You are on page 1of 20

Visoka škola za menadžment u turizmu i informatici

u Virovitici
Vi ii i

OSNOVE EKONOMIJE

1. UVOD

Viši predavač, mr.sc. Neven Garača


1
LITERATURA :
1. Gregory
g y Mankiw,, “Osnove ekonomije”,
j , MATE d.o.o.
Zagreb, 2006.
2. Paul Samuelson, William Nordhaus, “Ekonomija”,
Ekonomija ,
MATE d.o.o. Zagreb, 2000.
3. Ivan Ferenčak, “Počela
Počela ekonomike
ekonomike”,, EFOS, Osijek,
1998.

→ i ostali domaći i strani autori

2
“VELIKA KNJIGA, VELIKA
GNJAVAŽA”
Grčki pjesnik Kalimah, 250. godine prije Krista

3
Ekonomija - grčki oikonomia = upravljanje kućom

“onaj
onaj koji upravlja domaćinstvom
domaćinstvom”

Domaćinstva i ekonomije (gospodarstva) imaju mnogo


toga zajedničkog.

Odluke u domaćinstvu - koji članovi domaćinstva


imaju koja zaduženja i što se dobiva zauzvrat ?

- tko kuha ?
- tko pere rublje ?
- tko bira program na televiziji ?
- tko ima pravo na više deserta ?
4
Odluke
Odl k u društvu
d š (gospodarstvu,
( d ekonomiji)
k iji) -odlučiti
dl či i
koji se poslovi obavljaju i tko ih obavlja.

- tko uzgaja hranu ?


- tko šiva odjeću
j ?
- tko izrađuje računala ?

Nakon što se rasporede ljudi, zgrade, zemlja i mašine -


rasporediti proizvod dobara i usluga koje se proizvode.
proizvode

- tko će jjesti kavijar,


j a tko krumpir
p ?
- tko će voziti Ferari, a tko se vozi u autobusu ?

5
Društveni resursi su OSKUDNI.

OSKUDNOST znači da društvo ima ograničene


resurse te zbog toga ne može proizvesti sve vrste roba
i usluga koje bi ljudi željeli imati.

EKONOMIJA = znanost koja proučava kako društvo


upravlja svojim oskudnim resursima.

- ekonomisti proučavaju kako ljudi donose odluke

- ekonomisti proučavaju kako ljudi međusobno


djeluju

- ekonomisti analiziraju trendove koji utječu na


ekonomiju u cjelini 6
Dva osnovna područja ekonomije:

- makroekonomija = proučava gospodarstvo


(ekonomiju zemlje) u cjelini

- mikroekonomija
j = proučava
p ponašanje
p j djelova
j
gospodarstva (ekonomije) poduzeća, kućanstva,
potrošača

Grane ekonomije: opća ekonomija,


ekonomija financije,
financije
bankarstvo, organizacija i menadžment, marketing,
računovodstvo……

7
DESET NAČELA EKONOMIJE

KAKO LJUDI DONOSE ODLUKE

1. načelo: Ljudi se suočavaju s odabirima koji s


jedne strane donose koristi
koristi, ali s druge strane
štete.

- donošenje odluka zahtjeva žrtvovanje jednog


cilja kako bismo ostvarili drugi
- kako bi dobili nešto što želimo, moramo se
odreći neke druge stvari koju želimo

“Niti jedan ručak nije besplatan.”


8
- društva su suočena sa odabirom između
učinkovitosti i pravednosti

UČINKOVITOST = društvo iskorištava svoje oskudne


resurse na način da dobije najviše moguće od njih.

PRAVEDNOST = korist od tih resursa pravedno je


raspoređena među članovima društva.
društva

Učinkovitost = veličina torte

Pravednost = kako je torta raspodjeljena

9
2. načelo: Cijena nečega jest ono čega se moraš
odreći kako bi to nešto dobio.
dobio

- budući da se suočavamo sa odabirima,


uspoređujemo cijene i koristi

- u mnogim slučajevima cijena nekog odabira nije lako


uočljiva

Koja je cijena, a koja korist Vašeg školovanja ?

Čega se sve trebate odreći za jednu godinu


školovanja?

10
OPORTUNITETNI TROŠAK ili trošak
š k propuštene
š
mogućnosti = sve ono čega se moramo odreći kako bi
dobili nešto drugo.
drugo

Pri donošenju
j bilo koje
j odluke trebali bi biti upoznati
p
sa oportunitetnim troškom.

Mnogi studenti vrhunski sportaši odustaju od


studiranja.
studiranja
Korist studiranja vrhunskim sportašima nije vrijedan
trošak.

11
3. načelo: Razumni ljudi razmišljaju na granici.

- odluka za vrijeme večere: gladovati ili jesti kao svinja


→ TREBA LI UZETI JOŠ JEDNU ŽLICU KRUMPIRA

- granične (marginalne) promjene opisuju učinak


malih postupnih promjena na postojeći plan akcije

- margina = rub

Cijena karte u zrakoplovu koji se sprema poletjeti sa


deset praznih mjesta ?

12
4. načelo: Ljudi odgovaraju na poticaje

- ponašanje ljudi će se promijeniti kada se promijene


troškovi ili koristi

- ljudi odgovaraju na poticaje

- kada poskupe jabuke, ljudi će jesti više krušaka i


manje jabuka

- uzgajivač
g j jjabuka zapošljava
p j još
j berača jjer je
j korist
od prodaje jabuka veća

13
KAKO LJUDI MEĐUSOBNO DJELUJU

5. načelo: Trgovina može svima poboljšati živote

- trgovina između dviju država može ojačati obje


države

- članovi naše obitelji natječu se sa članovima drugih


obitelji → posao,
posao kupovina

- kada bi se izolirali,, morali bi sami uzgajati


g j hranu,,
šiti odjeću, sagraditi kuću itd…….

- trgovina nam omogućava specijalizaciju u onom što


najbolje radimo
14
6. načelo: Tržišta obično predstavljaju dobar način
organizacije ekonomske aktivnosti.
aktivnosti

- u tržišnoj ekonomiji odluke središnjeg planera


zamijenjene su odlukama milijuna poduzeća i
domaćinstava

- domaćinstva i poduzeća koja međusobno djeluju


ponašaju se kao da im pomaže neka “NEVIDLJIVA
NEVIDLJIVA
RUKA” → Adam Smith

- cijene su instrument kojim nevidljiva ruka upravlja


ekonomskim aktivnostima

- cijene odražavaju vrijednost nekog dobra, kao i


trošak u proizvodnji tog dobra 15
7. načelo: Države ponekad mogu poboljšati rezultate
tržišta.
tržišta

- zašto nevidljiva
j ruka treba državu ?

Da bi je zaštitila.

- tržišta uspješno funkcioniraju ako se provode zakoni


prava vlasništva

- razlozi države za intervenciju na tržištu:


1) da promovira učinkovitost
2) da promovira pravednost

- neuspjeh tržišta: kada tržište prepušteno samo sebi


ne uspije učinkovito rasporediti resurse 16
8. načelo: Standard života određene zemlje ovisi o
sposobnosti te zemlje da proizvodi dobra i usluge.
usluge

- prosječne
j zarade tijekom
j 2000. godine:
g

- Amerikanac: 34.100 dolara godišnje


- Meksikanac:
M k ik 8
8.790
790 d
dolara
l godišnje
diš j
- Nigerijac: 800 dolara godišnje

- razlike u standardu života pripisuju se razlikama u


PROIZVODNOSTI RADA

- proizvodnost
i d t rada
d = količina
k liči dobara
d b i usluga
l koje
k j su
proizvedene tokom svakog sata radnog vremena
radnika 17
9. načelo: Cijene rastu kada država tiska previše
novca.

- u Njemačkoj su 1921. godine novine koštale 0,30


njemačkih maraka, a dvije godine kasnije 70.000,00
njemačkih maraka

- održavanje inflacije na niskom nivou, cilj svih


političara koji
p j se bave ekonomijom
j

Kako
k d dolazi
l do
d inflacije
fl ? Poraste količina
k l novca u
opticaju.

Kada neka vlada pusti u opticaj veliku količinu


državne valute,, vrijednost
j te valute opada.
p 18
10. načelo: Društvo se suočava s kratkoročnim
odabirom između inflacije i nezaposlenosti.
nezaposlenosti

- kratkoročno, kada vlada poveća količinu novca u


opticaju, niža je stopa nezaposlenosti

Phillipsova krivulja → krivulja koja prikazuje


kratkoročni odnos između inflacije i nezaposlenosti,
po ekonomistu koje je prvi proučio ovu povezanost.
povezanost

- nositelji ekonomske politike suočavaju se s ovim


odnosom štete i koristi

19
PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Kojeg je porijekla riječ “ekonomija” i što označava ?

2. Koje su posljedice oskudnosti resursa ?

3 S kojim su odabirima suočena društva ?


3.

4. Što jje oportunitetni


p trošak ?

5. Kako ljudi odgovaraju na poticaje ?

6. Što je neuspjeh tržišta ?

7. O čemu ovisi standard određene zemlje ?


20
8. Kakav je odnos inflacije i zaposlenosti ?

You might also like