3.

TIPOVI GOSPODARSTVA

3.1.RAZLIČITI TIPOVI GOSPODARSTVA

1.OBIČAJNO GOSPODARSTVO-
- bilo prisutno davno u povijesti kod najjednostavnijih plemena
- sva znanja i vještine prenosile su se usmeno iz generacije na generaciju
- stroga podjela posla na ženske i muške i sve se temeljilo na običajima
2.KOMADNO GOSPODARSTVO
- plansko/ netržišno gospodarstvo
- pristupno u bivšim socijalnim državama( sovjetski savez, čehoslovačka,
poljska mađarska),
- državni vrh( komunistička partija) prisvajala je svo bogatstvo i određivala kako
što i za koga proizvoditi
- petoljetka
- nije se potenciralo poduzetništvo i tržišno gospodarstvo
3.TRŽIŠNO GOSPODARSTVO
- kratko vrijeme prisutno u zapadnim kapitalističkim zemljama
- tržište jedini regulator svih ekonomskih djelatnosti
- država se nije miješala- problemi
- resursi u privatnom vlasništvu
- osnovni zakon koji regulira tržišno gospodarstvo: zakon ponude i potražnje; ako
postoji potražnja za nekihm proizvodom on ostaje na tržištu
4.MJEŠOVITO GOSPODARSTVO
- prisutno danas u najrazvijenijim zemljama u europi i svijetu--> japan, kina,
južna koreja, švedska, norveška
- povremeno pristupno djelovanje vidljive( države) i nevidljive ruke( tržišta)

3.2. POJAM TRŽIŠTA

-TRŽIŠTE- mjesto na kojem netko nešto kupuje i neko nešto prodaje

- mjesto na kojem se susreću ponuda i potražnja
 - mjesto na kojem se formiraju cijene
-CIJENA- vrijednost proizvoda, roba i usluga, izražena u novcu
-TRŽIŠNO NADMETANJE/TRŽIŠNA UTAKMICA- borba/ natjecanje većeg broja
poslovnih subjekta koji imaju suprostavljene interese
-TRŽIŠNA RAVNOTEŽA- uravnoteženost kupaca i prodavatelja
- tržište pronalazi ravnotežnu cijenu koja će istodobno
zadovoljiti želje kupaca i prodavatelja

*Vrste prema prostornom obuhvatu:

1. lokalno- na nekom lokalitetu(npr Klinča<9
2. regionalno- u nekoj regiji ( zagrebačka županija)
3. državno
4. međunarodno- najrazvijenije

* prema predmetu poslovanja- tržište tekstila, kože, automobila, dijamanta, dionica

FUNKCIJE TRŽIŠTA

- SELEKTIVNA- onoj što je traženo biti će prodano a ono što nije neće biti prodano
-ALOKACIJSKA- resursi i proizvodi razmještaju tamo gdje najpogodnije ( suveniri se
prodaju U turističkim agencijama)
-DISTRIBUCIJSKA- raspodjela ostvarenog dohotka, posljedica uspjeha na tržištu(
ako poduzetnik ostvari veću zaradu- veća plaća zaposlenicima - proširenje
proizvodnje
-INFORMACIJSKA- tržište daje povratne informacije proizvođačima i pružateljima
usluge o ispravnosti njihove tržošne politike koju vode( mogu procijeniti koje
promjene uvesti, po kojoj cijeni proizvoditi i što proizvoditi)
-RAZVOJNA- zbog konkurencije potrebno unositi promjene na tržištu te tako
omogućiti razvoj djelatnosti kojom se bavi
POTRAŽNJA
- ukupna količina dobara i usluga koje su kupci spremni kupiti na određenom tržištu
po određenoj cijeni i u određenom vremenu
- činitelji koji utječu na potražnju- visina dohotka potrošača cijene dohotka drugih
dobara, veličina tržišta, ukus potrošača, raspoloživosti cijena povezanih sličnih
dobara
-OPĆI ZAKON POTRAŽNJE- ako cijena dobara rasta, tražena količina tih dobara
opada, a što je niža cijena, veća potražnja

* krivulju tržišne potražnje određuje nekoliko čimbenika

- prosječni dohodak potrošača( dohodak raste, potrošači sve više kupuju)
- veličina tržišta(br stan koji kupuje dobra)
- cijena dobara
- ukusi potrošača
- raspoloživost i cijena povezanih dobara

PONUDA
- ukupna količina dobara i usluga koja se nudi na određenom tržištu po određenoj
cijen ii u određenom vremenu
-OPĆI ZAKON PONUDE- ako cijena dobara raste,, tako raste i proizvedena količina
tog dobra, a što je niža cijena, manja je ponuda

* krivulju tržišne ponude određuje nekoliko čimbenika:

- tehnološki napredak( znanstvena otkrića)
- cijena inputa(poput rada, energije, strojeva)
- cijene povezanih dobara
- državne politike( porezi, minimalne nadnice)
- posebni utjecaji( vremenske prilike)
RAVNOTEŽA IZMEĐU PONUDE I POTRAŽNJE
- tržišna ravnoteža uspostavlja se pri onoj cijeni i količini u kojoj su sile ponude i
potražnje uravnotežene
- neravnoteža je stanje koje iznenada pomakne kruvulju ponuda ili potražnje, a da se
pritom ili cijena ili količina nisu prilagodljle promjeni

TEMELJNE TRŽIŠNE STRUKTURE

-SAVRŠENA KONKURENCIJA- postoji na tržištu gdje nalazimo velik broj ponuđača

istog proizvoda ili usluge te velik broj zainteresiranih kupaca
- nitko nije dovoljno moćan da može utjecati na cijenu određenog proizvoda ili usluge
-NESAVRŠENA KONKURENCIJA- postoji na tržištu gdje cijenu može samostalno
odreditii ponuda ili potražnja jer postoji ograničen broj proizvođača istog proizvoda ili
usluge

* Nesavršenu konkurenciu na strani ponude možemo uočiti;

- monopola gdje jedan ponuđač kontroliracjelokupnu ponudu jer njihov proizvod ili
usluga nema nadomjestanka, sam određuje cijenu
- kod dugopola- postoje samo dva ponuđača proizvoda ili usluga koji kontroliraju
tržište
- kod oligopola gdje nalazimo nekoliko ponuđača koji kontroliraju ponudu na tržištu

* Nesavršenu konkurenciju na strani potražnje možemo uočiti;

- monopsona- nesavršena konkurencija gdje u potražiti sudjeluje samo jedan kupac
- kod duopsona- gdje u potražnji sudjeluju samo dva kupca
- kod oligopsona gdje u potraži sudjeluje nekoliko kupaca

- kod tržišta sa savršenom konkurencijom posljedice su uravnotežene cijene

- kod tržišta sve savršenom konkurencijom dolazi do odstupanja od ravnotežnih
cijene, vidimo da je cijena nekog proizvoda ili usluge znatno veća od realne cijene jer
kupci imaju sužen izbor ili ga uopće nemaju
- država može uvesti prirodne monopole koji su poželjni i korisni, njima država
omogućava dostupnost svima pitkoj vodi

TEORIJE TRŽIŠTA
1.LAISSEZ FAIRE TEORIJA-
-javlja se kod adama smitha
-Laissez faire- na francuskom znači ostavite nas na miru, dok laissez-faire-laissez
passer znači pustite neka svatko čini što želi i neka sve ide svojim tijekom
- ponuda upućena državi koja bi trebala pustiti gospodarske aktivnosti
zainteresiranima za njih, dopustiti slobodno odlučivanje i proizvođača i potrošača na
tržištu
- traži se potpuna tržišna sloboda, a uloga države je neznatna, prepušta joj se sama
održavanje i reda provođenje zakona
- neće doći do kaosa i nereda jer će svima upravljati nevidljiva ruka, svaki akter
ekonomskog života slijedi svoj interes ,poštivat će zakon ponude i potražnje ali
istodobno će pridonositi općoj dobrobiti
-NEVIDLJIVA RUKA- uveo adam smith i koji tvrdi da su sudionici u gospodarstvu
motivirani osobnim interesom

* načela nevidljive ruke imaju određena ograničenja

- moguće samona tržištu savršene konkurencije, što gotovo ne postoji
- posljedice mogu biti tržišne nesavršenosti, jaz između bogatih i siromašnih, visoka
stopa nezaposlenosti
- gospodarska kriza recesija depresija
- profit može postati jedini kriteriji poslovanja i zanemariti opće interese

2.KENZIJANSKA TEORIJA ILI EKONOMIJA POTRAŽNJE

- naglašava majkavost slobodnog tržišta, isključivost iz privatnog sektora i važnost
javnog sektora ćiji jezadatak smanjivanje nepoželjnih posljedice
- potražnja potiče ponudu ako raste potražnja za nekim proizvodima i uslugama,
očekuje se i povećanje proizvodnje
- povećanu potražnju stvara država provođenjem državnog internacionalizma, to čini
pomoću monetarne i fiksalne politike
- monetarna politika- treba provoditi središnja banka koja svojim odlukama utječe na
poslovne banke kako bi smanjile kamatne stope na kredite- smanjivanjem kamatnih
stopa dolazi do povećanja potražnje za kreditima i plasiranje novca u različite
investicije
- fiksna politika- politika poreza- ako su porezne stope prihvatljive, ljudi više kupuju i
to će utjecati na porast potražnje za tim robama
- država treba pokrenuti proizvodnju npr javni radovi koji će automatski povećati
zaposlenost, standard zaposlenika, a to dovodi do povećanja potražnje
- država se mora i zaduživati( javni dug)kako bi pokrenula investicije
- cilj ekonomije potražnje je država blagostanja
- nedostatak ove teorije kritičari vide u nemogućnosti ostvarenja države u kojoj bi svi
živjeli u blagostanju, u skupoći države i velikom javnom dugu

3.MONETARISTIČKA EKONOMIJA ILI EKONOMIJA PONUDE

- ističe da gospodarstvom ne treba upravljati putem potražnje već putem ponude:
ponuda novca ima najveći utjecaj na nacionalnu ekonomiju, rast ponude novca treba
biti dugoročan proces i mora složiti rastu gospodarstva
- najbolji put za rat gospodarstva i poticanje malog i srednjeg poduzetništva, na
proizvodnji dobara i usluga
- najpoznatiji teoretičar ove teorije je MILTON FRIEDMAN
- kritičari ovoj teoriju zamjeraju moguće povećanje nezaposlenosti i loš položaj
siromašnih slojeva stanovništva