Gospodarstvo i ekonomija

4 industrijske revolucije – parni strojevi, masovna proizvodnja, IT i automatizacija, virtualni sustavi i

umjetna inteligencija

Ekonomija je znanost koja proučava kako društva koriste ograničene resurse u proizvodnji dobara i
pružanju usluga, te kako ih raspodjeljuju među ljudima. Gospodarstvo je sustav organizacija za
proizvodnju, raspodjelu i potrošnju dobara i usluga.

Razvoj ekonomske misli

1. Antički filozofi ekonomija kao vještina upravljanja kućanstvom, trgovina ne služi bogaćenju
pojedinaca.
2. Merkantilistička škola – prva koja analizira kapitalistički način proizvodnje. Kako povećati
materijalno bogatstvo države, bogatstvo se izražava u novcu (Colbert, Benko Kotruljić)
3. Fiziokratska ekonomska škola – Francuska, kritika feudalizma i zapostavljanja privrede.
Organizacija društva prema prirodnom poretku, po privatnom vlasništvu, slobodi
poduzetništva, slobodne konkurencije i privatnih interesa. Razmijenjuju se samo stvari iste
vrijednosti, jedini način za stjecanje bogatstva je proizvodnja. Bogatstvo nije novac nego
roba.
4. Klasična – rad i podjela rada čine temeljnu gospodarsku aktivnost, slobodna konkurencija,
ekonomski liberalizam

Adam Smith – bogatstvo naroda – 1776. Nastanak suvremene ekonomije

Utemeljitelj mikroekonomije koja se bavi ponašanjem tržišta, poduzeća i domaćinstava

Ekonomska korist dolazi od pojedinaca koji se brinu za vlastiti interes.

5. Marksistička ekonomija – stabilnost ekonomskog sustava može se jamčiti samo ako su

činitelji proizvodnje u društvenom vlasništvu. Plansko upravljanje ekonomijom pomoću
državnog intervencionizma.

Karl Marx – kapitalizam se bazira na eksploataciji radničke klase, kapitalisti nepravedno

prikupljaju profit radničke klase, treba ukinuti privatno vlasništvo i uspostaviti društveno.

6. Neoklasična ekonomija – afirmira klasičnu ekonomsku školu te odbija marksističku

Temelj ekonomske znanosti je psihološki pristup i teorija marginalne korisnosti
Vrijednost određuje potražnja, a ne troškovi proizvodnje
Više dobra = manji osjećaj korisnosti
Ludwig Mises, Friedrich von Hayek i Joseph Shchumpeter
Monetarizam – obnova neoklasike analizom uloge i značajnosti novca
7. Kejnzijanska ekonomija – John Maynard Keynes i Michat Kalecki
Keynes – mjere izlaska iz krize, začetnik makroekonomije
8. Novije teorije ekonomije
Institucionalizam – Thorstein Veblen, istražuju ulogu i značaj društvenih institucija u
razumijevanju i regulaciji ekonomskih procesa te evolutivni put razvoja znanosti i društva.
Tržište je samo jedna društvena institucija
Clarence E. Ayres, John Kenneth Galbrath
Radikalna politička ekonomija – Unija za radikalnu političku ekonomiju, časopis The Review
for Radical Political Economy – S. Bowles, R. Edwards i drugi.
Radikalna kritika kapitalizma i korjenite reforme – ideje Marxa, Schumpetera i Keynesa
 Neorikardijanska - Pierro Sraffa – relativne cijene su određene metodama proizvodnje.
Gary Becker – nobelova nagrada za ekonomske znanosti, ljudski kapital, obrazovanje

Makroekonomija – funkcioniranje gospodarstva u cjelini (razina nacionalne proizvodnje,

ukupna zaposlenost, investicije, opća razina cijena, gospodarski ili ekonomski rast)
Mikroekonomija – potražnja, ponuda, ponašanje potrošača, pojedinačne cijene, rad
pojedinog poduzeća

Temeljna gospodarska pitanja

Dobro je sredstvo koje može zadovoljiti neku potrebu ili želju
Vrste prema dostupnosti:
Slobodna .neogranicena, besplatna sunce zrak more
Ekonomska – ogranicena – zeljena, rijetka, proizvode se i kupuju, ima manje nego sto
postoji zelja i potreba
Prema namijeni:
Potrosacka – sva koja sluze za potrosnju
Kapitalna: svi koji sluze proizvodnji drugih proizvoda i usluga, stvaraju zaradu
Činitelji prozivodnje:
Prirodni izvori
Rad
Kapital

Zakon ograničenosti ili oskudnosti – zeljena dobra dostupna su samo u ograničenoj količini jer nema
dovoljno resursa da bi se proizvela sva dobra koja su ljudi spremni potrošiti

Oportunitetni trošak – mogućnost od koje smo odustali da priuštimo nešto drugo.

Načelo komparativne prednosti – Adam Smith – trgovina dopusta specijalizaciju za aktivnosti u

kojima se ocituje komparativna prednost, necemo napraviti sto mozemo za manje kupiti

Temeljna gospodarska pitanja

Što proizvoditi? Koja dobra, kolicina, kvaliteta

Kako? – od kojih resursa, kojom tehnologijom, cije vlasnistvo

Za koga – kojem trzistu

Tržište

Tipovi gospodarstava –običajno – tradicija i običaji bez znacajne inovacije

- Komandno – svjesno, planski reguliranje gospodarstvenih procesa, država

donosi sve odluke u vezi s proizvodnjom i raspodjelom, resursi drzavno
vlasnistvo
- Trzisno – tip u kojem trziste upravlja gospodarstvom i organizira ga
- Mješovito – suvremene drzave, odgovori na gosp pitanja dijelom se
donose na trzistu, ali postoji drzavna regulacija

Tržište je mjesto sučeljavanja ponude i potražnje, te formiranja cijene proizvoda i usluga. To je

ekonomski prostor u kojem se odvija razmjena dobara i usluga prema određenim zakonitostima i
pravilima
Cijena je vrijednost dobra u novcu

Funkcije trzista – selektivna, alokacijska, distribucijska, informacijska, razvojna

Potraznja – ukupna kolicina dobara i usluka koje su kupci spremni kupiti na odredenom trzistu po
odredenoj cijeni

Opci zakon potraznje – govori da ako cijena dobra raste, trazena kolicina dobara opada, a sto je niza
cijena, veca je potraznja

Utjecaji na potraznju

Prosjecni dohodak

Velicina trzista

Cijene dobara

Ukusi

Posebni utjecaji

Raspolozivost i cijena

Ponuda je ukupna kolicina dobara i usluga koja se nudi na odredenom trzistu po odredenoj cijeni u
odredenom vremenu

Opci zakon ponude – ako cijena dobra raste, raste i proizvedena kolicina dobra, niza cijena manja
ponuda

Utjecaji – tehnoloski napredak, cijene inputa, cijene osnovnih dobara, drzavne politike, posebni
utjecaji

Trzisna ravnoteza – uspostavlja se pri onoj cijeni i kolicini u kojoj su sile ponude i potraznje
uravnotezene

Elasticnost potraznje ?

Savrsena konkurencija – veliki broj ponuđača istog proizvoda, velik broj zainteresiranih kupaca, nitko
nema monopol

Nesavrsena – ogranicen broj proizvodaca, moguc monopol, cijenu odreduju potraznja ili ponuda

Vrste nesavrsene – ponuda – monopol, duopol, oligopol

Potraznja- monopson (samo 1 potraznju), duopson (2 kupca), oligopson (nekoliko kupaca)

Moguci zakoni protiv monopola ili prirodni monopoli, pitka voda npr

Laissez faire – Adam Smith – slobodno trziste, neznatna uloga drzave, samo odrzavanje reda i
provodenje zakona

Kenzijanska teorija – cilj je drzava blagostanja, drzava pokrece proizvodnju, javni dug

Monetaristicka ekonomija . Milton Friedman . ne potraznja nego ponuda, ponuda novca ima najveci
utjecaj na ekonomiju, drzava se ne smije uplitati u gospodarstvo, treba kontrolirati tiskanje novca.