EKONOMSKI FAKULTET SARAJEVO

SEMINARSKI RAD ABC TROKOVI

Ekonomika preduzea

sadraj 1. Uvod 2. Pojam i podjela trokova 3. Podjela trokova prema razliitim kriterijima 4. Metode upravljanja trokovima 5. Vrste troka . Modeli upravljanja trokova !. Model tradi"ionalno# upravljanja proizvodnim trokovima $. Model upravljanja trokovima temeljeni% na pro"esu &. Model upravljanja trokova temeljem aktivnosti '() 1*. Model "iljni% trokova +Target Costing TC 11. (udetiranje temeljeno na aktivnostima 12. Model ,ilan"e posti#nu-a +Balanced Score Card BSC. 13. /0aizen/ trokovi +/Kaizen" Costing KC. 14. 'naliza vrijednosti +Value Engineering VE. 15. Model upravljanja trokovima kvalitete 1 . Upravljanje trokovima 1!. '() trokovi 1$. 1zvor $ $ 9 & & 1* 1* 1* 11 15 1& 2 3 4 4 4

ABC Trokovi

Page 2

Ekonomika preduzea

Uvod Svaki puta kada se neki od resursa uloi u proces ostvarenja: npr !aterijalni u o"liku teku#e ili stalne i!ovine$ %inancijska i!ovina te &ovjekov %izi&ki ili u!ni rad$ a z"og stvaranja u&inaka u o"liku proizvoda ili usluge prouzrokuje se tro'ak ( procesu stvaranja u&inaka pojava tro'kova je nunost Su'tinsko je pitanje u kojoj su !jeri utro'eni resursi osigurali traenu kvalitetu u&inaka ( situacija!a kada se tro'kovi oz"iljno po&nu pri!icati ostvareni! pri)odi!a$ !enad!ent pri"jegava kori'tenju razni) !etoda sniavanja tro'kova *edna od &esti) je rezanje tro'kova na svi! razina!a "ez kriterija +'tednja,$ 'to !oe prouzro&iti veliku 'tetu organizaciji -aj&e'#e se u organizacija!a nailazi na slu&ajeve ko!"inirane pri!jene vi'e razli&iti) !odela upravljanja tro'kovi!a Cilj je dosti#i takav stupanj organizacije za koji je karakteristi&no upravljanje tro'kovi!a +Cost .anage!ent, kao pose"an na&in upravljanja organizacijo! i vo/enja poslovanja koji najve#u vanost u postizanju op#i) i pose"ni) !enaderski) ciljeva organizacije poklanja opti!izaciji tro'kova Klju&ne rije&i: tro'ak$ !etode upravljanja tro'kovi!a$ upravljanje tro'kovi!a 0"og upravljanja poslovni! procesi!a sa stajali'ta konkurentnosti vano je sagledavanje opravdanosti tro'kova nastali) tijeko! ostvarivanja op#i) i pose"ni) !enaderski) ciljeva organizacije 1ostojanje suvre!eni) in%or!acijski) sastava o!ogu#uje i pra#enje tro'kova procesa$ a in%or!acije o nji)ovu nastanku i trendovi!a o!ogu#uju !enad!entu pravodo"no dono'enje odluka te!elje! &injenica ( to! nastojanju nuno je oslo"oditi se za"lude kako je !ogu#a potpuna eli!inacija tro'kova "Eli!inacija tro'kova nije !ogu#a jer dovodi do apsurdni) situacija u koji!a dolazi u pitanje s!isao poslovanja 2pti!izacija tro'kova o!ogu#uje da se tro'kovi !ini!aliziraju uz eljeni rezultat 1rito! eljeni rezultat nije sa!o koli&inski izraz ili !jera poslovni) aktivnosti nego je to i su"jektivan osje#aj zadovoljstva kupaca "3 4akle$ odvijanje poslovni) procesa nije !ogu#e "ez utro'ka resursa i tro'kova .e/uti!$ !enad!ent organizacije zainteresiran je za in%or!acije o to!e koliki tro'kovi tre"aju "iti$ koji tro'kovi nisu nuni$ koji su tro'kovi odvijanja procesa opti!alni ( traenju

ABC Trokovi

Page 3

Ekonomika preduzea odgovara !enad!ent posee za pose"ni! na&ini!a upravljanja i vo/enja poslovanja$ a to je upravljanje tro'kovi!a +Cost .anage!ent, ( okviru sustava upravljanja tro'kovi!a$ dakle i tro'kovi!a poslovni) procesa kao jedni! od zna&ajni) aspekata o"u)va#anja tro'kova$ !enad!ent #e u postupku pripre!a in%or!acija na!ijenjeni) odlu&ivanju i kontroli posegnuti za "rojni!!etoda!a raspore/ivanja tro'kova i upravljanja tro'kovi!a Pojam i podjela !o"#ova Postoje razliite kon"ep"ije i ,rojna pojmovna odre2enja troka3 ali moe se re-i da trokovi predstavljaju u nov"u izraenu vrijednost utroeni% resursa u proizvodnjinovi% ili stvaranju odre2eni% uinaka. U uem smislu pod trokovima se smatra potronja resursa z,o# izrade novi% proizvoda. 4rokovi s%va-eni na ovaj nain imaju karakter prenijete vrijednosti. Prema pojmovnom odre2enju u najuem smislu trokovi predstavljaju svjesno unitavanje korisni% resursa u pro"esu proizvodnje s namjerom da se u zamjenu za to do,iju jo korisniji proizvodi3 odnosno neki dru#i uin"i. Moe se re-i da trokovi predstavljaju vrijednosno izraene utroke rada3 materijala3 trajne i teku-e imovine te tu2i% uslu#a z,o# ostvarivanja odre2eni% uinaka +proizvod3 ro,a ili uslu#a.. 1z ovo# pojmovno# odre2enja vidljivo je da se na#lasak stavlja na vrste trokova. 5avedenim pojmovnim odre2enjima troka zajedniko je da u op-em smislu trokovima smatraju smanjivanje i nestanak postoje-i% resursa3 kako ljudski% poten"ijala i ljudsko# kapitala3 tako materijalni% i 6inan"ijski% resursa. 7ednako tako3 za sva navedena pojmovna odre2enja troka karakteristino je navo2enje mo#u-nosti mjerenja3 izraunavanja i izraavanja trokova u novanom iznosu. 8va mo#u-nost izraavanja vrlo je znaajna s aspekta planiranja3 razvrstavanja3 evidentiranja3 kontrole3 analize i upravljanja trokovima. Podjelu trokova mo#u-e je izvriti prema ,rojnim kriterijima. Podjela trokova evoluirala je s razvojem ekonomske znanosti. Uo,iajeni i najpoznatiji kriteriji podjele trokova su9 prema prirodnoj vrsti ili pojavnom o,liku3 Page 4

ABC Trokovi

Ekonomika preduzea prema poslovnim 6unk"ijama3 prema se#mentu +"entrima od#ovornosti. i mjestima troka3 prema nainu raspore2ivanja na nositelje3 prema rea#iranju na stupanj zaposlenosti kapa"iteta +dinaminosti.3 prema nainu zaraunavanja pojedinom razdo,lju3 prema utje"aju na poslovni rezultat3 prema ula#anju u poslovni pro"es3 prema doprinosu kvaliteti.

8snovna vrsta trokova3 odnosno nji%ov osnovni o,lik su prirodni trokovi. 4o znai da su svi ostali trokovi prikazani u daljem dijelu3 u sutini i stvarno prirodni trokovi. U svakom od ostali% trokova sadrani su i trokovi proizvodni% 6aktora3 ,ilo da je rije o svim proizvodnim 6aktorima ili samo nekima od nji%. Podjela !o"#ova p!ema !a$li%i im #!i e!ijima Prikazana podjela trokova u odre2enoj je mjeri uvjetovana propisima3 nji%ovom raspodjelom u raunskom +kontnom. planu3 ali i potre,ama analize u or#aniza"iji. 4ako je npr. za poslovno odluivanje menadmenta najvie %ijerar%ijske razine vana podjela trokova po se#mentu +"entrima od#ovornosti.3 dok je za nie %ijerar%ijske razine menadmenta vana podjela na 6iksne i varija,ilne3 6unk"ionalna podjela i sl. 1n6orma"ije o trokovima znaajne su za poslovno odluivanje ,ez o,zira o kojoj se menaderskoj razini u or#aniza"iji radi. Me ode &p!avlja'ja !o"#ovima /Upravljanje trokovima +Cost .anage!ent. pose,an je nain upravljanja poduze-em i vo2enja poslovanja koji najve-u vanost u postizanju or#aniza"ijski% "iljeva poklanja optimaliza"iji trokova./ U nastojanju po,oljanja odnosa ukupni% ula#anja i ukupni% uinaka3 o emu zapravo i ovisi do,ar poslovni rezultat3 eli se

ABC Trokovi

Page 5

Ekonomika preduzea V!( a !o"#a 4rokovi prema prirodnoj vrsti ili pojavnom o,liku +prirodni trokovi. 1. 4rokovi trajne imovine 2. 4rokovi teku-e imovine 3. 4rokovi rada 4. 4rokovi uslu#a 5. 8stali trokovi 4rokovi prema nainu o,u%va-anja poposlovnim 6unk"ijama +6unk"ionalni trokovi. 1. 4rokovi planiranja3 konstruk"ije i projektiranja. 2. 4rokovi pripreme rada 3. 4rokovi neposredne proizvodnje 4. 4rokovi na,ave3 prodaje3 distri,u"ije3 uskladitenja. 5. 4rokovi 6inan"ijsko# poslovanja . 4rokovi kontrole 4rokovi prema se#mentu "entrima od#ovornosti. i mjestima troka 1. 4rokovi se#menta +proizvoda3 or#aniza"ijske jedini"e3 zemljopisno# se#menta.3 2. 4rokovi9 pro6itno# "entra3 trokovno# "entra3pri%odno# "entra3 investi"ijsko# "entra 3. 4rokovi po mjestima troka 4rokovi prema nainu raspore2ivanja na nositelje 1. :irektni +izravni. pojedinani ili trokovi izrade 2. 1ndirektni +neizravni. op-i ili reijski trokovi 4rokovi prema rea#iranju na stupanj zaposlenosti kapa"iteta +prema dinaminosti. 1. ;iksni trokovi +apsolutno 6iksni i relativno 6iksni. 2. Varija,ilni trokovi +pro#resivni3 propor"ionalni i de#resivni. 4rokovi prema nainu zaraunavanja pojedinom razdo,lju i mo#u-nosti kontrole 1. 0ontrola,ilni +mo#u-nost kontrole znatna. 2. 5ekontrola,ilni +mo#u-nost kontrole neznatna. 4rokovi s o,zirom na utje"aj na poslovni rezultat Page 6

ABC Trokovi

Ekonomika preduzea 1. Pozitivni trokovi 2. 5e#ativni trokovi 4rokovi prema ula#anju u poslovni pro"es 1. Primarni trokovi +prvi put ulaze u pro"es. 2. <ekundarni trokovi +vie puta ulaze u pro"es. 4rokovi prema doprinosu kvaliteti. 1. 4rokovi za kvalitetu +trokovi preventive i trokovi ispitivanja. 2. 4rokovi z,o# +ne.kvalitete +trokovi unutarnji% propusta i propusta uoeni% nakon isporuke. =azvijene su metode i postup"i3 odnosno ,rojni modeli3 koji menadmentu or#aniza"ije osi#uravaju kritinu masu in6orma"ija nuni% za donoenje odluka u "ilju optimiza"ije trokova3 na temelju injeni"a +5actual approac) to dicision !aking..! 4o su9 metoda tradi"ionalno# upravljanja proizvodnim trokovima3 model upravljanja trokovima temeljeni% na pro"esima3 model &p!avlja'ja !o"#ovima emeljem a# iv'o( i) ABC T!o"#ovi model "iljni% trokova3 ,udetiranje temeljeno na aktivnostima3 model ,ilan"e posti#nu-a3 /0aizen/ trokovi3 analiza vrijednosti3 model upravljanja trokovima kvalitete i

dru#i menaderski kon"epti kao odredni"e utje"aja na razvoj modela in6orma"ijsko# sustava za upravljanje poslovnim pro"esima3 odnosno "jelokupnim sustavom upravljanja or#aniza"ije. MODELI UPRAVLJANJA TROKOVA Model !adi*io'al'o+ &p!avlja'ja p!oi$vod'im !o"#ovima +Traditional 1roduct Costing T1C.. 8vaj model u sustavnoj je primjeni vie od jedno# stolje-a. ABC Trokovi Page 7

Ekonomika preduzea

0oristi se kod raz#raniavanja trokova or#aniza"ije. 4emelji se na raz#ranienju trokova u nekoliko osnovni% skupina9 trokovi izravno# materijala3 trokovi izravno# rada3 trokovi proizvodne reije3 trokovi upravne i prometne reije. 4radi"ionalni model upravljanja proizvodnim trokovima nastoji raunovodstveno o,u%vatiti trokove izravno# materijala i izravno# rada3 dok se trokovi reije prikljuuju izravnim trokovima. 4radi"ionalni model upravljanja proizvodnim trokovima jo se naziva /tradi"ionalnom kalkula"ijskom metodom.//0ada #ovorimo o tradi"ionalnoj kalkula"ijskoj metodi mislimo na jednostavnukalkula"iju dijeljenja i kalkula"iju s doda"ima tako to su doda"i izraunati na osnovirazliiti% vrijednosni% osnova. >> 4radi"ionalne su metode doista samo metode kalkuliranja3 dok se danas u sveve-oj mjeri a6irmiraju potre,e za "jelovitim sustavima odluivanja koje klasinakalkula"ija ne moe zadovoljiti. 0alkula"ija je u osnovi o#ranien pojam te znaipreraunavanje trokova radi e#a prua in6orma"ije kratkorono# karaktera. 0ritiarina#laavaju pomanjkanje du#orono# pristupa3 prije sve#a to kalkula"ijske metodenisu inte#ralni initelji kompleksniji% sustava odluivanja3 koji omo#u-uju stratekeodluke. 8,zirom da se tradi"ionalne metode jo dosta koriste navode se nji%ovi #lavni nedosta"i3 a oni su9 o#raniena upotre,ljivost za odluivanje3 nedovoljno uvaavanje trita3 vremenski pomak3 manjkava dinamika. >

ABC Trokovi

Page 8

Ekonomika preduzea 'ko raunanju trokova pristupimo tek nakon nji%ovo# nastanka3 vie nemamo mo#u-nost iste smanjiti. 5a tako zidane trokove3 pri,roji im se i oekivanado,it3 a zatim slijedi iznena2enje zato takve proizvode trite ne pri%va-a. 4radi"ionalni model upravljanja proizvodnim trokovima daje od#ovor na pitanje9 /?dje troak nastaje./ Model &p!avlja'ja !o"#ovima emelje'i, 'a p!o*e(& -Process Based Costing PBC. trokove proizvodnje prati i vrednuje slijede-i lo#ine 6aze u proizvodnom pro"esu +procesne korake.. /U okviru P() modela izravni trokovi materijala i rada terete se i prate po 6azama pro"esa proizvodnje3 a trokovi proizvodne reije dodaju se izravnim trokovima na razini svake 6aze uz primjenu odre2eni% /kljueva/ rasporeda utemeljeni% na trokovnim indikatorima. P() modeli ,i tre,ali izravnim razvijanje pokazati uzroke trokova proizvodne reije i stupanj nji%ovo# pridruivanja trokovima svake 6aze u pro"esu proizvodnje./12 Pretpostavka za primjenu i ovo# modela su iz#ra2eni3 dokumentirani i implementirani poslovni pro"esi3 a

time i pro"esno orijentirana or#aniza"ija. :aje od#ovor na pitanje #dje su uzro"i trokova proizvodne reije@ Model &p!avlja'ja !o"#ova emeljem a# iv'o( i -Activity Based Costing ABC. podrazumijeva raspore2ivanje trokova po aktivnostima. /Umjesto da se trokovi prate po pojedinom proizvodu3 ova metoda prati kretanje trokova po pojedinoj aktivnosti ili dijelu poslovno# pro"esa. 4ime se omo#u-uje laki nadzor nad trokovima u pojedinim ustrojstvenim dijelovima te se menaderi lake usredotouju na uklanjanje suvini% trokova i djelovanja. Utvr2ivanje trokova temeljeni% na aktivnostima raunovodstveni je postupak koji or#aniza"iji omo#u-uje detektiranje i povezivanje stvarni% trokova sa svakim pojedinanim proizvodom ili uslu#om koja proizlazi iz same or#aniza"ije. <ustavnim prouavanjem modela trokova utemeljeni% na aktivnostima identi6i"iralo se pet aktivnosti koje je potre,no provesti pri svakoj analizi trokova u or#aniza"iji9 analiza aktivnosti3 analiza izravni% trokova3 pra-enje trokova po aktivnostima3 uspostava mjerenja izlazno# proizvoda3 Page 9

ABC Trokovi

Ekonomika preduzea analiza trokova. 0ao i model upravljanja trokovima temeljeni% na pro"esima i model upravljanja trokovima temeljeni% na aktivnostima podrazumijeva pro"esno orijentiranu or#aniza"iju sa iz#ra2enim3 dokumentiranim i implementiranim poslovnim pro"esima. :aje od#ovor na pitanje9 /Aato troak nastaje@/ Model *ilj'i, !o"#ova -Target Costing TC. 'ovije+ je da &ma/ Predstavlja raunovodstveni o,lik o,u%va-anja i sustavno# mjerenja trokova ukljueni% u proizvod ili uslu#u3 s kojima se ostvaruje planirani do,itak. :a ,i se "iljni trokovi uop-e mo#li razmatrati nuno je do,ro poznavanje i razumijevanje postoje-e strukture trokova. 4o z,o# to#a jer je primarni interes or#aniza"ije uspostavljanje ravnotee izme2u kvalitete i 6unk"ionalnosti u kom,ina"iji s razinom "ijene koju trite pri%va-a. :a ,i se odluka o "iljnim trokovima mo#la realizirati oni moraju ,iti podijeljeni na pojedine sastavni"e proizvoda. U kasnijim 6azama to omo#u-uje nji%ovo pra-enje3 utvr2ivanje odstupanja kao i nji%ovi% uzroka. Pritom se uvaava prin"ip da trokovi sastavni"a proizvoda mo#u iznositi samo kolikoje doprinos sastavni"e korisnosti proizvoda sa stajalita kup"a. 5a taj nain model"iljni% trokova zadrava ,lizak odnos s tritem. 4o je ujedno pose,nost modela "iljni% trokova. :aje od#ovor na pitanja koliki trokovi smiju ,iti@ B&d0e i!a'je emelje'o 'a a# iv'o( ima -Activity Based Budgeting 1 ABB. model je koji polazi od utvr2ivanja za%tjeva kup"aBkorisnika3 a ne utvr2ivanja trokova. 1nteres ove metode usmjeren je na kapa"itet opreme i stupanj nje#ove dostatnosti za ispunjenje za%tjeva koje postavlja kupa"Bkorisnik. 'naliziraju-i kapa"itete vano je utvrditi kapa"itete opreme i ,roj zaposleni%. Po izradi poetni% kalkula"ija ova metoda analizira trokove koji proizlaze iz koritenja materijalni% resursa i ljudski% poten"ijala. <to#a je ova metoda po#odna menadmentu za donoenje odluka o razini raspoloivi% kapa"iteta or#aniza"ije i nji%ovoj dostatnosti za razvoj proizvoda ili uslu#e koje za%tijeva trite. :aje od#ovor na pitanje koliki su kapa"iteti or#aniza"ije potre,ni za za%tijevani proizvod ili uslu#u@ ABC Trokovi Page !

Ekonomika preduzea

Model 2ila'*e po( i+'&3a -Balanced Score Card BSC. 45 je model paljivo oda,rano# skupa pokazatelja i mjera izvedeni% iz strate#ije tvrtke pomo-u koje# se planiraju i usmjeravaju aktivnosti tvrtke te mjere posti#nu-a iz razliiti% perspektiva na temelju povezivanja i uravnoteenja najvaniji% im,enika uspjenosti./ 8vaj model predstavlja relativno novi pristup kontrolin#u u okviru strate#ijsko# menadmenta3 razvijen &*Cti% #odina 2*. stolje-a. 4emelji se na spoznaji o nedosta"ima postupaka o,u%va-anja trokova i etiri osnovne perspektive putem koji% menadment ima mo#u-nost preo,likovanja vlastite vizije i strate#ije u poslovne aktivnosti. Detiri perspektive razvoja or#aniza"ije su9 6inan"ijska perspektiva3 perspektiva kupa"a3 perspektiva interno# poslovno# pro"esa3 perspektiva usavravanja i rasta ,roja zaposleni%.

8d#ovara na pitanje o rezultatima povezivanja i uravnoteenja im,enika uspjenosti@ 4Kai$e'4 !o"#ovi -4Kaizen" Costing KC. o2li#ova'i (& & japa'(#im poduze-ima3 a ponajvie je nji%ova primjena i model o,rauna doao do izraaja u automo,ilskoj industriji 4oEota. <utina je ovo# modela u kontinuiranom smanjivanju trokova tijekom odvijanja pro"esa proizvodnje primjenom postupaka. 8vaj model polazi od pretpostavke da se sve uvijek moe napraviti ,olje. :aje od#ovor na pitanje moe li jo ,olje@ A'ali$a v!ijed'o( i -Value Engineering VE. !a$vije'a je 4*Cti% #odina 2*. stolje-a u kompaniji ?eneral Fle"tri" )ompanE. Polazi od pretpostavke timsko# rjeavanja konkretno# pro,lema primjenom 6unk"ijske analize.1! Model analize vrijednosti postupak je kojim se nastoji djelovati na kontinuirano smanjivanje trokova. :aje od#ovor na pitanje mo#u li se trokovi jo smanjiti@

ABC Trokovi

Page

Ekonomika preduzea Model &p!avlja'ja !o"#ovima #vali e e -Quality Cost Management QCM. svodi se na prepoznavanje3 utvr2ivanje i optimiza"iju trokova kvalitete kao strukturno# elementa ukupni% trokova or#aniza"ije. 4rokovi kvalitete su trokovi koji nastaju pri osi#uravanju zadovoljavaju-e kvalitete i zado,ivanju povjerenja u nju3 kao i #u,i"i koji se trpe kada ona nije posti#nuta. U osnovi se dijele na9 trokove za kvalitetu +s pojavnim o,li"ima trokova preventive i ispitivanja. i na trokove z,o# +ne.kvalitete +s pojavnim o,li"ima unutarnji% i vanjski% trokova nedostataka.. 5akon to je implementiran djelotvoran sustav prikupljanja3 klasi6ika"ije i o,rade postoje-i% trokova kvalitete u or#aniza"iji3 pristupa se temeljnoj aktivnosti3 a to je9 upravljanje trokovima kvalitete. <vr%a rada na trokovima kvalitete3 pored ostalo# je utvr2ivanje nesukladnosti u poslovnim pro"esima kako ,i se trajno otklonio uzrok nji%ova nastanka i poslovni pro"esi uinili pouzdanima. Pod pojmom optimiza"ije razimijeva se pro"es dostizanja najpovoljnije# odnosa ukupni% trokova kvalitete i razine kvalitete koju or#aniza"ija nudi kup"uBkorisniku radi zadovoljenja nje#ovi% potre,a. 4rokovi kvalitete prvi se put ekspli"ite spominju 1&33. #odine. Model daje od#ovor na pitanje koji trokovi ne ,i nastali kada ,i se svaki posao do,ro o,avio prvi put@ <vaki od navedeni% modela moe se koristiti za upravljanje trokovima. Me2utim3 navedeni modeli nisu iskljuivi. 5aje-e se u or#aniza"ijama nailazi na sluajeve kom,inirane primjene vie razliiti% modela upravljanja trokovima. Pro,lem nastaje kada se razina trokova opasno pone pri,liavati pri%odima. /4radi"ionalni sustavi pra-enja trokova ne od#ovaraju na pitanje >3 #dje rezati@ 7e li rjeenje u otkazima3 prekidanju projekata3 promjeni rukovodstva@ 1li je moda sve pomalo uzrok pro,lemima@ ' kako to otkriti@ 0ako promijeniti poslovne pro"ese u one koji rezultiraju od#ovaraju-im pro6ita,ilnim proizvodom@/ U takvim situa"ijama tradi"ionalni model upravljanja trokovima pokazuje sve svoje nedostatke. Promatranje trokova samo kroz podjelu na 6iksne i varija,ilne uzrokovalo je otu2enje znatno# dijela trokova od sami% aktivnosti i proizvoda z,o# koji% su nastali. nekom /kljuu/ ne#dje #dje ni po emu ne pripadaju. ABC Trokovi Page 2 Usko #ledanje po na trokove rezultiralo je nji%ovim pro#laavanjem 6iksnim trokovima i raspore2ivanjem

Ekonomika preduzea

UPRAVLJANJE TROKOVIMA Upravljati trokovima mo#u-e je na razne naine i primjenom razni% modela. :a ,i se realno mo#lo oekivati ,ilo kakav pozitivan rezultat pro"esa upravljanja trokovima or#aniza"ije potre,no je detaljno poznavati postoje-u strukturu ukupni% trokova or#aniza"ije. 4o ,i tre,ao ,iti prvi korak u svakom promiljanju o upravljanju trokovima u or#aniza"iji. Upravljanje trokovima ne znai /tednju/ u njezinom primitivnom o,liku ve- pose,an nain upravljanja or#aniza"ijom i vo2enja poslovanja koji najve-u vanost u postizanju or#aniza"ijski% "iljeva poklanja optimiza"iji trokova. 8ptimiza"ija trokova pro"es je uravnoteenja koliine utroaka resursa u pro"esu ostvarenja koji osi#uravaju postizanje razine kvalitete uinaka koja znai ispunjenje za%tjeva kup"aBkorisnika3 a moe se tumaiti kao9 maksimaliza"ija koliine kvalitetni% uinaka uz minimaliza"iju ukupni% trokova. 4rokovima se najuinkovitije upravlja kroz upravljanje poslovnim pro"esima. 8ptimiza"ija poslovni% pro"esa je skup postupaka kojima se primjenom metoda i te%nolo#ija odvijanje pro"esa dovodi u #rani"e dozvoljeni% odstupanja3 to rezultira optimiza"ijom ukupni% trokova samo# pro"esa. Upravljanje trokovima sloen je pro"es koji za%tijeva primjenu suvremeni% metoda. 4o je oso,ito vano u trino orijentiranom #ospodarstvu u kojem se poslovni rezultat ostvaren na kraju o,raunsko# razdo,lja smatra znaajnim i o,jektivnim mjerilom uspjenosti menadmenta or#aniza"ije. 4rokovi su znaajno podruje interesa suvremeno# svijeta. Gjudi vode ,ri#u o svojim privatnim trokovima3 ali i javnim trokovima institu"ija koje 6inan"iraju3 oso,ito u kriznim vremenima kao to je dananje. Pose,na pozornost trokovima se posve-uje u poduze-ima. :o,it se ostvaruje samo ako je pri%od od prodaje uinaka ve-i od vrijednosti 6aktora proizvodnje koje je tre,alo utroiti u proizvodnji ti% uinaka. <to#a znaaj upravljanja trokovima u poslovnoj praksi nije potre,no oso,ito na#laavati. 1skustvo je pokazalo koliki utje"aj na trokove3 a preko nji% i na do,it3 imaju ekonomija o,ujma i opse#a3 a tako2er i e6ekti krivulje uenja. 7edno istraivanjeH provedeno na vie od dvije tisu-e ameriki% poduze-a pokazalo je da 1I utede na ukupnim trokovima prosjeno rezultira pove-anjem operativne do,iti od 1*31I. <lian rezultat utvr2en je i za pove-anje prodajne "ijene od 1I3 koje uve-ava operativnu do,it za 1131I3 uz pretpostavku da se prodane koliine nisu smanjile. 0ako rast "ijene u pravilu ne#ativno utjee na

ABC Trokovi

Page 3

Ekonomika preduzea koliinu prodaje3 to se ne moe re-i i za smanjenje trokova3 navedeno istraivanje tako2er potvr2uje vanost djelotvorno# upravljanja trokovima Poznavanje ponaanja trokova u sadanjosti i ,udu-nosti znaajan je 6aktor u odre2ivanju "ijena uinaka3 pro6ita,ilnosti proizvoda3 a tako2er i prilikom 6ormiranja strate#ije poduze-a. Aa ilustra"iju spomenimo tek jednu od poznati% Porterovi% #eneriki% strate#ija za postizanje odrive konkurentske prednosti koja se temelji na trokovima niim od trokova konkuren"ije. U svakom sluaju3 jedna od osnovni% pretpostavki upravljanja je poznavanje pojave kojom se eli upravljati3 a poznavanje3 izme2u ostalo#3 podrazumijeva i mjerenje. 1 dok je3 s jedne strane3 pri%od teko ostvariti3 a lako izmjeriti po pojedinom proizvodu ili usluzi3 trokove je3 s dru#e strane3 lake napraviti3 a tee izmjeriti udio pojedino# proizvoda ili uslu#e u ukupnim trokovima. Pro,lemi mjerenja su manji to je manji ,roj proizvoda i sloenost nji%ove izrade. Me2utim3 u suvremenim uvjetima poslovanja3 kup"i ele sve ve-i iz,or proizvoda i ,olje zadovoljavanje potre,a3 pa se asortiman proizvoda i nji%ova sloenost pove-avaju. Aa potre,e upravljanja trokovima3 #otovo sva proizvodna poduze-a danas koriste pre"izne sastavni"e i planove opera"ija kojima prvenstveno kontroliraju djelotvornost pro"esa proizvodnje. 0oliinske in6orma"ije iz ti% matini% uputa o materijalu i radu potre,nom za proizvodnju mnoe se s nji%ovim "ijenama kako ,i se izraunala standardna "ijena kotanja proizvoda u postupku pro"jene standardno# troka. 1n6orma"ije o standardnim utro"ima mterijala i rada prvi su3 prije stotinjak #odina3 poeli razvijati inenjeri u svr%u mjerenja djelotovornosti proizvodni% pro"esa. 5ajpoznatiji od nji%3 ;.J. 4aElor traio je jedan naj,olji nain koritenja rada i materijala u uvjetima tadanji%3 relativno jednostavni%3 proizvodni% pro"esa3 veliko# udjela jednostavno# ljudsko# rada u proizvodnji i malo# udjela ostali% trokova u poslovanju. U tradi"ionalnim trokovnim sustavima3 pre"izno izraunatim trokovima proizvodno# pro"esa dodaju se ostali trokovi3 ali uz znatno smanjenu tonost. 5aje-e se op-i trokovi proizvodnje raspore2uju prema troku ili satima direktno# rada ljudi iBili strojeva3 dok se trokovi svi% ostali% aktivnosti uop-e ne raspore2uju i smataraju se 6iksnim u odnosu na volumen proizvodnje. 8vakav in6orma"ijski sustav uskla2en je sa standardima 6inan"ijsko# izvjetavanja3 pa potpuno zadovoljava potre,e poduze-a #lede vanjsko# izvjetavanja prema poreznim vlastima3 dioniarima i ,urzama. Me2utim3 za potre,e unutranje# izvjetavanja menadera3 ABC Trokovi Page 4

Ekonomika preduzea in6orma"ije koje daje ovaj sustav previe su spore3 previe a#re#irane3 a esto su iskrivljene i netone3 pa mo#u uzrokovati i donoenje po#reni% odluka. =adi se o tome da se dananji uvjeti poslovanja znaajno razlikuju od oni% s poetka prolo# stolje-a kada je razvijen najve-i ,roj alata upravljako# raunovodstva koji se danas koriste za upravljanje poslovanjem. <uvremene te%nolo#ije u proizvodnji zamjenjuju ljudski rad strojnim i smanjuju udio izravno# ljudsko# rada u proizvodnim trokovima3 a pove-ava se koliina neizravno# rada kao to je razvoj3 dizajn i priprema proizvodnje. U takvim uvjetima3 u pravilu se do#a2a da se neizravni trokovi3 koje uzrokuju proizvodi manji% serija3 pre,a"uju na one veliki% serija3 ime potonji postaju sve skuplji kako poduze-e proiruje proizvodne linije novim spe"ijalnim proizvodima. Potranja za op-im trokovima manja je kad se proizvodi 1*** komada isto# proizvoda ne#o kada se proizvodi 1** komada svako# od 1* razliiti% proizvoda3 jer je u ovom dru#om sluaju potre,no vie planiranja3 vremena pripreme3 isporuka3 stavaka na skladitu koje tre,a naruiti3 zaprimiti3 ispitati kvalitetu3 skladititi3 izdavati3 pa -e u sluaju ravnomjerne aloka"ije ti% trokova ve-a serija ,iti relativno jae3 a neprimjereno3 optere-ena. 8vi pro,lemi ar,itrarne aloka"ije K nepravilna raspodjela trokova i nedostatak motiva"ije za ra"ionalno troenje K postaju toliko vaniji koliko se udio indirektni% trokova u ukupnim trokovima pove-ava. 1ako su u 4aElorovo vrijeme op-i trokovi ,ili mali u odnosu na dananje3 on je ipak traio nain da i% to pre"iznije rasporedi na proizvode i me2u prvima je primijetio da proizvodi ne konzumiraju resurse direktno kao to konzumiraju sirovine i materijale. Proizvodi konzumiraju aktivnosti3 a aktivnosti konzumiraju resurse3 pri emu nastaju trokovi. S o+a &p!avlja'je !o"#ovima !e(&!(a po%i'je ( &p!avlja'jem a# iv'o( ima i p!o*e(ima #oji i, pove$&j&/ To je &jed'o i (!edi"'ja ideja A* ivi 67Ba(ed Co( i'+a -ABC.) p!ema #ojoj (e 'e mo0e &p!avlja i !o"#ovima) 'e+o (amo a# iv'o( ima #oje &$!o#&j& !o"#ove/ =azliiti su razlozi zato raunovodstvo trokova temeljeno na aktivnostima nije ire pri%va-eno sve do prije dvadesetak #odina. 0ao najznaajniji3 mo#u se navesti relativna skupo-a koritenja modela u uvjetima in6orma"ijski% sustava ,ez kompjutorske podrke i du#o#odinja usmjerenost raunovodstva na eksterno izvjetavanje. Pro,leme nastale z,o# iskrivljeni% podataka o trokovima znale su do,ro iskoristiti konzultantske ku-e. 0ako pie3 =. <. 0aplanHH3 poznati za#ovornik '() metode3 nastanak '()C ABC Trokovi Page 5

Ekonomika preduzea a moe se povezati s praksom konzultantski% ku-a za strate#iju u 1&!*Cim #odinama. 0onzultanti za strate#iju razumjeli su da trokovni sustavi nji%ovi% klijenata prikazuju velika iskrivljenja u pro6ita,ilnosti proizvoda i kupa"a. 0roz intervjue sa zaposleni"ima konzultanti su ustanovljavali stvarno ponaanje trokova i radili pri,line3 ali puno tonije dodjele trokova proizvodima i kup"ima. 4ako do,ivene trokove uparivali su s pri%odima po proizvodima i kup"ima da ustanove koji donose pro6ite3 a koji #u,itke. 5a temelju do,ivene pro6ita,ilnosti mo#li su preporuiti koje proizvode i kojim kup"ima tre,a prodavati. ABC TROKOVI '() trokovni modeli 6ormaliziraju pro"ese koje su koristile konzultantske 6irme za strate#iju i omo#u-uju poduze-ima da sami proizvedu toan raun do,iti i #u,itka po proizvodima3 kup"ima3 distri,u"ijskim kanalima3 re#ijama i dru#im se#mentima pro6ita,ilnosti. 8sim pravilnije dodjele trokova3 '() omo#u-uje i optimiza"iju pro"esa kroz otkrivanje i uklanjanje aktivnosti koje ne dodaju vrijednost i smanjenje sloenosti aktivnosti3 oso,ito one koju kup"i nisu ,ili voljni platiti. 0ako je '()3 prema autorovim iskustvima3 rije2e koriten model upravljanja trokovima u doma-oj praksi3 namjera je3 u idu-im lan"ima3 detaljnije o,raditi taj kon"ept i mo#u-nosti primjene u upravljanju ekonomikom pro"esa. 0renimo od suvremeno# poslovno# okruenja. ?lo,aliza"ija oteava konkurentnost3 smanjuje "ijene na tritu3 a time i pro6itnu stopu. 0up"i trae sve ,olje zadovoljavanje potre,a to uzrokuje inova"ije #lede proizvoda i uslu#a3 ali i te%nolo#ija kojom se oni proizvode. 4o rezultira sve kra-im ivotnim "iklusom proizvoda i sve ,rim zastarijevanjem te%nolo#ije. 4ako2er3 i poduze-a3 u tenji da osi#uraju to ,ri povrat investitorima3 nastoje3 lansiranjem novi% proizvoda3 ostvariti ,arem privremeni monopol i iznadprosjene mare u sve kra-em vremenskom razdo,lju. 4akvo okruenje za%tijeva stalno investiranje u te%nolo#iju3 istraivanje i razvoj3 a te se investi"ije3 nakon aktiviranja3 u#lavnom tretiraju kao op-i trokovi. 0ako op-i trokovi rastu i u apsolutnom iznosu i u odnosu na ukupne trokove3 potre,no je jasno razumjeti nji%ove uzroke3 strukturu3 ponaanje i dodjelu proizvodima i kup"ima. U teoriji i praksi menadersko# raunovodstva3 op-im trokovima smatraju se svi trokovi osim trokova direktno# proizvodno# rada i materijala utroeno# direktno u proizvodnji. ABC Trokovi Page 6

Ekonomika preduzea Anaajka im je da se ne mo#u direktno dodijeliti proizvodima3 a #ru,o se mo#u podijeliti na op-e trokove proizvodnje i neproizvodne op-e trokove kao to su trokovi prodaje3 administra"ije3 istraivanja i razvoja. 8p-i trokovi proizvodnje naje-e se dijele na trokove indirektno# rada +npr. nad#ledanje.3 indirektno# materijala +npr. ulje za podmazivanje. i ostale proizvodne trokove poput amortiza"ije i osi#uranja po#ona. <vi op-i trokovi nastaju kada isti resurs zajedniki koriste dvije ili vie aktivnosti3 na primjer dva proizvodna pro"esa ili modela proizvoda. Aajedniko koritenje resursa od strane vie aktivnosti javlja se kada tvrtka diverzi6i"ira da posti#ne ekonomiju opse#a ili ekonomiju o,u%vata. Fkonomija opse#a pojavljuje se iz vie razlo#a. 7edna skupina razlo#a su 6izika svojstva opreme. 4ako je udvostruenjem kapa"iteta kamiona mo#u-e prevesti dvostruko vie tereta3 a da se trokovi pri tom ne pove-aju dvostruko. Utede se mo#u posti-i i na trokovima pripreme proizvodnje3 koji ne ovise o koliini proizvoda3 pa im se udio u ukupnim trokovima proizvoda smanjuje kako se ,roj proizvoda pove-ava. Ve-i opse# proizvodnje tako2er omo#u-ava i ekonomski opravdava podjelu rada i spe"ijaliza"iju3 kako radnika tako i proizvodne opreme3 koja rezultira ve-om produktivno-u ti% proizvodni% im,enika.

Me2utim3 or#aniziranje zaposlenika oko uski% i spe"ijalizirani% poslova pove-ava i diverzi6ika"iju aktivnosti poslovno# pro"esa. Aa izvo2enje pro"esa potre,no je vie spe"ijalizrani% zaposlenika u nizu3 od#ovorni% samo za svoj uski zadatak. U proizvodnim pro"esima teku-a vrp"a moe smanjiti trokove #reaka koje nastaju u takvoj or#aniza"iji rada. Me2utim3 u ostalim poslovnim pro"esima esto nastaju dodatni trokovi uzrokovani sloeno-u pro"esa za koji nije od#ovoran ni jedan od 6unk"ionalni% odjela kroz koje pro"es prolazi. Pokuaji rjeavanja pro,lema esto uzrokuju trokove pla-a dodatni% ljudi zaposleni% da povezuju i koordiniraju aktivnosti u pro"esu. 0ako raste poduze-e3 raste i ,roj razliiti% aktivnosti3 a time i sloenost pro"esa3 pa e6ikasnost menadmenta u koordiniranju i nad#ledanju nji%ove realiza"ije opada. Fkonomija o,u%vata nastaje kada je je6tinije proizvoditi dva proizvoda zajedno ne#o odvojeno. 8na se moe temeljiti na prirodi proizvodnje u kojoj vie proizvoda koristi zajednike sirovine3 pa je tako npr. #ovedo zajednika sirovina za proizvodnju koe i odrezaka. Uteda ABC Trokovi Page 7

Ekonomika preduzea trokova koritenjem zajedniki% resursa nastaje i uklanjanjem dvostruki% aktivnosti u na,avi3 marketin#u i menadmentu. Aajedniki resurs je i znanje. Poznavanje pro,lematike3 primjeri"e ,i"ikala3 znaajan je temelj za poslovanje s raznim vrstama i linijama ,i"ikala koje tvrtka moe proizvoditi9 muki3 enski3 djeji3 sportski3 planinski i sl. Me2utim3 diverzi6ika"ija proizvoda u stvarnom je ivotu vie posljedi"a potre,a i za%tjeva trita3 a manje svjesni% odluka menadera u nastojanju koritenja ekonomije o,u%vata. U svakom sluaju3 ,ez o,zira je li nastala na temelju za%tjeva kupa"a za raznoliko-u ili na temelju proizvodnje dodatni% proizvoda uvedeni% radi ,olje# iskoritavanja kapa"iteta3 diverzi6ika"ija uzrokuje sloenost poslovni% pro"esa kojom je teko upravljati. 5eka poduze-a koja proizvode vie proizvoda mo#u spe"ijalizirati proizvodnju po po#onu i posti-i ekonomiju opse#a u proizvodnji i ujedno proizvoditi puni asortiman proizvoda koji kup"i trae. Me2utim3 mno#a poduze-a3 poput proizvo2aa automo,ilski% dijelova3 proizvode na stotine razliiti% proizvoda i ne mo#u otvarati toliko po#ona. <to#a moraju koristiti dru#e naine za upravljanje sloeno-u svoji% pro"esa za razumijevanje naina na koji proizvodi konzumiraju resurse i utje"aja proizvodno# asortimana na ukupni pro6it poduze-a. 0ako su trokovi izravno# materijala i aktivnosti proizvodno# rada u poduze-ima naje-e ve- za%va-eni in6orma"ijskim sustavima upravljako# raunovodstva3 ostaje zadatak za%va-anja podataka o ostalim aktivnostima koje konzumiraju resurse poduze-a u odvijanju poslovni% pro"esa i time uzrokuju op-e trokove. 5avedeni kon"epti mo#u se do,ro ilustrirati na primjeru razvoja automo,ilske industrije u <':Cu poetkom prolo# stolje-a. ?odine 1&*$. industrija se sastojala od petstotinjak mali% proizvo2aa koji su proizvodili automo,ile kao luksuznu ro,u s "ijenom od oko dvije prosjene #odinje pla-e jedne o,itelji. 1ste #odine ;ord je na trite lansirao Model 4 koji je kotao upola manje od postoje-i% modela. 4ako veliko smanjenje trokova omo#u-ilo mu je i koritenje ekonomije opse#a. ;ord uvodi ekonomiju opse#a koritenjem im,enika masovne proizvodnje9 standardizirani dijelovi3 sklapanje automo,ila na pokretnoj tra"i i podjela rada na manje i jednostavnije opera"ije koje su radni"i produktivnije izvodili. 0oritenjem ti% i dru#i% inova"ija ;ordove koije ,ez konja kroz desetak su #odina postale je6tinije od koija s konjima. Model 4 ,io je je6tin3 trajan3 pouzdan i lako popravljiv3 ali samo jedne ,oje. 4u injeni"u iskoristio je ?eneral Motors. 5aime3 kada je posti#nuta odre2ena proizvodnost i zadovoljavaju-i odnos kvalitete i trokova osnovni% 6unk"ija proizvoda3 trae se ABC Trokovi Page 8

Ekonomika preduzea dodatne karakteristike proizvoda koje tre,aju3 zadovoljavanjem potre,a vie# stupnja3 pove-ati prodaju i pro6it. <to#a ?M stavlja na#lasak na emo"ionalne dimenzije automo,ila9 udo,nost3 modernost i uz,udljivost. 5je#ove tvorni"e iz,a"uju iroki raspon modela i svake #odine nove ,oje i stilove. 8sniva ?MCa3 J. :urant3 prilikom kupovanja uspjeni% mali% proizvo2aa poput (ui"ka i )adilla"a3 imao je na umu koritenje ekonomije o,u%vata. <vaka jedini"a izvodila je sve operativne 6unk"ije koje izvodi nezavisna proizvodna tvrtka kao to su na,ava3 proizvodnja i prodaja3 dok se ekonomija o,u%vata tre,ala ostvarivati na podruju 6inan"iranja i upravljanja. 8va poznata i priznata multidivizionalna or#aniza"ijska struktura tre,ala je omo#u-iti upravljanje sloeno-u koju je uzrokovala diverzi6ika"ija nastala u konkurentskoj ,or,i za trite. Me2utim3 sama struktura ,ez od#ovaraju-e# sustava menaderske kontrole nije davala rezultate3 pa :urant nije mo#ao usmjeravati divizije prema zajednikom "ilju ,ez is"rpljuju-e# poniranja u svakodnevne opera"ije3 to mu je ostavljalo malo vremena za koordina"iju divizija i vo2enje #eneralne politike tvrtke. 4ek kada je predsjednik tvrtke postao Pierre du Pont3 on i '. <loan poinju oz,iljno koristiti prednosti multidivizionalne or#aniza"ije u kojoj vr%ovni menaderi planiraju i koordiniraju diverzi6i"irane aktivnosti3 a linijski menaderi imaju od#ovornost za operativno upravljanje divizijama.HH 0ljunu ulo#u u tome imale su pro"edure upravljako# raunovodstva3 koje je :. (roLn pret%odno razvio u tvrtki :u Pont i potom primijenio na ?M. Me2u pokazateljima djelotvornosti divizija koji su koriteni3 najpoznatiji je =81 +=eturn 8n 1nvestment.3 koji se i danas koristi3 iako3 z,o# odre2eni% nedostataka3 u sve manjoj mjeri. 4ako je kompleksnost diverzi6i"irane proizvodnje nadvladana divizionalnom strukturom i dele#iranjem od#ovornosti za koritenje kapitala na divizionalne menadere. 1ako su ve- u to vrijeme postojali kon"epti upravljanja diverzi6i"iranom proizvodnjom na temelju izravne dodjele op-i% trokova proizvodima po stopama po kojima proizvodi konzumiraju resurse3 ti kon"epti u#lavnom nisu zaivjeli u praksi z,o# visoki% trokova o,rade podataka tadanji% nerazvijeni% in6orma"ijski% sustava. A'0G7UD'0 Moemo zakljuiti da op-i trokovi nastaju pre,a"ivanjem u tvrtku neki% resursa iji su se rezultati prije to#a na,avljali na tritu. 4ako tvrtke stje-u vlasnitvo i kontrolu nad resursima ABC Trokovi Page 9

Ekonomika preduzea koje zajedniki koristi vie aktivnosti. 8snovni razlo# akvizi"ije resursa je uvjerenje tvrtke da -e upravljanjem tim zajednikim resursima pri,aviti nji%ov output uz nie trokove ne#o da taj output na,avlja na tritu. 8va ideja je na tra#u transak"ijske torije tvrtke =. )oasea prema kojoj -e se tvrtke nastojati iriti sve dok trokovi or#aniziranja dodatne transak"ije unutar tvrtke ne postanu jednaki trokovima izvo2enja iste transak"ije razmjenom na tritu ili trokovima or#aniziranja u dru#oj tvrtki.HHH Aa ovu temu zanimljivo je na#lasiti da je )oase ve- tada primijetio kako sve promjene koje unapre2uju menaderske te%nike vode pove-anju veliine tvrtke. Prema tome3 to je or#aniza"ija sloenija3 jae de"entralizirana i du,lje %ijerar%ije3 njena je potre,a za djelotovornim menaderskim alatima i sustavima ve-a. <to#a3 rastu orijentirana poduze-a imaju do,ar razlo# za istraivanje i uvo2enje novi% metoda i alata menadersko#
raunovodstva3 kao to je to '() I$vo! 1. %ttp9BBen.Likipedia.or#BLikiB'"tivitEC,asedM"ostin# 2. %ttp9BB%i#%ered.m"#raLC%ill."omBsitesBdlB6reeB**!312$155B3&44 B,lo2$155M"%*5.pd6 3. %ttp9BBLLL.kvalis."omBindeN.p%p@optionO"omM"ontentPvieLOarti"lePidO3359a,"C2CvanostC opi%CtrokovaP"atidO1359pmCupravljanjeCpro"esimaCiCprojektimaP1temidO5!! 4. %ttp9BBLLL.orkis.%rB'()C+1.CCUpravljanjeCtroskovimaCnaCtemeljuCaktivnostiCkaoCinstrumentC ekonomikeCpro"esaB1&1*4.aspN 5. %ttp9BBLLL.orkis.%rB'()C+4.CC=azvojCmetodeB1&&*$.aspN . %ttp9BBLe,.e6z#.%rBdokBB=')B'()I2*metoda.pd6

ABC Trokovi

Page 2!