primjer-Pretpostavimo da je poduzeće kupilo Ford za 10000 EUR i da ga daje u najam za 2 500 EUR
godišnje. -Kada uračunamo sve troškove koji nastaju vezano za posjedovanje automobila kao što su
održavanje, osiguranje, i zanemarujući činjenicu promjene cijene, naše poduzeće zaraditi će 1200 EUR
godišnje. Kolika je stopa povrata? 12% Ovo jednostavno izračunavamo tako da podijelimo godišnju
zaradu od 1200 eura s početnim iznosom ulaganja za Ford od 10000 eura.
-Vidimo da je stopa povrata iznos (čisti broj) po jedinici vremena.
-Formula za izračunavanje je: OSTVARENI IZNOS NOVCA/ULOŽENI IZNOS NOVCA

AMORTIZACIJA
-Investicije i amortizacija su koncepti tijeka što znači da se mjere po jedinici vremena.
-To je suprotno od kapitala koji je vezan uz zalihe (stock concept)-to znači da se on mjeri u određenoj
vremenskoj točki, na određeni dan.
-je procijenjeni gubitak kapitalnog dobra koji nastaje kao posljedica njegova korištenja.
-je smanjenje početne vrijednosti nekog osnovnog sredstva.
-Amortizacija se u poduzećima evidentira kao trošak, kao što je trošak radne snage ili materijala.
AMORTIZACIJA I INVESTICIJE
-Kada iznos amortizacije prelazi iznos investicija u tom vremenskom razdoblju, zalihe kapitala će se
smanjiti.
-Kada iznos investicija prelazi iznos amortizacije, zalihe kapitala će se povećati.

TEORIJA KAPITALA
-Poduzeće će potraživati kapital za ulaganje u nove projekte tako dugo dok mu je stopa povrata na
kapital VEĆA ili barem JEDNAKA kamatnoj stopi koju plaća na pozajmljeni kapital.

OSTALE STVARI JEDNAKE

-Dakako da postoji daleko veći broj investicija koje će biti profitabilne pri nižim, nego pri višim
kamatnim stopama. U tom kontekstu,poduzeće će kupiti Ford za 10000 eura, zaraditi neto prinos od
1200 eura i susresti se s 12% stopom prinosa na svoju investiciju.
Pretpostavimo
•Poduzeće želi pozajmiti novac na tržištu kapitala kako bi kupilo korišteni Ford i pretpostavlja da će
stopa prinosa biti identična kao i u prethodnom primjeru. Ukoliko je kamatna stopa po kojoj
pozajmljuje novac 10%, onda će poduzeće sigurno pozajmiti novac za tu kupnju jer je stopa prinosa
12%. Što ukoliko je kamatna stopa na tržištu kapitala 15%? Kakva će biti odluka poduzeća?
-Poduzeće neće pozajmiti novac
-Poduzeće neće pod tim okolnostima ući u investiciju.
-Taj primjer nam ne pokazuje samo zašto je krivulja potražnje za kapitalom opadajuća.
-On nam istodobno objašnjava i ravnotežu na tržištu kapitala koja se nalazi u sjecištu krivulje ponude
i potražnje za kapitalom.

•Pri kamatnoj stopi od 10%ponuda kapitala će

premašiti potražnju zato što poslovni sektor ne
može pronaći projekte koji su u stanju generirati
prinos barem od 10%.
•Poželjno je da prinos svakako bude viši od 10%.

86
DVIJE FUNKCIJE KAMATNE STOPE
-Racionalizira društveno oskudnu ponudu kapitala prema onim projektima koji imaju najvišu stopu
prinosa.
-Motivira ljude da žrtvuju sadašnju potrošnju kako bi povećali zalihe kapitala.
POMAK PONUDE I POTRAŽNJE
-Koji događaji u realnom svijetu mogu uzrokovati da se krivulja ponude i potražnje pomakne i
posljedično promijeni kamatnu stopu i količinu investicija u jednoj zemlji?
EKSPANZIJA DRUŠTVENE SIGURNOSTI
-Kako će poticanje rasta društvene sigurnosti utjecati na ponudu kapitala?
-Što mislite kako bi odluka Ministarstva financija o povećanju zagarantiranih štednih uloga utjecala
na štediše?

-Pretpostavimo da je ekonomija u"dubokoj"

recesiji,ali se sada kreće prema punoj zaposlenosti
-Što mislite da će se dogoditi s kamatnom stopom
i zašto?

ODLUKA O INVESTIRANJU

87
-Kroz prethodne primjere vrlo jednostavno smo objasnili donošenje odluke o investiranju.To je
pojednostavljeno jer se odluka odnosi isključivo na jednu godinu.Dakle, investirali smo na početku
godine i imali smo prinos na kraju godine.No većina investicija odnosi se na duže razdoblje… Dovoljno
je malo razmisliti o poslovanju nekog poduzeća. Što bi ono uložilo na godinu dana?
Sigurno na duže razdoblje kupuje kompjuter, namještaj za urede, a na koje razdoblja se instaliraju
proizvodne linije u pogonu? Pa ponekad i na 30 godina! Što je s izgradnjom zgrada? Koliki je vijek
trajanja hotela?Može biti i do 50 godina!
Pitanje
-Kako ćemo evaluirati investiciju kod koje novac ulažemo danas, a koristi od investiranja osjećat ćemo
kroz prihode godinama iza realiziranog ulaganja?

NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST

-Kako bi odgovorili na ovo pitanje moramo objasniti jedan od značajnijih koncepata u ekonomiji, a to
je: KONCEPT NETO SADAŠNJE VRIJEDNOSTI (engl. net presen tvalue).
-Naziva se još i sadašnja diskontirana vrijednost ili jednostavno sadašnja vrijednost
-Definira se kao sadašnja dolarska (kunska) vrijednost tijeka dohotka tijekom vremena.
-Mjeri se tako da se izračuna koliko novca je potrebno uložiti danas po tekućoj kamatnoj stopi, da se
proizvedu budući prinosi od te investicije(imovine).
Primjer
•Pretpostavimo da vam danas netko nudi bocu vina koju će te dobiti za godinu dana kada ono sazri i
tada se vino može prodati po 77 kuna. Pretpostavimo da je kamatna stopa na tržištu 10%;koja je
sadašnja vrijednost vina,odnosno, koliko morate platiti danas za to vino?Koliko trebate platiti?
•To je 70 kuna jer 70 kuna investirano danas uz kamatnu stopu od 10% donijeti će za godinu dana 77
kuna. Drugim riječima sadašnja vrijednost vina kojeg bi za godinu dana mogli prodati po cijeni od 77
kuna je 70 kuna.

SADAŠNJA VRIJEDNOST VJEČNE RENTE

-Ovo je bio primjer za jednogodišnje ulaganje.
-Vječna renta predstavlja imovinu kao zemlja koja traje vječno i isplaćuje određeni novčani iznos od
danas pa dovijeka.
-Kako biste vi evaluirali vječnu rentu? Jednostavna formula
V=N/i • V predstavlja sadašnju vrijednost zemlje
• N predstavljaju neprekinute godišnje primitke koje nosi zemlja
• i je kamatna stopa,ali izražena u decimalnim brojevima

Pretpostavimo da je kamatna stopa 5%,godišnji primitak od zemlje je 100 000 kuna godišnje: kolika
će biti neto sadašnja vrijednost vječne rente?
Odgovor: To je 2 000 000 ili jednostavno 100 000 podijeljeno s 0,05.

PRODAJA APARTMANA
Primjer
-Pretpostavimo da imate u vlasništvu stan kojeg možete iznajmljivati i dobivati mjesečnu najamninu
od 10 000kn. Pretpostavimo da su vaši najmoprimci vrlo “problematični”koji vas za svaku sitnicu
nazivaju od pokvarene brave na ulazu u zgradu do razbijenog vodokotlića. Hoćete li prodati stan?
Za koliko možete prodati stan?
-Bolje je pitati koji je to iznos novca s kojim bi Vi kao vlasnik bili zadovoljni i koji bi vam kompenzirao
godišnje primitke (najamnine)koje dobivate od danas dovijeka trajanja zgrade?
Pretpostavka
-Kamatna stopa na tržištu je5%.
-Nakon troškova,naš mjesečni dohodak od najma nije 10 000 kn nego je smanjen na 5000 ili 60000
godišnje.
-Temeljem tog neto dohotka od najma i činjenice da će zgrada trajati vječno,koji je iznos kojeg ćete
prihvatiti od potencijalnog kupca?
Prodajna cijena
-Trebao bi biti najmanje 1,2 milijuna kuna,a do toga smo došli jednostavnim dijeljenjem 60 000 kn s
kamatnom stopom.
-Kolika bi bila cijena apartmana,ako bi na tržištu kamatna stopa bila 10%?..bila bi samo 600 000 kuna

VAŽNA FORMULA
-Ali nemojmo zaboraviti vrijednost novca kroz vrijeme, ona nije ista!
Formula za izračunavanje neto sadašnje vrijednosti ove investicije glasi:

•Io je inicijalni iznos investicije u razdoblju 0.

•I je jednogodišnji iznos kamatne stope na tržištu: U našem primjeru pretpostavit ćemo da je ona -
jedinstvena za cijelo razdoblje i iznosi 15%.
•N1 je neto dohodak od investicija ostvaren u prvoj godini.
•N2 je neto dohodak od investicija ostvaren u drugoj godini i td.
•Suma inicijalne investicije i tijeka dohodaka predstavlja neto sadašnju vrijednost NPV danu
formulom.

Kada je neto sadašnja vrijednost negativna

-Poduzeće NE TREBA ući u ovu investiciju.

-To je zbog činjenice da će za vrijeme investiranja investicija stvoriti ne diskontiranu sumu koja je
veća nego što je bila inicijalna investicija.
-Što ako je kamatna stopa 5%
-Trebali poduzeće ući u investiciju? Da,treba! Da,treba!
INTUITIVNI ZAKLJUČCI
-Što je viša kamatna stopa,veći iznos dohotka se treba diskontirati,što je viša kamatna stopa manja je
neto sadašnja vrijednost dohodaka.

•Primjer:kupovina hladnjaka
Imate izbor o kupovini između novog hladnjaka koji štedi energiju i košta 750 eura i jeftinijeg modela
koji nema štedljiv motor i košta 500 eura.
Odlučite li se za prvu varijantu,vaša godišnja potrošnja električne energije bit će manja 120 eura
godišnje za vrijeme životnog vijeka frižidera.
Ukoliko je kamatna stopa 5%,za koji frižider se trebate odlučiti?
•Odgovor
NPV se izračunava oduzimanjem cijene koštanja jeftinijeg hladnjaka od cijene koštanja skupljeg,kako
bi dobili iznos dodatne investicije potrebne za nabavku skupljeg modela.
To je 250 eura i to s negativnim predznakom jer to predstavlja iznos novca koji morate platiti

više. Upisati magisterij ili ne!

Ulagati u ljudski kapital ili ne?
-Morate donijeti odluku: hoćete li napustiti posao kako biste upisali dvije godine magisterija ili ćete
nastaviti raditi.

Pero je komercijalist u tvrtki farmaceutskim proizvodima i godišnje zarađuje 50 000kuna;Ima 45

godina; Trebali napustiti posao na dvije godine?

Koja je korist, a koliki su troškovi?

S magisterijem,Pero se može vratiti u poduzeće i zarađivati najmanje 85000 kuna godišnje sve do
svoje mirovine s 55 godina. Nažalost, za magisterij treba platiti 80000 kuna, odnosno 40000
godišnje– Pero mora pozajmiti novac za to, a isto tako mora i napustiti posao za razdoblje od dvije
godine.

Primanja njegove supruge su dovoljno visoka da ona mogu u razdoblju od dvije godine prehraniti
obitelj. Dakle,jedino je pitanje jeli upisivanje magisterija financijski opravdana odluka za Peru ili nije.

Što on treba odlučiti ukoliko je kamatna stopa 6%? Što govore brojevi?

Pero se odriče godišnje plaće od 50000 kuna kako bi ušao u program daljnjeg školovanja.

To je 50000 kuna za svaku godinu+trošak za program magisterija godišnje 40 000kn,pa je ukupno

ulaganje u ljudski kapital 90000 kuna godišnje.

Magisterij će Peri donijeti povećanje godišnjeg dohotka za 35000

kuna. Njegova nova plaća neće startati prije treće godine od danas.

Nadalje,diskontirajmo ovaj desetogodišnji dohodak koliko će Pero dobivati do mirovine i dobit ćemo
193434. Dakle,kolika je NPV Perine odluke? Pero treba upisati magisterij.NPV je pozitivna i iznosi
27531,00 kuna,što je jednostavno razlika između NPV investicije i NPV budućih dohodaka. Pero
TREBA UPISATI MAGISTERIJ.
Kamatna stopa u realnom svijetu
-Naše pretpostavke su bile da je kamatna stopa jedinstvena za cijelo razdoblje trajanja investicijskog
projekta.

-No u stvarnom svijetu kamatne stope variraju, pa prije možemo govoriti o rasponu kamatnih stopa,
nego o jedinstvenoj kamatnoj stopi.

Različiti faktori

-Raspon kamatne stope ovisi o nekoliko faktora:

• Stupnju rizičnosti zajma

• Dužini dospijeća zajma,visini zajma, ali i interesu banke da odobri taj zajam.

Premija za rizik

Pretpostavimo da kao bankar trebate odobriti zajam od 100 000eura poduzeću Valamar ili
poduzeću“XY” koja ima jednog zaposlenog,ujedno i vlasnika poduzeća.

Što je vjerojatnije tko će vam sigurnije vratiti novac: poduzeće Valamar ili XY?

-Vrlo vjerojatno ćete u situaciji kada nema dovoljno potražnje za kreditima odlučiti se sredstva
plasirati i u poduzeće XY ali tada će kamatna stopa biti viša i uključivati će vašu premiju za rizičnost
plasmana u poduzeće koje nema baš stopostotnu izvjesnost da će vratiti kredit.

-Viša kamatna stopa u tim situacijama uključuje premiju za rizik.

Dospijeće

-Što je razdoblje na koje je odobren kredit duže, uobičajeno je i viša kamatna stopa.

-To je kompenzacija za dugoročnom mobilizacijom sredstava i za žrtvovanjem potencijalnih budućih

prilika za boljim plasmanom novca.

Visina kredita

-Odobravanjem dva kredita koja su po dužini trajanja i riziku jednaki, kamatna stopa će biti viša na
manji kredit nego na veći,dok su troškovi odobravanja kredita jednaki u oba slučaja.

Oporezivanje

-U nekim državama se oporezuju kamate, dok se u drugima ne oporezuju. Zato što država ponekad
želi privući više kapitala u sustav odriče se oporezivanja kamata.

Koji bi bio vaši zbor

-Možete investirati 100000 kuna u državne obveznice i dobit ćete 6% kamate koja nije oporeziva. Ili
možete investirati u dionice i ostvariti 8% kamate,ali postojii porez kojeg morate platiti.

Za što se odlučujete?

Žrtvujući sadašnju potrošnju i ulažući u kapitalna

dobra, društva mogu povećati potrošnju u budućnosti.

DOHODAK I BOGATSTVO, SIROMAŠTVO I DISKRIMINACIJA

91
Dohodak i bogatstvo

-Dohodak je koncept tijeka a mjeri koliko možemo zaraditi u jednoj godini.

-Bogatstvo je stanje imovine na određeni dan; vrijednost neto imovine na određeni dan

Primjer
-Bogatstvo uključuje realnu imovinu kao što su kuće, automobili i druga trajna dobra,zemlju.
-Uključuje i financijsku imovinu kao što su novčani ulozi,oročena štednja i sl.
-Razlika između ukupne imovine i ukupnih obveza naziva se bogatstvo ili neto bogatstvo

Medijan dohotka

-Za američku obitelj to je oko 30000 dolara,što znači da polovica obitelji dobiva manje od toga,a
polovica više.

-To je gruba statistika, mi ne znamo tko od te polovice ima 5000 dolara,a tko 29000 dolara.

LORENZOVA KRIVULJA

Prikazuje stupanj nejednakosti društva – Mjeri relativnu nejednakost dohotka

GINIEV KOEFICIJENT – Kvantitativna mjera nejednakosti - Izračun osjenčanog djela Lorenzove krivulje
koj ase množi s 2. Biti će jednak 1 pri potpunoj nejednakosti i jednak 0 pri potpunoj jednakosti.

-Ako je Gini koeficijent jednak nuli ohodak je savršeno ravnomjerno distribuiran.

-Općenito, što je koeficijent bliži nuli, to je distribucija dohotka pravednija.

Primjena Lorenzove krivulje

-Lorenzova krivulja ima veliku primjenu u analizama raspodjele dohotka i bogatstva u nacionalnoj
ekonomiji. Može se koristiti u svrhu usporedbe raspodjele dohotka i bogatstva u različitim
vremenskim razdobljima, između različitih grupa kao što su bijelci i crnci,prije i nakon oporezivanja i
transfernih plaćanja, ili u analizi između različitih zemalja.

92
Izvori nejednakosti

-Pogled na Lorenzovu krivulju nameće nam jedno logično pitanje. Koji su izvori tolike nejednakosti u
raspodjeli dohotka?

Obrazovanje i trening

-Kao što smo rekli pri analizi tržišta rada, obrazovanje i trening predstavljaju investiciju u ljudski
kapital, i takva investicija se na tržištu valorizira kroz veća primanja

Sposobnosti i vještine

-Ljudi imaju različite mentalne, fizičke i estetske talente.

-Na primjer, netko je naslijedio mentalne sposobnosti ključne za rad u visoko plaćenim
djelatnostima kao što su polje medicine, prava ili stomatologije. Zarada ovih ljudi može se smatrati
kvazi-rentom.

Važna činjenica

-Snažni argumenti pokazuju da pojedinci koji imaju više obrazovanja i treninga, posebne talente, ili su
spremni preuzeti poseban rizik za neugodnost posla ZARAĐUJU više od drugih.

-Ipak velik broj kontroverzi postoji oko sljedećeg izvora nejednakosti dohotka,što je diskriminacija.
DISKRIMINACIJA

-Na tržištu rada se javlja kada članovi grupe jednakih sposobnosti i iskustva kao iz druge grupe
dobivaju inferiorni tretman u smislu zapošljavanja, pristupanja nekim zanimanjima,ili ovisno o visini
nadnica.

-Povijesno gledano ciljne skupine ovih diskriminacija bili su crnci i neke manjine, žene, pripadnici isto
spolnih zajednica, ali i stariji građani.

PREDRASUDE

- Proizlaze kada pripadnik jedne skupine–npr. bijelac ili muškarac–preferira zapošljavanje pripadnika
njegove skupine,čak i u situaciji kada je pripadnik npr. skupine žena ili crnaca jednako podoban za taj
posao.

STATISTIČKA DISKRIMINACIJA

-Javlja se onda kada su pojedinci tretirani na osnovu prosjeka grupe kojoj pripadaju.

-Na primjer,u Americi,muškarci plaćaju skuplje životno i auto osiguranje od žena, zato što
statistički gledano muškarci imaju više prometnih nezgoda i kraće žive.

Na tržištu rada

-Žene ipak predstavljaju skupinu koja je statistički gledano podložnija statističkoj diskriminaciji jer one
duže vrijeme odlaze naplaćeni ili neplaćeni dopust i izbivaju s posla zbog trudnoće i rođenja djeteta.

Plaćeno izbivanje s posla

-Ne samo da povećava troškove poduzeća.

-Ono rezultira i u dodatnim transakcijskim troškovima vezanim s pronalaskom novog čovjeka,ali i

njegovim uhodavanjem.

-Poduzeću je tako jeftinije da zaposli muškarca.

Distribucija bogatstva
-Bogatstvo je još više ne ravnomjernije raspoređeno u SAD-u,ali i drugim zemljama od dohotka.

-Istraživanja su pokazala da 1%najbogatijih obitelji u Americi drži veću količinu bogatstva u svojim
rukama nego donjih 90%stanovništva.

U isto vrijeme

-10%najbogatijih obitelji drži oko 70% neto imovine u svojim rukama.

-1% stanovnika po najvišem dohotku ima u svom vlasništvu oko 50% vrijednosnica,62%poslovne
imovine,78%obveznica, i 45% realne imovine ne-rezidenata.

Siromaštvo i nejednakost

-Dakle,predavanje je pokazalo da u Americi, ali i u Hrvatskoj i bilo kojoj drugoj zemlji je jako prisutno
siromaštvo i nejednakost u raspodjeli kako dohotka,tako i bogatstva.
 TRŽIŠTE I EKONOMSKA EFIKASNOST
NEDOSTACI TRŽIŠTA
ULOGA DRŽAVE U EKONOMIJI
OPOREZIVANJE
JAVNA DOBRA I EKSTERNALIJE
Tržište ili državna intervencija?
-Treba li se i koliko država uplitati u ekonomsku aktivnost kako bi ispravila nedostatke tržište
-Povećanje miješanja države uzrokovalo je povećanje utjecaja države na ekonomski život
-Kroz povijest se izmjenjuju faze snažnijeg i manje naglašenog utjecaja države
-Danas “programi stečenih prava”–programi koji su dostupni svima onima koji zadovoljavaju
određene kriterije–mirovine, zdravstvena zaštita predstavljaju programe na koje se u zemljama s
visokim dohotkom najviše troši
Kako država utječe na ekonomske aktivnosti?
- Poreznom politikom(smanjuju privatni dohodak i privatne izdatke kako bi osigurali sredstva za javne
izdatke)
-Subvencijama i transfernim plaćanjima(državni izdaci)
-Zakonskom regulativom(propisi ili kontrole koje usmjeravaju pojedince u obavljanju ili odustajanju
od određenih gospodarskih aktivnosti)
Porezi
-U kriznim situacijama uloga države jača.
-Države moraju plaćati svoje programe–sredstva uglavnom proizlaze iz poreza.
-Bogate zemlje, zemlje s višim BDP-om,oporezuju i troše veći dio BDP-a.
-Nema jednoznačnog modela o uplitanju države u gospodarstvo.
-Pri oporezivanju država zapravo odlučuje kako privući potrebna sredstva za javne ciljeve iz
nacionalnih kućanstava i poslovnih subjekata. Novac prikupljen oporezivanjem jest sredstvo kojim se
realni resursi prenose iz privatnih dobara na kolektivna dobra.
-Porezi–obvezna davanja državi bez trenutačne i direktne protuusluge
2 glavna načela za organizaciju poreznog sustava:
• načelo korisnosti nasuprot načelu platne sposobnosti
• vodoravna i okomita pravednost
Načelo korisnosti
-Pojedince bi trebalo oporezivati razmjerno koristi koju oni imaju od državnih programa.
-Porezi bi trebali biti u skladu s upotrebom (potrošnjom) javnih dobara. Npr. mostarina
Načelo platne sposobnosti
-Iznos poreza trebao bi biti povezan s dohotkom i bogatstvom pojedinca. Porezni sustavi koji su
organizirani prema tom načelu su i redistributivni–prikupljaju sredstva od ljudi s višim dohocima,kako
bi povećali dohodak i potrošnju siromašnijih skupina.
-Veći dohodak, veće bogatstvo,veći porezi. Npr. Porez na dohodak
Vodoravna i okomita jednakost
•Vodoravna: oni koji su stvarno jednaki trebali bi biti jednako oporezovani (npr. u slučaju
oporezivanja prema načelu korisnosti, primamo li potpuno jednaku uslugu autocesta ili parkova,
načelo horizontalne pravednosti kaže da moramo plaćati i jednak porez)
•Okomita: različiti porezni tretman osoba s različitim dohotkom
Kakav je porezni sustav danas?
-Većina poreznih sustava je progresivna,što znači da obitelj koja ima veći dohodak mora plaćati više
poreza
-Proporcionalni porez–svi plaćaju potpuno isti dio dohotka
-Regresivni porezni sustav–više plaćaju siromašni nego bogati
Porezi se mogu podijeliti na višenačina:
 prema vrsti porezne osnovice (npr.porez na dohodak, porez na potrošnju);
 prema razini državne vlasti kojoj pripada porezni prihod (državni, županijski porezi);
 prema tome koje kategorije stanovništva više opterećuje-progresivni, regresivni i
proporcionalni porez

•Izravni-naplaćuju se izravno od pojedinaca ili poduzeća -imaju prednost jer se mogu lakše prilagoditi
osobnim okolnostima, kao što je veličina obitelji, dohodak, dob i općenitije platna sposobnost npr.
Porezna osobni dohodak, porezna dobit,porezna nasljedstvo i darove
•Neizravni-naplaćuju se na dobra i usluge, neizravno od pojedinca -jeftinije i lakše ih je prikupiti jer
se mogu nametnuti na maloprodajnoj ili veleprodajnoj razini npr. trošarine
Porezni sustav
Moderna teorija učinkovitog oporezivanja zagovara Ramseyjevo porezno pravilo-država treba
nametnuti najveće poreze na one faktore proizvodnje ili proizvode koji su cjenovno neelastični u
ponudi ili potražnji-porez će tada imati neznatan utjecaj na potrošnju i proizvodnju. Dobar porezni
sustav trebao bi imati sljedeća obilježja: • Efikasnost
•Pravednost
•Jednostavnost
• Stabilnost
UTJECAJ POREZA
•P1- je cijena bez poreza
•Pk –Pp -predstavlja veličinu poreza
•Pk - je cijena koju plaća kupac
•Pp- je cijena koju dobiva prodavatelj

UTJECAJ POREZA

•Povećava se cijena koju kupci plaćaju

•Smanjuje se cijena koju prodavatelji dobivaju
•Porezni teret dijeli se između kupca i prodavatelja
•Kada porez snosi kupac krivulja potražnje ide prema dolje
•Kada porez snosi prodavatelj krivulja ponude ide prema gore

POREZNI PRIHOD
•zeleno osjenčani pravokutnik predstavlja porezne prihode
•TR poreza=TxQ (porez x količina proizvoda)

UTJECAJ POREZA

•Potrošačev probitak bez poreza A+B+C

•Proizvođačev probitak bez poreza D+E+F

•Iznos poreza je označen zelenom linijom (suma stranica b

pravokutnika B i D)
•Porezni prihod je B+D
•Uvođenjem poreza potrošačev probitak sveden je na A
•Proizvođačev probitak na F

GUBITAK BLAGOSTANJA

-Koliki će iznos gubitka biti ovisi o elastičnosti ponude i potražnje: kada je ponuda relativno
neelastična gubitak uslijed uvođenja poreza je relativno mali.
-Kada je ponuda relativno elastična gubitak uslijed uvođenja poreza je relativno velik.
NEELASTIČNA I ELASTIČNA PONUDA I GUBITAK UVOĐENJA POREZA
 Ako je ponuda relativno neelastična, teret poreza snosit će uglavnom prodavači. Ako je potražnja
relativno neelastična, teret poreza snosit će uglavnom kupci.

POREZI

-Iako porezi rezultiraju distorzijama u gospodarstvu, neophodni su za funkcioniranje države.

-Koju poreznu stopu treba Vlada izabrati,a da porezni prihodi budu maksimalni?
-Koja je granica do koje država može povećavati poreze?
-Odgovor je ponudila ekonomika ponude.
-Tvrdili su da su visoke granične porezne stope odgovorne za probleme u SAD-u, nisku
štednju,krizu,stagnacijsku produktivnost i inflaciju. Naglašavali su važnost niskih graničnih poreznih
stopa za dobro privredno poslovanje.

Lafferova krivulja-prikazuje odnos između poreznih stopa i poreznih prihoda.

-Praksa je pokazala da je krivulja u stvarnosti pomaknuta udesno,pa bi se maksimalni prihodi

državnog proračuna ostvarivali pri poreznoj stopi od cca. 80%

JAVNA I PRIVATNA DOBRA

Javna dobra su ona dobra čije se koristi nedjeljivo rasprostiru među stanovništvom bez obzira žele li
oni to dobro ili ne (obrana,svjetionik)

-Zato proizvodnja javnih dobara nije isplativa pojedincima,pa jeza njihovo djelotvorno pribavljanje
potrebna djelatnost Vlade

Karakteristike javnih dobara:

•jednom kada se dobro pruži,dodatni utrošak resursa zbog druge osobe koja troši to dobro jednak je
nuli–nema rivaliteta u potrošnji

•sprečavanje bilo koga u potrošnji dobra ili je vrlo skupo ilije nemoguće–potrošnja je neisključiva

• javna dobra–globalno javno dobro

Privatna dobra su ona dobra čije se koristi mogu podijeliti na pojedince koji žele ta dobra,odnosno
ostali se mogu isključiti iz njihova konzumiranja.

-Karakteristike privatnih dobara: • djeljivost

• isključivost

-Privatna dobra su ona dobra koja se mogu razdijeliti i odvojeno osigurati pojedincima bez ikakvih
eksternih koristi ili troškova.

Efikasna opskrba javnih dobara zahtijeva utjecaj države,dok tržišta mogu efikasno alocirati privatna
dobra.

EKSTERNALIJE
-Eksternalija je aktivnost koja nameće nedobrovoljne troškove ili koristi drugim strankama,
odnosno aktivnost čiji se učinci u potpunosti ne odražavaju u njezinoj tržišnim cijenama.

Negativne • Aktivnost pojedinca ili skupine kojom nastaju troškovi za druge

• Izazivaju troškove za druge

Pozitivne • Aktivnost pojedinca ili skupine kojom nastaju koristi za druge

• Stvara korist zadruge

Četiri moguće eksternalije su: •Pozitivne eksternalije u proizvodnji

•Negativne eksternalije u proizvodnji
•Pozitivne eksternalije u potrošnji
•Negativne eksternalije u potrošnji
NEGATIVNE EKSTERNALIJE

Primjer(vrlo su učestale): Buka aviona i kamiona, zagađivanje rijeke i jezera, zagađivanje zraka

Objašnjenje kratica

•MPC - granični privatni trošak (MC pojedinca)

•MSC - granični društveni trošak
•MEC - granični trošak negativne eksternalije
• MPB - granična privatna korist
•MSB - granična društvena korist
•MEB - granična korist eksternalije

-Pretpostavimo da tvornica izbacuje otpad u rijeku:

•MPC su individualni troškovi poduzeća (pojedinca)ili granični privatni trošak
•MEC su troškovi pojedinca zbog eksternalije koji peca nizvodno od rijeke ili granični trošak
eksternalije
•Granični društveni troškovi (MSC)su jednaki MC uvećanim za MEC.

Negativne eksternalije ohrabruju neefikasna poduzeća da ostaju u industriji i stvaraju višak

proizvodnje u budućnosti.

Troškovi proizvodnje su niži nego bi to bili na tržištu savršene konkurencije, a količina je veća.

Pozitivne eksternalije

-Pozitivne eksternalije u proizvodnji su rijetkost

-Primjer:proizvodnja meda i lociranje košnica u blizini nasada voća –pčele potiču proizvodnju voća

-Stvaraju ekstra koristi za pojedince koji nisu uključeni u proces.

Primjer:cijepljenje protiv gripe; uređivanje okoliša zgrade, renoviranje povijesnih zdanja i sl.

Negativne eksternalije

-Negativne eksternalije u potrošnji dio su svakodnevnog života

Primjer: Sjedenje u prostoru u kojem se puši,država u sustav u zdravstvene zaštite,kombinacija

tržišnog sustava i države

Problemi: • visoki troškovi zdravstvene zaštite

•veliki dugovi zdravstvenih ustanova

•neracionalno trošenje lijekova

•neujednačeni standard zdravstvene zaštite u Zagrebu i drugim gradovima

KARAKTERISTIKE ZDRAVSTVENOG SEKTORA

1) Visoka dohodovna elastičnost

- dug i zdrav život postaje sve značajniji nakon što se podmire egzistencijalne potrebe

2)Brzi napredak tehnologije

3)Odvajanje potrošača od cijene zdravstvene zaštite

Zašto je potrebna velika intervencija države u zdravstvu?

1) Zato što je neophodno osigurati nadzor nad prenosivim bolestima: –javna dobra koja tržište ne bi
moglo osigurati

2)Asimetrične informacije između pacijenata, liječnika i osiguravajućih kuća (paketom osiguranja

smanjuje se razina razumnog ponašanja potrošača)

3)Jednak standard zdravstvene zaštite

TRŽIŠNI PRISTUP:

1)Nema tržišnih promašaja jer potrošači sami plaćaju usluge

2)Razina zdravstvene zaštite je neujednačena

3)Ne osiguravaju se javna dobra niti programi sprečavanja prenosivih bolesti

NACIONALIZIRANA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA

PREDNOSTI:

1)svi imaju jednak standard zdravstvene zaštite

2)država pokriva javna dobra i programe sprečavanja prenosivih bolesti

3)nema nepovoljnog izbora

Nacionalizirana zdravstvena zaštita NEDOSTACI:

1)financira se porezima,što zahtijeva više porezne stope

2)djeluje destimulirajuće na štednju i rad

3)besplatna zaštita daje malo poticaja za ograničenje korištenja usluga

4)ograničavajući troškove, ograničavaju se i dohoci liječnika i raspon mogućih usluga

KOMBINACIJA PLAFONIRANJA CIJENE I SUBVENCIONIRANE USLUGE

-Cijena je određena na nižoj razini od ravnotežne

-Postoji višak potražnje nad ponudom

-Ne cjenovno racioniranje kao mehanizam čišćenja tržišta

Primjer: cjenovni pod i cjenovni plafon

POLITIKA ZAŠTITE OKOLIŠA

-Vlada ima ulogu na tržištu prelijevajućih koristi,ali ima ulogu i na tržištu prelijevajućih troškova.

Što je princip prelijevanja?

-Kod nekih proizvoda i usluga troškovi i koristi povezani s proizvodnjom ili njihovom potrošnjom nisu
ograničeni na pojedinca ili organizaciju koja sudjeluje u proizvodnji ili potrošnji.

Država u zaštiti okoliša

-Kada postoje negativne eksternalije kao što su zagađivanje tada se interes managera (maksimizacija
profita što znači maksimalno smanjiti troškove poslovanja i nastojati izbjeći troškove uzrokovane
ugradnjom dodatnih uređaja za smanjivanje)razlikuje od interesa države(smanjiti količinu
zagađivanja).

NEREGULIRANA I REGULIRANA EKONOMIJA

-Neregulirana tržišna ekonomija će generirati razine zagađivanja (ili druge eksternalije)u kojima je
granična privatna korist smanjenja zagađivanja jednaka graničnim privatnim troškovima smanjenja.
Premalo smanjenja zagađivanja i puno onečišćivanja.

-Regulirana tržišna ekonomija zahtijeva da se granična društvena korist izjednači s društvenim

troškovima smanjenja zagađivanja.
POLITIKE ZA ISPRAVLJANJE EKSTERNALIJA

1)Neposredni nadzori-država propisuje standarde koji su isti za sve sudionike (velika i mala poduzeća,
seoska i industrijska naselja)
2)Pristojbe za emisije-poduzeća plaćaju porez za svoje zagađivanje jednak iznos u eksterne štete-
internalizacija eksternalija
3)Dozvole-koristeći taj pristup država umjesto da poduzećima naloži da plate određeni iznos po
jedinici zagađenja odabire razinu zagađenja i raspodjeljuje prikladan broj dozvola.
4)Porezi

-Država propiše poreze koji su jednaki visini graničnog troška eksternalije –MSC=MPC+MEC
(gdje je MEC=Porez)

-Pristojbe za emisije –Država propiše cijenu po jedinici zagađivanja

RJEŠAVANJE PROBLEMA EKSTERNALIJA BEZ PRISUSTVA DRŽAVE

1)Pregovaranjem-moraju biti određena vlasnička prava i postojati svega nekoliko oštećenih strana;
Coaseov teorem –dobrovoljni pregovori između zainteresiranih strana u nekim bi okolnostima doveli
do učinkovitog ishoda
2)Propisi o odgovornosti-stvaratelj eksternalija zakonski je odgovoran za bilo koju prouzročenu štetu
drugim osobama-dolazi do internalizacije eksternalija…u praksisu propisi o odgovornosti prilično
ograničeni (visoki troškovi sudskog spora, nepotpuna vlasnička prava,…)
Ekonomika prirodnih resursa

-Najvažniji prirodni resursi su: Zemlja ,Voda Atmosfera, Prirodni izvori i okoliš su faktor proizvodnje

PRIRODNI IZVORI

-Prisvojivi (poduzeće ili potrošač može prisvojiti njegovu ukupnu vrijednost-zemlja, izvorišta
nafte,plina).
-Neprisvojivi (izvori čija je upotreba besplatna za potrošača, ali košta društvo; izvori koji sadrže
eksternalije).
-Obnovljivi izvori čije se usluge redovito obnavljaju i ukoliko se ispravno koriste mogu beskonačno
davati korisne usluge (poljoprivredno zemljište,vode, šume…).
-Neobnovljivi izvori čija je ponuda fiksna i koji se dovoljno brzo ne regeneriraju(bakar, zlato,srebro,
nafta, prirodni plin…).
-Cijene prirodnih izvora dugoročno se smanjuju, a nerastu.

-Utjecaj tehnoloških promjena i novih otkrića išao je u pravcu smanjivanja cijena prirodnih resursa i
nadoknađivao učinak povećanja cijena zbog iscrpljivanja.

TEORIJA JAVNOG IZBORA

-Proučava način na koji države donose odluke

-Teorija javnog izbora-grana ekonomske znanosti koja proučava načine na koji vlade donose odluke
(o razini poreza i javne potrošnje te opseg u transfernih plaćanja). Bavi se pitanjem na koji način
različiti sustavi glasovanja funkcioniraju i pokazuje da ne postoji idealan mehanizam zbrajanja
individualnih preferencija za dobivanje društvenog izbora.

-Kako države odlučuju o visini poreza i javne potrošnje, te o opsegu transfernih plaćanja?

-Javni izbor je upotreba ekonomskih alata za rješavanje ustaljenih problema političkih znanosti

Tko su glavni akteri u teoriji javnog izbora?

•glasači koji svojim glasovima izabiru svoje predstavnike na vlasti

•izabrani predstavnici–političari (tumače javnu potražnju za zajedničkim dobrima) i cilj im je pobjeda

na izborima

•na tržištu su odluke privatne, dok su u politici kolektivne što znači da im je bit nedjeljivost sa samo
jednim ishodom za svaku

POLITIČKA IGRA

-Združuje potražnju glasača za zajedničkim dobrima s ponudom političara u pronalaženju načina da

se zadovolji potražnja stanovnika.

-Pretpostavka: političari se ponašaju tako da maksimiziraju svoje izglede za ponovni izbor.

SLIČNOST POLITIKE I PODUZETNIŠTVA

-Poduzetnici na tržištu nastoje maksimizirati svoje profite, a političari ostvariti ponovnu pobjedu na
izborima.

ISHOD KOLEKTIVNIH DJELOVANJA

1. Poboljšati položaj svih

2. Pogoršati položaj svih

3. Preraspodijeliti dohotke

C-Vlade poduzimaju korake zbog kojih je svima novčano

lošije(rat) B-Preraspodjela-oporezivanje jedne grupe u korist

druge

A-Paretovo poboljšanje poboljšanje u svačijem zadovoljstvu

(podrška novom napretku u znanosti)

ISHODI JAVNOG IZBORA

•Točka E -točka bez interveniranja države

•Točka A -djelovanje države kojima je svima poboljšan položaj (Paretovo poboljšanje)

•Točka C -djelovanje države je promašeno i svatko je doveden u lošiji položaj

•Točka B -preraspodijelni programi, položaj jednih je pogoršan da bi se položaj drugih poboljšao

DONOŠENJE ODLUKA KONSENZUSOM

DONOŠENJE ODLUKA PRAVILOM VEĆINE

Posljedice paradoksa glasovanja:

• Rezultat glasovanja ovisi o dnevnom redu

• Nestabilnost pred izbornih koalicija

Uspjeh i ne uspjeh države

Država ne uspijeva uvijek poboljšati ekonomsku efikasnost:

•jednom započeti projekti teško se prekidaju

•kratkoročni ciklusi boravka političara na vlasti

 PREGLED MAKROEKONOMIJE BDP–
RAČUNANJE
PRISTUP DODANE VRIJEDNOSTI
OD BDP-A DO RASPOLOŽIVOG DOHOTKA
Zašto je povijest tako važna?

-Razlog zašto moramo staviti makroekonomiju u povijesni kontekst je da bi shvatili da je ona znanost
evolutivnih politika.
-Pojednostavimo, Keynesov način rješavanja velike ekonomske krize (intervencije države kroz
dogovor radnika i poslodavaca, ekspan. MP, ekspan.FP, preraspodjela dohotka…) nije moguće u
potpunosti primijeniti u današnje vrijeme globalne ekonomije.
Što ćemo otkriti?

-Vidjet ćemo da problemi s kojima se suočava makroekonomija postaju sve složeniji i kompleksniji
kroz vrijeme: • Nezaposlenost i inflacija
• Stagflacija
• Stagnirajući dohodak
• Kronični proračunski i trgovinski deficit
• Visoka vanjska zaduženost
Što ćemo otkriti?

-Vidjet ćemo da su se makroekonomske teorije razvijale kao odgovorna rastuću kompleksnost

ključnih preokretnih momenata u ekonomskoj povijesti:

• Keynesianisam tijekom 1930-ih godina prošlog stoljeća.

• Monetarizam u 1970-ima
• Ekonomika ponude u 1980-ima
• Neoklasična ekonomija u 1990-ima.

DEFINICIJA MAKROEKONOMIJE

-Riječ makro znači velik ili ogroman,i makroekonomija je fokusirana na veliku ekonomsku sliku-
odnosno kako cjelokupna nacionalna ekonomija funkcionira.
-Makroekonomija se razlikuje od mikroekonomije koja se bavi pitanjima ponašanja pojedinačnih
tržišta i poslova, potrošačima,investitorima,i radnicima koji čine jednu nacionalnu ekonomiju.
-Makroekonomija je znanost koja proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline
-Proučava sile koje istodobno djeluju na poduzeća, potrošače i radnike, dok se mikroekonomija
bavi pojedinačnim cijenama, količinama i tržištima.

ŠTO JE U FOKUSU MAKROEKONOMIJE?

1)Razumijevanje fluktuacija u nacionalnim gospodarstvima kroz vremensko razdoblje

2)Shvaćanje pojma dugoročnog ekonomskog rasta i faktora koji utječu na rast životnog standarda u
modernim nacionalnim ekonomijama
“ČETIRI VELIKA”MAKROEKONOMSKA PROBLEMA
•Ekonomski rast
•Nezaposlenost
• Inflacija
•Poslovni ciklusi

MAKROEKONOMSKI CILJEVI
-“…željena buduća stanja, različita od sadašnjeg, za čije je ostvarivanje neophodna akcija”.
-Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni.
-Kratkoročni i srednjoročni su u funkciji ostvarivanja dugoročnih ciljeva i predstavljaju strateške
domete pojedinih faza razvoja,a pogodni su i za kontrolu.

Odnos između ciljeva može biti: • Konfliktan

• Komplementaran

-Kada ostvarenje jednog cilja otežava realizaciju drugoga, ciljevi su konfliktni.

-Vlada svake zemlje postavlja si slijedeće ciljeve:

1) Ostvariti povećanje nacionalne proizvodnje
2) Smanjiti nezaposlenost i povećati zaposlenost
3) Održati stabilne cijene
4) Ostvariti uravnoteženu razmjenu s inozemstvom

MAKROEKONOMSKE VARIJABLE
-Postavljene makroekonomske ciljeve pratimo kroz slijedeće varijable:
• Bruto domaći proizvod i njegovu stopu rasta
• Stopu nezaposlenosti
• Stopu inflacije
• Vanjskotrgovinsku i platnu bilancu

CILJEVI INSTRUMENTI I SREDSTVA

1. Proizvodnja 1. Fiskalna politika
1. Visoka razina proizvodnje 1. Državna potrošnja
2. Brza stopa rasta 2. Oporezivanje
2. Zaposlenost 2. Monetarna politika
1. Visoka razina zaposlenosti 1. Operacije na otvorenom tržištu
2. Niska nedobrovoljna nezaposlenost 2. Stopa obvezne rezerve
3. Diskontna stopa
3. Stabilnost cijena 3. Međunarodna ekonomska politika
1. Niska stopa inflacije 1. Trgovinska politika
2. Nizak indeks potrošačkih cijena 2. Devizna kontrola i tečaj intervencije
4. Međunarodna razmjena 4. Politika dohotka
1. Ravnoteža izvoza i uvoza 1. Stroga kontrola plaća i cijena
2. Stabilan devizni tečaj 2. Dobrovoljno ograničenje plaća i cijena
MAKROEKONOMSKI PROBLEM 1: EKONOMSKI RAST
-Mjeri se kao rast bruto domaćeg proizvoda (Gross Domestic Product ili“GDP”).
-GDP se definira kao tržišna vrijednost svih finalnih proizvoda i usluga proizvedenih u jednoj zemlji
u razdoblju od jedne godine.
-Ekonomisti imaju dva načina mjerenja GDP “tijek troška”ili“dohotka”i pristup “tijek
proizvoda”ili“potrošni”pristup.
-Krajnji cilj svih političara na vlasti je osigurati dovoljno proizvoda i usluga koje stanovništvo želi,a to
se mjeri GDP-om ili BDP-om.
-GDP je dio nacionalnih računa dohotka i proizvoda (nacionalni računi)–pokazatelj kojim se
utvrđuje je li zemlja u krizi ili ekspanziji,te da li postoje naznake za inflaciju ili duboku depresiju.
-GDP je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje roba i usluga neke zemlje.
TIJEK PROIZVODA ILI POTROŠNI PRISTUP
GDP = Potrošnja kućanstva + Investicije poslovnog sektora + Potrošnja države proizvoda i
usluga

Potrošnja kućanstva + Investicije poslovnog sektora + Potrošnja države proizvoda i usluga

+Neto izvoz = izvoz – uvoz= Nadnice + Rente + Kamate + Profiti

MJERENJE UKUPNE EKONOMSKE PROIZVODNJE ZEMLJE

-Bruto nacionalni proizvod(BNP)Gross National Product( GNP)je agregatni pokazatelj finalnih
proizvoda i usluga građana i poduzeća jedne nacionalne ekonomije u razdoblju od 1 godine.
-Ukupna proizvodnja proizvoda i usluga ostvarena faktorima proizvodnje koje posjeduju stanovnici
jedne zemlje.
- GDP je proizvodnja proizvoda i usluga ostvarena unutar granica jedne zemlje.
-Vrijednost proizvodnje ostvarena unutar granica jedne zemlje.
-GDP uključuje proizvodnju inozemnih kompanija s kapacitetima u toj zemlji.

GDP I GNP
-GDP proizvodnja ostvarena unutar granica jedne zemlje.
-GNP je proizvodnja koju ostvare rezidenti jedne zemlje.

RAZLIKOVANJE GDP I GNP

-GNP=ukupna proizvodnja proizvedena utrošcima u vlasništvu stanovnika jedne zemlje(bezobzira
gdje su locirani).
-GDP=proizvodnja ostvarena utrošcima koji se nalaze u toj zemlji.
-GNP= GDP +neto dohodak od vlasništva nad FP.
MJERENJE UKUPNE EKONOMSKE PROIZVODNJE ZEMLJE
-Neto dohodak od vlasništva nad FP uključenje u GNP, a nije u GDP, pa je razlika između GDP i GNP
jednaka tom neto dohotku.
-Neto dohodak od vlasništva nad FP je razlika dohotka domaćih faktora proizvodnje ostvarenog u
inozemstvu i dohotka inozemnih faktora proizvodnje ostvarenog u zemlji.

OBRATIMO PAŽNJU NA NEKE ELEMENTE DEFINICIJE GDP...

-Uključuju se samo finalni proizvodi, proizvodi koji su prodani finalnom, posljednjem kupcu.
-Isključuju se intermedijarna dobra, odnosno proizvodi koji se koriste u poslovnom procesu i nisu
finalna dobra i usluge. Naime,cijene finalnih proizvoda uključuju vrijednost intermedijarnih
proizvoda koji su sadržani u finalnom i zato se isti isključuju iz GDP kako ne bi došlo do dvostrukog
bilježenja.

IZRAČUNAVANJE GDP-A
-Izračun GDP zahtijeva zbrajanje milijuna proizvoda i usluga zajedno
-Svi proizvodi i usluge proizvedeni u jednoj zemlji moraju imati svoju količinu
-Svaki proizvod i usluga množi se s njegovom cijenom kako bi se dobila vrijednost proizvoda(usluge).
KAKO SE IZRAČUNAVA GDP?
-S obzirom da je GDP tržišna vrijednost svih proizvoda i usluga, onda isti predstavlja sumu
umnožaka proizvedene količine proizvoda(usluga) i njihove tržišne vrijednosti u toj godini.

-Množenje količine pojedinog proizvoda i usluge s njegovom cijenom daje vrijednosni pokazatelj
proizvoda i usluge.
-GDP predstavlja sumu vrijednosti proizvoda i usluga.
-Korištenjem vrijednosti,a ne količina omogućena je usporedba između zemalja.

Proizvod Količina Cijena u kn Vrijednost

Automobil 5 kom 100 000 kn 500 000 kn
Kompjuter 50 kom 5000 250 000 kn
Kruh 70 000 kg 5 350 000 kn
GDP UKUPNO 1 100 000 kn

AKTUALNI NASUPROT POTENCIJALNOM GDP-U

-Aktualni GDP predstavlja ono što smo proizveli.
-Potencijalni GDP predstavlja maksimalnu količinu proizvoda koju nacionalna ekonomija može
proizvesti bez da uzrokuje inflaciju.
-Kada je aktualni GDP manji od potencijalnog GDP, ekonomija je u recesiji.
-Kada je aktualni GDP iznad potencijalnog GDP, izloženi smo velikom riziku inflacije.
NOMINALNI NASUPROT REALNOM GDP-U

-Nominalni GDP se mjeri u aktualnim tržišnim cijenama.

-Realni GDP je nominalni GDP prilagođen za inflaciju.
-Nadalje, kada podijelimo nominalni GDP s realnim GDP,dobijemo GDP deflator-indeks koji možemo
koristiti u izračunavanju inflacije.
REALNI I NOMINALNI GDP

-Nominalni GDP je izračunati GDP po tekućim cijenama.

-Realni GDP je nominalni GDP prilagođen za inflaciju.
-Realni GDP je značajan za društvo zato što on mjeri što je stvarno proizvedeno u nekoj zemlji.
-Realni GDP isključuje utjecaj rasta cijena.
-Realni GDP se dobije kada se nominalni podijeli s GDP deflatorom.

Realni GDP= Nominalni GDP : GDP deflator

RAZLOZI RASTA NOMINALNOG GDP-A

1. Povećanje količine proizvodnje proizvoda i usluga

2. Povećanje cijene proizvoda i usluga
3. Povećanje i cijene i količine proizvoda i usluga
RAZLOZI RASTA REALNOG GDP-A

1) povećanje količine proizvoda i usluga

-UTJECAJ CIJENA JE ISKLJUČEN
IZRAČUNAVANJE GDP-A

-GDP ne mjeri sve transakcije u nacionalnoj ekonomiji.

-GDP uključuje proizvodnju finalnih proizvoda,a isključuje proizvodnju intermedijarnih proizvoda.
-Finalni proizvod–proizvodi i usluge za finalnu, krajnju potrošnju ili investicije.
-Intermedijarni proizvodi–proizvodi koji se koriste kao inputi u proizvodnji nekog drugog proizvoda.
Npr. U izračun GDP se uključuje kruh,ali ne i pšenica; automobili,ali ne i čelik!
-Istodobno praćenje proizvodnje finalnih proizvoda i intermedijarnih proizvoda dovelo bi do
dvostrukog, odnosno višestrukog zbrajanja nekih proizvoda i time neopravdano povećavalo ukupnu
proizvodnju jedne zemlje.

Postoje dva načina kako izbjeći dvostruko knjiženje, odnosno da se ne uključe intermedijarna
dobra: 1. da se uzima samo vrijednost finalnog proizvoda
2. da se koristi princip dodane vrijednosti

ISKLJUČIVANJE INTERMEDIJARNIH PROIZVODA

-Dodana vrijednost je povećanje vrijednosti proizvoda i usluge kojeg je ostvarilo neko poduzeće.
-Dodana vrijednost je onaj iznos za koliko je uvećana vrijednost nekog proizvoda i usluge za vrijeme
procesa obrade u nekom poduzeću.
-Izračunava se oduzimanjem vrijednosti posljednje faze od vrijednosti proizvoda ili usluge prethodne
faze.
PRINCIP DODANE VRIJEDNOSTI

-Izračunavanje GDP-a principom dodane vrijednosti predstavlja zbrajanje uvećane vrijednosti

proizvoda na svakom stadiju proizvodnje.
-Ukupna dodana vrijednost se dobije oduzimanjem prihoda prodaje od troškova proizvodnje.

RAST OUTPUTA
-GDP je najbolji pokazatelj ostvarenog rasta outputa nacionalne ekonomije koji je u vrlo širokoj
primjeni
-2 načina mjerenja GDP: 1. “tijek troška”ili“dohotka”
2. “tijek proizvoda”ili“potrošni”pristup
-Rast realnog GDP-a: Nacionalna ekonomija koja ostvaruje dugoročnu i stabilnu stopu rasta realnog
GDP-a i rastući standard svojih građana kažemo da je ostvarila ekonomski rast.

POTROŠNI PRISTUP ILI TIJEK PROIZVODA

-Potrošni pristup je prikazan u donjem dijelu dijagrama kružnog tijeka.
-Proizlazi da je GDP jednak sumi četiri kategorije potrošnje:

GDP = C + I + G + (X-M)

TKO KUPUJE PROIZVODE I USLUGE GDP-A?

-Ekonomisti dijele GDP u 4 široke kategorije potrošnje:
• Osobna potrošnja:kupovine potrošača
•Privatne investicije: kupovine poduzeća
•Državna potrošnja: kupovina svih razina vlasti
•Neto izvoz: neto kupovina inozemnog sektora
POTROŠNJA
-Potrošnja je jedan od najznačajnijih tokova u izračunu GDP-a.
-Kroz potrošnju se ostvareni dohoci ponovno vraćaju u proizvodni proces kroz poduzeća.
-Kada pojedinac dobije dohodak on ga može potrošiti na:
a) Domaće proizvode i usluge
b) Uštedjeti
c) Platiti porez
d) Kupiti proizvode i usluge u inozemstvu

OSOBNA POTROŠNJA (C)

-Personal consumption expenditures–plaćanja kućanstva za proizvode i usluge.
-Osobna potrošnja se dijeli na potrošnju: a) Trajnih dobara
b) Netrajnih dobara
c) Usluga
POTROŠNJA I ŠTEDNJA
-Dio dohotka koji pojedinac uštedi seli se iz dijela dohotka za potrošnju na financijsko tržište.

PRIVATNE INVESTICIJE (I)

- Bruto privatne investicije(Ig)-Gross private investment–potrošnja poslovnog sektora.
-Bruto privatne investicije uključuju: a)opremu i postrojenja
b)nove kapacitete
c)povećanje zaliha
BRUTO I NETO PRIVATNE INVESTICIJE (I)
-Amortizacija–smanjivanje vrijednosti osnovnih sredstava u procesu njihove upotrebe.

NETO PRIVATNE INVESTICIJE= BRUTO PRIVATNE INVESTICIJE – AMORTIZACIJU

BRUTO I NETO INVESTICIJE

-Ono što se stvarno dodaje kapitalu mjeri se neto, a ne bruto investicijama.

DRŽAVNA POTROŠNJA(G)
-Porezi koje plaćaju građani i poduzeća troše se na proizvode i usluge koje kupuje država ili se vraćaju
pojedincima kroz transferna plaćanja.
-Government expenditures– plaćanja države za proizvode i usluge ili investicije države u opremu i
kapacitete.
-Vlada može svoju potrošnju svesti na razinu svojih prihoda ili generirati proračunski deficit kojeg će
financirati zaduživanjem.
-Predstavlja nabavku finalnih proizvoda i usluga svih razina vlasti od lokalnih, županijskih do državnih.
-Transferna plaćanja se isključuju iz GDP-a • plaćanja države prema pojedincima i nisu povezana s
nabavkom proizvoda i usluga, plaćanje nezaposlenima, socijalno ugroženima isl.
-Transferna plaćanja su plaćanja države pojedincima po različitim osnovama (socijalnog osiguranja,
siromaštva,kamate države na njen dug i dr.) i nisu povezani s proizvodima i uslugama.

UVOZ(M)-IMPORT
-Potrošnja na uvoz se oduzima od ukupne potrošnje jer ista ne doprinosi domaćoj proizvodnji nego
proizvodnji neke druge zemlje.
-Uvoz plaćate nekoj drugoj zemlji i trošite njihove proizvode, dodajete vrijednost njihovoj proizvodnji.

IZVOZ(X)-EXPORT
-Izvoz domaćih poduzeća u inozemstvo pridodaje ukupnoj potrošnji.

-Vlastite proizvedene proizvode u zemlji prodajete nekom drugom i povećavate potrošnju svoje
zemlje.

-Izvoz se dodaje ukupnoj proizvodnji nacionalne ekonomije.

NETO IZVOZ(NX)
-Neto izvoz (NX) ili (X-M) je izvoz proizvoda i usluga umanjen za uvoz proizvoda i usluga
-Kada se više kupuje od inozemstva nego što se prodaje u inozemstvo ostvaruje se DEFICIT.
-Kada se više prodaje nego što se kupuje ostvaruje se SUFICIT.

Sve komponente zajedno daju:

GDP= C + I + G +NX
GDP RAZLIČITIH DRŽAVA

-GDP predstavlja mjeru ekonomske snage i veličine jedne zemlje

-GDP po stanovniku ili GDP per capita je drugi vrlo često korišten pokazatelj koji omogućuje
usporedbu između zemalja različite veličine.

OGRANIČENJA SUSTAVA NACIONALNIH RAČUNA

-Ograničenja sustava nacionalnih računa uključuju slijedeće:
• Postoje problem i u mjerenju.
• GDP mjeri ekonomsku aktivnost, ali ne i blagostanje.
• Potkategorije su vrlo često međuovisne.

GDP MJERI TRŽIŠNU AKTIVNOST, A NE BLAGOSTANJE

-GDP ne mjeri sreću i zadovoljstvo pojedinca, kao niti njegovo blagostanje.

-Blagostanje je zaista vrlo kompliciran pojam koji uključuje puno komponenti i teško je mjerljiv.

POGREŠKE MJERENJA

-GDP ne uključuje slijedeće:

• Ilegalnu prodaju droga.

• Prodaju proizvoda“na crno” koja se ne evidentira i na koju se ne plaća porez.
• Plaće isplaćene“na ruke”.
• Općenito aktivnosti u domeni“sive ekonomije”.
• Pozajmljivanje novca uz visoke kamate, prodaju droge i sve ostale aktivnosti.
-Drugi tip pogreški u mjerenju GDP je u procesu njegova prilagođavanja za inflaciju.

-Ako cijena i kvaliteta istodobno rastu,je li cijena zaista porasla ili je to samo posljedica povećanja
kvalitete?

POTKATEGORIJE GDP

-Postoji velika mogućnost pogreške u interpretiranju potkategorija GDP.

Primjer: vrlo je teško razgraničiti potrošnju i investicije.

MAKROEKONOMSKI PROBLEM 2: NEZAPOSLENOST

-Stopa nezaposlenosti se mjeri kao broj nezaposlenih osoba podijeljen s brojem osoba koje čine
radnu snagu.

VRSTE NEZAPOSLENOSTI

-Razgovarajući o nezaposlenosti,ekonomisti razlikuju 3 vrste nezaposlenosti:

1. Neizbježna
2. Ciklička
3. Strukturna
NEIZBJEŽNA NEZAPOSLENOST
-Neizbježna nezaposlenost je najmanji makroekonomski problem.
-Ona nastaje kao prirodni put zapošljavanja-u proces u vlastitog traženja ljudi napuštaju jedne
poslove i traže nove.
-Nastaje zbog neprekidnog kretanja ljudi u prostoru i u različitim strukturama ili kroz različita
razdoblja životnog ciklusa.
CIKLIČKA NEZAPOSLENOST
-Ciklička nezaposlenost je mnogo ozbiljniji makroekonomski problem.
-Ona se javlja kada ekonomija ulazi u recesiju.
-To je onaj dio nezaposlenosti o kojem su makroekonomisti najviše raspravljali i nastojali pronaći
rješenje.
STRUKTURNA NEZAPOSLENOST
-Strukturna nezaposlenost nastaje kada napredak u tehnologiji učini neki posao ili neko zanimanje
neupotrebljivim.
Npr. radnici u automobilskim tvornicama zamijenjeni su robotima, telefonist na centrali zamijenjen je
elektronskom mašinom i sl.

MAKROEKONOMSKI PROBLEM 3: INFLACIJA

-Definira se kao rastuće kretanje cijena iz jedne godine udrugu.
-Uspješnost ostvarivanja ovog cilja mjeri se stopom inflacije.
-Stopa inflacije mjeri pad ili rast opće razine cijena u odnosu na odabrano obračunsko razdoblje.

-Mjerimo je kao postotnu promjenu indeksa cijena kao što je Indeks potrošačkih cijena-CPI
(Consumer PriceIndex) ili indeksa proizvođačkih cijena-PPI(Producer PriceIndex), ili BDP
deflatora(GDP-gross domestic product).

STOPA INFLACIJE=((CPI OVE GODINE – CPI PROŠLE GODINE) / CPI PROŠLE GODINE ) X 100

NEŠTO O INFLACIJI
-PPI indeks se temelji na cijenama nekoliko važnih sirovina za proizvodnju.
-CPI indeks se izračunava temeljem košarice proizvoda i usluga koju kupuje tipično kućanstvo.
POSLOVNI CIKLUSI
-Usko vezano uz problem ekonomskog rasta i realnog GDP-a kao mjere tog rasta javlja se i
problem“poslovnih ciklusa.”
-Termin poslovnih ciklusa označava periodično dizanje i spuštanje u GDP-u kroz nekoliko godina.
Postoje li poslovni ciklusi(kolebanja)
-Centralno pitanje makroekonomije je utvrditi da li postoje poslovna kolebanja i ako da koje su snage
u njihovoj pozadini.
-Ono što je još važnije da makroekonomisti zajedno s političkim vlastima mogu razumjeti točno o
kojoj fazi poslovnog kolebanja je riječ i koju makroekonomsku politiku je najbolje primijeniti za
rješenje tog pomaka.
U isto vrijeme
-Ključno pitanje poslovnih kolebanja je utvrditi da li ekonomija ide u ekspanziju ili u kontrakciju.
-Ostali važni problemi: • Distribucija individualnih dohodaka.
• Relativna vrijednost kune prema drugim valutama.
PITANJA “DVOSTRUKOG DEFICITA”
-Važna su pitanja proračunskog i trgovinskog deficita koja kontinuirano muče kako Hrvatsku, tako i
SAD.
MAKROEKONOMSKI INSTRUMENTI
- U rješavanju problema kao što su inflacija i nezaposlenost, Vlade zemalja imaju na raspolaganju
određene makroekonomske instrumente.
-Najvažnija oruđa svake Vlade su monetarna i fiskalna politika.

FISKALNA POLITIKA
-Koristi rastuću državnu potrošnju ili smanjenje poreza kako bi stimulirala ili usmjerila ekonomiju
prema ekspanziji.
-Koristi smanjenu državnu potrošnju ili rastuće poreze kako bi suzbila inflaciju ili smirila ekonomiju.

MONETARNA POLITIKA
- Koristi kontrolu nad ponudom novca kako bi postigla jednake ciljeve.
-Ali monetarna i fiksana politika se često koriste zajedno radi dobivanja boljih rezultata.

Mač s dvije oštrice

-Ispravno vođena makroekonomska politika može stvoriti poticajno okruženje za ekonomski rast i
prosperitet zemlje.
-Ne adekvatno vođena makroekonomska politika može značajno narušiti ionako nestabilno stanje u
jednoj nacionalnoj ekonomiji,te prouzročiti ogromne štete.
 POTROŠNJA, INVESTICIJE I POSLOVNI CIKLUSI
Ponavljanje -Bruto domaći proizvod (BDP) je trž. Vrijednost svih finalnih roba i usluga
proizvedenih u nekoj zemlji u danom vremenskom razdoblju.
-Bruto nacionalni proizvod (BNP) je ukupni dohodak koji su zaradili
trajni rezidenti određene države(državljani).
-Neto nacionalni proizvod (NNP) je ukupan dohodak rezidenata
određene države (BNP) umanjen za amortizaciju.
-Iako se navedene mjere razlikuju u određenim pojedinostima,
općenito one daju istu sliku ekonomskih uvjeta.

POTROŠNJA
-Potrošnja u širem smislu uključuje potrošnju svih subjekata u društvu.
-Potrošnja u užem smislu fokusirana je na potrošnju kućanstva.

AGREGATNA POTROŠNJA
-Ukupno trošenje ili“agregatna potrošnja” može se algebarski predstaviti pomoću

AE = POTROŠNJA + INVESTICIJE + DRŽAVNA POTROŠNJA + NETO IZVOZ

jednadžbe:
-Krivulja agregatne potrošnje je jednostavno vertikalna suma ove četiri potrošnje.

POTROŠNJA
-Trošenje na nove proizvode i usluge.
-Potrošnja predstavlja ukupno trošenje pojedinaca na finalne proizvode
i usluge tijekom određenog razdoblja.
-Tekuća potrošnja trebala bi se fokusirati na ona dobra koja su zaista potrošena u tom
razdoblju.

DEFINICIJE POTROŠNJE I ŠTEDNJE

-Potrošnja-Izdaci kućanstva na proizvode i usluge kako bi se njihovim
konzumiranjem zadovoljile određene potrebe.
-Potrošnja kućanstva najveća sastavnica GDP-a (Personal consumption ili C).

ŠTEDNJA
-Dio raspoloživog dohotka kućanstva koji nije otišao na potrošnju nego je ušteđen.

Što čini raspoloživi dohodak?

-Raspoloživi dohodak se sastoji od nadnica,kamata,renti, profita,
dividendi i transfernih plaćanja, ali se na taj iznos plaća i porez državi.
-Raspoloživi dohodak je ukupnost primanja pojedinca nakon što je platio porez.
Na što ljudi troše svoj dohodak?
-Siromašne obitelji uglavnom troše dohodak na hranu i stanovanje
-Izdaci za hranu smanjuju se kako raste dohodak(rast će rastom dohotka, ali samo do neke granice)
-Izdaci na odjeću, rekreaciju i automobile rastu s rastom dohotka, ali brže od dohotka
-Brže od dohotka rastu i izdaci za luksuzne artikle
-Rastom dohotka raste i štednja

DEFINICIJE POTROŠNJE I ŠTEDNJE

-Potrošnja, štednja i dohodak su usko povezani.
-Dohodak je osnovna odrednica potrošnje i štednje.
-Osobna štednja je dio raspoloživog dohotka koji nije potrošen.
-Štednja je jednaka dohotku umanjenom za potrošnju.

RASPOLOŽIVI DOHODAK = POTROŠNJA (C) +ŠTEDNJA(S) S = RASPOLOŽIVI DOHODAK-C

ŠTO JE RASPOLOŽIVI DOHODAK?

Raspoloživi dohodak je osobni dohodak uvećan za transferna plaćanja i umanjen za plaćene poreze
-Ono što stvarno ostaje na raspolaganju za potrošnju i štednju nekoj obitelji.
FUNKCIJA POTROŠNJE
-Keynes je smatrao da štednja i potrošnja primarno ovise o realnom raspoloživom dohotku pojedinca
- Funkcija potrošnje = odnos između potrošnje i tekućeg realnog raspoloživog dohotka:
1. Tabelarni prikaz
2. Dijagram Funkcija potrošnje

AUTONOMNA POTROŠNJA
-Prvo,postoji razina potrošnje koja nastaje čak kada pojedinac izgubi svoj posao, odnosno ne
ostvaruje dohodak.
-Ta osoba se mora hraniti,oblačiti i sl. i on realizira svoju potrošnju posežući za svojom ušteđevinom
ili pozajmicama.
-Razina potrošnje koja postoji bez obzira na promijene dohotka naziva se“autonomna potrošnja.”

INDUCIRANA POTROŠNJA
Inducirana potrošnja to je ona potrošnja koja ovisi o raspoloživom dohotku svakog pojedinca.

GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI

-Keynes opisuje ove reakcije potrošnje na promjene dohotka kroz graničnu sklonost potrošnji(MPC)
„marginal propensity to consume”ili u nekim udžbenicima“marginal propensity to expend.”
-Ovaj“MPC”je jednostavno ekstra količina koju ljudi konzumiraju kada im se raspoloživi dohodak
poveća za jednu novčanu jedinicu
- MPC=dodatni iznos potrošnje koji ljudi potroše kada dobiju dodatni dolar raspoloživog dohotka
GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI
-Granična sklonost štednji ili MPS („the marginal propensity to save”)je jednostavno recipročno od
MPC i on se mjeri kao ekstra količina novca koju ljudi uštede kada im se raspoloživi dohodak
poveća za jednu novčanu jedinicu.

OBJAŠNJENJE VARIJABLI
• DI = raspoloživi dohodak
• C = potrošnja
• S = štednja
• APS = prosječna sklonost štednji
• APC = prosječna sklonost potrošnji
• MPC = granična sklonost potrošnji
• MPS = granična sklonost štednji

PROSJEČNA SKLONOST POTROŠNJI

-Average Propensity to Consume(APC).
-Potrošnja podijeljena s raspoloživim dohotkom.
-Dio raspoloživog dohotka koji se potroši.

APC = C/Y
PROSJEČNA SKLONOST ŠTEDNJI
-Average Propensity to Save(APS).
-Štednja podijeljena s raspoloživim dohotkom.
-Dio raspoloživog dohotka koji se uštedi.

APS = S/Y
GRANIČNA SKLONOST POTROŠNJI

-Marginal Propensity to Consume (MPC) – promjena u potrošnji nastala uslijed promjene

raspoloživog dohotka –dodatna potrošnja iz dodatne jedinice dohotka.

MPC = ΔC/ ΔY
GRANIČNA SKLONOST ŠTEDNJI

-Marginal Propensity to Save(MPS) –promjena u štednji nastala uslijed promjene u raspoloživom

dohotku –dodatna štednja iz dodatne jedinice dohotka.

MPS=
Primjer
-U ovom slučaju MPC (marginal propensity to consume); MPC=0,75 iMPS=0,25
-Kod Ane je drugačija situacija: Ana potroši 90 lipa na svaku kunu zarađenog raspoloživog
dohotka,a uštedi 10lipa.
-Anin MPC=0,90 i MPS=0,10

Što zaključujemo?
-Potrošnja se može prikazati u obliku jednadžbe,tablice ili dijagrama.
-Algebarski,mi možemo (Keynesov model) potrošnju prikazati jednostavnom funkcijom kako slijedi:
• C=C0+MPC*Yd
• Ukupna potrošnja kućanstva,C, jednaka je autonomnoj potrošnji,C0 plus inducirana
potrošnja,pri čemu je inducirana potrošnja jednaka MPC *Yd
FUNKCIJA POTROŠNJE
-Kolika je potrošnja, kada je dohodak jednak 0?
-Iznosu autonomne potrošnje = Ca
Kako crtamo funkciju potrošnje?
-Prikažimo funkciju potrošnje :Dvije varijable : •RASPOLOŽIVI DOHODAK
•POTROŠNJA

-Nacrtajte na dijagram i pravac pod kutem od 45 stupnjeva

-Što pokazuje taj pravac?

FUNKCIJA POTROŠNJE
- Svaka točka na pravcu pod kutem od 45 stupnjeva pokazuje da je potrošnja jednaka dohotku i
štednja je jednaka nula.
-Funkcija potrošnje ispod pravca pod kutem od 45, kućanstvo ima pozitivnu štednju(mjeri se
vertikalna udaljenost dviju krivulja).
-Funkcija potrošnje iznad pravca pod kutem od 45 stupnjeva, potrošnja je veća od dohotka, negativna
štednja.
-Točka pokrića u toj točki tipično kućanstvo niti štedi,niti se zadužuje-ono TROŠI SAV SVOJ DOHODAK.
-Lijevo od točke pokrića,kućanstvo troši VIŠE nego što ima.
-Desno od točke pokrića,kućanstvo troši MANJE nego što ima-ono dio dohotka ŠTEDI.
Funkcija potrošnje može se promijeniti zbog:
•Promjene autonomne potrošnje
•Promjene u bogatstvu potrošača,imovini, vrijednosti vrijednosnih papira
•Povjerenju potrošača
•Promjene u graničnoj sklonosti potrošnji
•Promjena dohotka(veći dohodak,veća štednja)
•Promjena poreza

FUNKCIJA POTROŠNJE PRIKAZUJE I IZNOS ŠTEDNJE

FUNKCIJA NACIONALNE POTROŠNJE

-Odrednica razine nacionalne potrošnje je razina raspoloživog dohotka.
-Povjesničari ekonomije su utvrdili čvrstu povezanost raspoloživog dohotka i potrošnje i to od 19.
Stoljeća do današnjih dana.
PONOVIMO!
-Funkcija potrošnje povezuje razinu potrošnje s razinom raspoloživog dohotka.
-Funkcija štednje povezuje štednju s raspoloživim dohotkom-ušteđeno je jednako nepotrošenom.
-Funkcija štednje i potrošnje su kao slika i njen odrazu zrcalu.
FUNKCIJA ŠTEDNJE
-Funkcija štednje pokazuje odnos između razine štednje i realnog raspoloživog dohotka.
-Funkcija štednje je zrcalna slika funkcije potrošnje -ono što se ne potroši se uštedi.
-Razina štednje u ekonomijini je fiksna i mijenja se ovisno o GDP-u.

-Negativna štednja: potrošnja je veća od raspoloživog dohotka.

PRIVATNA ŠTEDNJA predstavlja novčani iznos koji pojedinci imaju na raspolaganju za štednju (koji
ima ostaje od dohotka)nakon što plate porezi odvoje sredstva za potrošnju S =Y–T–C
ŠTEDNJA DRŽAVE ILI JAVNA ŠTEDNJA predstavlja novčani iznos koji država ima na raspolaganju za
štednju, a koji joj ostaje kada od poreznih prihoda odbije iznos za državnu potrošnju S = T–G

ŠTEDNJA DRŽAVE
-T>G, ostvaruje se suficit državnog proračuna.
-T<G,ostvaruje se deficit državnog proračuna.

NACIONALNA ŠTEDNJA
-Privatna štednja+štednja države =nacionalna štednja ili samo štednja nacionalne ekonomije ili
cjelokupnu štednju države.
Nacionalna štednja je podijeljena na:
1) Privatnu štednju(Y-T-C)
2) Javnu(državnu)štednju(T-G)

STOPA OSOBNE ŠTEDNJE OPADA

-Uzroci smanjenja štednje:
•Sustav socijalnog osiguranja
•Tržište kapitala
•Brzi rast bogatstva uslijed ekspanzije burze
•Ostalo(visoka inflacija,porezi,...)
POJEDNOSTAVLJENA PRETPOSTAVKA
-U Keynesovom modelu,kada je nacionalna ekonomija u ravnoteži na točki pune zaposlenosti,tada
agregatna potrošnja se ne sastoji jedino od potrošnje,nego ovisii o još tri komponente potrošnje,a to
su: I, G, i neto izvoz.

INVESTICIJE
Investicije se mogu grupirati na:
1)Investicije u stambene objekte
2)Investicije u tvornice i opremu
3)Povećanje zaliha

-Investicije su ulaganje u poslovne kapacitete i opremu je najveća komponenta i sudjeluje s oko 70%u
ukupnim ulaganjima(investicijama).
-Udio investicija u ukupnoj agregatnoj potrošnji kreće se između 15 % (SAD) do 20% (RH i tranzicijske
zemlje).
-Povijest pokazuje da su investicije znatno osjetljivija kategorija od potrošnje:
•Nepravilno pojavljivanje inovacija (željeznica,kompjuteri,…)
•Velike fluktuacije u ostvarivanju profita
•Očekivanja poslovnog sektora
ODREDNICE INVESTICIJA
1)Prihodi -investicije vlasnicima nose prihode
-Potražnja za proizvodima koji su produkt novih ulaganja
2)Troškovi investicija određeni su kamatnom stopom i porezom
3)Očekivanja poduzeća o kretanju ekonomije

Što uzrokuje pomak krivulje investicija?

•Operativni troškovi pribavljanja i korištenja kapitala
• Očekivanja
•Promjena tehnologije
•Porezna politika
ODREDNICE INVESTICIJA I KEYNES

-Keynes je vjerovao kako su ulaganja(investicije) vrlo osjetljive na kamatnu stopu.

• Kada kamatna stopa opada,investicije rastu.

• Kada kamatna stopa raste,investicije opadaju.

-Keynes nije vjerovao da će smanjenje kamatne stope i povećanje investicija nužno odmah dovesti do
ravnoteže u nacionalnoj ekonomijina razini pune zaposlenosti kao što su to smatrali Klasičari.
-Keynes je vjerovao da investicije imaju“životinjsku ćud”ili da su vođena“očekivanjima”poslovnog
sektora o potencijalnim prodajama i profitima:
-Ako poslovni sektor vjeruje da ekonomija„ide”loše, on će se suzdržati od investicija i smanjit će
proizvodnju i time pomoći razvijanju recesijske spirale.
INVESTICIJE ILI ULAGANJA

-Pretpostavimo da se realiziraju neovisno o razini dohotka:

• Algebarski, to znači da je I jednako autonomnim investicijama(ulaganjima),Io.

• Nadalje, funkcija investicija u tom slučaju je horizontalna krivulja, paralelna s osi X.

-Za dugoročni razvoj nacionalne ekonomije najvažnije su investicije: Da biste investirali morate imati
štednju.

-Nacionalna ekonomija može investirati i to kao: Privatna domaća ulaganja i Neto inozemna ulaganja.

-Funkcija investicija:U svim poslovnim kolebanjima investicije su bile pokretač„procvata”ili sloma

nacionalnih gospodarstava.

POSLOVNA KOLEBANJA

-Poslovni ciklusi ili poslovna kolebanja(engl. business cycle) ili konjunkturni ciklusi-predstavljaju
rastuća i padajuća kretanja ekonomskih aktivnosti koja se događaju oko trenda rasta.

-Poslovni ciklusi predstavljaju amplitudno kretanje ukupne nacionalne proizvodnje i zaposlenosti koje
traje od 2 do 10 godina.

-Poslovni ciklusi ili poslovna kolebanja su usponi i padovi proizvodnje,inflacije, kamatnih stopa i
zaposlenosti tipični za sva tržišna gospodarstva.

-Poslovni ciklusi su u gospodarstvu sve prisutna kolebanja u ukupnoj nacionalnoj proizvodnji,

dohotku i zaposlenosti koje traju od 2 do 10 godina,a obilježava ih široka ekspanzija ili kriza u većini
ekonomskih sektora.

PREKRETNICE POSLOVNOG CIKLUSA

-Dno predstavlja najnižu točku poslovnog ciklusa.

-Vrhunac je najviša točka poslovnog ciklusa.

-Dno i vrh su točke obrata u poslovnom ciklusu.

FAZE POSLOVNOG CIKLUSA

-Recesija je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju padati.

-Ekspanzija je fenomen kada ekonomske aktivnosti počinju rasti.

-Ekspanzija je FAZA rasta ekonomskih aktivnosti, prezentira se kao velik skok u proizvodnji tijekom
najmanje dva kvartala.
-Recesija je FAZA koja se definira kao razdoblje opetovanog pada ukupne proizvodnje, dohotka i
zaposlenosti koje traje od 6 mjeseci do 1 godine; obilježava ga kriza u mnogim ekonomskim
sektorima.
-Depresija je jaka i duboka recesija.

POSLOVNI CIKLUSI

-Poslovni ciklusi su nepravilni.

-Niti jedan poslovni ciklus nije jednak drugome.
-Razlikuju se po intenzitetu.
-Razlikuju se po dužini trajanja pojedinih faza.

KARAKTERISTIKE RECESIJE

•Smanjivanje kupovina stanovništva

•Rast zaliha i smanjenje proizvodnje
•Smanjivanje investicija
•Smanjenje potražnje zaradom
•Smanjivanje cijena sirovina i općenito usporavanje inflacije s padom proizvodnje
•Pad profita poduzeća
•Smanjivanje kamatne stope

TEORIJA POSLOVNIH CIKLUSA

•Vanjske–uzroci poslovnih ciklusa su izvan ekonomskog sustava

•Unutarnje–uzrok poslovnih ciklusa je unutar ekonomskog sustava

TEORIJA POSLOVNIH CIKLUSA

• Monetarne teorije
• Model multiplikatora i akceleratora
• Političke teorije
• Teorije ravnotežnih poslovnih ciklusa
• Teorija realnog poslovnog ciklusa

PROGNOZA POSLOVNIH CIKLUSA

-Prognoza poslovnih ciklusa je moguća i temelji se na informacijama o:

•vodećim indikatorima koji govore što će se dogoditi u ekonomiji u narednih 12-15 mjeseci.

•ekonometrijskim modelima.

Vodeći indikatori uključuju sljedeće:

1. Službenu nezaposlenost

2. Nove narudžbe za potrošna dobra i materijale

…Nabavne performanse, uključuje postotak poduzeća koji su smanjili količinu svojih narudžbi prema
dobavljačima …Indeks očekivanja potrošača …Nove narudžbe za opremu i postrojenja

VODEĆI INDIKATORI

• Broj novih građevinskih dozvola.

•Promjene u cijenama na burzama.

•Spread kamatne stope.

• Promjene u ponudi novca.

 TEORIJA AGREGATNE POTRAŽNJE I MODEL MULTIPLIKATORA
VELIKA EKONOMSKA KRIZA

-S „krahom burze” u 1929. Godini zemlja SAD je ušla u prvu od nekoliko recesija, a kasnije i u duboku
depresiju.
-GDP je pao na jednu trećinu svoje vrijednosti.
-Do 1933. godine 25% radne snage bilo je nezaposleno.
-Investicije poslovnog sektora pale su s oko 16 mlrd.$ u 1929. na 1 mlrd.$ u 1933.
DEBATA KLASIČARA I KEYNESIJANACA

-Doba velike ekonomske krize

-Mnoge makroekonomske politike koje danas favoriziraj u konzervativci u SAD"vuku" korijene
klasičara,dok s druge strane postoji spektar ideologija koje podupiru razmišljanja Keynesa.
-Klasičari se razlikuju od Keynesijanaca u polazišnoj osnovi kako se jedna nacionalna ekonomija
prilagođava za vrijeme recesije i kako pronalazi svoj put prema punoj zaposlenosti.

KLASIČARI

-Imaju svoje korijene u pisanju o slobodnom tržištu:počinje s Adamom Smithom,David Ricardo, Jean
Baptiste Say i J. S. Mill; a takav pristup zastupaju i A. Marshall i A. C. Pigou.
-Nezaposlenost je prirodni dio poslovnog ciklusa i ona se sama korigira.
-Ne postoji potreba za državnom intervencijom.
-Polazi od ponude i potražnje na tržištu rada, gdje se po definiciji postiže puna zaposlenost koja sa
zalihama kapitala i danim tehnološkim napretkom stvara nacionalni dohodak.
-Mehanizam“cjenovnog prilagođavanja” vodi nacionalnu ekonomiju.
-U situaciji nezaposlenosti-cijene,nadnice i kamatne stope će pasti.
-To će povećati potrošnju,proizvodnju i investicije te momentalno vratiti nacionalnu ekonomiju u
stanje ravnoteže na razini pune zaposlenosti. Pogled klasičara.

LAISSEZ-FAIRE EKONOMIJA

-Škola ekonomske misli–pristup Klasičara:vjerovali su da je najbolje rješenje za recesiju–ostaviti

slobodno tržište samoregulaciji.

-Ovaj pristup je poznat kao“laissez-faire” i laissez faire ekonomisti su oni koji su vjerovali da bi država
svojim uplitanjem vjerojatno samo pogoršala stvari(nikako poboljšala),tako da je najbolja politika
relativno MALO UPLITANJE DRŽAVE(njene zadaće su čuvati privatno vlasništvo, donositi zakone i
osiguravati izvršavanje ugovora,braniti zemlju od vanjskih neprijatelja i opskrbljivati gospodarstvo i
društvo potrebnom količinom novca u opticaju).

KLASIČARI I NEZAPOSLENOST

-Nezaposlenost je rezultat visokih nadnica.

-U vrijeme recesije,nezaposleni radnici bit će spremni raditi za manje
-Nadnice će tada pasti na razinu na kojoj su bile onda kada je poduzećima bilo profitabilno
zapošljavati radnike i tako će se kroz smanjenje nadnica problem nezaposlenost i riješiti, a zemlja
izaći iz recesije.
-Klasičari se slažu da može postojati neizbježna (frikcijska) i strukturna nezaposlenost,ali se ne slažu
da ciklička nezaposlenost može biti uzrokovana manjkom agregatne potražnje.
EKONOMSKA HEREZA

-U to vrijeme, pristup Keynesa bio je ekonomska hereza i inicijalno je bio odbačen od cjelokupne
ekonomske profesije.

-Još gore,Keynes i njegovi sljedbenici dobili su “pečat”kao socijalisti ili komunisti koji se zalažu za -
aktivnu ulogu centralne države u ekonomiji.

-Kako bi razumjeli zašto su Keynesijanci trijumfirali, važno je razumjeti kako su se dva potporna stupa
naučavanja Klasičara urušila pod težinom Keynesovih argumenata.

-Ta dva potporna stupa su Sayev zakon i Kvantitativna teorija novca.

KAKO DJELUJE SAYEV ZAKON

-Postavio ga je 1803. godine francuski biznismen Jean Baptiste Say, a kasnije ga je popularizirao David
Ricardo“Ponuda stvara svoju vlastitu potražnju.”

-Kada ljudi rade kako bi proizveli proizvode i usluge,oni time zarađuju dohodak.

-Sayov zakon tvrdi da ukupan dohodak generiran tim radom mora biti jednak vrijednosti proizvedenih
proizvoda i usluga.

-Nadalje,ako radnici troše taj dohodak,on mora biti dovoljan da bi oni platiti te proizvode i usluge
koje su proizveli.

-Sayev zakon pretpostavlja da snage slobodnog tržišta neizbježno vode punoj zaposlenosti i stabilnim
cijenama–fleksibilnost cijena i najamnina UVIJEK vraćaju gospodarstvo u ravnotežu pune
zaposlenosti.
AGREGATNA PONUDA(AS) = ZARADE RADNIKA, RENTE, KAMATE I PROFITI

AGREGATNA POTRAŽNJA (AD) = POTROŠNJA +INVESTICIJE

NEZAPOSLENOST ĆE SE RIJEŠITI

-Sayev zakon nije rekao da nezaposlenost ne može postojati.

-Ako nadnice, cijene i kamatne stope dozvoljavaju prilagođavanje, tada će se nezaposlenost sama riješiti–
gospodarstvo uvijek proizvodi svoj potencijalni output pa je trajna nezaposlenost nemoguća.

KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA

-Klasičari su podržavali ovaj Sayev zakon is kvantitativnom teorijom novca.

-Kvantitativna teorija novca određuje razinu cijena dok Sayev zakon određuje realni output:

M * V =P *Q
• M je jednako ponudi novca.
• V je brzina novca ili količina dohotka generirana svake godine po novčanoj jedinici.
• P je opća razina cijena mjerena indeksom kao što je indeks potrošačkih cijena.
• Q je prodana količina realnog outputa.
DVIJE VAŽNE PRETPOSTAVKE

1. Brzina je konstantna.

2. Veo novca:realni output nije pod utjecajem novca money supply:

• Nema veze koliko novaca izdaje SB,to neće povećati količinu proizvoda i usluga koju nacionalna
ekonomija može trenutno proizvesti.
• Pogledajmo jednadžbu MV=PQ, zašto će povećanje ponude novca jedino izazvati inflaciju?
M *V= P *Q

-Kvantitativna teorija novca kaže da razina cijena varira kao odgovor na promjenu količine novca.

-Promjene u razini cijena jednostavno su uzrokovane promjenama u ponudi novca.

-Ako je V konstantan s lijeve strane i Q s desne strane,nije pod utjecajem novca(M),jedina stvar koja
se može promijeniti kada se novac promijeni je razina cijena(P).

-Ako ponuda novca poraste za 20%, razina cijena će porasti isto tako za 20%.

DVA ZAKLJUČKA KLASIČNOG PRISTUPA:

-Nema gubitaka zbog neiskorištenih resursa jer oni koji žele mogu raditi, a output je uvijek jednak
potencijalnom ili mogućem outputu.

-Makroekonomska politika ne može utjecati na razinu nezaposlenosti i output, dok se ekonomskom

politikom (monetarnom i fiskalnom) može utjecati na pomak krivulje ag. potražnje, a onda i na razinu
cijena (važniji utjecaj monetarne od fiskalne politike na ag. potražnju).

VELIKA EKONOMSKA KRIZA

-U stvarnosti Velika ekonomska kriza 1930-ih je rezultirala u traženju političkih vođa koji bi bili u
mogućnosti ponuditi ekonomsko rješenje problema.

-To rješenje odjednom se usmjerilo prema Keynesijancima.

-Problem Klasičara nije u mehanizmu cjenovnog prilagođavanja na kojem su se oni bazirali.

-Keynes je vjerovao da prije nego što taj mehanizam ima vremena djelovati on će biti potisnut s
mnogo moćnijim i ubojitijim mehanizmom“dohodovnog prilagođavanja”.

JOHN MAYNARD KEYNES

-Rođen 1883., sin je engleskog ekonomiste John Neville Keynesa.

-Keynes je bio burzovni mešetar,sklon umjetnosti, profesor, a radio je za Englesku riznicu.

-U 1936. kada je svjetsko gospodarstvo bilo na koljenima, Keynes je izdao„The General Theory of
Employment, Interestand Money”-snažno je reagirao na tvrdnje Klasičara o samo regulirajućoj
ekonomiji koja će riješiti nezaposlenost kroz prilagođavanje nadnica i cijena.
POGLED KEYNESIJANACA

-Prije nego što mehanizam cjenovnog prilagođavanja može raditi,trebao bi biti savladan mehanizam
“dohodovnog prilagođavanja”.

-Kada nacionalna ekonomija"potone"u recesiju, dohodak stanovnika pada.

-To uzrokuje manje potrošnje i štednje,a poslovni sektor investira manje te manje proizvodi.

-To vodi ekonomiju u daljnju recesiju prije nego u stanje pune zaposlenosti.

“AKTIVNI”EKONOMISTI

-Keynesijanci su preporučivali veliku državnu potrošnju kako bi generirali ekonomski rast.

-Keynesijanci su tipični“aktivni”ekonomisti(intervencionisti) koji su vjerovali da država treba kreirati i

implementirati politike koje će imati pozitivan utjecaj na nacionalnu ekonomiju.

KEYNES

-Strpljivo čekanje za eventualnim oporavkom neće dati rezultate jer“u dugom roku svi smo mi mrtvi”

-Pod tim uvjetima, ekonomija zahvaćena recesijom neće joj se oduprijeti, nego će upasti u još dublju
spiralu recesije.

-Jedini način za ponovno vraćanje nacionalne ekonomije na prijašnju razinu jer kroz „buđenje
ekonomske pumpe”i to s velikom državnom potrošnjom.

-Kada ekonomiju zahvati recesija,dohodci stanovništva se smanjuju.

-Pad dohotka uzrokuje manju potrošnju te posljedično i manju štednju,dok poslovni sektor smanjuje
investicije i proizvodnju.

-Smanjenje potrošnje,štednje i investicija,te outputa, posljedično vodi ekonomiju u dublju recesiju

prije nego u stanje njene pune zaposlenosti. Keynes je tvrdio da je raspoloživi dohodak, a ne kamatna
stopa glavna determinanta štednje.

DVA VAŽNA MODELA

-AS-AD model ima svoje korijene u naučavanju Klasičara i dozvoljava prilagođavanje cijena.

-Keynesijanski model uveo je u analizu agregatnu potražnju te je (za razliku od Klasičara) pretpostavio
da cijene i najamnine nisu fleksibilne.

MAKROEKONOMSKA RAVNOTEŽA

-Razina cijena i nacionalni output definiraju

agregatnu potražnju i agregatnu ponudu što

implicira da je cijena i razina proizvodnje

određena u sjecištu ag. ponude i ag. potražnje.

AGREGATNA POTRAŽNJA (AD)

-Je ukupna agregatna količina proizvoda i usluga koja se dragovoljno kupuje pri danoj razini cijena,
kada se druge stvari ne mijenjaju.

-Prikazuje ukupnu potražnju društva za GDP-om u ovisnosti o razini cijena.

-Potražnja za GDP-om predstavlja potražnju za svim proizvodima i uslugama društva.

-AD je opadajuća krivulja zbog učinka ponude novca.

-Viša opća razina cijena uz fiksnu ponudu novca uzrokuje «jak» novac i niže agregatno trošenje.

KRETANJE DUŽ KRIVULJE AD

-Uz konstantu ponudu novca porast cijena(ceteris paribus)rezultira manjom realnom ponudom novca
i opadajućim trošenjem svih kategorija potrošnje osjetljivih na kamatnu stopu.

REALNA PONUDA NOVCA=NOMINALNA PONUDA NOVCA/RAZINA CIJENA

NAGIB KRIVULJE AD

-Učinak ponude novca se s obzirom na sastavnice AD može podijeliti na sljedeće efekte:

•efekt blagostanja,
•efekt kamatne stope
•međunarodni efekt
•multiplikativni efekt

-Osim promjene razine cijena, sve ostalo što utječe na agregatnu potrošnju, reflektira se kao pomak
krivulje AD.

POMAK KRIVULJE AD

Na agregatnu potražnju utječu:

•Varijable ekonomske politike (monetarna i fiskalna politika)

•Egzogene varijable AD
VARIJABLE EKONOMSKE POLITIKE

Pomak krivulje AD udesno Pomak krivulje AD ulijevo

-Smanjenje poreza -Povećanje poreza
-Povećanje državne potrošnje -Smanjenje državne potrošnje
-Povećanje ponude novca -Smanjenje ponude novca

EGZOGENE VARIJABLE

Egzogene varijable-varijable izvan AS-AD modela:

-Izvan dohvata makroekonomske analize(ratovi,prevrati)
-Izvan nadzora nacionalne ekonomske politike(utjecaji izvana)
-Imaju potpuno neovisno kretanje(tržište vrijednosnih papira)
-Pomak krivulje AD -> ovisno o pravcu,kretanje samo jedne varijable(bilo ekonomske politike,bilo
egzogene) dok su sve ostale nepromijenjene,krivulja AD se pomiče ulijevo ili desno.

ZAŠTO SE AD KRIVULJA MOŽE POMAKNUTI

-Agregatna potražnja je krivulja koja nam pokazuje različite količine realnog outputa koje će biti
kupljene pri svakoj mogućoj razini cijena,ceteris paribus.

DETERMINANTE AD: FAKTORI KOJI UTJEČU NA POMAK KRIVULJE AD

1. Promjene u potrošnjama potrošača

a. Potrošačevo bogatstvo
b. Očekivanja potrošača
c. Zaduženost kućanstva ili kreditni uvjeti
d. Porezna politika
2. Promjene u investicijskoj potrošnji
a. Kamatna stopa
b. Očekivanja profita investicijskih projekata
c. Porezi poslovnog sektora
d. Tehnologija
e. Višak kapaciteta
3. Promjene u državnoj potrošnji
4. Promjene u neto izvozu
a. Nacionalni dohodak u inozemstvu
b. Devizni tečaj
-Navedeni faktori smatraju se determinantama AD zato što oni određuju lokaciju krivulje AD.
-Pretpostavimo da Dow Jones indeks„potone” za 2000 bodova u tjednu. Kako će vijesti o mogućnosti
recesije utjecati na potrošača i na očekivanje profita i u kojem smjeru će se pomaknuti AD?

Determinante AS: Faktori koji pomiču krivulju AS

U KOJEM PODRUČJU JE NACIONALNA EKONOMIJA?

-Moderne nacionalne ekonomije se nalaze negdje u prijelaznom području.

-Izazov za ekonomiste je utvrđivanje u kojem području krivulje AS se nalazi nacionalna ekonomija,

kako bio ni mogli izabrati ispravne makroekonomske politike.

-U neko vrijeme,ekonomisti se zalažu za strukturne promjene koje mogu pomaknuti krivulju AS

prema unutra ili prema van.

-To se dogodilo SAD-u,tijekom 1970-ih kada je serija negativnih šokova ponude gurnula AS krivulju
prema unutra što je doprinijelo razvijanju stagflacije,posebice kao rezultat ekspanzivne monetarne i
fiskalne politike.

VELIKA EKONOMSKA KRIZA

-Mehanizam cjenovnog prilagođavanja kojeg su definirali Klasičari nije djelovao u izvlačenju zemlje iz
Velike ekonomske krize.

-John Maynard Keynes, vidio je problem u tome što, mehanizam cjenovnog prilagođavanja, da bi
izvukao zemlju u fazu oporavka je bio nadjačan s mnogo snažnijim i ubojitijim
mehanizmom“dohodovnog prilagođavanja.”

- Neki ekonomisti Keynesov model nazivaju “model multiplikatora” dok ga drugi nazivaju model
agregatne potražnje i agregatne proizvodnje.

FISKALNA POLITIKA

DRŽAVNA POTROŠNJA (G)

-Sudjeluje s oko 20%u ukupnoj agregatnoj potrošnji neke zemlje.

-Kao prvo I,prema Keynesovom modelu G je autonomna,što znači da G jednostavno je jednak G=0.

-Kao i kod funkcije ulaganja, tako se i funkcija državne potrošnje grafički prikazuje kao pravac
paralelan s osi X.

-Općenito, državna potrošnja je manje osjetljiva nego investicije(iako pojedini događaji kao što su
ratovi ili prirodne katastrofe mogu voditi do većih fluktuacija ove kategorije potrošnje).

KEYNESOVA FISKALNA POLITIKA-

-U Keynesovom modelu, povećanje ili smanjenje državne potrošnje,zajedno sa smanjenjem ili

povećanjem poreza, predstavljaju primarni alat fiskalne politike koji se koristi za balansiranje
promjena u investicijskoj i osobnoj potrošnji.
Ekspanzivna fiskalna politika uključuje povećanje državne potrošnje (G),smanjenje poreza ili
njihovu kombinaciju, kako bi se potaknula ekonomija koja je u recesiji i zatvorio recesijski jaz(gap).

-Restriktivna fiskalna politika uključuje smanjenje državne potrošnje (G), povećanje poreza,ili
njihovu kombinaciju, kako bi se„ohladila”pregrijana ekonomija.

AUTOMATSKI STABILIZATORI

-Automatski stabilizatori nisu diskrecijska fiskalna politika, nego su oni ugrađeni u sustav i to su
“transferna plaćanja,”i uključuju takva plaćanja kao što su naknade nezaposlenima, socijalno
ugroženima ili subvencije poljoprivrednicima.

-Oni pomažu stabilizirati makroekonomiju zato što oni automatski rastu tijekom recesije i padaju
tijekom ekspanzije.

• Za vrijeme recesije,kako sve više ljudi postaje nezaposleno,oni postaju dio tog programa.

• Kako ekonomija „cvate”, postoji sve manje ljudi koji su uključen i u taj program i nestaje potreba
plaćanja po toj osnovi.

OSNOVNI KEYNESOV MODEL

-Počivao je na striktnom pristupu upotrebe fiskalne politike u rješavanju recesije.

-U teoriji,model može biti korišten za precizan izračun koliko se mora povećati državna potrošnja, ili
koliko se moraju smanjiti porezi kako bi se nacionalna ekonomija stimulirala i vratila na razinu svoje
pune zaposlenosti.

VAŽNO POLAZIŠTE
- Ako izvedemo vertikalnu sumu krivulja (C+I+G), dolazimo do funkcije ukupnih izdataka (agregatne
potrošnje).

-Zato što su funkcije državne potrošnje i investicija horizontalne linije,nagib funkcije ukupnih izdataka
bit će jednak nagibu funkcije potrošnje.
KEYNESOV MULTIPLIKATOR

-Keynesov multiplikator potrošnje je broj kojim promjena u agregatnoj potrošnji mora biti
multiplicirana s ciljem da se odredi promjena u ukupnom outputu.

-Multiplikator je utjecaj koju promjena od jednog dolara vanjskih izdataka ima na ukupnu
proizvodnju.

-Veći je od jedan.

MODEL MULTIPLIKATORA

-Model multiplikatora objašnjava kako inicijalna promjena potrošnje mijenja ravnotežni output pri
čemu je razina cijena fiksna.

-Model multiplikatora kvantificira efekt promjene neke komponente agregatne potrošnje na

agregatni output.

MODEL MULTIPLIKATORA

-Model multiplikatora govori nam da je dohodak jednak umnošku promjene autonomne potrošnje
i multiplikatora Y = k X promjena autonomne potrošnje.

-K=multiplikator –broj kojim se množi promjena neke od komponenti agregatne potrošnje da bi se

dobila promjena proizvodnje.

-Multiplikator potrošnje–broj koji nam govori za kolikoće se promijeniti ravnotežni dohodak

(nacionalna proizvodnja) kao odgovor na promjenu autonomne potrošnje (bilo koje komponente).
IZRAČUNAVANJE MULTIPLIKATORA

-U Keynesovom modelu,multiplikator je jednostavno recipročan brojMPS (ili jedan podijeljen osjedan

minus MPC).

MULTIPLIKATOR

Kakav je utjecaj MPC i MPS na veličinu multiplikatora?

• Veći MPC, veći multiplikator
•Manji MPS, veći multiplikator
MODEL MULTIPLIKATORA

-Autonomna potrošnja je determinirana varijablama izvan modela i na nju nema utjecaj promjena
dohotka.

-Kada se autonomna potrošnja promijeni,model multiplikatora počinje djelovati.

-Proces prilagođavanja dohotka je direktno koreliran s multiplikatorom.

-Bilo koji inicijalni šok (promjena u nekoj od komponenti agregatne potrošnje)se multiplicira u
procesu prilagodbe dohotka.
SMANJENJE POREZA I FISKALNA POLITIKA

-Alternativno,mi možemo i smanjiti poreze kako bi zatvorili tih 100 mlrd. Recesijskog jaza (kao što je
to učinio Kennedy 1964.).

-Nadalje,za koliko se moraju smanjiti porezi kako bi se pokrio recesijski jaz je nešto kompliciranije od
državne potrošnje.

-To je zato što dolar smanjenja poreza ima manji efekt nego nego dolar povećanja državne potrošnje.

-Razlog je u tome što potrošač neće potrošiti cjelokupni iznos koji je dobio od smanjenja poreza.

-Umjesto toga,on će uštedjeti dio tog što je dobio na ime smanjenja poreza ovisno o njegovoj
graničnoj sklonosti štednji.

-Keynesov porezni multiplikator=multiplikator potrošnje*MPC.

POREZNI MULTIPLIKATOR

-Porezni multiplikator = MPC x multiplikator izdataka(potrošnje) porezni multiplikator je manji od

multiplikatora potrošnje.

KT=MPC*K, K=(1/(1-
MPC))

Primjer KT=MPC/MPS
-Koliko onda treba Vlada smanjiti poreze da bi zatvorila recesijski jaz od 100 mlrd. ako pretpostavimo
da je MPC i dalje 0,8?
Odgovor
-25 mlrd. Ili 5 mlrd. više nego što je potrebno za povećanje državne potrošnje(G)kako bi se postigao
isti rezultat.
-Mi prvo množimo multiplikator potrošnje s MPC i on iznosi 5 i dobivamo porezni multiplikator i on
iznosi 4.
-4 puta 25 mlrd. Smanjenja poreza dobivamo 100 mlrd. ekspanzije.

ZATVARANJE INFLACIJSKOG JAZA

-Znamo kako treba koristiti ekspanzivnu fiskalnu politiku da se zatvori recesijski jaz.
-Pretpostavimo da se suočimo s inflatornim jazom-jaz koji se dogodio kasnih 60-ih godina i bio je
uzrokovan inflacijom potražnje uslijed Vijetnamskog rata i velike potrošnje društva u SAD-u.
MULTIPLIKATOR JE 4.
-Da bismo zatvorili inflatorni jaz, moramo smanjiti državnu potrošnju za 15 mlrd. ili alternativno,
povećati poreze za 20 mlrd.
-Ako je multiplikator 4, oba instrumenta fiskalne politike dovest će do željene ekonomske kontrakcije
od 60 mlrd.

Opcije
- Je li bolje povećati državnu potrošnju ili smanjiti poreze kako bi se riješio recesijski ili inflatorni jaz?
-Odgovor na ovo pitanje ovisi o veličini državne potrošnje prije nego o samim ekonomistima.
KONZERVATIVCI
-Konzervativci općenito favoriziraju smanjenje poreza u vrijeme recesije i smanjenje državne
potrošnje u borbi protiv inflacije potražnje.
PARADOKS ŠTEDNJE
-Jedna od ironija ovog rezultata je u činjenici da su kućanstva u nastojanju da štede više,ustvari
štedjela manje zato što je njihov dohodak sve više padao-štednja i investicije smanjuju se kada se više
štedi.
-Pomak funkcije štednje smanjuje dohodak i proizvodnju, a zatim i investicije što opet smanjuje
dohodak i proizvodnju.
-To je poznato kao“paradoks štednje”i on može značajno doprinijeti recesijskim zbivanjima.
KEYNES
-Keynesov model osigurava jedan vrlo mehanički pristupu "liječenju"ekonomije od recesije.
-Ako znamo što je aktualni GDP i puna zaposlenost,onda znamo i veličinu recesijskog i inflacijskog
jaza.

- Ako znamo MPC , a onda i multiplikator, mi znamo koliko treba povećati ili smanjiti G ili T da se
zatvori taj jaz.

EFEKT ISTISKIVANJA (ENGL. CROWDING OUT)

-Referirajući se na smanjenje u privatnom sektoru, investicije su mogle biti uzrokovane povećanjem

državne potrošnje, a vlada je za financiranje i povećane izdatke novac pozajmila na financijskom
tržištu.

-To pozajmljivanje povećava “proračunski deficit” i može uzrokovati rast kamatne stope.

-Viša kamatna stopa,smanjuje posljedično investicije privatnog sektora.

MANJI EFEKT

-Bilo koji stimulans fiskalne politike može biti djelomično ili potpuno poništen sa smanjenjem
potražnje privatnog sektora.

-Neto efekt ekspanzivne fiskalne politike može uslijed efekta istiskivanja biti manji.

MODEL MULTIPLIKATORA-PRETPOSTAVKE:

-Model multiplikatora djeluje jedino u nacionalnoj ekonomiji koja nije na razini potencijalne
proizvodnje (postoji nezaposlenost).

-Zanemaruje utjecaj MP na kamatne stope, a time i na investicije.

-Zanemaruje se reakcija agregatne ponude kroz cijene (cijene i nadnice fiksne).

-Kada je nacionalna ekonomija na razini potencijalne proizvodnje tada je povećanje neke od

komponenti potrošnje nepoželjno jer će dovesti do PORASTA CIJENA, a ne DO PORASTA
PROIZVODNJE.
 NOVAC, FINANCIJSKA TRŽIŠTA I INSTITUCIJE
POSLOVNO I CENTRALNO BANKARSTVO
MONETARNA POLITIKA
KRATKA
POVIJEST:I - Fiskalna politika imala je uspjeha u izvlačenju SAD-a iz Velike
ekonomske krize 1930-ih godina i rješavanju recesije 1949. i
1950. Godine.
-Uspjeh Kennedyja u smanjivanju poreza 1964. izgledalo je da
osigurava suprotan dokaz od pristupa Keynesijanaca.
-Pored fiskalne politike postoji i drugo važno područje, a to je monetarna politika.
-Nadalje, čak i za vrijeme četiri desetljeća uspjeha Keynesa,
monetarna politika bila je važan faktor i imala je podržavajuću
ulogu.
-Provodila se čvrsta monetarna politika kako bi se inflacija držala pod kontrolom.
-U 1969. inflacija je polako puzala iznad5%.
-Do početka 1970-ih,inflacija je bila na dvije decimale.
-U toj točki,kako se pojavila stagflacija,monetaristi su
predstavljali izazov u odnosu na ortodoksne Keynesijance– pod
vodstvom M. Friedmana monetaristi uspijevaju monetarnu
politiku postavi u prvi plan, ispred fiskalne politike.
-Širok krug instrumenata, relativno brzo reagiranje na
neravnomjernost u gospodarskom rastu te njezina sposobnost
osiguranja racionalnog ekonomskog ponašanja uz maks.
iskorištenje resursa doveli su do toga da većina ekonomista
„gleda” na kamatnu stopu kao na važan instrument ekonomske
politike.

ŠTO JE NOVAC?

-Novac danas ima mnogo širu definiciju od gotovine u novčaniku.

-To je sve ono što je široko korišteno i općeprihvaćeno kao
sredstvo razmjene jednog proizvoda za drugi.
-Novac je posredniku razmjeni roba i usluga, opće prihvaćena
roba koja se može zamijeniti za svaku drugu robu.

FUNKCIJE NOVCA

-Novac je najlikvidnije sredstvo, što

znači najlakše utrošivo sredstvo.

Funkcije:

1. Sredstvo razmjene -omogućuje da se dobra kupuju i prodaju bez izravne

zamjene ili trampe.

2. Mjera vrijednosti-novac kao jedinica za računanje,jedinica kojom mjerimo

vrijednost nečega.

3.Sredstvo čuvanja vrijednosti -Ljudi mogu štedjeti ove godine,kako bi trošili

iduće. bogatstva, danas veći dio svoje imovine drže u
nemonetarnoj imovini (dionice,
-Novac obveznice,nekretnine).
ispunjava ovu -U slučaju inflacije, novac gubi svoju vrijednost.
funkciju
relativno dobro:
Različiti načini
držanja novca
imaju različiti
prinos.
-
P
r
i
j
e

s
u

l
j
u
d
i

d
r
ž
a
l
i

n
o
v
a
c

k
a
o

s
i
g
u
r
a
n

o
b
l
i
k
ŠIRE DEFINIRANE FUNKCIJE NOVCA

Novac služi kao:

1. Mjera vrijednosti, jedinica obračuna

2. Sredstvo razmjene roba
3. Sredstvo plaćanja
4. Sredstvo štednje(očuvanja vrijednosti)
5. Svjetski novac kao međunarodno sredstvo plaćanja ukoliko je valuta konvertibilna
POVIJEST NOVCA

-Robni novac–prvobitni oblik novca u ljudskoj povijesti (školjke,maslinovo ulje, vino,bakar,željezo,

zlato, srebro,dijamanti ili cigarete…).
-Relativno lako djeljiv,ali teže prenosiv i ne primjeren za čuvanje.
-Metalni novac (srebro,zlato i drugi metali)imao je unutarnju vrijednost.
-Papirnati novac–prvi put upotrijebljen 1690. u državi Massachusetts za vrijeme rata s Kanadom-
javlja se potkraj17.ipočetkom18.stoljeća. Lako prenosivi prikladan za čuvanje; djeljiv po želji, lako
prepoznatljiv.

-Usporedno s papirnim novcem danas postoji i bankovni novac–odnosno izdavanje čekova na osnovi
depozita u banci ili nekoj drugoj financijskoj instituciji.
-Suvremeni novac postoji u dva oblika –gotov novac i depozitni(knjižni, žiralni,kreditni) novac.
-U RH tipični transakcijski računi na kojima se nalazi depozitni novac su tekući i žiroračuni.

UZROCI POJAVE NOVCA:

•Društvena podjela rada i specijalizacija
• Privatno vlasništvo
• Razvoj trgovine
• Robna proizvodnja

MONETARNI AGREGATI

-Obuhvaćaju novčane obveze monetarnih financijskih institucija prema ostalim rezidentima,

isključujući središnju državu

-M1:gotovina (papirni i kovani novac izvan banaka)+depoziti po viđenju (vrsta novčanih uloga u
banku koji se na zahtjev ulagača/ štediše vraća istome) = transakcijski novac.

-(najuži monetarni agregat)obuhvaća gotovinu u optjecaju i preko noćne depozite u kunama i stranoj
valuti.
-Preko noćni depoziti obuhvaćaju transakcijske račune (uključujući i ograničene depozite), štedne
depozite i preko noćne kredite.
-M2(širi monetarni agregat) obuhvaća monetarni agregat M1,oročene depozite u kunama i stranoj
valuti s izvornim dospijećem do (uključujući) dvije godine (uključujući i primljene kredite osim preko
noćnih kredita i kredita na osnovi repo poslova)te depozite u otkaznom roku do (uključujući) 3
mjeseca.

-M3(najširi monetarni agregat) obuhvaća monetarni agregat M2, kredite na osnovi repo poslova,
izdane udjele novčanih fondova i izdane vrijednosne papire s izvornim dospijećem do (uključujući) 2
godine.

MONETARNI AGREGATI

- M4:M3 +manje likvidna sredstva

-Definicije novčane mase mijenjaju se zbog pojave novih vrsta instrumenata plaćanja.

ŠTO ZNAČE OVE DEFINICIJE

-Monetarna politika koristi promjene u ponudi novca kako bi pokrenula nacionalnu ekonomiju.
U nastojanju da vodi monetarnu politiku efikasno, važno je razumjeti što se mijenja kada mijenjamo
ponudu novca.
-Ekonomska istraživanja su pokazala da je M2 definicija novca jače korelirana s promjenama razine
cijena i ekonomskom aktivnosti.

KAMATNA STOPA

-Kada istražujemo kako novac utječe na ekonomsku aktivnost,fokusiramo se na utjecaj kamatne

stope.

-Tehnički,kamatna stopa(engl.interest rate) je količina novca koja je plaćena po jedinici

pozajmljenog novca u određenom vremenu iskazana u postotcima.

-Kamata je plaćanje koje se vrši zbog upotrebe novca,i često se naziva “cijena novca-price of money.”

KAMATA

-Kamata je naknada koja se plaća zbog korištenja novca.

-Cijena korištenja tuđeg novca u nekom vremenskom razdoblju.

-Kamatna stopa ili kamatnjak izražena je kao postotak na pozajmljenu svotu.

-Današnji financijski sustav ima velik niz kamatnih stopa.

Postoje tri glavna razloga zašto se kamatne stope razlikuju.

1. Rok dospijeća

-Ovaj kriterij govori nam o razdoblju na koje je neki zajam(kredit)odobreni rok u kojem on mora biti
plaćen.

-Ovaj raspon može ići od preko noćnih kredita do kredita na 30 godina kada je riječ o hipotekarnim
kreditima.
2. Stupanj rizika

-Neki su zajmovi, kao što su državne obveznice, gotovo bez rizični plasmani ili plasmani veoma niskog
rizika.

-U stvari, kamatna stopa na državne obveznice u SAD-u se naziva još i „bez rizičnom” kamatnom
stopom.

-Visoko rizična ulaganja nose teret velike vjerojatnosti da neće biti plaćeni po dospijeću:

• Pozajmice poduzećima koje je blizu stečaja

• Gradovi kojima se smanjuju porezne osnovice

• Zemlje s velikim vanjskim dugom i nestabilnim političkim sustavom-npr. Latinoameričke

države

-Ova rizična ulaganja nose 1, 2,ili 5 %više godišnje nego li je bez rizična kamatna stopa

3.Likvidnost

-Za imovinu se kaže da je likvidna ukoliko se može brzo i bez gubitka na vrijednosti konvertirati u
gotovinu(novac).

-U protivnom, zbog visokog rizika i poteškoća u izvlačenju uloženog novca,nelikvidna imovina ili
zajmovi imaju višu kamatnu stopu.

O ČEMU OVISI KAMATA?

-Kamata na kredite ovisi o:

• Dospijeću kredita
• Riziku
• Stupnju likvidnosti
• Administrativnim troškovima i dr.
-Kamata na depozite ovisi o:

• Visini depozita
• Razdoblju oročenja
• Drugim elementima

TROŠKOVI DRŽANJA NOVCA

-Ukoliko pojedinac drži gotovinu kod kuće ona mu ne nosi nikakvu kamatu.
-Ulaganje u vrijednosne papire može biti povezano s visokom stopom povrata (ali i velikim rizikom).
-Držanje novca koje omogućuje lagano i brzo obavljanje transakcija ima svoju cijenu,a to je
propuštena alternativna zarada držanja novca u manje likvidnoj formi.
NOMINALNA KAMATNA STOPA

-Nominalna kamatna stopa mjeri prinosu novčanim jedinicama (kunama, eurima)u godini po
novčanoj jedinici ulaganja.

-U doba inflacije taj novčani iznos može postati bezvrijedan jer se cijene kuća, automobila i drugih
proizvoda mijenjaju jako brzo.
REALNA KAMATNA STOPA

-Korigirana je za inflaciju

Rreal=Rnominal–inflacija
Stoga, ako je nominalna kamatna stopa 8% godišnje i stopa inflacije 3%,kolika će biti realna kamatna
stopa?

IZVORI POTRAŽNJE ZANOVCEM

-Do sada smo razgovarali o funkciji novca i cijeni novca

-Potražnja za novcem: transakcijska potražnja i potražnja za imovinom
TRANSAKCIJSKA I ŠPEKULATIVNA POTRAŽNJA ZA NOVCEM

-Transakcijska potražnja–pojedinci i poduzeća trebaju novac kako bi ga upotrijebi li u transakcijama

predstavlja potrebu za novcem subjekata u društvu zbog želje za obavljanjem neke transakcije.

-Potražnja za imovinom predstavljena je potrebom pojedinaca za novcem radi štednje.

NOMINALNI GDP

-Osnovna determinanta količine potražnje za novcem je razina nominalnog GDP-a.

-Što je veća novčana vrijednost proizvoda i usluga koji se razmjenjuju u ekonomiji, veća je količina
novca potrebna za odvijanje tih transakcija.

AKO SE GDP PROMIJENI

-Što će se dogoditi s transakcijskom potražnjom za novcem ako se cijene i nominalni GDP udvostruči?
-Ako se cijene i nominalni GDP udvostruči, transakcijska potražnja za novcem će se isto tako
udvostručiti.
-Potražnja za imovinom ili špekulativna potražnja za imovinom-motiv za držanjem novca raste zato
što ljudi koriste novac kao sredstvo čuvanja.
- Pretpostavimo da ste zainteresirani za kupovinu nekih dionica ili obveznica,ali možda mislite da je
trenutna cijena previsoka.
-U tom slučaju možda želite zadržati neki novac kako bi bili spremni kupiti dionice i obveznice kada
cijena postane atraktivnija.
…špekulirate da će bolja financijska mogućnost tek nastupiti.
POTRAŽNJA ZA IMOVINOM

- Iako je novac imovina,on ne osigurava nikakvu stopu povrata kao druge imovine, recimo obveznice
ili dionice ili oročena štednja.
-Dok držite novac,njegova vrijednost se može smanjiti uslijed inflacije.
OPORTUNITETNI TROŠKOVI
-Postoji“oportunitetni trošak”držanja novca koji uključuje kamatnu stopu povrata koja može biti
zarađena pozajmljivanjem ili ulaganjem novca,ali uključuje i gubitak vrijednosti uslijed držanja novca
za vrijeme inflacije.
-Što mislite da će se dogoditi s novčanom potražnjom za imovinom ako kamatna stopa raste ili se
očekuje pojava inflacije?
-Ako kamatna stopa ili očekivana inflacija rastu, oportunitetni trošak držanja novca će se povećati, pa
će novčana potražnja za imovinom opasti.
FINANCIJSKE INSTITUCIJE

-Financijski sustav–ukupnost nositelja ponude i potražnje novčanih sredstava, financijski instrumenti

u kojima su utjelovljena novčana potraživanja ,raznolikih financijskih institucija, tokova kolanja
novčanih Sredstava i financijskih tehnika koji omogućavaju trgovanje novcem i novčanim viškovima.

Financijske institucije posreduju između onih koji imaju novac i onih koji nemaju novac,a trebaju ga.

-2 osnovne zadaće: •Transfer sredstava

•Alokativna funkcija

-Funkcije: štedna, funkcija likvidnosti, kreditna funkcija ,funkcija plaćanja, gospodarsko politička
funkcija, preuzimanje rizika, funkcija očuvanja kupovne moći, funkcija monitoringa,
međugeneracijski prijenos štednje.

-Financijske institucije ponašaju se kao i ostala poduzeća i imaju za cilj maksimizirati profit.

-Financijske institucije-Poslovna poduzeća koja obavljaju financijske usluge određene zakonskom

regulativom, privlače financijska sredstva te ih usmjeravaju u plasmane.

I. SREDIŠNJA BANKA
I. DEPOZITNO-KREDITNE INSTITUCIJE
1. Banke
2. Depozitno–štedne institucije: štedionice, štedno kreditne kooperative, kreditne ili potrošačke
zadruge, kreditne unije, stambene štedionice i društva, hipotekarne štedionice, poštanske štedionice,
kase uzajamne pomoći i sl.
III. NE DEPOZITNE FINANCIJSKE INSTITUCIJE
1. Ugovorne štedne institucije: osiguravatelji života i imovine, privatni i državni mirovinski fondovi,
institucije zdravstvenog osiguranja
2. Investicijski fondovi–Fondovi zajedničkog ulaganja: Unit Trust (UT), Investment Trust Co. (ITC),
Uzajamni fondovi (Mutual Funds), Uzajamni fondovi novčanog tržišta (MMF-Money Market Mutual
Funds), Nekretninski fondovi (REIT-Real Estate Investment Trust), Državni investicijski fondovi
(Sovereign Wealth Funds), Fondovi rizičnog (Venture Capital) i privatnog kapitala (Private Equity),
Hedge fondovi
3. Financijske kompanije (interne banke) i konglomerati
4. Specijalne državne i privatne financijske institucije: eksportne, poljoprivredne, razvojne,
stambene, studentske i sl.
5. Investicijske banke, brokeri i dealeri
6. Ostale financijske institucije: skrbnička-povjerbena društva, društva društva(trust, custody,
fiducijarije), forfeiting, leasing i factoring tvrtke, sekuritizatori potraživanja, izdavači kreditnih kartica,
garantne agencije, clearing institucije, burze vrijednosnice, mjenjačnice, trgovci devizama, valutama i
plemenitim kovinama, financijski savjetnici, institucije kreditnog rejtinga itd.

-Značenje banaka u SAD-u je s vremenom sve više opadalo–npr. 1950. Godine udio imovine poslovnih
banaka bio je 50,2%; 1990. 27,2%; 2010. 23,6%,a 2015. svega 19,4%, dok je udio imovine mirovinskih
i investicijskih fondova 2015. Iznosio čak 47%.

-Slijedi da je financijski sustav SAD-a primjer tržišno centričnog financijskog sustava za razliku od
Japana čiji je sustav banko centričan s udjelom depozitnih institucija od 58% i 1989.i 2010.i 2015.
godine.

-Hrvatski financijski sustav je primjer banko centričnog financijskog sustava sa 73,2% udjela poslovnih
banaka u ukupnoj imovini FS u 2011.,dok je u rujnu 2016. iznosio i dalje visokih 69%.
BANKE

-Diferencijacija banaka u odnosu na ostale ne bankovne financijske institucije i poslovnih poduzeća

-Definicija prema Bank Holding Company Act,1956. I 1970.: institucija koja prima depozite po
viđenju i istovremeno odobrava poslovne kredite

1. Prima novčane depozite od najšire javnosti

2. Najvažniji aktivni posao je odobravanje kredita

3. Institucije platnog prometa

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA (HANFA)

-Je nadzorno tijelo u čiji djelokrug i nadležnost spada nadzor financijskih tržišta, financijskih usluga
te pravnih i fizičkih osoba koje te usluge pružaju.
-Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i
izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg
klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u
osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih
osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda
hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih
osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje
registrirane djelatnosti.
- Osnovana 2005. godine spajanjem triju postojećih nadzornih institucija: Komisije za vrijednosne
papire, Agencije za nadzor mirovinskih fondova i osiguranja te Direkcije za nadzor društava za
osiguranje.
-Hanfa je samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelokruga i nadležnosti
propisanih Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i drugim zakonima. Odgovorna
je Hrvatskom saboru.
RAZVOJ BANAKA

-Zlatarske banke

• Nema stvaranja bankovnog novca

• 100%rezerve

• Banke žive od naplate za čuvanje novca

-Banke s djelomičnom rezervom

• Usmjeravanje deponiranog novca u plasmane koji nose zaradu

• Stvaranje bankovnog novca

POSLOVNE BANKE

-Današnje banke su banke s djelomičnom rezervom.

-Centralna banka propisuje stopu obvezne rezerve i na taj način nadzire količinu depozita koju banke
mogu stvarati.
STVARANJE DEPOZITA
-Banka kupi obveznicu za 1000 HRK od osobeA
-Osoba A položi novac u banku(depozit po viđenju)
-Stopa obvezne rezerve je 10%
-Banka zadržava 100 kn naime rezerve, a preostalih 900 banka plasira radi zarade profita
-Minimalno potrebno po Zakonu kako bi maksimizirala profit

KAKO BANKE KREIRAJU NOVAC

-Pored orginalnog depozita od 1000 kn,banka je stvorila novih 900kn

-Ukupna količina M1 je 1000+900kn

-Što ako Banka 1 ilio soba kojoj je novac dodijeljen uloži novac u Banku 2?

-Banka 2 se ponaša kao Banka 1: Zadržava 90 kn rezervi i 810 kn plasira dalje

ODNOS IZMEĐU REZERVA I UKUPNIH DEPOZITA
-Povećava li se ovim bankovnim zajmovima ponuda novca u zemlji?
-Koliko se povećava ponuda novca?
-Kolikoće novca još stvoriti naredne generacije banaka?

MULTIPLIKATOR PONUDE NOVCA

-Iz ovog primjera, vidimo da na rezerve djeluje nova vrsta multiplikatora–multiplikator ponude novca-
veoma različit od Keynesovog multiplikatora potrošnje.

MM= 1/RR
-U prethodnom primjeru, ako je RR 0,1-MM je 10 …te je početni depozit povećan s početnih 1000 na
10000, tj. uvećan je za deset puta

STVARANJE DEPOZITA

-Početnih 1000 n.j. depozita rezultiralo je promjenom u bilanci banaka kako slijedi:
1000+900+810+729+656,10 +.…=10000

-Formula kojom se izračunava ukupna količina novca u bankama nakon procesa multipliciranja je:

M1’=MM*D
• M1’-nova ponuda novca • D-početni depozit • MM– novčani multiplikator

ZAPAMTIMO!
Koliko će početnih 1000 kn povećati depozit u konačnici?
• Stopa obvezne rezerve 10%
Ukupni depoziti=1000 x MM
Ukupni
depoziti=1000x(1/0,1)
Ukupni depoziti= 10000
ΔM1= M1’-M1
Porast ponude novca=10000-1000=9000

MULTIPLIKATOR PONUDE NOVCA :III

-Ako banka 1 dobije nove depozite u iznosu od 1000 HRK, ona može izdati 500 HRK,dok Banka 2 može
izdati 250 HRK.

-Slijedi da je ukupno kreiran novac 2000 HRK koji cirkulira (kreiranje novca ide iz banke prve
generacije do banke n generacije dok se ne stvori 2000 HRK novog novca).

MULTIPLIKATOR PONUDE NOVCA

-Što je veći RR, manji je MM i manje je novca kreirano na svaku novčanu jedinicu depozita.

-Multiplikator ponude novca je broj koji pokazuje koliko se puta maksimalno može povećati količina
depozitnog novca u bankovnom sustavu (tj. novčana masa)u ovisnosti o uvjetima (stopi obvezne
rezerve).
SVJETSKA FINANCIJSKA KRIZA

-„Too big to fail”-15. 09.2008. propast Lehman Brothersa (4. najveća investicijska banka u SAD, 25tis.
zaposlenih).

• Hipotekarni krediti
• NINJA krediti
• Sekuritizacija aktive
• Kreditni rejting
• Rejting agencije
CENTRALNA I POSLOVNE BANKE

-Najvažnija monetarna institucija i vrhovna novčana vlast svake suverene države.

-Razlikuje se po svojim karakteristikama i funkcijama od svih ostalih financijskih institucija jer

kontrolira zakon ima i vlastitom regulacijom uspostavljeni novčani, kreditni sustavi sustav kreditnih
institucija državi u kojoj djeluje.

-Osnovna zadaća je održavanje stabilnosti cijena odnosno prihvatljivih stopa inflacije.

-Očekuje se da pomogne u ostvarivanju opće ekonomske politike kao što su nezaposlenost, rast
ekonomije, povećanje izvoza,itd. pri tom ne ugrožavajući osnovnu zadaću.

-Funkcije:reguliranje količine novca u optjecaju, održavanje likvidnosti banaka i dr. depozitnih

institucija, održavanje međ. likv. zemlje,kontrola i nadzor banaka, idr.

-STABILNOST CIJENA -PODUPIRANJE OPĆE GOSPODARSKE POLITIKE EUROPSKE UNIJE, NE DOVODEĆI

PRITOM U PITANJE OSNOVNI CILJ Upravljanje međunarodnim pričuvama Izdavanje novčanica i
kovanog novca Nadziranje osnivanja, poslovanja te ukidanja banaka Reguliranje, unapređenje i
nadziranje platnog sustava Održavanje stabilnosti financijskog sustava u zemlji Obavljanje zakonom
utvrđenih poslova za RH

NEZAVISNOST SREDIŠNJE BANKE

-Institucionalna: odluke su neovisne od utjecaja drugih institucija Funkcijska: jasan cilj i

samostalnost u odabiru mjera i instrumenata Osobna: jamči zaštitu dužnosnika od vanjskih
pritisaka, isključuje sukobe interesa i precizno definira izbor i razrješenje Guvernera i članova
Savjeta Financijska: prihode i rashode određuje narav monetarne i devizne politike

1.Središnja banka–Sverige Riks banks, Švedska 1668.

-Bank of England,1694.
-Banque d France,1800.
-Savezni sustav rezervi (Federal Reserve System–FED),1913. (nakon 1907. i poznatog„bank run”)-
vlasnici FED-a su banke članice sustava,12 saveznih rezervnih banaka
-uloga centralnih banaka je između ostalog i pružanje„posljednjeg utočišta”poslovnim bankama -
”banka banaka”, „bankar bankara”
-Deutsche Bundesbank, 1957. kao slijednica Pruske banke ECB– 1. Siječanj 1999.
-Bank of Japan,1882.
FUNKCIONIRANJE FED-A
- FED upravlja novčanom ponudom u skladu s potrebama ekonomije, odobrava kredite depozitnim
institucijama, osigurava njihovu likvidnost, obavlja čekovni clearing i bezgotovinska plaćanja
između depozitnih institucija, snabdijeva banke gotovinom, sudjeluje u poslovima s državnim
vrijednosnim papirima, djeluje kao fiskalni agent države,nadzire i kontrolira banke, brine za zaštitu
komitenata banaka.
HRVATSKA NARODNA BANKA
-Ustavom Republike Hrvatske određeno je da je Hrvatska narodna banka središnja banka Republike
Hrvatske, a njezin položaj, poslovi, vlasnički status, ovlaštenja i ustroj,kao i njezin odnos s Republikom
Hrvatskom,bankama te međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o HNB.
Osnovne funkcije HNB

•Utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku

•Upravlja međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske
•Pridonosi stabilnosti financijskog sustava u cjelini
•Izdaje novčanice i kovani novac
•Obavlja poslove supervizije i procjene mogućnosti sanacije kreditnih institucija
•Izdaje i oduzima odobrenja i suglasnosti kreditnim institucijama,kreditnim unijama, institucijama za
platni promet, institucijama za elektronički novac i platnim sustavima te izdaje i oduzima odobrenja i
suglasnosti ovlaštenim mjenjačima
•Također, HNB uređuje i unapređuje sustav platnog prometa,obavlja zakonom utvrđene poslove za
Republiku Hrvatsku,vodi račune kreditnih institucija i obavlja platni promet po tim računima,daje
kredite kreditnim institucijama i prima u depozit sredstva kreditnih institucija te donosi pod zakonske
propise u poslovima iz svoje nadležnosti

STABILNOST CIJENA

-Osnovni cilj Hrvatske narodne banke jest održavanje stabilnosti cijena

-To u praksi znači da središnja banka podupire nisku i stabilnu inflaciju.
-Prosječna godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u razdoblju od 2000. do 2015. godine iznosila je
2,5%,što za Hrvatsku narodnu banku znači održavanje niske inflacije.
ZNAČAJ MONETARNE POLITIKE

-Monetarna politika je najznačajniji posao centralne banke svake zemlje i najučestalije korištena
makroekonomska politika.

-Centralna banka stvara i provodi monetarnu politiku.

-Okvir monetarne politike HNB-a temelji se na održavanju stabilnosti nominalnog tečaja kune prema
euru.

-Stabilan tečaj kune prema euru predstavlja tzv. Nominalno sidro monetarne politike kojim HNB
stabilizira inflacijska očekivanja,a na posljetku i inflaciju.

-Hrvatska narodna banka provodi monetarnu politiku određivanjem i primjenom instrumenata i

mjera koji su joj potrebni za ostvarivanje njezinih ciljeva i zadaća.

-Osnovni instrument monetarne politike HNB-a jesu devizne intervencije.

STOPA OBVEZNE REZERVE

-CB može povećati M smanjivanjem RR ili može smanjiti M povećavajući RR.

-CB rijetko koristi promjenu stope obvezne rezerve da bi vodio monetarnu politiku.

-Primarna funkcija ovog instrumenta je da se osigura da banke ne spuste rezerve ispod njihove
potrebne razine u smislu osiguravanja dugoročne stabilnosti bankovnog sustava.

-U RH iznosi 12%.
DISKONTNA STOPA
-Drugi instrument je diskontna (eskontna) stopa – stopa po kojoj poslovne banke mogu
pozajmljivati novac od CB
-Njeno smanjenje znači bankama jeftinije pribavljanje kredita i ekspanziju M
-Povećanje diskontne stope čini kredite za poslovne banke skupljima i to je znak da CB provodi
restriktivnu monetarnu politiku
OPERACIJE NA OTVORENOM TRŽIŠTU
-Treći inajvažniji instrument monetarne politike –Kupnjom i prodajom državnih obveznica i
vrijednosnica smanjuje se ili povećava M
• Kupovina vrijednosnica povećavaM= ekspanzivna monetarna politika
• Prodaja vrijednosnica smanjuje M=restriktivna monetarna politika
MONETARNA POLITIKA
-Stopa obvezne rezerve i diskontna stop asu instrumenti koji se ne mogu koristiti u dnevno
operativnim poslovima.
-To su instrumenti koji se koriste u ostvarivanju srednjoročnih i dugoročnih ciljeva monetarne
politike.
-Okvir za provođenje monetarne politike HNB-a sadržava sljedeću lepezu instrumenata: Operacije na
otvorenom tržištu,Obvezna pričuva, Stalno raspoložive mogućnosti,Ostali instrumenti i mjere.
MONETARNA POLITIKA

-Promatrano kroz mehaničko djelovanje Keynesovog modela,monetarna politika se vodi manjom

preciznošću nego fiskalna politika.

-Ipak,monetarna politika je puno kompleksnija zato što je veza između M i pomaka krivulje AD puno
kompleksnija.

-Uvjetovana je promjenama kamatne stope i odgovoru investicija,osobne potrošnje i neto izvoza na

te promjene.

-Monetarna politika je mnogo učinkovitija kada je nacionalna ekonomija blizu pune zaposlenosti.
• Investicije i agregatna potrošnja odgovaraju snažno na promje ne kamatne stope izazvanu
promjenom M.
-To je posebice točno kod inflatornog jaza zato što je korištenje restriktivne monetarne politike kao
“povlačenje konopa.”
POGLED KEYNESA :II
-Monetarna politika je posebice neefikasna u recesiji i depresiji, ekvivalent je “povlačenja konopa.”
-Povećavanjem M dolazi do smanjenja kamatne stope, ali to ne povećava investicije, niti pomiče
krivulju AD prema gore.
-U doba recesije i depresije,ekspanzivna fiskalna politika je mnogo prihvatljiviji instrument.
POGLED MONETARISTA
-Monetaristi nisu vjerovali u aktivnu monetarnu i fiskalnu politiku.
-Inflacija se dogodi kada država emitira previše novca, a recesija nastupa kada država emitira
premalo novca.
-Odbacili su Keynesov pogled o izvorima Velike ekonomske krize i kao lijek iskazan fiskalnom
politikom koji je on preporučio.
KEYNESOVA DILEMA
-Korištenje ekspanzivne fiskalne politike da bi se riješila nezaposlenost stvara inflaciju, dok korištenje
restriktivne politike suzbija inflaciju,ali produbljuje recesiju.
-Tradicionalna oruđa,dotada korištena,mogla su riješiti samo polovinu problema, dok drugu polovicu
problema samo naglašava.
-U tome se ogledala nemogućnost pronalaska rješenja kejnesijanskih ekonomista za stagflaciju,pa je
na scenu stupio profesor Milton Friedman-monetaristi.
MONETARISTI
-U"borbi"protiv stagflacije i s ciljem da pokrenu ekonomiju, monetaristi su postavili monetarne
ciljeve i držali se čvrsto ciljeva.
-Naime, za ostvarivanje ekonomskog rasta u visini 3%,mi jednostavno trebamo povećati ponudu
novca za 3%.
-U 1979., predsjednik FED-a Paul Volcker objavio je kako se FED neće više dugoročno fokusirati na
održavanje stabilne kamatne stope.
-Umjesto toga, Fed će jednostavno prihvatiti monetarni cilj rasta i držat će se njega.
-Nažalost,pokazalo se da je lijek koji su propisivali monetaristi jednako loš kao i bolest stagflacije.
-Kamatna stopa je skočila na preko 20%,inflacija je ostala na dvocifrenim iznosima i ekonomija je ušla
u proces trogodišnje recesije.
-Napokon, u ljeto 1982. FED je popustio u svojim čvrstim monetarnim pravilima,i u kasnu jesen,
recesija je počela jenjavati,upravo u vrijeme kada se javila posljednja evolucija ekonomske teorije u
obliku- Ekonomije ponude(engl. SupplySide) .
PONOVIMO:
Monetarna politika
- Ekspanzivna monetarna politika pokušava pokrenuti ekonomiju kanalizirajući što više štednje
prema investicijama.
-Restriktivna monetarna politika pokušava smanjiti inflatorne pritiske smanjujući potražnju za
potrošačkim kreditima i investicijama.
UTJECAJ NA KAMATNU STOPU
-Rastuća kamatna stopa ukazuje na“stiskanje” monetarne politike.
-Smanjivanje kamatne stope ukazuje na “popuštanje”monetarne politike.
Problemi u provođenju monetarne politike: 5 problema monetarne politike:
1. Znati primijeniti politiku.
2. Razumijevanje djelovanja tog instrumenta.
3. Pomak u djelovanju monetarne politike.
4. Problem likvidnosti.
5. Politički pritisci.
6. Konfliktnost posrednih ciljeva.
FINANCIJSKA TRŽIŠTA
-čine osobe, financijski instrumenti, tokovi i tehnike koji na posebnim mjestima ili u uređenim
sustavima trgovanja omogućavaju razmjenu novčanih viškova i manjkova, tj. novca, kapitala i
deviza i određuju cijene po kojima se ta razmjena obavlja.
PODJELA: 1. Tržište novca i kratkoročnih vrijednosnica-novčano tržište
2. tržište kapitala
3. devizno tržište
PRIMARNO TRŽIŠTE
-Financijsko tržište na kojem se prodaju nova izdanja vrijednosnica.
-Prodajom emisije vrijednosnica njen izdavatelj prikuplja nova(dodatna novčana sredstva).
-Novom emisijom dionica povećava se kapital izdavatelja,a novom emisijom obveznica uzajmljuju se
dodatna dugoročna novčana sredstva.
-Vrijednosnice se na primarnom tržištu prodaju samo jednom. Sve ostale prodaje odvijati će sena
sekundarnom tržištu.
SEKUNDARNO TRŽIŠTE
-Financijsko tržište na kojem se obavlja stalna kupoprodaja već emitiranih vrijednosnica koje su u
ruke ulagača došle njihovom prethodnom rasprodajom na primarnom tržištu.
-Na njemu izvorni izdatnik vrijednosnica ne pribavlja novčana sredstva jer je to već postignuto na
primarnom tržištu,nego se mijenjaju vlasnici već prije emitiranih vrijednosnica, tj. vrijednosnice se
preprodaju prije njihovog dospijeća.
- Zato se ovo tržište zove i transakcijsko tržište ili tržište „druge ruke”.
BURZA VP
-Burza vrijednosnica organizirano je i centralizirano fizičko mjesto trgovanja dionicama i
obveznicama na kojem članovi burze trguju prema specifičnom skupu pravila i regulacijei tokao
posrednici (brokeri)ili za vlastiti račun (dealeri,traderi).
- Burzovni indeksi i prosjeci pokazatelji su stanja na burzovnim tržištima.
-Koncipirani su tako da mjere i izvješćuju o promjenama vrijednosti izabranih grupa vrijednosnica
koje su reprezentativne za cijelo tržište ili za neki njegov dio.
-Najstariji i najšire primjenjivani indeks je Dow-Jones Industrial Average indeks(DJIA).
VRIJEDNOSNI PAPIRI
-Vrijednosni papiri su pismene isprave koje svojem vlasniku daju određena prava,a koja se mogu
ostvariti samo posjedovanjem tih papira i na propisani način.
-Odnosi se na različite oblike financijske imovine kao što sudionice, obveznice, mjenice i dr.
DIONICE
-Dionica je vrijednosni papir kojim uplatitelj dokazuje svoj ulog u temeljnom kapitalu dioničkog
društva.
-Ona je dokaz vlasništva nad dijelom trgovačkog društva koje je registrirano kao dioničko društvo.
-Dionica nosi dividendu,pravo sudjelovanja u profitu poduzeća.
-Nominalna i tržišna cijena dionica.
OBVEZNICA
-Dužnički vrijednosni papir.
-Isprava koja sadrži priznanje postojanja neke obveze,a služi vjerovniku kao dokaz da je dužnik
obvezu preuzeo.
-Izdaju ih države, velike banke i poduzeća, a svrha izdavanja je prikupljanje sredstava,najčešće u
značajnim iznosima.
Za razliku od dionica, donose unaprijed utvrđenu kamatu.
 AGREGATNA PONUDA, NEZAPOSLENOST I STABILNOST CIJENA
NEZAPOSLENOST I INFLACIJA

-Dva najvažnija problema u makroekonomiji

-Često se može riješiti samo jedan, pri čemu se zapravo drugi još pogoršava

-Ekspanzivna fiskalna ili monetarna politika može pomoći„izvući”ekonomiju iz recesije, međutim

takve aktivnosti mogu prouzročiti inflaciju

-S druge strane,restriktivne makroekonomske politike obično se koriste u vrijeme inflacije povećavaju

troškove nezaposlenosti i recesije.

ŠTO KADA SE EKONOMIJA SUSREĆE S OBA PROBLEMA?

-Visoka nezaposlenost i visoka inflacija-što je bio slučaj s mnogim zemljama tijekom 70-ih godina

-Da li je tradicionalna Keynesova politika-fiskalna i monetarna efikasna u rješavanju stagflacije(engl.

stagflation)?

TRADE-OFF

-Pitanje odabira nezaposlenosti i inflacije jedanje od najvećih problema ekonomija i izvor najvećih
debata u povijesti makroekonomije: Postoji li jasan trade-off između nezaposlenosti i inflacije? …kako
o tome govori Phillipsova krivulja

AGREGATNA PONUDA(AS)

-Agregatna ponuda predstavlja odnos između opće razine cijena i realnog GDP-a

-Razlikujemo dvije krivulje AS: • Kratkoročnu(Keynesova krivuljaAS)

• Dugoročnu(KrivuljaASpremaklasičarima)

KRATKOROČNA KRIVULJA AS

-Kratkoročna krivulja ponude(SAS)short-run aggregate supply curve je rastuća i pokazuje da porast

opće razine cijena ima za posljedicu povećanje ukupne nacionalne proizvodnje proizvoda i usluga u
zemlji.

-U kratkom roku priroda inflatornog procesa i učinkovitost protu cikličkih državnih politika ovise o
agregatnoj potražnji–upravo međudjelovanje ag. ponude i potražnje određuje fluktuacije poslovnog
ciklusa, inflaciju, nezaposlenost, recesije i ekspanzije.
POMAK KRIVULJE SAS

-Krivulja SAS se pomiče kada se promijene faktori koji utječu na AS uz ostale stvari nepromijenjene:

• Promjene u cijenama inputa

• Produktivnost
• Promjene u očekivanjima inflacije
• Trošarine i porezi
• Uvozne cijene

• Promjene u cijenama inputa

-Kada se cijene inputa povećavaju, krivulja SAS se pomiče prema gore.
-Kada se cijene inputa smanjuju, krivulja SAS se pomiče prema dolje.
• Promjene produktivnosti
-Porast produktivnosti smanjuje troškove proizvodnje i pomiče krivulju SAS prema dolje.
-Smanjenje produktivnosti pomiče krivulju SAS prema gore.
• Promjene u očekivanjima inflacije
-Očekivana inflacija predstavlja faktor koji djeluje kroz nadnice.
-Ako radnici očekuju 2%inflaciju, tada će oni djelovati i vršiti pritisak da se i nadnice povećaju
najmanje 2%.
Krivulja SAS ide prema gore.
• Promjena uvoznih cijena
-Uvozne cijene povezane su s razinama cijena nacionalne ekonomije.
-Kada uvozne cijene rastu,tada krivulju SAS ide prema gore.
-Kada uvozne cijene padaju krivulja SAS se pomiče prema dolje.
• Promjena poreza
-Viši porezi pomiču SAS prema gore.
-Niži porezi pomiču SAS prema dolje.
DUGOROČNA KRIVULJA AGREGATNE PONUDE (LAS)

-Dugoročna krivulja agregatne ponude(LAS) long-run aggregate supply curve prikazuje dugoročni
odnos između agregatne proizvodnje i opće razine cijena.

-U dugom roku, desetljeće ili više, gospodarski rast i podizanje životnog standarda usko su povezani s
povećanjem ag. ponude–u dugom roku rast potencijalne proizvodnje objašnjava trend kretanja
proizvodnje i standarda življenja.

DUGOROČNA KRIVULJA AGREGATNE PONUDE

-Dugoročna agregatna ponuda zemlje ovisio raspoloživoj količini prirodnih resursa,rada, kapitala i
tehnologije kojom država raspolaže i koristi u proizvodnji i transformaciji inputa u outpute.

-Dugoročna krivulja agregatne ponude LAS je vertikalna.

LAS
-Porast cijene proizvoda A potaknut će proizvođače na veću proizvodnju; zbog ograničenih resursa
oni moraju povećati utroške iz drugih industrija.
-Kod potencijalnog outputa, povećanje opće razine cijena podrazumijeva povećanje svih
cijena,uključivo i cijene inputa.
-Kada rastu sve cijene, nema promjene u agregatnoj ponudi.
POTENCIJALNI OUTPUT I LAS
-Pozicija dugoročne krivulje agregatne ponude određena je potencijalnim outputom.
-Potencijalni output–održiva količina proizvoda i usluga koje nacionalna ekonomija može proizvesti
kada su rad,kapital i ostali FP potpuno zaposleni.
-To je“prirodna proizvodnja” jer se ostvaruje uz prirodnu stopu nezaposlenosti.
-Resursi su neiskorišteni kada je krivulja SAS lijevo od potencijalnog outputa.
-Cijene faktora će se smanjiti i SAS će se pomaknuti prema dolje.
-Potencijalni output je najveća održiva količina proizvodnje koja može biti proizvedena bez
pokretanja rasta inflatornih pritisaka.
-Resursi su prezaposleni u točki gdje je SAS desno od potencijalnog outputa.
-Cijene faktora će se povećati i krivulja SAS će se pomaknuti prema gore.
POMAK LAS KRIVULJE
-Krivulja LAS će se pomaknuti ako postoji promjena u:
• Radnoj snazi
• Kapitalu
• Prirodnim resursima
• Tehnološkom unapređenju
• Ostalo: poduzetništvu,bolja efikasnost institucija, itd.

ŠTO KADA NACIONALNA EKONOMIJA NIJE NA RAZINI POTENCIJALNOG OUTPUTA?

-Postoje neiskorišteni resursi.
-Što se događa na tržištu rada?
-Javlja se problem nezaposlenosti u nacionalnoj ekonomiji.

TKO SU NEZAPOSLENI?
-Svatko tko želi i sposoban je raditi, a ukoliko nema posla smatra se nezaposlenim.

NEIZBJEŽNA (FRIKCIJSKA)NEZAPOSLENOST
-Nezaposlenost koja najmanje zabrinjava makroekonomiste.
-Nastaje kao rezultat prirodnih kretanja ljudi između regija ili između dva posla ili kroz različite faze
njihova životna ciklusa.
-Postoji čak i kada je nacionalna ekonomija na razini svoje pune zaposlenosti.
-Često se zove i dragovoljna.

CIKLIČKA NEZAPOSLENOST
-Ciklička nezaposlenost je mnogo ozbiljniji makroekonomski problem.
-Proizlazi iz cikličkog kretanja gospodarstva–raste kako nezaposlenost pada.
-Postoji kada je cjelokupna potražnja za radom niska.
-Ona se javlja kada je ekonomija u recesiji,gledano povijesno,to je vrsta nezaposlenosti na koju su
makroekonomisti utrošili najviše vremena za njezino rješavanje.
STRUKTURNA NEZAPOSLENOST
-Javlja se kao nesklad između ponude i potražnje za radnicima-kada se potražnja za jednom vrstom
rada (posebne vještine) povećava,a potražnja za drugom vrstom smanjuje,a ponuda se ne
prilagođava tako brzo.
-Obično nastaje kada uslijed tehnološkog progresa neka zanimanja postaju nepotrebna (zamjena
radnika robotima na trakama u automobilskoj industriji).
Drugi izvor strukturne nezaposlenosti
-Strukturna nezaposlenost može nastati kao rezultat nepodudaranja lokacije radnika i lokacije radnog
mjesta.
-Npr. U 1980-ima, kada je cijena nafte pala, mnogi radnici na bušotinama nafte u regijama gdje su
postojale te bušotine postali su strukturno nezaposleni uslijed velikog broja otkaza, iako je
nezaposlenost u drugim krajevima zemlje bila niska.

OVA RAZLIKA JE VAŽNA

-Ona pomaže dijagnosticirati ekonomistima opće "zdravstveno"stanje tržišta rada i izbor
odgovarajuće makroekonomske politike.
-Uslijed postojanja cikličke nezaposlenosti zbog recesije,ekspanzivna fiskalna ili monetarna politika
mogu biti pravilan izbor.
-Nadalje,strukturna nezaposlenost zahtijeva i određene ciljane politike kao što je i osiguravanje
mirovine za određene radnike ili prekvalifikacije.

Stopa nezaposlenosti-broj koji dobijemo dijeljenjem nezaposlenih osoba s ukupno radno

sposobnom populacijom pomnoženo sa 100.

Stopa nezaposlenosti (%) = [broj nezaposlenih / (broj zaposlenih + broj nezaposlenih)] * 100.

MJERENJE NEZAPOSLENOSTI
-RADNA SNAGA–broj stanovnika u nacionalnoj ekonomiji koji su voljni i sposobni raditi
(zaposleni+nezaposleni).
- Iz radne snage se isključuju oni koji su nesposobni za rad i oni koji su izvan radne snage, te oni koji
ne traže aktivno posao.
-Mjerenje nezaposlenosti ne uključuje obeshrabrene radnike
-Obeshrabreni radnici–ljudi koji ne traže posao zato što imaju osjećaj da ga ne mogu pronaći.
-Izvan radne snage–osobe koje se školuj u,u mirovini su,održavaju kuću i oni koji ne traže posao.
-Službena statistika uključuje među nezaposlene oni koji su prijavljeni u njihovoj evidenciji,ane traže
posao jer rade negdje“na crno”.
-Siva ekonomija povećava službenu stopu nezaposlenosti.
MJERENJE NEZAPOSLENOSTI

Razlikuje se stopa nezaposlenosti koju prati i objavljuje DZS i ona prema metodologiji ILO (engl.
International Labour Organization)

-Razlika je u metodologiji: • ILO uključuje i podzaposlene u kategoriju zaposlenih osoba.

-Podzaposleni–su osobe koje rade povremeno, ali traže stalno zaposlenje.

MIKROEKONOMSKE KATEGORIJE NEZAPOSLENOSTI

- Ekonomisti analiziraju sljedeće situacije unutar nezaposlenosti:

-Demografsku nezaposlenost
 Prema spolu
 Prema godinama
-Kako ljudi postaju nezaposleni
-Trajanje nezaposlenosti
-Nezaposlenost prema industriji

NEDOBROVOLJNA NEZAPOSLENOST

-Prema klasičnoj teoriji ljudi su sami odgovorni za nezaposlenost.

-Keynes je dokazao da nadnice slabo reagiraju na ekonomske šokove.

-Nadnice se ne kreću tako da očiste tržišta (kao što je to na tržištu roba)pa se javlja neusklađenost
onih koji traže posao i slobodnih radnih mjesta.
NEFLEKSIBILNOST NADNICA
-Javlja se višak radnika koji su voljni za tu nadnicu raditi (ona je iznad ravnotežne nadnice),ali ne
mogu pronaći posao.
-Poduzeća rade veliku selekciju pri zapošljavanju.
-Izvori nefleksibilnosti:
• Bodovni pristup radnim mjestima
• Visoke administrativne naknade (kolektivno pregovaranje)

NAKNADE NEZAPOSLENIMA
-Naknade za nezaposlene predstavljaju državnu mjeru kojom se štiti dohodak radnika u trenutku
kada oni postaju nezaposleni.
• Time su radnici “zaštićeni”u trenutku otpuštanja.
• Osigurava određeni iznos novčane naknade za one koji su izgubili posao, ali samo ograničeno
vrijeme. Djeluju destimulativno na nezaposlene i smanjuju njihov napor za traženjem posla.
Naknade nezaposlenima

- Strukturna nezaposlenost nastaje kada je ponuđena količina rada veća od potražnje za radnom
snagom.

-Zašto se javlja strukturna nezaposlenost?

1. Zakona o minimalnoj nadnici

2. Sindikati

3. Efikasnosti nadnice

ZAKON O MINIMALNOJ NADNICI

-Kada je minimalna nadnica uspostavljena iznad ravnotežne, ista kreira nezaposlenost.
-Jedan od razloga nastanka nezaposlenosti je vrijeme koje je potrebno radnicima da pronađu posao
koji će odgovarati njihovim sposobnostima,obrazovanju i željama.
-Drugi razlog postojanja nezaposlenosti je Zakon o minimalnim nadnicama koji povećava ponudu
rada i smanjuje potražnju za radom.
-Treći razlog postojanja nezaposlenosti je tržišna moć sindikata.
-Ostali razlozi se objašnjavaju teorijom efikasnosti nadnica: više nadnice poboljšavaju zdravlje
radnika, njegov radni angažman i podižu kvalitetu rada.
OKUNOV ZAKON

-Prema povijesnim podacima o stopi nezaposlenosti,može se indirektno primijeniti jedan vrlo važan
makroekonomski koncept poznat kao Okunov zakon.

ZA SVAKO 2% SMANJENJE AKTUALNOG GDP-A U ODNOSU NA POTENCIJALNI

GDP,STOPA NEZAPOSLENOSTI RASTE ZA 1 POSTO.
PITANJE
-Ako se GDP nalazi na 100% svog potencijalnog GDP-a iako padne na 98% od svog potencijalnog, i
ako je inicijalna stopa nezaposlenosti bila 6%,za kolikoće se promijeniti stopa nezaposlenosti?
-U skladu s Okunovim zakonom,stopa nezaposlenosti će porasti sa 6 na 7%.
-SAD, 1979.-stopa nezaposlenosti bila je 5,8%.
U naredne tri godine, aktualni realni GDP nije rastao,pa je ekonomija stagnirala.
Međutim, potencijalni GDP je rastao po stopi 3%,što znači 9%povećanje kroz 3
godine. Možete li koristiti Okunov zakon da bi predvidjeli stopu nezaposlenosti u
1982.?
Povijesni primjer
-Koristeći Okunov Zakon,možemo predvidjeti da je 9% smanjenje GDP-a u odnosu na potencijalni
vodilo do povećanja stope nezaposlenosti za 4,5%.
-Pa je početna stopa nezaposlenosti od 5,8% u 1979. godini,u skladu s Okunovim zakonom, do 1982.
godine trebala iznositi 10,3%.
U stvarnosti, aktualna stopa nezaposlenosti bila je vrlo blizu-iznosila je 9,7%.

OKUNOV ZAKON I POTENCIJALNI GDP

-Okunov zakon implicira da aktualni GDP mora rasti jednako brzo kao i potencijalni GDP ako se ne želi
povećati stopa nezaposlenosti.

-GDP mora zadržati rast ako ne želi da se nezaposlenost promijeni.

-Ako se želi smanjiti nezaposlenost, aktualni GDP mora rasti brže od potencijalnog.

UTJECAJNE ZAPOSLENOSTI

-Ekonomski–gubitak proizvoda i usluga koje bi nezaposleni radnici mogli proizvesti.

-Društveni–narušavanje psihičkog i fizičkog zdravlja osoba koje ne mogu dobiti posao.

ZAPOSLENOST

-Ekonomisti smatraju da je zemlja na razini pune zaposlenosti kada ne postoji ciklička nezaposlenost.

Dio frikcijske nezaposlenosti je neophodan da bi ekonomija bila efikasna.

Puna zaposlenost–ekonomija se nalazi u stanju da svi oni koji traže posao u tome i uspiju,te se
zaposle.

-Ekonomija je u stanju pune zaposlenosti kada je nezaposlenost u toj zemlji na razini prirodne stope
nezaposlenosti.

PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI

-Ciljana stopa nezaposlenosti je najniža održiva stopa nezaposlenosti koja se može postići u
postojećim uvjetima.
-Ova stopa se naziva i prirodna stopa nezaposlenosti.
-NAIRU (engl.non-accelerating inflation rate of unemployment)–stopa nezaposlenosti koja ne
ubrzava inflaciju, nema tendencije promjene inflacije.
-Najniža stopa nezaposlenosti koja se može održati bez pritiska na inflaciju.
• Prirodna stopa nezaposlenosti sastoji se od strukturne i frikcijske nezaposlenosti.
• Ciklička nezaposlenost nije dio prirodne stope nezaposlenosti jer je posljedica kratkoročnih uzlaznih
i silaznih faza kroz koje prolazi nacionalna ekonomija.
INFLACIJA

-Inflacija je kontinuirani porast opće razine cijena.

INFLACIJA I STAGFLACIJA
-Inflacija se uvijek opisuje kao „najokrutniji” porez zato što ona„jede” našu štednju i naš novac.
-Na primjer, ako stopa inflacije premašuje stopu rasta naših primanja,to znači da naš realni dohodak
ili naša kupovna moć pada–iako naše plaće mogu i rasti.
MJERENJE INFLACIJE:
1. PROMJENE U INDEKSIMA TROŠKOVA ŽIVOTA
2. STOPE INFLACIJE
INDEKS TROŠKOVA ŽIVOTA

-Indeks troškova života se dobiva dijeljenjem tekuće cijene košarice dobara s cijenom te košarice u
baznoj godini pomnoženo sa 100.

INDEKS CIJENA

-Indeks cijena predstavlja ponderirani prosjek cijena izabranih proizvoda i usluga(ponderi su određeni
prema važnosti pojedinih proizvoda).

-Za izračunavanje stope inflacije koristi se: 1. Indeks cijena potrošača(CPI)

2. Indeks cijena proizvođača(PPI)
3. Deflator GDP-a
CPI
-Mjeri troškove kupovine standardne košarice proizvoda i usluga u različitim vremenskim
razdobljima.
-CPI prati cijene hrane, odjeće, stanovanja, goriva, prijevoza,zdravstvenih usluga,te ostalih proizvoda i
usluga potrebnih za život.
-Za izabrane proizvode prikupljaju se cijene i onda se iste ponderiraju ovisno o važnosti koje pojedini
proizvod ima za potrošača.

PPI
-Indeks proizvođačkih cijena–engl. producer price index(PPI) predstavlja indeks cijena koji mjeri
prosječnu promjenu prodajnih cijena domaćih proizvođača proizvoda i usluga.
-Može biti dobar pokazatelj za otkrivanje odakle je inflacija krenula.
GDP DEFLATOR
-GDP deflator(engl.gross domestic product deflator) predstavlja indeks razine cijena agregatne
proizvodnje odnosno prosječne cijene komponenata GDP-a tekuće u odnosu na baznu godinu.
-Ekonomisti vole koristiti GDP deflatoru izračunavanju inflacije jer taj indeks uključuje široku košaricu
proizvoda za razliku od CPI (orijentiranog samo na potrošnju)ili PPI (orijentiranog na proizvodni
sektor).
VRSTE INFLACIJE

-Prema intenzitetu:

• Niska(inercijska)
• Galopirajuća
• Hiperinflacija

-Prema nastanku:

1. Inflacija potražnje
2. Inflacija troškova ili šok ponude

-Prema izvoru
1.Inflacija potražnje –nastaje kada agregatna potražnja raste (iz bilo kojeg razloga) brže od agregatne
proizvodnje te je potrebno izvršiti prilagodbu na više cijenama kako bi se AS i AD izjednačile.
–inflacija koja nastaje kada je ekonomija iznad razine svog potencijalnog outputa.
-Nju općenito karakterizira manjak proizvoda i radnika te višak potražnje.
-Teorija inflacije potražnje–klasična (monetarizam)ponuda novca je primarna odrednica inflacije i
kejnezijanska teorija
-Bit inflacije potražnje je da “previše novca juri za premalo robe,” i to je upravo ono što se dogodilo
SAD-u kada je pokušao financirati i“pištolje i maslac”– Vijetnamski rat i socijalno blagostanje građana.

2. Inflacija troškova–je inflacija koja je generirana rastućim troškovima tijekom visoke nezaposlenosti
i nedovoljnim iskorištenjem kapaciteta: • Rast nadnica
• Rast cijena nafte
• Kretanje tečaja
–inflacija koja nastaje kada je ekonomija ispod potencijalnog outputa.
-Proizvođači koji povećavaju svoje cijene vjeruju da mogu prodati svoje proizvode,a radnici koji
povećavaju svoje nadnice da neće izgubiti posao.
- Inflacija troškova nastaje kada vanjski šokovi kao što je rapidni rast cijena sirovina ili nadnica vodi do
povećanja troškova proizvodnje.
-Ranih 70-ih godina takav šok ponude ogledao se u drastičnom smanjenju uroda uslijed velikih
suša,ali i rapidnom rastu cijena nafte.
PRIJE 1970-IH

-Ekonomisti nisu vjerovali da je istodobno moguća visoka nezaposlenosti visoka inflacija.

-Kada jedna varijabla ide gore,druga ide dolje.

-Međutim,70-te su pokazale da su ekonomisti bili u krivu i da se dotadašnji makroekonomski

instrumenti ne mogu koristiti u rješavanju stagflacije koja je zavladala.

MONETARISTI
-Keynesijanci su se pokazali nesposobni za rješavanje problema stagflacije pa na važnosti dobivaju
monetaristi.
-Profesor Milton Friedman.
-Kako bi bolje razumjeli pogreške Keynesove aktivne politike u rješavanju problema stagflacije važno
je proučiti teoriju inflacije i misterij Phillipsove krivulje.

U MODERNIM ZEMLJAMA
-Mnogi ekonomisti vjeruju da postoj i osnovna ili inercijska stopa inflacije koja ima tendenciju
zadržavanja na istoj razini sve do pojave nekog šoka na strani ponude ili potražnje koji će tu inflaciju
pomaknuti na novu razinu (tzv lijeni pas).
-Prema inercijskoj ili osnovnoj inflaciji prilagođavaju se očekivanja ljudi u ekonomiji i formira se
njihovo ponašanje.

OČEKIVANJA INFLACIJE

-Očekivanja kretanja stope inflacije mogu značajno doprinijeti aktualnoj stopi inflacije.

-Inflatorna očekivanja imaju snažan utjecaj na poslovni sektor, investitor, radnike i potrošače.

PRILAGODLJIVA OČEKIVANJA
-Kada pretpostavimo prilagodljiva očekivanja, pretpostavimo da ljudi vjeruju da će stopa inflacije u
sljedećoj godini biti jednaka stopi inflacije iz prethodne godine.
- Na primjer,za vrijeme 1990-ih,cijene u SAD-u su rasle oko 3% godišnje te su mnogi očekivali
identičnu stopu inflacije.
-Takva očekivana stopa inflacije bila je onda ugrađena u osnovnu stopu inflacije nacionalne
ekonomije kroz institucionalne ugovore kao što su kolektivni ugovori koje potpisuju sindikati.
KAKO INFLACIJA POSTANE OČEKIVANA
-Pretpostavimo kako očekujete da će radnici ostvariti porast produktivnosti za jedan posto.
-Zato što je porast realnih nadnica usko povezan s rastom produktivnosti,također vjerujete kako
radnici u autoindustriji rastu realne nadnice za 1%,pa se nominalne nadnice prilagođavaju inflaciji.
-Ako pretpostavimo da je u protekle tri godine stopa inflacije bila 3%, za koliko treba povećati
nominalne nadnice? Kako inflacija postane očekivana.
-Potrebno je da nominalne nadnice porastu za minimalno 4%.
-1% porasta realnih nadnica temeljenih na rastu produktivnosti i 3% prilagođavanje u skladu s
predviđenom inflacijom.
EKONOMSKI UTJECAJ INFLACIJE
-Preraspodjela dohotka između različitih skupina.
-Iskrivljenje relativnih cijena.

EFEKTI PRERASPODJELE
-Postoje osobe koje su dobitnici i oni koji su gubitnici zbog inflacije.
-U prosjeku, postoji balans između gubitnika i dobitnika.
-Dobitnici su oni koji mogu povećati cijene ili nadnice, oni koji mogu zadržati posao i prodati
proizvode po tim novim uvjetima.
-Gubitnici tijekom inflacije su oni koji ne mogu povećati svoje nadnice i plaće.
EFEKTI PRERASPODJELE
-Neočekivana inflacija preraspodjeljuje dohodak od zajmodavatelja ka zajmoprimcima.
-Preraspodjeljuje bogatstvo kreditora na dužnike.
- Ljudi koji ne očekuju inflaciju i koji imaju ugovore fiksirane u nominalnim iznosima gube tijekom
inflacije.

UTJECAJ NA EKONOMSKU EFIKASNOST

-Inflacija utječe na realnu ekonomiju kroz: a)Utjecaj na ukupnu proizvodnju

b)Ekonomsku efikasnost
OČEKIVANA I NE OČEKIVANA INFLACIJA
-Očekivanja inflacije imaju značajnu ulogu u procesu inflacije.
Predviđena niska inflacija nema većeg utjecaja na ekonomsku efikasnost i raspodjelu.
-Inflatorna očekivanja mogu značajno pojačati učinak inflacije.

PRODUKTIVNOST,INFLACIJA I NADNICE
-Promjene u produktivnosti i promjene u nadnicama određuju mogućnost nastanka inflacije.
-Neće postojati inflatornih pritisaka ukoliko nadnice i produktivnost rastu istom stopom.

DEFLACIJA
-Deflacija je suprotno od inflacije i povezana je s brojnim problemima u ekonomiji.
-Deflacija–predstavlja smanjenje opće razine cijena.

TEORIJE INFLACIJE
-Dvije su teorije inflacije: 1. Kvantitativna teorija
2. Institucionalna teorija
-Kvantitativna teorija naglašava značaj veze između novca i inflacije.
-Institucionalna teorija ističe tržišne strukture i model određivanja cijena kao važne za inflaciju.

KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA

-Kvantitativna teorija novca može se sumirati kroz sljedeće:
-Inflacija je uvijek i svugdje monetarni fenomen.

MONETARIZAM
-Jednakost razmjene–količina novca pomnožena s njegovom brzinom optjecaja jednaka je razini
cijena pomnoženoj s količinom prodanih proizvoda
M*V=P*Q
pri čemu je M količina novca, V brzina kolanja novca, P razina cijena, Q realni BDP i P*Q nominalni
output.
-Brzina kolanja novca–broj puta kroz godinu koliko novac promijeni svog vlasnika.
-Jedna novčana jedinica neprekidno kola kako bi stvorila dodatnu jedinicu dohotka.
Brzina=nominalni BDP/ponuda novca
BRZINA KOLANJA NOVCA

-Brzina kolanja novca mjeri tempo kojim se količina novca"obrće"u odnosu na cjelokupnu
proizvodnju jedne zemlje.

V=(P*Q)/M
-Prva pretpostavka kvantitativne teorije novca je da je brzina kolanja konstanta; njena je stopa
određena institucionalnom strukturom nacionalne ekonomije.

-Kada stanovništvo ili poduzeća promijene strukturu sredstava ili način plaćanja računa,promijenit će
se i brzina kolanja novca.

-Puna zaposlenost.

KVANTITATIVNA TEORIJA NOVCA

-Ukoliko je brzina kolanja novca konstantna, kvantitativna teorija novca može se koristiti u
određivanju rasta nominalnog GDP-a.
-Nominalni GDP će rasti po istoj stopi pokojoj raste ponuda novca.

REALNI OUTPUT JE NEOVISAN OD PONUDE NOVCA

-Druga pretpostavka kvantitativne teorije novca je daje realni output (Q)neovisan o ponudi novca.

-Q je autonoman–realni output je određen snagama koje su izvan kvantitativne teorije.

-Kvantitativna teorija novca- Rezultati: • Razina cijena kreće se proporcionalno s ponudom novca

• Stabilna ponuda novca znači i stabilne cijene

• Potražnja za novcem raste proporcionalno s razinom cijena

-Realni output je neovisan od ponude novca.

-Kvantitativna teorija novca govori da razina cijena varira kao odgovorna promjenu količine ponude
novca.

-S nepromijenjenim V i Q uslijed promjene M,jedina varijabla koja se mijenja je P.

%∆M⇒%∆P
ULOGA NOVCA U PROCESU INFLACIJE
-Kvantitativna teorija novca izgubila je pristaše u kasnim 80-ima i ranim 90-ima.
-Formalno stabilan odnos između novca i inflacije počeo se urušavati.
-Odnos između novca i inflacije je srušen zbog:
• Tehnoloških promjena i promjena regulative financijskih institucija.
• Povećanom globalnom međuovisnošću financijskih tržišta.
- Što može uzrokovati da se osnovna ili inercijska stopa inflacije promijeni, odnosno kako ta inercijska
inflacija može izaći iz kontrole?
- Za odgovor nam je potrebno definirati važan makroekonomski koncept Phillipsove krivulje.

PHILLIPSOVA KRIVULJA
-Razvio ju je A.W.Phillips • 1958. Phillips definirao dijagram sa stopom inflacije i stopom
nezaposlenosti za VB od 1860.-1957. > dokaz o negativnoj relaciji između inflacije i nezaposlenosti.
-Pronašao je da nadnice imaju tendenciju rasta kada je nezaposlenost niska, ali opadaju kada
nezaposlenost postane visoka. • 1962. Samuelson i Solow> ponovili Phillipsov postupak za SAD od
1900.-1960.

RUŠENJE KRATKOROČNE PHILLIPSOVE KRIVULJE

-Ranih 70-ih,urušio se odnos između inflacije i nezaposlenosti.
-Nezaposlenost je bila visoka,ali i inflacija.
-Ovaj fenomen je poznat kao stagflacija
->Stagflacija–kombinacija visoke i rastuće inflacije i visoke nezaposlenosti.

POVIJESNI ASPEKT PHILLIPSOVE KRIVULJE

-Inflacija se sustavno smanjivala 1980-ih.
-Naučavanja Philllipsova krivulje ponovno vrijede od 1986.
-Inflacija i nezaposlenost su ostale relativno niske u kasnim tijekom 90-ih.
Temeljem ove evidencije

-Mnogi ekonomisti su počeli vjerovati da postoji stabilan i predvidiv trade-off između nezaposlenosti i
inflacije.

KRATKOROČNA I DUGOROČNA PHILLIPSOVA KRIVULJA

-Kontinuirana promjena odnosa između inflacije i nezaposlenosti te neslaganje između povijesnih

podataka i naučavanja Phillipsove krivulje rezultirala su novom Teorijom prirodne stope
nezaposlenosti.

-Modifikaciju teorije Phillipsove krivulje izvršili su Edmund Phelps i Milton Friedman,prema kojima
postoji minimalna stopa nezaposlenosti koja je konzistentna s osnovnom inflacijom.

PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI ILI LOWEST SUSTAINABLE RATE

-Ovo je stopa koju klasičari i monetaristi nazivaju kao prirodna stopa nezaposlenosti,dok je u nekim
udžbenicima to “najniža održiva stopa nezaposlenosti-lowest sustainable rate of unemployment.”

MONETARISTI

-Nemoguće je spustiti nezaposlenost ispod te prirodne stope nezaposlenosti ili te dugoročno održive
stope nezaposlenosti u dugom roku.

-Iz toga proizlazi da je dugoročna Phillipsova krivulja vertikalna prije nego opadajuća kako je i
prikazano na prethodnim slajdovima.

RAZLIČITA MIŠLJENJA

-Implikacija monetarističke teorije o prirodnoj stopi nezaposlenosti odbacuju srž Keynesove politike
intervencionizma.

-Dok teorija dozvoljava da nacionalna ekonomija može koristiti ekspanzivnu monetarnu ili fiskalnu
politiku da se potakne gospodarska aktivnost i smanji nezaposlenost ispod prirodne stope
nezaposlenosti, takva Keynesova politika duž kratkoročne Phillipsove krivulje će rezultirati porastom
cijenom u rastućoj inflaciji.

INFLATORNA SPIRALA

-Čak i puno gore, ako zemlja uzastopno koristi Keynesove politike da bi pokušala i zadržala
nezaposlenost ispod prirodne stope nezaposlenosti, jedini rezultatu dugom roku je kontinuirana
rastuća spirala nadnica i cijena–što se upravo dogodilo 1970-ih godina.
 ŠKOLE MAKROEKONOMSKOG MIŠLJENJA I EKONOMSKE POLITIKE
EKONOMSKI RAST I RAZVOJ
MAKROEKONOMIJA U POVIJESTI

-Velika ekonomska kriza 30-ih dovela je do razvoja makroekonomije i mjera agregatne potražnje kako
bi se „savladala”recesija.

-Za vrijeme krize,proizvodnja je pala za 30%, a nezaposlenost porasla na 25%.

-Stanovništvo je shvatilo da ukoliko tržište ne može stvoriti posao za njih-onda je ono manjkavo,a ne
efikasno.

UVODNO

-Promjene u rasponu, kvaliteti i kvantiteti proizvoda i usluga dostupnih prosječnom kućanstvu ljudsko
su lice ekonomskog rasta.

-Tijekom dugih vremenskih razdoblja životni su standardi, mjereni proizvodnjom po stanovniku ili
potrošnjom po kućanstvu, prvotno određeni agregatnom ponudom i razinom proizvodnosti zemlje.

OD KLASIČARA PREMA KEYNESIJANSKIM EKONOMISTIMA

-Prije velike ekonomske krize ekonomisti su se nazivali klasičarima-bili su fokusirani na dugoročne
probleme kao što je ekonomski rast.
-Ekonomisti iz doba krize nazivaju se Keynesijanci po John Maynardu Keynesu–fokus na kratkoročne
ekonomske probleme.
-Pristaše te ekonomske škole nude poglede na ekonomiju kada ona nije u stanju pune zaposlenosti.
KLASIČARI

-Prevladavajuća škola ekonomske misli prije pojave Keynesa.

-Adam Smith, David Ricardo, John Stewart Mill,Thomas Malthus.

-Ekonomski zakoni određuju cijene proizvoda i faktora proizvodnje, a upravo sustav cijena osigurava
ekonomsku efikasnost društva.

-Pristup klasičara bio je laissez-faire pristup(ostaviti tržište bez intervencija).

-Smatrali su da će se tržište samo prilagoditi.

-Cijene se prilagođavaju prirodnim putem i dovode tržište rada i proizvoda u ravnotežu:

•Koristili su mikroekonomsku krivulju ponude i potražnje kako bi objasnili Veliku ekon. krizu.

•Njihovo je rješenje za visoku nezaposlenost bilo u eliminiranju sindikata i Vladinih politika

minimalnih nadnica zbog kojih su nadnice previsoke.

-Pretpostavka klasičnog modela je da se nadnice i cijene prilagođavaju brzo i slobodno svim

promjenama u ponudi i potražnji: nadnice i cijene su fleksibilne is toga ekonomija vrlo brzo dolazi u
svoju dugoročnu ravnotežu.

-Fleksibilnost nadnica i cijena razlikuje model klasičara od Keynesijanaca.

OD KLASIČARA PREMA KEYNESIJANSKIM EKONOMISTIMA
-Keynes je utemeljio modernu makroekonomiju i 1936. Godine autor je djela„Opće teorije
zaposlenosti, kamate i novca” (“The General Theory of Employment, Interestand Money”).

MAKROEKONOMIJA KROZ POVIJEST

-Keynesijanci su vjerovali da je kriza prouzročena prekomjernom ponudom proizvoda koji su
preplavili tržište.
-Oni su željeli da država zaposli nezaposlene iako nije postojala potreba za poslom,dok su se Klasičari
opirali stvaranju proračunskog deficita,smatrajući da novac kojim bi se stvarala radna mjesta ne može
biti pozajmljen.

BIT NAUČAVANJA KEYNESA

-Keynes se koncentrirao na kratki, a ne dugi rok .
-"U dugom roku smo svi mrtvi".
-Promjenom u razmišljanjima stvorio je makroekonomski okvir koji se fokusirao na stabilizacijsku
politiku.
-Prema Keynesu: Smanjenje investicija⇒Smanjuje razinu posla⇒Pada osobna potrošnja⇒Poduzeća
smanjuju proizvodnju⇒Još više posla se gubi⇒Daljnje smanjenje osobne potrošnje,itd...
-Keynes je smatrao da povećanom državnom potrošnjom u vrijeme recesije svi ostvaruju koristi.

KEYNES
-Dohodak nacionalne ekonomije nije fiksiran na razini dugoročnog potencijalnog dohotka-on fluktuira
-Prema Keynesu postoji razlika između ravnotežnog i potencijalnog dohotka.
-Keynes i pristaše smatraju da mogu kontrolirati AD krivulju u određenoj mjeri.
-Ako država poveća potrošnju,krivulja AD se pomiče udesno.
-Ako se povećaju porezi, dohodci kućanstva će se smanjiti-oni će trošiti manje,a AD krivulja će se
pomaknuti ulijevo.

MULTIPLIKATIVNI EFEKT

-Uslijed djelovanja multiplikativnog efekta, promjena nekog od faktora koji utječe na AD krivulju
pomiče krivulju za veći iznos negoli je bio početni pomak.

-Ravnotežni dohodak–predstavlja onu razinu dohotka prema kojoj teži nacionalna ekonomija,a u
kojem ne mora biti trenutno zbog konjunkturnog ciklusa-pada ili rasta proizvodnje.

POTENCIJALNI DOHODAK
-Potencijalni dohodak–razina dohotka koju je ekonomija tehnički sposobna proizvesti bez izazivanja
inflacije.
-To je održiva maksimalna razina proizvodnje jedne nacionalne ekonomije koju ona može ostvariti uz
dane resurse i tehnologiju,a bez ubrzane inflacije.
-Dohodak visoke zaposlenosti.
NAUČAVANJE KEYNESA
-Keynes je smatrao daje ponekad potrebno ekonomiji pomoći da ostvari taj potencijalni output.
-Vjerovao je da tržišne snage ne djeluju dovoljno brzo i snažno da bi izvukle ekonomiju iz recesije.
-Prema Keynesu,nužno je upravljanje agregatnom potražnjom,odnosno da država osigura kontrolu
agregatne potrošnje u društvu.

UVODNO U RASTI POTENCIJALNI OUTPUT

-Realni BDP SAD-a narastao 35 puta od 1900. godine, a čak više od 1000 puta od 1800. Godine.
-Brzi rast proizvodnje prepoznatljivo je obilježje suvremenih vremena te je u velikoj suprotnosti s
ljudskom povijesti od njezinih početaka prije nekoliko milijuna godina.Središnja ekonomska činjenica.
-Stalni brzi rast gospodarstava naprednim industrijskim zemljama omogućuje povećanje standarda–
iz čega proizlazi da je gospodarski rast ključni cilj ekonomske politike.

RAST I POTENCIJALNI OUTPUT

-Rast: - je povećanje količine proizvoda i usluga koje nacionalna ekonomija proizvodi
- je povećanje potencijalnog outputa
- je povećanje ukupne proizvodnje neke zemlje tijekom vremena
-Kada je nacionalna ekonomije na razini svog potencijalnog outputa, ona posluje na svojoj granici
proizvodnih mogućnosti.
-Dugoročni ekonomski rast fokusiran je na stranu ponude.
-Ekonomisti mjere rast proizvodnje ili proizvodnju po glavi stanovnika u dužem vremenskom
razdoblju (10-20 god.).
-U kratkom roku,ekonomisti smatraju da je potencijalni output fiksan.
-Oni se fokusiraju na problem kako da ekonomija ostvari poslovanje na razini potencijalnog outputa
ukoliko to nije uspjela.

EKONOMSKI RAST
-Ekonomski rast predstavlja ekspanziju nacionalnog potencijalnog GDP ili nacionalnog outputa.
-Usko vezan koncept uz ovaj pojam je stopa rasta outputa po glavi stanovnika.
-Ovime je određena stopa rasta životnog standarda stanovnika jedne zemlje.
-Ekonomski rast se prvenstveno prati kroz promjenu realnog bruto domaćeg proizvoda.
-Realni bruto domaći proizvod–tržišna vrijednost proizvoda i usluga iskazana u stabilnim cijenama ili
realnog potencijalnog GDP-a.
-Podaci o ekonomskom rastu govore istodobno i o kretanju životnog standarda ljudi u toj nacionalnoj
ekonomiji.
-Realni GDP per capita je realni GDP podijeljen s brojem stanovnika.
-U Hrvatskoj se stopa rasta realnog GDP per capita neznatno razlikuje od stopa rasta realnog GDP.
-Ove razlike su znatne kod zemalja gdje je stopa rasta stanovništva visoka.
-Per capita output je ukupan output podijeljen s brojem stanovnika.
-Per capita rast znači da se ostvaruje veća proizvodnja u nacionalnoj ekonomiji po glavi stanovnika.
-Današnje stope rasta su daleko više u odnosu na povijesne standarde.
-Raspon stopa ekonomskog rasta između zemalja je vrlo širok.
-Afričke zemlje imaju kontinuirano stope rasta ispod svjetskog prosjeka.
-Trend ekonomskog rasta se počeo pratiti negdje od kraja 18. Stoljeća.
-Gotovo u isto vrijeme,tržište i demokracija počeli su prevladavati kao organizacijski oblik društva.

MJERENJE EKONOMSKOG RASTA

-Najbolja mjera rasta životnog standarda stanovništva je GDP ili GDP per capita.

-Ekonomski rast se onda mjeri kao:

% rasta = GDPt – GDPt-1 x100

GDP t-1
-Ukoliko ekonomija starta s GDP=100 i raste po stopi g određen broj godina n,tada je nakon proteka
tog vremena njen GDP jednak:
Primjer
GDP = 100 GDP(n godina kasnije) =(1+g)n*100 g-stopa rasta
U koliko je n = 10 godina, a g =4 tada je GDP nakon 10 godina jednak: GDP 10=(1+0,04)10*100=148

MJERENJE EKONOMSKOG RASTA

-Pravilo 72 se koristi za određivanje broja godina koji je potreban da se dohodak udvostruči uz
prosječnu stopu ekonomskog rasta.
-Pravilo 72–broj godina koji je potreban za dupliranje dohotka dobije se dijeljenjem 72 s
godišnjom stopom povećanja.

PRAVILO 72
-Pravilo 72 može koristiti za izračun broja godina u kojem će se bilo koja varijabla po udvostručiti,a ne
isključivo stopa ekonomskog rasta. U nekoj literaturi pravilo 72 se svodi na pravilo 70.
- Jednak fundamentalni koncept ekonomskog rasta koji je bio osmišljen u Britaniji i Japanu,
funkcionira u zemljama u razvoju kao što je Kina i Indija.
-Uistinu, ekonomisti koji su proučavali rast pronašli su da motor ekonomskog progresa mora voziti po
ista četiri kotača, bez obzira koliko bogata ili siromašna neka zemlja bila.
ČETIRI KOTAČA

1. Ljudski resursi: ponuda rada,obrazovanje, edukacija, disciplina,motivacija

2. Prirodni resursi: zemlja, minerali, goriva i kvaliteta okoliša
3. Kapital: strojevi, tvornice,infrastruktura
4. Tehnologija: znanost, inženjerstvo,menadžment, poduzetništvo
1. Ljudski resursi
-Rad uključuje, naravno, broj radnika,odnosno sate rada .
-Međutim, mnogi ekonomisti vjeruju da je kvaliteta inputa rada,kao što su vještine i znanje,
disciplina i radne snage,pojedinačno najvažniji element ekonomskog rasta.
-Zemlja može kupiti najmodernije telekomunikacijske uređaje,kompjutere, elektroničku opremu,
avione i sl.
-Međutim,ova kapitalna dobra mogu efikasno biti korištena i održavana jedino s obrazovanim,
treniranim radnicima i onima koji posjeduju potrebne vještine.
-Na predaku pismenosti, zdravlju,disciplini,ali i sposobnost korištenja kompjutera,doprinosi rastu
produktivnosti rada.

2. Prirodni resursi
-Ovaj pojam uključuje zemlju, naftu, plin, šume, vodu, mineralne resurse.
-Neke zemlje s visokim dohotkom kao Kanada i Norveška su primarno rasle na temelju njihove
bogate prirodne baze,s velikim udjelom outputa u poljoprivredi,šumarstvu i ribarstvu.
-Istodobno,SAD sa svojim farmama je najveći proizvođač i izvoznik žita.
-Posjedovanje prirodnih resursa nije neophodno za uspjeh u modernom svijetu.
-New York je prosperirao na zgusnutoj mreži uslužnih djelatnosti.
-Zemlje kao Japan su uspjele koncentrirajući svoje sektore koji ovise o radu i kapitalu,nego one koji
ovise o domaćim resursima.
-Hong Kong,koji ima jednu milijuntninu područja Rusije,ostvaruje veći volumen međunarodne
trgovine.

3. Kapital
-Kapital uključuje: • Strukture kao što su ceste i elektrane.
• Opremu kao što su kompjuteri i kamioni.
-Neke od najpoznatijih priča iz ekonomske povijesti uključuju rapidnu akumulaciju kapitala.
-19. stoljeće-Transkontinentalna željeznica Sjeverne Amerike donijela je trgovinu na američko tlo.
-Investicije u automobile,ceste i elektrane povećale su produktivnost i osigurale infrastrukturu koja je
doprinijela razvoju novih industrija.
-Mnogi ekonomisti vjeruju da su kompjuteri i informatička industrija za 21. Stoljeće ono što su
željeznica i autoputovi bili za razvoj u prethodnim stoljećima.
Rast i akumulacija kapitala
-Akumulacija kapitala zahtijeva odricanje od tekuće potrošnje kroz mnogo godina.
-Zemlje koje su ostvarile ubrzani rast značajno su investirale u kapitalna dobra.
-U zemljama koje su ostvarile visoke stope rasta,10-20% njihova outputa odlazilo je na formiranje
kapitala.
-Mnogi ekonomisti vjeruju da je niska nacionalna štednja u SAD-u,svega 4% outputa tijekom 90-ih,
predstavljala glavni ekonomski problem za zemlju.
Društveni dodatak kapitalu
-Mnoge investicije poduzimaju jedino Vlade.
-Ceste,navodnjavanje, vodovodni sustav,javno zdravstvo i dr.
-Ovo uključuje brojne(velike)investicije koje su često“nedjeljive”i ponekad imaju rastuće prinose na
opseg.
-Ovi projekti općenito uključuju eksternalije ili prelijevanje koje privatna poduzeća ne mogu ostvariti.
4. Tehnološka promjena i inovacije
-Tehnologija je četvrti značajni faktor rasta životnog standarda stanovnika jedne zemlje.
-Povijesno, rast nije bio proces jednostavnog ponavljanja.
-Prije je rast bio nikad zaustavljen tijek inovacija i tehnološkog napretka koji su vodili poboljšanju
proizvodnih mogućnosti Europe, sjeverne Amerike i Japana.
-Tehnološki razvoj -Tehnologija–mijenja način na koji proizvodimo i nudimo usluge, i način na koji
kupujemo proizvode i usluge.
-Poboljšanjem tehnologije ostvaruje se jednaka proizvodnja uz manje utroške, odnosno veća
proizvodnja uz iste utroške.
-Tehnološki progres predstavlja sposobnost ekonomije da proizvede više outputa bez korištenja
više inputa.
-Veći output po glavi stanovnika znači i viši životni standard.
-Tehnološki progres čini ekonomiju produktivnijom.
-Per capita output će rasti kada se otkriju nove i efikasnije metode upotrebe rada i kapitala.
-Tehnološka promjena obilježava promjenu proizvodnog procesa ili uvođenje novog proizvoda ili
usluge.
-Inovacije procesa koje su značajno povećale produktivnost uključuju:
• Parni stroj, izum električne energije,motor s unutarnjih sagorijevanjem, avion,fotokopirni
stroj,telefaks.

FUNDAMENTALNE INOVACIJE PROIZVODA

-Fundamentalne inovacije proizvoda uključuju: -Telefon,radio, avion,fotoaparat,TV
-Danas,najdramatičniji tehnološki razvoj dogodio se u industriji kompjutera i elektroničke opreme,
gdje iPadovi i mobiteli rade jednakom brzinom kao i stolni kompjuteri.

KONTINUIRANI PROCES
-Inovacije su najjasniji primjer tehnoloških promjena,a tehnološke promjene su kontinuirani proces
malih i velikih poboljšanja.
-Ovo se potvrđuje činjenicom na primjeru SAD-a koji godišnje registrira preko 100 000 novih
patenata, a postoji i preko milijun manjih usavršavanja postojećih koji su dio rutinskog napretka
svake nacionalne ekonomije.
POTRAŽNJA I EFIKASNOST FAKTORA
-Dok se ponuda četiri faktora rasta dovodi u vezu s njihovom raspoloživošću u nacionalnoj ekonomiji i
važno je da ona ekspandira,za ekonomski rast su podjednako važna još dva faktora.
POTRAŽNJA FAKTORA
-Kako bi se ostvario rastući proizvodni potencijal, ekonomija mora u potpunosti uposliti
ekspandirajuću ponudu resursa.
-Ovo zahtijeva rastuću razinu agregatne potražnje.

EFIKASNOST FAKTORA
-Kako bi dostigla proizvodni potencijal zemlja mora ne samo dostići punu zaposlenost, nego i
ostvariti 2 vrste ekonomske efikasnosti:
1. Zemlja mora dostići produktivnu efikasnost- To znači,da zemlja mora koristiti postojeće i nove
resurse u proizvodnji dobara i to uz najniže troškove.
2. Zemlja mora dostići alokativnu efikasnost –To znači da kombinacija proizvoda i usluga koje zemlja
proizvodi mora maksimizirati društveno blagostanje.

IZVORI RASTA I EKONOMSKI RAST

-Ukoliko se želi ostvariti što efikasniji ekonomski rast izvori rasta trebaju se kombinirati na
zadovoljavajući način.
-Ekonomski rast ostvaruje se kombinacijom investicija u strojeve i ljude, tehnološkim promjenama
koje imaju centralnu ulogu u svakoj nacionalnoj ekonomiji.
-Ekonomski rast se može definirati i kao pomak krivulje AS udesno(porast potencijalnog GDP-a).

VAŽNO PITANJE
-Neki ekonomisti i političari naglašavaju važnost povećanja kapitalnih investicija.
-Ostali pak naglašavaju važnost istraživanja i razvoja i tehnoloških promjena.
-Treća grupa ističe ulogu bolje edukacije radne snage.
-Postoji čitav niz tumačenja i teorija rasta.

SMITH I MALTHUS
-Rani ekonomisti kao Smith i Malthus su naglašavali važnost zemlje u procesu ekonomskog rasta.
-Zemlja postaje oskudna,a rente rastu kako bi se zemlja podijelila među različitim korisnicima
-Udvostručenje stanovništva dovodi do manje od dvostrukog povećanja hrane i odjeće,što smanjuje
proizvodnju po glavi stanovnika.
ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA
-Naime,kako dodaje nove radnike na fiksnu ponudu zemlje,svaki novi radnik ima manje zemlje na
kojoj radi.
-Rastući omjer rada i zemlje znači da nakon određene točke ekstra ili granični proizvod svakog
dodatnog radnika se mora početi smanjivati,a isto vrijedi i za realne nadnice radnika zbog opadajuće
produktivnosti.

FOKUSIRANJE NA ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA RADA

-Kada proizvodnja po glavi stanovnika pada,na određenoj točki raspoloživi output nije dostatan za
prehranjivanje stanovništva.
-Malthus:stanovništvo će rasti dok god su nadnice iznad egzistencijalne razine.
-Udvostručavanje pučanstva vodi do dvostruko manje količine proizvodnje snižavajući proizvodnju
per capita.

KLASIČNA TEORIJA RASTA

-Klasična teorija rasta fokusira se na akumulaciju kapitala u procesu rasta.
-Što ekonomija ima više kapitala, brže će rasti.
-Zbog naglašenog značaja kapitala, tržišna ekonomija se naziva ponekad i kapitalistička ekonomija.

KLASIČAN MODEL RASTA

-Klasični ekonomisti fokusiraju svoju analizu na pronalazak savjeta za ekonomsku politiku, odnosno
kako povećati investicije.

FOKUSIRANJE NA ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA RADA

-Klasični model rasta fokusira se na činjenicu da zakon opadajućih prinosa rada predstavlja
ograničenje rasta.
-Poljoprivredna proizvodnja bila je glavna ekonomska aktivnost toga vremena,a zemlja fiksni
proizvodni faktor.
-Dok je zemlja fiksna,zakon opadajućih prinosa će djelovati kako broj stanovnika raste.
-Rastući odnos rada i zemlje dovodi do opadanja graničnog proizvoda rada i do opadanja nadnica.
OPADAJUĆI PRINOSI KAPITALA
-Pokazalo se da su razmišljanja klasičara pogrešna.
-Unapređenje tehnologije i kapitalne opremljenosti neutralizira djelovanje Zakona opadajućih prinosa
rada.

NEOKLASIČNI MODEL
-Industrijska revolucija donijela je sljedeće:
• Strojeve koji su povećali proizvodnju
• Tvornice koje su objedinile radnike u velika poduzeća
• Željeznice i parne brodove koji su povezali udaljene krajeve svijeta
• Željezo i čelik su omogućili izradu jačih strojeva i lokomotiva.

-Akumulacija kapitala i nove tehnologije postale su glavna snaga koja utječe na ekonomski razvoj.
-Da bi razumjeli kako akumulacija kapitala i tehnološke promjene utječu na razvoj, moramo razumjeti
takozvani “neoklasični” model ekonomskog rasta.
-Pioniru razvoju ovog pristupa je profesor Robert Solows MIT-a, koji je 1987. dobio Nobelovu nagradu
za isto, ali i za ostale doprinose razvoju teorije ekonomskog rasta.

OSNOVNE PRETPOSTAVKE
-Glavne sastavnice Solowljevog neoklasičnog modela rasta su kapital i tehnološke promjene.
-Jedinstveni homogeni proizvod proizvodi dvije vrste inputa –kapitali rad. Za razliku od maltuzijanske
analize,rast rada je zadan te se pretpostavlja da je gospodarstvo konkurentno i da uvijek funkcionira
pri punoj zaposlenosti, pa tako možemo analizirati rast potencijalne proizvodnje.

OPADAJUĆI PRINOSI KAPITALA

-Fokusiranje na zakon opadajućih prinosa kapitala, a ne rada (tehnologija je promijenjena)
Kapital raste brže od rada -> Kapital postaje manje produktivan -> Sporiji ekonomski rast -> Rast po
glavi stanovnika stagnira -> Dohodak po glavi stanovnika prestaje rasti
-Ovaj zakon počinje djelovati zato što se prvo ostvaruju isplativi i profitabilni investicijski projekti,a
nakon toga oni koji su manje profitabilni (investicije s nižom stopom prinosa).

RAST KAPITALNE OPREMLJENOSTI

-Proces povećanja količine kapitala po radniku.
-Više strojeva na farmama i uvođenje sustava navodnjavanja.
-Više željeznica i autoputova u transportu.
-Više kompjutera i komunikacijskih sustava u bankama.

-Prvi glavni pogled na model je taj da u slučaju odsustva tehnoloških promjena,jačanje kapitala
neće dovesti do proporcionalnog porasta outputa.
ZAKON OPADAJUĆIH PRINOSA
-Razlog zašto jačanje kapitala ne dovodi do porasta outputa je u Zakonu opadajućih prinosa.
-Osnovna ideja je da ako dodajete sve više i više kapitala fiksnoj ponudi rada,granični proizvod
kapitala će opadati.

DRUGI POGLED NA MODEL

-Dok jačanje kapitala može dramatično povećati output jedne nacionalne ekonomije,to će voditi do
ekonomske stagnacije u uvjetima izostanka tehnoloških promjena.
-Što će se dogoditi s radničkim nadnicama i prinosima na kapital kao posljedica jačanja kapitala?

TKO DOBIVA–TKO GUBI

-Nadnice plaćene radnicima imaju tendenciju rasta.
• Svaki radnik ima više kapitala s kojim radi,pa će njegov granični proizvod rasti.
• Nadnica raste dok raste granični proizvod rada.
-Za vlasnike kapitala:
• Kako su prinosi na kapital opadajući to će onda stopa povrata na kapital i kamatna stopa opadati.

DALEKO BOLJI ISHOD

-Ovoje ipak daleko bolji ishod od mračne perspektive koju je iznio Malthusona silnom i
beskompromisnom svijetu nedovoljnih dohodaka.
-Dugoročna ravnoteža neoklasičnog modela rasta postavlja jasno da ukoliko se ekonomski rast
temelji isključivo na akumulaciji kapitala repliciranjem tvornica s postojećim metodama
proizvodnje, tada će životni standard ljudi eventualno prestati rasti.

NEOKLASIČNI MODEL RASTA

-Dugoročna ravnoteža neoklasičnog modela rasta objašnjava da će životni standard građana
prestati rasti u trenutku kada je ekonomski rast u skladu s akumulacijom kapitala.
-Zamjenjuju se samo dotrajala kapitalna sredstva.
-Rast kapitalne opremljenosti rada (K/L)ostvaruje se kada fond kapitala raste brže od fonda radne
snage.
-Kada nema tehnološke promjene,rast kapitalne opremljenosti uzrokovati će rast proizvodnje po
radniku, graničnog proizvoda rada i nadnica,te opadanja prinosa na kapital.
-Pretpostavke na kojima počiva ovaj model: tehnologija, prirodni resursi i kvaliteta radne snage su
nepromijenjeni.
Dugoročno
-Ekonomija će ući u tzv. mirnu fazu u kojoj će unatoč jačanju kapitala odnos rada i kapitala prestati
rasti.
-Iako jačanje kapitala vodi k porastu realnih nadnica, prinosi na kapital padaju tako da nakon
određene točke daljnje investicije u kapital postaju ne profitabilne.
-Na toj točki,ekonomija ulazi u takozvanu mirnu fazu u kojoj, bez tehnoloških promjena,i dohodci od
kapitala i nadnice stagniraju.
VAŽNA TOČKA

-Nužnost razumijevanja važnosti tehnoloških promjena.

-Jedino kroz tehnološke promjene možemo izbjeći „klopku” ekonomske stagnacije.

-Tehnološki napredak pomiče funkciju proizvodnje prema gore–povećava se proizvodnja po radniku i

realne nadnice.

OPADAJUĆI PRINOSI KAPITALA

-Opadajući prinosi bit će naglašeniji za bogatije nego za siromašnije skupine zemalja.

-Siromašne zemlje s manjom razinom kapitala mogu ostvarivati više stope rasta nego zemlje kojeg
gube kapital.

FAKTORI PROIZVODNJE

-Definicije faktora proizvodnje mogu se razlikovati.

-Na primjer,definicija rada može biti vrlo uska (broj sati koliko radnici rade u tvornici),ali i vrlo široka.
DEFINICIJA FAKTORA PROIZVODNJE
-Ekonomisti dijele rad u dvije kategorije:
1. Ljudski rad–aktualni broj radnih sati
2. Ljudski kapital–skup vještina, znanja i iskustva koje radnici skupe tijekom školovanja,rada i
permanentnog obrazovanja.
-Ako vještine rastu brže u bogatijoj zemlji nego u siromašnijoj,ne može se očekivati da će dohodci
konvergirati.

TEHNOLOGIJA

-Tehnologija nadjačava Zakon opadajućih prinosa što znači da stope ekonomskog rasta mogu rasti u
određenom vremenu.

-Empirijska procjena doprinosa pojedinih FP ekonomskom rastu.

-Robert Solow, Nobelovac sa MIT-a procijenio je utjecaj svakog faktora proizvodnje na ekonomski
rast.

-Sličnu procjenu je izvršio i Edward Denison i došao do približno istih rezultata.

Mjerenje ekonomskog rasta% = ¾ (%rasta L) + ¼(%rasta K) + tehnološka promjena

L–rad

K–kapital

Mjerenje utjecaja tehnologije ℎš = % rasta Q-¾ (% rasta L)-¼ (% rasta K)

EKONOMSKI RAST
-Može li se ekonomski rast ocijeniti i negativno?
-U procesu ekonomskog rasta javljaju se i troškovi, pa govorimo o koristima i nedostacima
ekonomskog rasta.
NEDOSTACI EKONOMSKOG RASTA
-Dok nam ekonomski rast osigurava“bolji standard življenja,”on nam ne garantira u istom pravcu i
“dobar život”.
-Rast često znači izgaranje radnika,zdravstvene probleme, otuđenje-ne samo za radnike, već još više
za menadžerske strukture, gdje je glavni problem stres.

FAZE EKONOMSKOG RASTA

1. Poljoprivredno društvo
2. Industrijsko društvo
3. Uslužno društvo

NOVA TEORIJA RASTA

-Nova teorija rasta naglašava značaj tehnologije u procesu ekonomskog rasta u odnosu na
neoklasičare koji su naglašavali značaj kapitala.

TEHNOLOGIJA
-Tehnologija je rezultat investicija u istraživanje i razvoj.
-Investicije u tehnologiju povećavaju razinu tehnologije u nacionalnoj ekonomiji.
-Nova teorija rasta odvaja investicije u kapital i investicije u tehnologiju.
-Poboljšanje tehnologije nije direktno vezano za investicije kao što je kapital.
-Poboljšanje tehnologije često ima puno pozitivnih prelijevajući efekt.
-Tehnološke prednosti jednog sektora ekonomije vode do prednosti u drugim sektorima ekonomije.
-Jednom kada se ljudi sretnu s novom tehnologijom, javlja se imitacija, odnosno nastoje pronaći
uspješan put da ostvare isti cilj,ali izbjegavajući patent.

UČENJE KROZ DJELOVANJE

-Nova teorija rasta naglašava i značaj učenja kroz djelovanje.
-Učenje kroz djelovanje–poboljšava metode proizvodnje kroz iskustvo.
-Povećavanjem produktivnosti po zaposlenom, učenje kroz djelovanje nadjačava zakon opadajućih
prinosa.
ZEMLJE U RAZVOJU I RAST

-Siromašne zemlje s izuzetno visokim stopama rasta stanovništva imaju problem osigurati kapital za
investicije i obrazovanje svakog pojedinca.

-Što onda uzrokuje nizak dohodak ukupno i posebice po glavi stanovnika?

-Stopa rasta GDP per capita može biti i negativna.

-Politike za smanjivanje rasta stanovništva.

-Planiranje obitelji.

-Šira rasprostranjenost i kontrola nataliteta.

-Stroge mjere za obitelji s više od jednog djetetom (Kina usvojila 1980.).

-Ekonomisti su suglasni da će nacija koja uspije smanjiti stope rasta stanovništva, osigurati si jedan
preduvjet za ostvarivanje rasta per capita.

-Rastom dohotka i mogućnosti zapošljavanja, posebice za žene, oportunitetni trošak rađanja postaje
sve veći i obitelji se odlučuju za manji broj djece.

-Povećavanjem obrazovanja radne snage raste i produktivnost.

-Za ostvarivanje tehnoloških inovacija neophodne su investicije,pa je potrebno osigurati

institucionalni okvir za poticanje investicija.

-Patenti i zaštita prava vlasništva.

EKONOMSKI RAST I TEHNOLOGIJA

-Najrazvijenije zemlje odvajaju najviše za tehnološke inovacije i one su nositelji tehnologija.

-U početnoj fazi tehnologije daju i najveće profite.

-Razvijene zemlje prodaju tehnološka rješenja nerazvijenima kada su ona već u fazi zasićenja,pa
donose i niže profite.

FUNDAMENTALNA ISTRAŽIVANJA

-Fundamentalnim istraživanjima u pravilu se bavi država (U SAD-u oko 60% bazičnih istraživanja
izvodi država), pa ukoliko se dio tih istraživanja želi prebaciti na poduzeća nužno je osigurati razne
poticajne mjere.

EKONOMSKI RAST I OTVORENO GOSPODARSTVO

- Trgovina povećava ekonomski rast kroz prisustvo inozemne konkurencije.

-Ukoliko se želi ostvariti oštra specijalizacija važna je veličina tržišta.

-Velika tržišta povezana je s mogućnošću ostvarivanja efekta ekonomije opsega.

 MEĐUNARODNA EKONOMIJA: TRGOVINA I SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA
OVISNOST O VANJSKOJ TRGOVINI
-Zašto nacionalne ekonomije trguju?
-I dok zemlja može proizvesti veći dio svog nacionalnog outputa(primjer SAD-a), velik dio njene.
potrošnje (uključujući npr. satove,penicilin,rada reali i rock sastave poput Rolling Stonesa) izvorno su
proizvedeni u nekim drugim zemljama.
-Kako nacionalne ekonomije odlučuju što će uvoziti,a što izvoziti?
-Da bi znali točno odgovoriti na ova pitanja potrebno je definirati Teoriju apsolutnih i Teoriju
komparativnih prednosti.

Top 20 export countries worldwide in 2016 (in billion U.S. dollars)

-Hong Kong,Singapur, Južna Koreja i Tajvan – višestruko su povećale svoje udjele u svjetskom izvozu.
-Udio Kine u ukupnom svjetskom izvozu značajno raste iz godine u godinu…

SPECIJALIZACIJA

-Trgovina omogućava zemljama da se specijaliziraju što ima za posljedicu povećanje ukupnog

nacionalnog dohotka i porast standarda života građana.

-Specijalizacija i trgovina temelje se na oportunitetnom trošku.

-Razlozi za trgovinu: -Razlike u tehnologiji

-Razlike u raspoloživosti resursa

-Razlike u potražnji

-Postojanje ekonomije obujma

-Makroekonomska politika

MERKANTILIZAM
-Pojavio se u Engleskoj sredinom 16. Stoljeća.
-Interes nacionalne ekonomije je ostvarivanje viška u međunarodnoj trgovini i sva su nastojanja bila
usmjerena na rast izvoza i smanjenje uvoza.
-Vlade su poduzimale aktivnosti kako bi ostvarile taj višak u trgovini.
-Da bi jedna zemlja ostvariti višak, druga mora ostvariti manjak.
-Ključna pogreška merkantilista: smatrali su da je bogatija ona zemlja koja prodaje više dobara
novac nije vrijedan sam za sebe nego zbog onoga što se s njim može kupiti od drugih zemalja.

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

-Ideju apsolutnih prednosti u ekonomiju je uveo Adam Smith.

-Zemlja koja može proizvoditi neki proizvod uz niže troškove od druge zemlje ima apsolutnu prednost
u proizvodnji tog proizvoda nad drugom zemljom.

-Zemlja se mora specijalizirati i izvoziti onaj proizvod gdje su joj troškovi proizvodnje niži-gdje je
produktivnija,a uvoziti onaj proizvod gdje su joj troškovi proizvodnje viši-gdje je manje produktivna.
Primjer
Saudijska Arabija raspolaže s milijunima barela jeftine nafte,alije uzgoj žita u njenim pustinjama
izuzetno skup.
-SAD može jeftino proizvoditi žito, ali je proizvodnja nafte znatno skuplja.

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

-S obzirom na troškove proizvodnje,S. Arabija ima apsolutnu prednost u proizvodnji nafte, a SAD ima
apsolutnu prednost u proizvodnji žita i u skladu s time je potrebno izvršiti specijalizaciju i ući u
međunarodnu trgovinu.
-Za konstruiranje modela vrijede sljedeće pretpostavke:
1. Postoje 2 zemlje(SA i SAD)
2. Samo je jedan faktor proizvodnje(rad)
3. Dva proizvoda(hrana i nafta)

TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI

-Zato što može proizvoditi određenu količinu nafte s manje resursa S. Arabija ima apsolutnu prednost
u proizvodnji nafte u odnosu na SAD,ali SAD ima apsolutnu prednost u odnosu na S. Arabiju u
proizvodnji hrane.
-TEORIJA APSOLUTNIH PREDNOSTI GOVORI ONDA DA SAD TREBA PRODAVATI HRANU I KUPOVATI
NAFTU OD SAUDIJSKE ARABIJE,A SA OBRNUTO-UVOZITI HRANU I IZVOZITI NAFTU.
-Što kada zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda, odnosno nema apsolutnu
prednost niti u jednom proizvodu?
-Kako se vrši specijalizacija?
-Imaju li tada zemlje koristi od trgovine?
TEORIJA KOMPARATIVNIH PREDNOSTI
-Postavio ju je 1817. Godine David Ricardo.
-Potrebno ju je proučavati u povijesnom kontekstu u kojem je nastala.
-Svaka zemlja će ostvariti koristi od međunarodne trgovine ako se specijalizira i onda izvozi one
proizvode koje može proizvesti uz relativno niže troškove.
-Obrnuto,svaka će zemlja imati koristi ako uvozi one proizvode koje ona može proizvesti jedino uz
relativno više troškove proizvodnje od drugih zemalja.
-Osoba(zemlja) ima komparativne prednosti u nekoj aktivnosti ukoliko je može ostvariti uz niže
oportunitetne troškove.
-Svaka zemlja ostvariti će koristi u međunarodnoj trgovini ukoliko se specijalizira i izvozi onaj proizvod
koji može proizvesti uz relativno niže troškove proizvodnje.

OGRANIČENJA TEORIJE:
-Pojednostavljen model (2 zemlje,2 proizvoda)
-Nema transportnih troškova
-Nema razlika u cijenama resursa
-Nema pokretljivost resursa između zemalja
-Konstantni prinosi na opseg
-Svaka zemlja ima fiksni iznos resursa
-Puna zaposlenost

KOMPARATIVNE PREDNOSTI
-Pretpostavite:
• Amerika i Europa imaju 600 raspoloživih sati rada
• Troškovi resursa su isti u obje zemlje
• Nema transportnih troškova
PPF
-Ukoliko je QF proizvodnja hrane,a QC proizvodnja odjeće, tada rad korišten u proizvodnji hrane je
aLFQF,a rad u proizvodnji odjeće aLCQC.
aLCQC+aLFQF =La ili <La
ŠIRI POGLED NA TEORIJU KP
-Teorija komparativnih prednosti je jedna od važnih istina koja vrijedi za svaku nacionalnu ekonomiju.
-Zemlja koja odbije ponašati se u skladu s postavkama teorije KP platit će cijenu kroz životni standard
građana i ekonomski rast.

PROTEKCIONIZAM
-Iako slobodna trgovina može stvoriti koristi za sve zemlje i stvoriti tisuću radnih mjesta u izvoznim
industrijama,ona može isto tako uništiti tisuću radnih mjesta u nacionalnim industrijama koje puno
uvoze proizvode konkurentnih poduzeća iz inozemstva.
TRGOVINSKE BARIJERE I PROTEKCIONIZAM
-Nakon što su ministri glasali za slobodnu trgovinu, došlo je do preplavljivanja europskih trgovina
američkom hranom.
-Europska industrija odjeće ostvarila je značajan rasti ostvarila visoke profite uslijed velikog izvoza u
SAD.
-Tisuće europskih farmera izgubilo je posao kada je došlo do liberalizacije tržišta poljoprivrednih
proizvoda u Europi.

CARINE I KVOTE
-Korisno je da se analiziraju dva najučestalija instrumenta politike zaštite–carine i kvote.
-Zašto se s političke točke gledišta kvota više preferira u odnosu na carine?
S POLITIČKE TOČKE GLEDIŠTA
-Relativno mala grupa ljudi u domaćoj industriji- farmeri -ostvarili su značajan profitna teret mnogo
veće skupine,ali politički manje moćne,a to su potrošači hrane.
-Ne smije se zaboraviti da je politika protekcionizma značajno naštetila i proizvođačima u SAD-u,a
koliko će biti protivljenja uvođenju carina u Europi ovisi i o njihovoj reakciji.

MOGUĆI ISHOD
-U SAD-u je stvoren politički pritisak glede odmazde na europsku carinu na hranu u pogledu
postavljanja vlastitih carina,kao na primjer na uvoz europske odjeće.
-Recite zašto bi zamjena europske carine na hranu s ekvivalentnom europskom kvotom mogla biti
prihvatljivo političko rješenje?
-Što je kvota?-količinsko ograničenje uvoza!

ARGUMENTI POLITIKE ZAŠTITE

-Pokazali smo u prethodnim slajdovima da postoje koristi od slobodne trgovine.
-Isto tako pokazali smo da postoje i gubici kod zaštite nacionalnog gospodarstva.
-Pa zašto onda zemlje štite svoja gospodarstva?
NACIONALNA OBRANA
-Ovo nije ekonomski nego prije politički i strateški argument.
-Naime,zaštitne carine trebaju osigurati ili ojačati industrije kao što su industrije čelika, automobilske
industrije ili neke druge proizvodnje ključne za obranu zemlje ili za rat.
-Argument vojne samodovoljnosti.
-nažalost ne postoji objektivni kriterij za vrednovanje značaja porasta nacionalne sigurnosti u
odnosu na smanjenje ekonomske efikasnosti popraćeno s realokacijom resursa prema
strateškim industrijama.

OTVORENO ZA RASPRAVU
-Iako je možda potpuno razumljivo da ne treba uvoziti pojedine proizvode za obranu zemlje iz drugih
zemalja, argument vojne samodovoljnosti nije nikad stavljen na raspravu, pa svaka industrija može
tvrditi da direktno ili indirektno doprinosi nacionalnoj sigurnosti zemlje.
SAČUVATI RADNA MJESTA
-Argument očuvanja radnih mjesta posebno postane politički moderan kada zemlja ulazi u recesiju.
-Ovaj argument se često stavlja i u kontekst diskusija o jeftinoj inozemnoj radnoj snazi.
-U prilog ovom argumentu ide činjenica da je potrebno zaštiti više plaćene radnike kao na primjer
radnike SAD a ili zemalja EU od radnika koji su spremni raditi za svega nekoliko dolara na dan (radnici
iz Kine).

PROTEKCIONIZAM
-Sve nacionalne ekonomije ne mogu istodobno imati jednak uspjeh od uvođenja carina i zaštite, ono
što vrijedi za jednu naciju, nije nužno istina i zadrugu naciju.

ZEMLJE SU POVEZANE
-Izvoz jedne zemlje je istodobno uvoz druge zemlje.
-Dok je jedna zemlja sposobna stimulirati svoju ekonomiju osiguravajući veći izvoz od uvoza, u drugoj
se može događati situacija pojačavanja problema nezaposlenosti uslijed većeg uvoza u odnosu na
izvoz.

OSIROMAŠI SUSJEDA
-Iz dosad utvrđenog proizlazi kako uvođenje carina i kvota, kako bi se ostvarila puna zaposlenost u
nacionalnoj ekonomiji,vodi do narušavanja položaja susjeda.
-Zemlja može ostvariti kratkoročne nacionalne ciljeve, ali samo na način da svog susjeda čini
siromašnijim.
DUMPING
-Argument dumpinga je usko vezan uz argument očuvanja radnih mjesta i činjenicu “osiromašenja
susjeda”.
-Dumping nastaje kada strani proizvođači prodaju svoje proizvode po cijeni koja je niža od troškova
proizvodnje. Zašto to oni čine?
MOGUĆI RAZLOG
-Da bi istisnuli konkurente s tržišta,povećali tržište,i onda iskoristili svoju novo stvorenu monopolsku
moć kasnije za povećanje cijena.
-U takvom slučaju, dugoročni ekonomski profit, koji je rezultat dumping strategije, mora pokriti
gubitke koji su nastali u prvom dijelu provođenja dumping strategije.

JE LI DUMPING DOZVOLJEN?
-Prema američkom zakonu nije dozvoljen,kao i u EU.
-Kada se dokaže dumping i kada se utvrdi da on šteti poduzećima u nekoj zemlji vlada može uvesti
carinu koja se naziva "anti-dumping carina"na specifične proizvode.

ODMAZDA
-Činjenica da neka zemlja može koristi zaštitu svoje industrije ili dumping kako bi povećala broj radnih
mjesta utječe na izvlačenje četvrtog instrumenta zaštite -odmazda protiv druge zemlje koja provodi
takvu protekcionističku politiku.
-I upravo su te odmazde dovele i do takozvanih trgovinskih ratova.

ARGUMENT INFANT INDUSTRIJE

-Ideja na kojoj počiva ovaj argument je potreba zaštite mlade nacionalne industrije koja je tek u
povoju od snažnih konkurenata iz inozemstva koji posluju već duže vrijeme i puno su efikasniji.
-Cilj je da se ostavi neko vrijeme mladoj industriji da se razvije i postane efikasna.

UPOZORENJE
-Istraživanja provedena na temu uspješnosti novo industrijaliziranih zemalja kao što su Singapur ili
Južna Koreja pokazala su da su te zemlje često štitile svoju prerađivačku industriju u početnim fazama
njihove industrijalizacije.

NE-CARINSKE BARIJERE
-Danas,zemlje više koriste takozvane ne carinske barijere ili“engl.non-tariff bariers,ili NTBs”.

-NTB s, što uključuje kvote,također predstavljaju formalno ograničenje ili regulaciju kojom zemljama
je otežan plasman na tržište zemlje koja koristi NTB.

PRIMJER
-Zemlja kao što je Japan može, na primjer, ograničiti uvoz povrća u čijem su uzgoju korišteni pesticidi
znajući dobro da sve zemlje koriste u uzgoju povrća pesticide.

-Efekt ovakve mjere je drastično smanjenje uvoza povrća u Japan.

GATT
-GATT je utemeljen na kraju II. svjetskog rata.
-Početkom 1995. pretočen je u Svjetsku trgovinsku organizaciju (engl.World Trade Organization ili
WTO).
-Svakih nekoliko godina, predstavnici najvećih industrijaliziranih zemalja susreću se u sklopu
takozvanih rundi s ciljem smanjivanja carinske i necarinske zaštite među zemljama.
NAFTA
-Kao dodatak GATT-u,SAD je potpisao i druge brojne važne trgovinske sporazume.
-Najviše se pričalo o trgovinskom sporazumu poznatom pod nazivom NAFTA–Sporazum o
sjevernoameričkoj slobodnoj trgovini.
-NAFTA je stupila na snagu 1994. I tim su sporazumom eliminirane carinske i ne-carinske barijere
između Meksika,Kanade i SAD-a na razdoblje od 15 godina.

ARGUMENTI ZA POTPISIVANJE NAFTA-E

-NAFTA će dozvoliti razvijanje efikasnijeg modela specijalizacije i u skladu s Teorijom komparativnih
prednosti–američka poduzeća biti će u mogućnosti efikasnije konkurirati poduzećima iz drugih
zemalja.

ARGUMENTI PROTIV NAFTA-E

-Radnici su se opirali ovom sporazumu–argumentirajući kako će NAFTA povećati ponudu proizvoda
u čijoj proizvodnji sudjeluje manje obrazovana radna snaga bez vještina,što će dovesti do
smanjenja radnih mjesta i vršiti će se pritisak za smanjenjem nadnica u tim industrijama.
-U isto vrijeme,zagovornici zaštite okoliša kritizirali su NAFTA zato što će se na taj način dozvoliti
Meksiku da proizvodi uz manje standarde zaštite okoliša od SAD-a i time će se samo pojačavati
problem zagađenja.

EUROPSKA UNIJA
-Zemlje članice EU ukinule su barijere u trgovanju proizvodima, uslugama i faktorima proizvodnje
između sebe, a štite svoja gospodarstva od ostatka svijeta.
-U isto vrijeme,EU je išla i korak dalje i uvela euro kao jedinstvenu valutu(nisu sve njene članice još).
-Prema mnogim ekonomistima, kronični trgovinski deficit SAD-a podjednako je opasan kao i kronični
budžetski deficit.
-Ovaj visoki trgovinski deficit zabrinjava jer će SAD-e u budućnosti biti primorane prodavati svoju
zemlju i svoje tvornice kako bi financirala taj deficit.

OTVORENA EKONOMIJA
-Otvorena ekonomija je ona koja je uključena u međunarodnu trgovinu.
-Uobičajena mjera otvorenosti nacionalne ekonomije je “udio trgovine”-udio izvoza i uvoza proizvoda
i usluga u GDP zemlje.
-Kakav sustav deviznog tečaja treba zemlja primjenjivati?
-Je li sadašnja razina tečaja visoka ili niska?
-Treba li se zemlja brinuti zbog visokih trgovinskih deficita?

DEVIZNI TEČAJ

-Devizni tečaj–cijena jedne jedinice inozemne valute iskazana u domaćoj valuti.

-Koliki je tečaj eura iskazan u kunama? –7.427765 kuna za 1 euro (srednji tečaj za 11.01.2019.)

-Visoka razina deviznog tečaja ima svoje prednosti kao i nedostatke.

-Izbor optimalne razine deviznog tečaja ovisi o stadiju u kojem se nacionalna ekonomija nalazi.

-I jedan i drugi pristup mogu biti opravdani ovisno o stadiju nacionalne ekonomije.
NOMINALNI I REALNI DEVIZNI TEČAJ
-Nominalni devizni tečaj predstavlja odnos po kojem pojedinac može kupiti valutu jedne zemlje za
valutu druge zemlje. –Kao iznos kuna potreban za 1 jedinicu inozemne valute (7,5 HRK za 1 EUR). –
Kao iznos inozemnih valuta potreban za 1 kunu (0,133 EUR za 1 HRK).
-Nominalni devizni tečaj između valuta dviju zemalja mora odražavati različitu razinu cijena u tim
zemljama.
-Realni devizni tečaj je tečaj po kojem pojedinac može kupovati proizvode i usluge iz jedne zemlje u
drugoj zemlji.

REALNI DEVIZNI TEČAJ

- Realni devizni tečaj uspoređuje cijene domaćih proizvoda i inozemnih proizvoda.

-Realni devizni tečaj ovisi o nominalnom deviznom tečaju i cijenama proizvoda u dvije zemlje
mjereno u nacionalnoj valuti zemlje.

REALNI DEVIZNI TEČAJ

-Kako bi nacionalna valuta imala istu kupovnu moć u zemlji i inozemstvu mora vrijediti.

-Deprecijacija npr. realnog tečaja eura znači da je europska roba postala relativno jeftinija u odnosu
na inozemnu. To će potaknuti potrošače u zemlji i inozemstvu da kupuju više europskih proizvoda.

-Raste izvoz, uvoz u EU pada,neto izvoz raste.

DEVIZNO TRŽIŠTE

-Devizno tržište predstavlja tržište na kojem se razmjenjuju valute različitih zemalja.

-Na tržištu djelovanjem sila ponude i potražnje određuje se tečaj-fleksibilni devizni sustav.
DEVIZNI TEČAJ
-Ponuda i potražnja valute određuje razinu deviznog tečaja.
-Kada kompariramo valute dviju zemalja,ponuda valute jedne zemlje jednaka je potražnji zemlje za
drugom valutom.
- Ukoliko potražujete jednu valutu, nudite drugu.
-Ravnoteža je tamo gdje je ponuđena količina izjednačena s potraživanom količinom.

APRECIJACIJA I DEPRECIJACIJA

-Aprecijacija–predstavlja porast tečaja neke zemlje u odnosu na tečaj druge zemlje(tečaj druge
zemlje je smanjen,deprecijacija).

-Deprecijacija–smanjenje vrijednosti nacionalne valute u odnosu na drugu valutu.

PONUDA NOVCA I PROMJENA TEČAJA

-Kada centralna banka tiska veliku količinu novca, novac gubi vrijednost u pogledu proizvoda i usluga
koje se mogu kupiti za taj novac,ali i u količini valute koju može kupiti za taj novac.

-Ako za kunu možete kupiti više inozemne valute,kuna je aprecirala.

-Ako zakunu možete kupiti manje inozemne valute, kuna je deprecirala.

ODREĐIVANJE DEVIZNOG TEČAJA

-Ravnoteža na deviznom tržištu se ostvaruje u točki gdje krivulja potražnje siječe krivulju ponude.

-Ako ste dobili 0,133 EUR za 1 HRK onda je tečaj 0,133 EUR za 1 HRK,odnosno 7,5 HRK za 1 EUR.

ODREĐIVANJE DEVIZNOG TEČAJA

-Što se dogodilo na deviznom tržištu, kada za 1 euro treba dati 8 kn?
-Cijena eura iskazana u kunama je porasla.
-S jednim eurom možete kupiti više kuna.
-Što se dogodilo na deviznom tržištu,kada za 1 euro treba dati 7 kn?
-Cijena eura iskazana u kunama je smanjena. –Euro aprecirao, kuna deprecirala.
-S jednim eurom možete kupiti manje kuna. –Kuna aprecirala, euro deprecirao.

DEVIZNI TEČAJ
-Snage koje određuju ponudu i potražnju za valutom jedne zemlje svode se na:
• Dohodak zemlje.
• Promjene u razini cijena u zemlji.
• Promjene u kamatnoj stopi.
• Promjene u trgovinskoj politici zemlje.
1. PROMJENA DOHOTKA
-Kada se smanji dohodak jedne zemlje, smanjuje se i potražnja za uvoznim dobrima.
-Smanjuje se i potražnja za inozemnom valutom kojom se kupuju uvozna dobra.
-To znači da se ponuda nacionalne valute za kupovinom inozemne valute smanjuje.
-Navedeno vodi do porasta cijene nacionalne valute u odnosu na inozemnu valutu.

2. PROMJENA U RAZINI CIJENA

-Ukoliko Hrvatska ima višu inflaciju od susjednih zemalja, inozemna dobra su jeftinija.
-Hrvatska potražnja za inozemnom valutom imat će tendenciju rasta,dok će se inozemna potražnja za
hrvatskom valutom smanjivati.
-Povećana inflacija u Hrvatskoj pomaknut će krivulju ponudu kune udesno i potražnju za kunama
ulijevo.

3. PROMJENA KAMATNE STOPE

-Relativni rast kamatne stope u Hrvatskoj u odnosu na inozemstvo povećat će potražnju za
hrvatskom imovinom. Potražnja za kunama će se povećati.
-Ponuda kuna će se smanjiti ukoliko sve više Hrvata nudi sve više svojih kuna za kupovinu inozemne
imovine.

4. PROMJENA TRGOVINSKE POLITIKE

-Povećanjem trgovinskih restrikcija raste cijena uvoznih proizvoda.
-Potražnja za inozemnom valutom se smanjuje i ponuda nacionalne valute pada.
-Uvođenje restriktivne trgovinske politike jedne zemlje može rezultirati odmazdom druge zemlje.

DEVIZNI TEČAJ

-Pobrojeni faktori mogu biti potpuno nadjačani efektom očekivanja o promjeni deviznog tečaja.

-Ukoliko tržište očekuje da će se devizni tečaj promijeniti, javiti će se pritisci.

-Spomenute fluktuacije nisu određene fundamentalnim elementima, imaju veliku dozu subjektivnosti
i psihološkog momenta,te stvaraju problem u međunarodnoj razmjeni i ekonomiji nacionalne
privrede.

FLUKTUACIJE DEVIZNOG TEČAJA I MEĐUNARODNA RAZMJENA

-Velike fluktuacije otežavaju realnu trgovinu, stvarajući posljedice za realni sektor.

-Zbog pogubnih djelovanja spomenutih fluktuacija mnoge su vlade zagovarale fiksiranje ili barem
stabiliziranje njihovih deviznih tečajeva.

- Što kada se visina deviznog tečaja nacionalne valute ne određuje na deviznom tržištu?
SUSTAV FIKSNOG TEČAJA
-Vlada može fiksirati svoj devizni tečaj pomoću intervencija u politici deviznog tečaja.
-Intervencija u deviznom tečaju–kupovina i prodaja valute kako bi se zadržala njena vrijednost.
-Podupiranje valute je vladina kupovina valute kako bi održala njenu vrijednost iznad dugoročne
ravnotežne vrijednosti.
-Vlada može održavati fiksni devizni tečaj tako dugo dok ima devizne(međunarodne)pričuve
da“čuva”zacrtanu vrijednost valute.

FIKSNI DEVIZNI TEČAJ

-Kada vlada nema devizne pričuve(ili ih ozbiljno ugrozi), više nije u mogućnosti intervenirati i tada
mora pozajmljivati ili devalvirati svoju valutu.
DEVALVACIJA I REVALVACIJA
-Devalvacija je smanjivanje službenog tečaja neke zemlje u odnosu na tečaj druge zemlje.
-Revalvacija je povećavanje službenog tečaja neke zemlje u odnosu na tečaj druge zemlje.

STABILIZIRANJE VALUTE
-U praksi vlada nastoji voditi dugoročnu politiku stabilnog tečaja.
-Stabiliziranje valute–vladina kupovina i prodaja valute za neutraliziranje povremenih fluktuacija u
ponudi i potražnji valuta.

FIKSNI DEVIZNI SUSTAV

-Zemlja koja primjenjuje sustav fiksnog deviznog tečaja ima ograničenja u primjeni monetarne i
fiskalne politike više nego zemlja koja koristi fleksibilni sustav deviznog tečaja.
-Kada zemlja koristi sustav fiksnog deviznog tečaja tada svoju valutu stabilizira pomoću deviznih
pričuva koje su ograničene.

UTJECAJ MONETARNE POLITIKE NA DEVIZNI TEČAJ

-Monetarna politika utječe na devizni tečaj kroz: • Njen efekt na kamatnu stopu.
• Njen efekt na dohodak.
• Njen efektna razinu cijena i inflaciju.
-Djelovanje na kamatnu stopu:
• Ekspanzivna monetarna politika smanjuje kamatnu stopu
• Niža kamatna stopa smanjuje priljev kapitala u zemlju
• Manji priljev inozemnog kapitala smanjuje potražnju za nacionalnom
valutom
•Manja potražnja na deviznom tržištu
•Smanjuje se vrijednost nacionalne valute

•Nacionalna valuta deprecira

-Utjecaj monetarne politike na dohodak:
• Ukoliko ponuda novca raste,dohodak se povećava.
• Veći dohodak znači veća potražnja za inozemnim proizvodima,a time i rast
potražnje za inozemnom valutom.
-Vrijednost nacionalne valute se smanjuje(ona deprecira)
- Restriktivna monetarna politika djeluje tako da smanjuje ponudu novca:
• Dohodak je isto tako manji
• Manja potražnja za uvoznim dobrima
• Manja potražnja za inozemnom valutom
• Nacionalna valuta aprecira

-Utjecaj monetarne politike kroz razinu cijena:

•Ekspanzivna monetarna politika podiže razinu cijena u zemlji
•Kada razina cijena u zemlji raste brže nego u inozemstvu, izvoz te zemlje
postaje skuplji,a uvoz jeftiniji
•Raste potražnja za inozemnom valutom
•Vrijednost nacionalne valute se smanjuje (nacionalna valuta deprecira)

-Restriktivna monetarna politika smanjuje pritiske na razinu cijena i sprečava razvijanje inflacije.
-Izaziva jačanje nacionalne valute: Nacionalna valuta aprecira.

MONETARNA POLITIKA I DEVIZNI TEČAJ

-Ekspanzivna monetarna politika utječe na deprecijaciju nacionalne valute.
-Restriktivna monetarna politika utječe na aprecijaciju nacionalne valute.

EFEKT MONETARNE POLITIKE NA TRGOVINSKU BILANCU KROZ DOHODAK

-Ekspanzivna monetarna politika veći trgovinski deficit: rast dohotka, povećanje uvoza bez efekta na
izvoz.
-Restriktivna monetarna politika manji trgovinski deficit: smanjenje dohotka, smanjenje uvoza bez
efekta na izvoz.
TRGOVINSKI DEFICIT
-Deficit u trgovinskoj bilanci znači da zemlja više troši nego što proizvodi.
-Trgovinska bilanca–razlika između izvoza i uvoza roba.
-Vanjskotrgovinska bilanca–razlika između izvoza i uvoza roba i usluga.

CILJEVI TRGOVINSKE BILANCE

-Treba li se zemlja brinuti zbog trgovinskog deficita?
-Trgovinski deficit ima i određene troškove:
• Zemlja plaća trgovinski deficit ili zaduživanjem u inozemstvu ili rasprodajom vlastite imovine.
• Budući profiti i plaćene kamate idu u inozemstvo.

ODRŽIVOST TRGOVINSKOG DEFICITA

-Deficit kratkoročno znači povećanu potrošnju,a dugoročno postaje problem.
-Deficit se može tolerirati kratkoročno, ukoliko zemlja u skoroj budućnosti počne više proizvoditi
nego trošiti.

EFEKT FISKALNE POLITIKE NA DEVIZNI TEČAJ

-Fiskalna politika utječe na devizni tečaj kroz: • Dohodak
•Razinu cijena
• Kamatnu stopu

UTJECAJ FISKALNE POLITIKE NA DEVIZNI TEČAJ

-Ekspanzivna fiskalna politika znači veću potrošnju,a onda i veći nacionalni dohodak.
-Rast dohotka znači rast uvoza uz nepromijenjen izvoz.
-Rezultat je veći trgovinski deficit što ima pritisak na smanjivanje vrijednosti nacionalne valute:
domaća valuta deprecira.
-Restriktivna fiskalna politika djeluje u suprotnom pravcu : Smanjuje nacionalni dohodak.
-Uvoz se smanjuje.
- Raste vrijednost nacionalne valute: domaća valuta aprecira.
UTJECAJ FISKALNE POLITIKE NA DEVIZNI TEČAJ
-Utjecaj kroz razinu cijena:
-Ekspanzivna fiskalna politika povećava AD
–Cijene u zemlji rastu,izvoz je skuplji
–Izvoz se smanjuje
–vrijednost nacionalne valute pada: domaća valuta deprecira
-Restriktivna fiskalna politika djeluje u suprotnom pravcu: domaća valuta aprecira.
-Djelovanje fiskalne politike kroz razinu cijena:
•Ekspanzivna fiskalna politika
–povećava kamatnu stopu zato što država prodaje vrijednosne papire za financiranje deficita.
–Viša kamatna stopa privlači inozemni kapital što ima utjecaj na povećanje vrijednosti nacionalne
valute.
-Efekt kamatne stope i efekt dohotka su kratkoročni efekti Djeluju u suprotnom pravcu, pa je
njihov zajednički efekt teško procjenjiv.

-Utjecaj fiskalne politike na trgovinski deficit kroz dohodak

-Fiskalna politika djeluje na trgovinski deficit kroz dohodak.
-Restriktivna fiskalna politika povećava trgovinski deficit.

Fiskalna i monetarna politika u otvorenoj ekonomiji

-Fiskalna i monetarna politika svake otvorene ekonomije pod utjecajem je fiskalnih i monetarnih
politika drugih zemalja,pa vlade nastoje koordinirati njihovo djelovanje.

PLATNA BILANCA
-Platna bilanca je sistematičan prikaz svih ekonomskih transakcija rezidenata jedne zemlje s
inozemstvom.
-Platna bilanca sastoji se odračuna:
• tekućih transakcija
• kapitalnih transakcija
-Kako je riječ o bilanci,ona treba biti uravnotežena sa saldom nula.
-Pojedinačne pod bilance mogu biti u suficitu i deficitu.
PLATNA BILANCA
-Transakcija kojom zarađujemo novac za zemlju, evidentira se u plusu: –potraživanje zemlje.
-Transakcija kojom gubimo novac za zemlju, evidentira se u minusu: –dugovanje zemlje.

HRVATSKA U MEĐUNARODNOJ RAZMJENI

-Trgovinska bilanca Hrvatske bila je kontinuirano u deficitu od 1992. godine.
-Trgovinska bilanca–razlika između vrijednosti izvoza i uvoza.
-Trgovinski deficit–uvoz je veći od izvoza.
-Trgovinski suficit–izvoz je veći od uvoza.

PLATNA BILANCA
-BILANCA TEKUĆIH TRANSAKCIJA je dio platne bilance u kojem su prikazani kratkoročni financijski
tijekovi.
-Ona uključuje izvozi uvoz roba i usluga, neto dohodak i neto transfera.
-BILANCA KAPITALNIH TRANSAKCIJA je dio platne bilance gdje se prikazuju dugoročni financijski
tijekovi.
-Kada poduzeća jedne zemlje ulažu u drugu zemlju ili obrnuto to se evidentirana računu ove pod
bilance kao odljev ili priljev kapitala.

-Vlada može utjecati na devizni tečaj kupovinom ili prodajom deviznih pričuva ili međunarodnih
pričuva.
-Devizne pričuve–iznos inozemne valute koje drži vlada
-Kupovina i prodaja, odnosno promjena u deviznim pričuvama evidentira se na računu pričuva.
-Devizne pričuve su sastavni dio platne bilance koje bilježe iznose valute koje nacionalna ekonomija
kupuje ili prodaje.

RAČUN TEKUĆIH TRANSAKCIJA

-Trgovinska bilanca–razlika između izvoza i uvoza proizvoda
-Trgovinska bilanca ne uključuje izvoz i uvoz usluga pa je stoga manjkava.
-Trgovina uslugama je vrlo značajna u pojedinim nacionalnim ekonomijama.
-Stoga,ekonomisti uglavnom govore o vanjsko trgovinskoj bilanci koja predstavlja razliku između
izvoza i uvoza roba i usluga.

VANJSKOTRGOVINSKA BILANCA
-Vanjskotrgovinski deficit situacija kada je neto izvoz (NX)negativan: UVOZ >IZVOZA
Vanjskotrgovinski suficit situacija kada je neto izvoz (NX)pozitivan: IZVOZ>UVOZA
-Uravnotežena bilanca:neto izvoz je jednak nuli.
RAČUN TEKUĆIH TRANSAKCIJA
-Količina proizvoda i usluga koju neka zemlja izveze vrlo rijetko je izjednačena s količinom
proizvoda i usluga koje zemlja uveze.
-Tekući račun uključuje još i dohodak iz prethodnih investicija i neto transfere.
-Neto transferi uključuju inozemnu pomoć,darove i druga plaćanja pojedincima koja nisu rezultat
razmjene proizvoda i usluga.

RAČUN KAPITALNIH TRANSAKCIJA

-Račun kapitalnih transakcija mjeri tijekove plaćanja između zemalja za opremu,vrijednosne papire
i realnu imovinu.
-Ukoliko stranci žele kupiti hrvatsku opremu,stranci trebaju nacionalnu valutu(pretpostavimo da
plaćanje vrše u nacionalnoj valuti), pa neto kapitalni tijekovi predstavljaju potražnju za kunama.

STADIJ PLATNE BILANCE

-Mlada i rastuća zemlja dužnik
-Zrela zemlja dužnik
-Država vjerovnik
-Zrela država vjerovnik
-Senilni dužnik