politika i gospodarstvo

LJUDSKA PRAVA

LJUDSKA PRAVA: sva prava koja pojedinac ima i kojima tei
zajamena Ustavom bez obzira na rasu, vjeru, stiku pripadnost...,
ali mogu se ograniiti, npr. u ratnim uvjetima

KORIJENI LJUDSKIH PRAVA
1. stara grka filozofija (razvitak ideje o jednakosti svih ljudi)
2. religije (sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samoga sebe)

RAZVOJ: novovjekovna filozofija => John Locke (nepromjenjiva su uroena prava svakog ovjeka pravo na ivot,
slobodu i privatno vlasnitvo)

1215. Magna Charta Libertatum => kralj odredio odreena prava
1776. Virginia Bill of Rights => jezgra ljudskih prava; temeljna ljudska prava: pravo na ivot, slobodu, privatno
vlasnitvo, slobodu okupljanja, tiska, kretanja, na pravnu zatitu i glasako pravo
1789. Povelja o ljudskim i graanskim pravima u Francuskoj
10. prosinca 1948. Povelja Ujedinjenih naroda / Opa deklaracija o ljudskim pravima => osigurava ostvarenje
ljudskih prava u cijelom svijetu

*uenje o ljudskim pravima zapoinje u djetinjstvu, a nastavlja se u susretu s drugima gdje uimo potivati razlike,
a na kraju u drutvu uvaavamo druge

Vrste ljudskih prava:
1. OSNOVNA: pravo na ivot, na slobodan razvoj osobe; pravo na zatitu od napada svake vrste + nepovredivosti
ljudskog dostojanstva
2. GRAANSKA (politika i civilna): sudjelovanje u politikom ivotu zajednice; sloboda miljenja i sloboda tiska
3. SOCIJALNA i EKONOMSKA: svaki ovjek treba biti opskrbljen barem osnovnim stvarima da bi uope mogao
preivjeti; pravo na rad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb...
4. PRAVA TREE GENERACIJE: pravo na razvoj, zatitu okolia

PUKI PRAVOBRANITELJ: titi prava graana i upozorava vlast na krenje prava, posebno onih uzrokovanih
radom vlade; ta institucija postoji u Hrvatskoj od 1993. (u vedskoj npr. postoji od 1809.); bira ga Sabor na 8
godina

Zatita prava
- u tradicionalnim drutvima ljudska prava su krena vidljivo, a u modernom drutvu se isto to radi, samo nisu tako
izraena (kod zapoljavanja kada se raspituje o planiranju obitelji...)
- danas zlostavljanja u obitelji, bioloko-kemijska oruja koja dugorono unitavaju ljude
- Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi, Nelson Mendela (27 godina u
zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku
- Europski sud za ljudska prava se nalazi u Strasbourgu


EKONOMIJA

gr. oikonomia - upravljanje kuom, tednja upuuju na racionalno troenje

EKONOMIJA - prouava nain na koji drutva uporabljuju ograniene resurse za proizvodnju dobara i kako ih
rasporeuju meu razliitim skupinama u drutvu

do 17. stoljea se prouavala unutar filozofije (Aristotel) kao ravnomjerno ureeno drutvo

1776. godine nastala ekonomija kao zasebna disciplina - Adam Smith - 'Bogatstvo naroda'

Pravci:
1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova prireivanja u drutvu je stjecanje i oploivanje kapitala; unutarnja
trgovina mijenja gospodara, vanska pridonosi bogatstvu drave; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju,
govori o izvozu
2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno na poljoprivredu

Podruja ekonomije
1. MAKROEKONOMIJA - bavi se globalnim ekonomskim pitanjima i problemima
*u poetku makroekonomija je temelj, od gospodarske krize, 1930ih se poinje razvijati
2. MIKROEKONOMIJA - bavi se sastavnicama gospodarstva; kuanskom ekonomijom, odnosom proizvoaa i
potroaa...

Odnos izmeu ukupnog gospodarstva i njegovih sastavnica

Leon Valras 'Elementi iste politike ekonomije', 1874. => formulirao zakon koji vrijedi i danas => bilo koja
promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodi do prilagoavanja meu svim ekonomskim jedinicama da bi se
uspostavila ravnotea => gospodarstvo tei ravnotei => cjelokupno gospodarstvo utjee na svoje dijelove i
dijelovi utjeu na cjelokupno gospodarstvo
Primjer: tand sa sendviima (=> podie cijenu, pada interes, pada proizvodnja); tand sa sladoledom (=> cijena
ostaje, zbog vee cijene sendvia, potranja i proizvodnja rastu)

Ekonomist praktiar

- uvijek nastoji s ogranienim sredstvima zadovoljiti to vie elja
- ponaa se svjesno i odgovorno
- uvijek mora birati izmeu razliitih mogunosti
- nastoji pomiriti svoje elje sa stanjem trita
ogranieni resursi => maksimaliziranje profita => minimaliziranje trokova =>
smanjenje potranje => odluivanje

Zato uiti ekonomiju:

- poznavajui osnovne ekonomske pojmove i pitanja, uimo razmiljati, kalkuliramo, nastojimo zadovoljiti svoje
elje uzevi u obzir stanje na tritu; susreemo se s njom svaki dan (tednja, plaa...)



Zakon ogranienosti i oportunitetni troak

ZAKON OGRANIENOSTI - objanjava da su dobra ograniena jer nema dovoljno resursa da se proizvedu sva
dobra koja ljudi ele potroiti
OGRANIENOST RESURSA kojima se proizvode dobra => odabir izmeu ogranienih dobara
OPORTUNITENI TROAK - odabir jednog uvijek znai odricanje od drugog, a druga najbolja varijanta je taj
troak = odricanje od slijedee najpoeljnije alternative

*osnovni problem gospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i neogranienih elja

Zadovoljenje ljudskih elja

EKONOMSKA DOBRA dobra ija je ponuda relativno rijetka ili ograniena, predmet su proizvodnje, odnosno
privreivanja; svaka stvar ili usluga koja je eljena i rijetka; dijelimo ih na proizvode i usluge

initelji proizvodnje
1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni upotrebljavaju u procesu proizvodnje
(prirodna energija, materija...)
2. RAD - obuhvaa mentalne i fizike ljudske sposobnosti koje se mogu upotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga
3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omoguava proizvodnju drugih dobara
*kapitalno dobro vs. potroako dobro
4. PODUZETNITVO - kombinira sva tri prethodna initelja (prir. izvore, rad i kapital)

Temeljna ekonomska pitanja

- zbog ogranienosti prirodnih resursa

1. TO PROIZVODITI?
- zadovoljavanje razliitih elja ljudi
- ono to donosi najvei profit i zaradu
- proizvodi se i ono to omoguuju resursi neke drave
- proizvodi se ono to e uz minimalan ulog dati maksimalan profit
primjer: trite zasieno trikotaom, manjka mu PVC => proizvodit e se to manjka

2. KAKO PROIZVODITI?
- pitanje tehnike prirode
- hoe li biti vie ljudi ili tehnologije ukljueno u proizvodnju
Primjer: konja trave - strojno (bre) ili runo (sporije, ali jeftinije)

3. ZA KOGA PROIZVODITI?
- tko e se time koristiti, kako e se raspodijeliti meu spolovima, dobima; hoe li unutar neke grupacije svi
dobivati jednako, hoe li se dobiti zaslueno za rad...
- rjeava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema koliini dobara to ga pojedinac proizvede ili tako da se za
sve osigura priblino jednak udio dobara
Primjer: Opatija => ako je vie turista mlae populacije, grade se mjesta prikladna njima za izlaske


Alternativni ekonomski sustavi

EKONOMSKI SUSTAV je gospodarski poredak koji se sastoji od odreenog skupa pravila, ciljeva i poticaja koji
upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudi u drutvu koji ine okvir za nalaenje odgovora na temeljna
ekonomska pitanja

Tri alternativna ekonomska sustava prema metodama donoenja ekonomskih odluka:
1. OBIAJNO GOSPODARSTVO - uglavnom u prolosti, danas u neindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju
nacionalno gospodarstvo; proizvodnja dobara i usluga na nain koji je zaobila industrijska revolucija;
gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih na mlae
Primjer: Somalija, 75% stanovnitva je nomadsko
2. KOMANDNO GOSPODARSTVO - drava donosi sve odluke u vezi s proizvodnjom i raspodjelom - vlada moe
biti i diktatorska i demokratska; resursi su dravno vlasnitvo; proizvodnja po planovima
3. TRINO GOSPODARSTVO - pojedinci donose ekonomske odluke na osnovi trinih signala i vlastitih
preferencija ; drava ima malu ulogu, obino u zatiti prava pojedinaca i vlasnitva; apsolutna sloboda i
liberalnost, ALI! prevelika sloboda moe dovesti do poremeaja u odnosu ponude i potranje, nezaposlenosti
*Meutim, nijedno gospodarstvo danas nema obiljeja iskljuivo jednoga od tih sustava, ve su to MJEOVITA
GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika

*NAELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA*

- Adam Smith - zagovara isto trino gospodarstvo koje funkcionira na osnovi ponude i potranje
- svaki pojedinac tei za tim da uposli svoj kapital tako da njegov proizvod bude najvee vrijednosti
- openito ne namjerava promicati javni interes niti zna koliko ga promie
- on pazi samo na svoju sigurnost i svoju vlastitu dobit i u tome, kao da je voen nekom nevidljivom rukom, stvara
uinke koji mu nisu bili namjera
- slijedei vlastiti interes esto promie interese drutva uspjenije nego kada to eli stvarno uiniti
- potie se konkurencija
Primjer: dobro ureen kafi i lo kafi => gazda loijeg posjeti dobar, eli preurediti svoj => potie konkurenciju

DRAVA = VIDLJIVA RUKA (u mjeovitom gospodarstvu)


Trite i cijene

TRITE - mjesto sueljavanja ponude i potranje i formiranja cijena
- izravan kontakt kupca i prodavaa (burza je trite, s ostalim tritima komunicira
telefonom)
- mehanizam povezivanja i koordiniranja sredita proizvodnje potronih dobara i sredita
njihove potronje, kao i izmeu samih sredita proizvodnje koji su ujedno i nositelji
ponude i potranje kapitalnih dobara

Podjela trita prema:
1) prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, svjetsko, nacionalno...)
2) prema predmetima razmjene (trita razliitih dobara - koe, dijamanata...)


Trite odgovara na temeljna ekonomska pitanja putem osnovnih funkcija:
1. selektivne - uinkovit odabir potrebnih proizvoda (=> TO?)
2. alokacijske - uinkovit izbor proizvodnih postupaka (=> NA KOJI NAIN?)
3. distribucijske - sustavom cijena na koji utjeu ponuda i potranja ostvaruje se primarna raspodjela ukupnog
ostvarenog dohotka
4. informacijske - osigurava maksimalnu ekonomiju informacija (=> TO JE KLJUNO?)
5. razvojne - racionalnost u ekon. ponaanju gospodarskih subjekata i prisiljavanje na stalnu konkurenciju

MONOPOL - nema konkurencije (npr. HT) - drava moe intervenirati

POTRANJA = potreba trita => koliine dobara i usluga koje e se kupiti po odreenim cijenama na odreenom
trinu i u odreenom vremenu (npr. jeftinija je riba na moru nego u Zagrebu, jeftinija je salata u proljee nego
zimi)
*ako cijena raste, potranja pada i obratno

KRIVULJA POTRANJE - pokazuje da se potraivane koliine i kretanje cijena dobara nalaze obrnuto ovisne

PONUDA (proizvodnja) - koliina dobara i usluga koje se nude na prodaju po odreenim cijenama na odreenom
tritu u odreenom vremenu

KRIVULJA PONUDE - suprotna od krivulje potranje - cijena i koliina dobara su usporedno ovisne

TRINA CIJENA - dobivamo ju ako poveemo krivulje potranje i ponude
= cijena koja se utvruje izjednaenjem ponude i potranje (onoliko koliko treba
robe se i nalazi na tritu)


Drava i nacionalno bogatstvo

BRUTO DOMAI PROIZVOD => vrijednost svih dobara i usluga za finalnu potronju proizvedenih u godini dana
na podruju neke zemlje

Zato ga mjerimo?
- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji
- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana => promjene BDP-a po stanovniku
- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana u razliitim zemljama (zemlje blagostanja zemlje u
kojima se preivljava zemlje na rubu siromatva)

STOPA NEZAPOSLENOSTI => dijeljenje broja nezaposlenih ukupnom radnom snagom

INFLACIJA => rast ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovne snage, tj. vrijednosti novca; u
doba inflacije cijene i plae ne mijenjaju se prema istoj stopi

Kruni tijek dobara: proizvoai prodaju dobra, a potroai ih kupuju; potroai prodaju radnu snagu i druge
initelje proizvodnje koje proizvoai kupuju
Ekonomske funkcije drave: poticanje uinkovitosti, jednakosti i stabilnosti
1. Poticanjem uinkovitosti ispravljaju se trine nesavrenosti; ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom
obuzdaje se monopol
2. Poticanje jednakosti zbog razliitih pogodnosti koje mogu izazvati neopravdano visoke dohotke
a) progresivnim oporezivanjem => propisivanje veih poreznih obveza onima koji imaju vii dohodak
b) izgradnjom sustava transfernih plaanja => pomo starijima, bolesnima, nezaposlenima
c) subvencioniranjem potronje => postizanje financijske sigurnosti za siromano stanovnitvo (bonovi za hranu,
besplatna zdravstvena njega, niske stanarine)
3. Podravanje ekonomske stabilnosti provoenjem makroekonomskih mjera
a) primjena fiskalne politike => oporezivanje
b) primjena monetarne politike => reguliranje ponude novca, kreditnih uvjeta, kamatne stope
dovode do obuzdavanja inflacije i nezaposlenosti te poveavanja ekonomskog rasta


Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) ekonomska uinkovitost => proizvodnja to vie dobara i usluga iz ogranienih resursa
b) pravedna raspodjela => potena raspodjela dohodaka i proizvoda meu pojedincima u drutvu; jednakost
ansi (svaki pojedinac ima jednaku priliku proizvoditi i zaraivati)
c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedinci slobodno kupuju, prodaju, organiziraju,
proizvode i troe; neija akcija ne teti drugome

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:
a) gospodarski rast => podizanje ivotnog standarda proirenjem prirodnih resursa (doba kolonijalizma), razvojem
tehnologije koji omoguuje veu proizvodnost resursa; poveanjem kapitalnih resursa veom proizvodnjom
kapitalnih dobara (=odustajanje od sadanje potronje radi vee potronje u budunosti)
b) puna zaposlenost
c) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije

Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno reguliraju ekonomski tijekovi u nekom drutvu radi
ostvarenja ekonomskih ciljeva

Fiskalna ekonomska politika:
- dio ekonomske politike koji se slui javnim rashodima (financirano porezima graana: policija, bolnice, kolstvo,
ceste) i porezima pri ostvarenju makroekonomskih ciljeva
1. ekspanzijska / antirecesijska fiskalna politika => poveanje ukupne proizvodnje i zaposlenosti smanjenjem
poreza ili poveanjem javnih rashoda
2. kontrakcijska / antiinflacijska fiskalna politika => suzbijanje inflacije ograniavanjem prekomjernog rasta ukupne
potranje, poveanjem poreza ili smanjenjem javnih rashoda

BUDET => novani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdoblje


Budetski deficit => stanje kada je troenje drave vee nego prihodi (koristi se u razdoblju recesije)
vs.
Budetski suficit => stanje kada je troenje manje od prihoda drave (koristi se u razdoblju napretka)

Vrste oporezivanja:
1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaaju poduzea na ostvarenu dobit
2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbe

Naini oporezivanja:
1. paualno => iznos poreza jednak je bez obzira na veliinu dohotka => regresivno jer kako dohodak raste, manji
se postotak dohotka izdvaja za porez
2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak
3. progresivno => do odreene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna stopa koja se poveava rastom
dohotka

Monetarna ekonomska politika:
- kontrolira ponudu novca i utjee na gospodarska kretanja

SREDINJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdoblju opadanja gospodarske
aktivnosti i zaposlenosti treba poveati ponudu novca (ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast
ukupne potronje vodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita (kontrakcijska
monetarna politika)

Kamata je naknada za od banke pozajmljeni novac. Cijena kredita je kamatna stopa koju treba platiti za kredit.
Poveanjem kamatne stope poveava se troak pozajmljivanja pa se potranja kredita smanjuje.
Pad kamatne stope smanjuje troak pozajmljivanja i poveava potranju kredita to vodi brem rastu ukupnih
depozita banke ponuda novca se poveava