(14.j.) 20.

Što je od navedenoga točno za termodinamičku temperaturu apsolutno crnoga

tijela prema Wienovu zakonu?
A. Proporcionalna je maksimalnoj valnoj duljini zračenja crnoga tijela.
B. Obrnuto je proporcionalna maksimalnoj valnoj duljini zračenja crnoga tijela.
C. Proporcionalna je valnoj duljini na kojoj crno tijelo zrači najvećim intenzitetom.
D. Obrnuto je proporcionalna valnoj duljini na kojoj crno tijelo zrači najvećim
intenzitetom.

(16.j) 20. Wienov zakon zapisuje se u obliku λm·T = b. Što označava λm?
A. najveću valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači energiju
B. valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači najveću energiju
C. najmanju valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači energiju
D. valnu duljinu pri kojoj tijelo zrači najmanju energiju

(10.) 35. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini od 5,8·10–6 m.
Kolika je površina toga tijela ako mu snaga zračenja iznosi 400 W?

(12.j.) 17. Neko apsolutno crno tijelo zrači najviše energije na valnoj duljini λmax koja
odgovara plavoj boji. Kakvo treba biti drugo apsolutno crno tijelo da bi zračilo najviše
energije u crvenom dijelu spektra?
A. Treba imati manju površinu od prvog tijela.
B. Treba imati nižu temperaturu od prvog tijela.
C. Treba imati veću površinu od prvog tijela.
D. Treba imati višu temperaturu od prvog tijela.

(13.j.) 20. Da bi objasnio zračenje crnoga tijela, Planck je uveo tzv. kvantnu hipotezu. Koja
je od navedenih veličina tom hipotezom kvantizirana?
A. električni naboj B. energija zračenja C. frekvencija D. valna duljina

(13.) 35. Intenzitet Sunčeva elektromagnetskoga zračenja na udaljenosti od 1,5·1011 m od

središta Sunca iznosi 1 400 W/m2. Koliki je polumjer Sunca? Uzmite da je Sunce u obliku
kugle i da zrači kao crno tijelo temperature 6 000 K. Napomena: Površina kugle polumjera
R određuje se izrazom S = 4πR2.

(13.j.) 35. Intenzitet Sunčeva zračenja na udaljenosti od 1,5·1011 m od središta Sunca iznosi
1400 W/m2. Za koliko se smanji masa Sunca tijekom 365 dana uz pretpostavku da se
energija koju Sunce zrači u potpunosti dobiva nuklearnim izgaranjem njegove mase?
Napomena: Površina sfere polumjera R određuje se izrazom S = 4πR2.

(12.j.) 18. Kolika je energija fotona elektromagnetskog zračenja valne duljine 9,6·10–8 m?
A. 0,13 eV B. 1,29 eV C. 12,94 eV D. 129,39 eV

(16.) 24. Foton ultraljubičastoga zračenja ima energiju E1, a foton infracrvenoga zračenja
ima energiju E2. Koji od navedenih izraza vrijedi za njihove energije?
A. E1 > E2 B. E1 < E2 C. E1 = E2
(14.j) 19. Izlazni rad ploče od natrija je 2,3 eV, a ploče od bakra 4,7 eV. Elektromagnetsko
zračenje valne duljine 400 nm upada na obje ploče. Što se događa s elektronima koji
su u tim pločama?
A. Elektroni ne izlaze niti iz jedne ploče.
B. Elektroni ne izlaze iz ploče od natrija, a izlaze iz ploče od bakra.
C. Elektroni izlaze iz ploče od natrija, a ne izlaze iz ploče od bakra.
D. Elektroni izlaze iz obiju ploča.

(16.) 20. Kako se može povećati maksimalna kinetička energija izbačenih elektrona pri
fotoelektričnome efektu?
A. smanjivanjem frekvencije upadnoga zračenja
B. povećavanjem frekvencije upadnoga zračenja
C. povećavanjem valne duljine upadnoga zračenja
D. povećavanjem intenziteta upadnoga zračenja

(15.) 19. Svjetlost određenoga intenziteta pada na metal čiji je izlazni rad 2 eV. Izbijeni
elektroni imaju maksimalnu kinetičku energiju 1 eV. Intenzitet svjetlosti poveća se dva
puta. Kolika će biti maksimalna kinetička energija izbijenih elektrona?
A. 0,5 eV B. 1 eV C. 2 eV D. 3 eV

(12.) 21. Fotoni energije 5 eV izbijaju elektrone iz nekog metala. Najveći iznos kinetičke
energije izbijenih elektrona je 3 eV. Koliki je izlazni rad metala?
A. 2 eV B. 3 eV C. 5 eV D. 8 eV

(14.) 19. Fotoni energije 9 eV dolaze na metalnu pločicu zbog čega iz nje izlaze elektroni
kinetičke energije 6 eV. Kolika je kinetička energija elektrona koji izlaze iz te metalne
pločice ako na nju dolaze fotoni energije 18 eV?
A. 6 eV B. 9 eV C. 12 eV D. 15 eV

(13.j.) 24. Na crtežu je prikazan graf maksimalne kinetičke energije fotoelektrona u

ovisnosti o frekvenciji upadnoga zračenja f za tri metala, metal 1, metal 2 i metal 3. Kakav
je odnos između izlaznih radova W1, W2 i W3 tih metala?

A. W1 < W2 < W3 B. W1 = W2 = W3 C. W1 > W2 > W3

(16.j.) 21. Polumjer je najmanje staze u Bohrovu modelu atoma r1. Koliki je polumjer
četvrte staze r4 u tome modelu?
A. r4 = 2·r1 B. r4 = 4·r1 C. r4 = 8·r1 D. r4 = 16·r1
(10.) 18. Elektron u atomu prelazi sa stanja niže energije E1 u stanje više energije E2. Što se
događa s atomom?
A. emitira foton energije E2-E1 B. apsorbira foton energije E2-E1
C. emitira foton energije E1 D. apsorbira foton energije E1

(12.j.) 30. Elektron u vodikovu atomu prijeđe iz stanja n = 4 u stanje n = 2. Kolika je energija
emitiranog fotona?

(15.j.) 35. Atom vodika u osnovnome stanju apsorbira foton energije 12,10 eV. Na
energetskome dijagramu strelicom povežite početno stanje sa završnim pri toj apsorpciji
pazeći na smjer. Kolika je najmanja energija fotona koji može biti emitiran iz tako
pobuđenog energetskog stanja?

(11.j.) 17. Na crtežu je shematski prikazan dio energijskoga spektra nekoga atoma. Pri
kojem od navedenih prijelaza s jedne energijske razine na drugu atom apsorbira foton
najveće valne duljine?

A. pri n = 1 → n = 2 B. pri n = 2 → n = 1 C. pri n = 3 → n = 4 D. pri n = 4 → n = 3

(12.) 35. Na energetskom dijagramu s pomoću strjelice prikažite apsorpciju fotona koji ima
najveću valnu duljinu za dane energetske nivoe. Kolika je ta valna duljina?

(15.) 18. Na crtežu su prikazana tri energetska nivoa nekoga atoma. Strelicama su
označeni prijelazi između energetskih nivoa. Koji od tih prijelaza odgovara apsorpciji
fotona najmanje energije?

(14.) 30. Atom vodika prelazi iz prvoga pobuđenog stanja energije –5,44·10–19 J u osnovno
stanje energije –21,76·10–19 J. Kolika je frekvencija elektromagnetskoga zračenja koje je
pritom emitirano?

(ispitni katalog) 16. De Broglieva valna duljina nekog elektrona jednaka je valnoj duljini
nekog fotona. Iz toga slijedi da je količina gibanja fotona:
A. manja nego količina gibanja elektrona. B. veća nego količina gibanja elektrona.
C. jednaka količini gibanja elektrona.

(12.) 18. Čestice X i Y gibaju se brzinama istog iznosa. Čestica Y ima veću de Broglievu
valnu duljinu od čestice X. Koja je od navedenih tvrdnji točna?
A. Y mora imati veći naboj nego X. B. Y mora imati manji naboj nego X.
C. Y mora imati veću masu nego X. D. Y mora imati manju masu nego X.

(10.) 24. Elektron i proton imaju jednake količine gibanja. Što im je još jednako?
A. de Broglieve valne duljine B. kinetičke energije C. brzine

(14.) 18. Dvije čestice različitih masa imaju jednaku de Broglievu valnu duljinu. Što je od
navedenoga točno za te dvije čestice?
A. Čestica manje mase ima veću količinu gibanja.
B. Čestica veće mase ima veću količinu gibanja.
C. Čestica manje mase ima veću brzinu.
D. Čestica veće mase ima veću brzinu.
(11.j.) 18. Koja od navedenih tvrdnji vrijedi za de Broglievu valnu duljinu elektrona?
A. Proporcionalna je kinetičkoj energiji elektrona.
B. Proporcionalna je količini gibanja elektrona.
C. Obrnuto je proporcionalna kinetičkoj energiji elektrona.
D. Obrnuto je proporcionalna količini gibanja elektrona.

(15.j.) 18. Elektron de Broglieve valne duljine λ ima količinu gibanja iznosa p i giba se
brzinom znatno manjom od brzine svjetlosti. Koliki je iznos količine gibanja nekoga
drugog elektrona de Broglieve valne duljine 2λ?
A. p/4 B. p/2 C. 2p D. 4p