Povijesni razvoj

hrvatskoga
standardnog jezika
(16. - 18. st.)

Lara Grbac, 4.a

 Šesnaesto stoljeće

širi se rasprostranjenost štokavskoga narječja

još uvijek ne postoji zajednički standardni jezik: sva su tri

narječja ravnopravna

renesansni autori stvaraju na svojim zavičajnim jezicima, a u njih

ponekad unose i elemente drugih narječja (čakavizme,
štokavizme ili kajkavizme)
• prvi hrvatski tiskani
rječnik (1595.):
 Faust Vrančić, Rječnik
pet najuglednijih europskih
jezika: latinskoga,
talijanskoga, njemačkoga,
dalmatinskoga, i
mađarskoga (Venecija)
 Sedamnaesto stoljeće
• vjerskim i poučnim radom ističe se
svećenstvo, a za takvu djelatnost bili su
potrebni jezični priručnici
• ideja o stvaranju jednoga (općega) jezika
 štokavsko narječje kao temelj jezika
• javljaju se barokni književni krugovi:
dubrovačko-dalmatinski, ozaljski,
kajkavski i slavonski krug
• Prva hrvatska
gramatika (1604.):
 Bartol Kašić, Osnove
ilirskoga jezika u dvije
knjige (Rim)
 Ozaljski krug
• središte ozaljskog književno-jezičnog
kruga - posjedi Zrinskih i Frankopana
• predstavnici: Petar Zrinski, Fran Krsto
Frankopan, Ana Katarina Zrinski i
leksikograf Ivan Belostenec
• tronarječna osnovica jezika - duhovno
ujedinjenje južnih i sjevernih Hrvata
• Ivan Belostenec - najznačajniji
leksikograf
• Prvi rječnik koji obuhvaća
sva tri narječja (objavljen
1740.):
 rječnik je nastao u drugoj
polovini sedamnaestog
stoljeća, a objavljen je u
osamnaestom stoljeću
 Ivan Belostenec,
Gazofilacij ili latinsko-
ilirska riznica riječi
Kajkavski
krug
• Prvi kajkavski rječnik
(1670.):
 Juraj Habdelić,
Dictionar ili reči
slovenske (Graz)
Osamnaesto
stoljeće
• razdoblje prosvjetiteljstva
obilježila su djela poučnoga
karaktera
• Prvi rječnik s primjerima iz
hrvatske književnosti
(1728.):
 Ardelio Della Bella,
Talijansko-latinsko-ilirski
rječnik (Venecija)
Ponavljanje
1. U kojem stoljeću još uvijek ne postoji zajednički standardni jezik, tj.
sva su tri narječja ravnopravna?
U 16. stoljeću.

2. Kako se zove prva hrvatska gramatika i tko ju je napisao?

Zove se Osnove ilirskoga jezika u dvije knjige, a napisao ju je Bartol
Kašić.
3. Što je bilo središte ozaljskog književno-jezičnog kruga?
Posjedi Zrinskih i Frankopana (od Vinodola do Pokuplja s Ozljem
kao kulturnim središtem).

4. Koji je najbogatiji rječnik kajkavskoga narječja?

Gazofilacij ili latinsko-ilirska riznica riječi.

5. U kojem stoljeću se javlaju prosvjetiteljske ideje?

U 18. stoljeću.
Hvala na pažnji!