Početci hrvatske pismenosti

jezici pisma

latinski staroslavenski hrvatski glagoljica ćirilica latinica

GLAGOLJICA
– najstarije pismo, 9. st.
– sastavljači: Konstantin (Ćiril) i Metod (Sveta braća / Solunska braća)
– glagoljati – pričati, govoriti
– azbuka – sustav glagoljičnih slova

 Bašćanska ploča
o pronađena u crkvi svete Lucije u Jurandvoru (otok Krk)
o nastala oko 1100.
o prvi cjeloviti spomenik hrvatske pismenosti → najstariji sačuvani
pisani spomenik na hrvatskome jeziku i glagoljici
o darovnica kralja Zvonimira kojom daruje zemljište za gradnju crkve

 Misal po zakonu rimskoga dvora

o prva hrvatska tiskana knjiga → hrvatski prvotisak
o 22. veljače 1438.
o glagoljica, hrvatski jezik

ĆIRILICA
– nastala u 12. st.
– dobila ime po Ćirilu (Konstantinu)
– njome su pisali Hrvati u južnoj Dalmaciji i Bosni
– bosančica ili bosanica

 Povaljska listina
o nastala 1250.
o nađena u Povljima (otok Brač)

LATINICA

 Šibenska molitva
o 14.st.
o najstariji spomenik hrvatskoga pjesništva
16. stoljeće
– čakavsko narječje: Marko Marulić, Petar Hektorović, Hanibal Lucić, Petar Zoranić
– štokavsko narječje: Marin Držić, Šiško Menčetić, Džore Držić, Mavro Vetranović
– kajkavsko narječje: Antun Vramec

 Faust Vrančić, Rječnik pet najplemenitijih europskih jezika

(latinskoga,talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i mađarskoga)
o tiskan u Veneciji 1595. godine
o tekst je pisan latinicom i velikim tiskanim slovima
o riječi su raspoređene u pet stupaca
o stupac na hrvatskome jeziku broji oko 5800 hrvatskih riječi – najviše
čakavskih

17. stoljeće
– ozaljsko književno-jezični krug: tronarječna osnovica
– Ivan Belostenec: Gazophylacium
– Pavao Ritter Vitezović: Latinsko-ilirski rječnik

– Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga, Dubravka, Osman

 Bartol Kašić, Ustroj ilirskoga jezika u dvije knjige (Temelji ilirskoga jezika
u dvije knjige)
o prva gramatika hrvatskoga jezika
o tiskana u Rimu 1604. godine
o glasovi koji su se ranije bilježili na različite načine, bilježe se uvijek istim
slovom
o usporedno se bilježe čakavski i štokavski oblici

19. stoljeće
– hrvatski narodni preporod ili ilirski pokret

jezik = narod = borba za nacionalni identitet = borba za zajednički jezik i pismo

 Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja

o tiskana u Budimu 1830. godine
o za svaki glas predlaže poseban znak (po uzoru na češki jezik)
o glasove c z, s, l, n, d, g označuje tildom ˜ (nadslovnim ili dijakritičkim
znakom)

 Ivan Kukuljević Sakcinski

o 1843. prvi govor na hrvatskome jeziku

 godine 1847. hrvatski jezik postaje službeni jezik

 godine 1891. Horvatska domovina Antuna Mihanovića postaje nacionalna
himna