Trokovi (zaokruzi)

....su vrijednosno izraeni utroci elemenata radnog procesa i usluga, te porezi i doprinosi neovisni o poslovnom rezultatu, a
koji su nastali i koji su uzrokovani ostavrivanjem poslovnog uinka preduzea.
Utroci su naturalni izraz utroenih elemenata radnog procesa.
Izdatak je smanjenje novanih sredstava iz blagajne ili sa rauna u banci.
1. Podjela trokova prema prirodnim karakteristikama zasniva se na porijeklu njihovog nastanka i ova podjela je
formalizirana kontnim planom svakog preduzea, a trokovi se uvijek knjie na dugovnoj strani rauna. Ova podjela
omoguuje utvrivanje svrhe zbog koje su ovi trokovi nastali i omoguuje njihovo sistematiziranje u bilansu
uspjeha.
2. Podjela trokova prema njihovoj ulozi u bilansu stanja je podjela trokova na uskladitive i neuskladitive
trokove. (podjela na uskladistive i neuskladistive-kad je usluzna kompanija uvijek su neuskladistivi)
3. Podjela trokova prema mjestu i nosiocima
Podjela trokova prema mjestu nastanka trokovi proizvodnje i neproizvodni trokovi
Podjela trokova prema nosiocima direktni i indirektni trokovi!
Gubitak je negativni poslovni rezultat kada su prihodi manji od rashoda u odreenom vremenskom periodu
1. u trenutnom roku cijena je definisana iskljuivo potranjom
2. u kratnom roku utiu i ponuda i potranja
3. u dugom roku je vei uticaj ponude
"oguci odnosi kada su izdatak i trosak ekonomski povezani
#. $rosak prethodi izdatku trosi se elektricna energija a racun se placa kasnije
%. $rosak i izdatak nastaju istovremeno placanje usluge u momentu izvrsenja
&. $rosak slijedi izdatak 'najcesci slucaj(.
a( prvo izdatak za nabavu materijala a trosak tek prilikom trosenja tog materijala u procesu proizvodnje
b( izdatak za nabavku osnovnih sredstava a trosak tek u momentu obracuna amortizacije
c( premija osiguranje placa se nekoliko mjeseci unaprijed a trosak nastaje u momentu obracuna
)va slucaja kada trosak i izdatak nisu ekonomski povezani
a( postoji trosak a nema izdatka sredstvo za rad na poklom a trosak *obracun amortizacije
b( postoji izdatak a nema troska + preduzece je kupilo dionice ili dalo dugorocni kredit kupljeno zemljiste za poslovne svrhe
amortizacija za zemljiste se ,- obracunava odnosno nema troska
.ko utrosci i izdaci nisu uzrokovani ostvarivanjem poslovnog ucinka ne predstavljaju troskove nego /.01O)-
1 Podjela trokova prema njihovoj ulozi u bilansu stanja (!sej)
je podjela trokova na uskladitive ili inventarisane triskove i neuskladitive trokove ili troskove perioda.
2kupne troskove prozvodnog preduzeca treba razvrstati na one koje preduzece tretira na zalihe ' uskladistivi ( i koje nema
pravo tretirati na zalihe ' neuskladistive (.
Uskladitivi trokovi trokovi direktonog materijala, trokovi direktnog rada, trokovi proizvodne reije.
$roskovi direktnog materijala+odnosno materijala i poluproizvoda koje preduzece kupuje i ugradjuje u svoje proizvode
npr.aluminij koji se koristi za pakovanje cokolade
$roskovi direktnog rada+podrazumjevaju troskove plata zaposlenih koji rade na izvrsavanju procesa proizvodnje proizvoda
$roskovi proizvodne rezije 3 grupa troskova koja ukljucuje sve troskove proizvodnje osim troskova direktnog materijala i
direktnog rada.npr.place nadzornika,odrzavanja,popravke opreme,troskovi struje i sl.
"euskladitivi trokovi trokovi uprave i prodaje, opi trokovi finansiranja i drugi opi trokovi.
$roskovi proizvodnje odnosno uskladistivi troskovi terete se na rashode kada se ostvari stvarna prodaja gotovih proizvoda
kupcu
# Podjela troskova prema mjestu i nosiocima (!sej)
2smjerena je na utvrdjivanje stvarnih ili buducih preformansi ' uspjesnosti poslovanja( centara odgovornosti.4rema tome
podjela prema ovom kriterijumu je podjela na troskove proizvodnje 5 ne proizvodne troskove.4rema tome ukupne troskove
cini zbir troskova proizvodnje 5 neproizvodnih troskova.2kupne troskove najcesce svrstavamo u & osnovne grupe $roskovi
materijala,troskovi rada,troskovi rezije.
6a potrebe planiranja 5 kontrole trokovoe proizvodnje dijelimo na primarne troskove 5 sekundarne troskove.
4rema nosiocima troskove dijelimo na direktne 5 indirektne.4od direktnim troskovima podrazumjevamo troskove koji nastaju
neposredno u proizvodnji odnosno one troskove koje je moguce direktno povezati s odredjenim proizvodom ili uslugom.
5ndirektni troskovi mogu bitiindirektni proizvodni troskovi 5 iindirektni neproizvodni troskovi.
)irektni troskovi mogu biti fiksni ' placa nadzornika u proizvodnji( 5 varijabilni ' troskovi guma za proizvodnju automobile 5
sl(.
5 indirektni troskovi mogu biti fiksni ' troskovi osiguranja od zemljotresa( 5 varijabilni ' troskovi struje u postrojenju(
$Podjela trokova s knjigovodstvenog i ekonomskog aspekta (!sej)
$roskove mozemo posmatrati s knjigovodstvenog i ekonomskog aspekta.Ovakvo shvatanje troskova usko je povezano sa
eksplicitne troskove,implicitne i opurtunitetne troskove.
$rokovi u knjigovodstvenom smislu predstavljaju novani izraz utroenih vrijednosti razliitih faktora proizvodnje
neophodnih za proizvodnju odreenih dobara, a to su eksplicitni trokovi.
$rokovi u irem ekonomskom smislu osim klasinih novanih izdataka obuhvataju jo i izvjesne 7neizdatke8. 4od
implicitnim trokom smatra se novana suma koja bi se za neki resurs trebala neizostavno platiti kako bi se stekla realna
mogunost njegove upotrebe u proizvodne svrhe.
4ojam oportunitetnih trokova poiva na naelu oskudnosti. %portunitetni troak izabrane mogunosti upotrebe nekog
proizvodnog faktora predstavlja izgubljeni profit 'dobit( koji je nastao zbog toga to taj proizvodni faktor nismo uposlili u
njegovoj sljedeoj najpovoljnijoj proizvodnoj mogunosti upotrebe
& 'lasicni sistemi obracuna troskova (esej)
9lasicni s:stem obracuna troskova pruzaju nam veliki broj razlicitih kombinacija troskova,zaliha 5 troskova perioda prilikom
obracuna troskova.
Potpuni sistem obra(una trokova naziva se jo i ukupni sistem obrauna trokova i on se bazira na shvatanju da svi
trokovi koji su nastali u poslovanju preduzea nastali su radi proizvodnje gotovih proizvodai i kao takvi trebaju biti
zaraunati u cjelosti gotovom proizvodu.Ovaj sistem trokove u preduzecu tretira kao trokove zaliha tj. uskladitive
trokove.
"epotpuni sistem obra(una trokova sve trokove nastale u poslovanju preduzea dijele na trokove zaliha i trokove
prihoda, a razliiti naini podjele trokova na pomenute vrste izdiferencirali su razliite varijante nepotpunih sistema
obrauna trokova
.psorpcioni sistem obrauna trokova zaliha ukljuuje sve proizvodne trokove, dok sve neproizvodne trokove u lancu
vrijednosti smatra trokovima perioda u trenutku kada su nastali.
;arijabilni sistem obrauna trokova trokovima zaliha smatra varijabilne trokove dok fiksne trokove tretira trokovima
perioda.
0upervarijabilni sistem obrauna trokova smatra da su samo trokovi direktnog materijala 7stvarno varijabilni8 te predlau
da se samo ovi trokovi ukljuuju u troak zaliha dok ostale trokove treba smatrati rashodima prihoda.
0istem obrauna direktnih trokova, direktne trokove tretira uskladitivim trokovima dok indirektne trokove smatra
neuskladitivim. Ovaj sistem obrauna trokova baziran je na podjeli trokova prema nainu rasporeivanja na nosioce.
) *avremeni sistemi obra(una trokova (esej)
0avremeni sistemi obracuna troskova predstavljaju puno vise od jednostavnog sistema po kome se obracunavaju troskovi, i u
novije vrijeme sve vecu paznju strucnjaka privlaci0istemi obracuna ciljanih troskova, i sistemi obracuna troskova zasnovanih
na aktivnostima.
*istem obra(una ciljanih trokova je menaderska metoda upravljanja trokovima u cilju reduciranja trokova tokom
ivotnog ciklusa proizvoda. $rino pozicioniranje i strateko vostvo preduzea postie se ciljanim sistemom upravljanja
trokovima koji treba da omogui preduzeu postizanje niskih trokova to dalje osigurava niske cijene proizvoda. *istem
obra(una trokova zasnovan na aktivnostima smatra se jednim od najboljih alata za obraun trokova i fokusira se na
indirektne trokove. Ovaj koncept upravljanja trokovima polazi od pretpostavke da su aktivnosti uzronici pojave troenja
resursa, a samim tim i uzronici pojave trokova i provodi se na dva nivoa.4rvi nivo je pridruzivanje troskvoa i resursa na
aktivnosti koje koriste resurse,dok je drugi nivo alociranje troskova aktivnosti na proizvode prema obimu koristenja aktivnosti
od strane proizvoda.
+ !,- ( ekonomska dodana vrijednost ) (zaokruzi)
-konomska dodana vrijednost '-);( i ostali na vrijednosti zasnovani pokazatelji nastoje da mjere periodino uspjenost
poslovanja omoguujui uvid u promjene vrijednosti, odnosno direktno pokazuju da li je preduzee u odreenom
vremenskom periodu stvorilo dodanu vrijednost ili je pak rezultat poslovanja umanjena vrijednost.
-konomska dodana vrijednost se izaunava na dva naina
-); < ,O44O 3 '59 = 44$9(
+,OO4O 3 neto operativni profit poslije oporezivanja!
+59 3 ukupni investirani kapital!
+44$9 3 prosjean ponderisan troak kapitala!
-); <'ostvareni povrat na uloeni kapital + > izraeni troak kapitala( = investirani kapital
-); predstavlja procjenu iznosa za koji je ostvarena zarada preduzea iznad ili ispod iznosa izraunatog primjenom
zahtijevane maksimalne stope povrata za investitore ili dioniare uz uporedivi nivo.
44$9 < dug ili pozajmljena sredstva ? ukupni kapital = 'troak ili kamata na pozajmljena sredstva( = '# 3 poreska stopa na
profit(!
44$9 < vlastiti kapital ? ukupni kapital = 'troak vlastitog kapitala(!
-konomska dodana vrijednost se moe koristiti u preduzee za slijedee svrhe
+4laniranje i postavljanje ciljeva poslovanja!
+"jerenje uspjenosti poslovanja!
+2tvrivanje podsticajnih bonusa u sistemu raspodjele ostvarene dobiti!
+9omunikacija sa dioniarima i investitorima!
+9apitalno budetiranje!
+ 2tvrivanje vrijednosti preduzea!
9oncept -); se fokusira na ciljeve, a ne na sredstva. -); se moe koristiti za procjenu uspjenosti poslovanja tokom
vremena. -konomska dodana vrijednost predstavlja dobru osnovu da se u znaajnoj mjeri prevaziu neki od vanih
nedostataka tradicionalnih finansijskih pokazatelja uspjenosti poslovanja i da se kreira sistem koji e u mnogo veoj mjeri
pruiti mogunost mjerenja ostvarenja dioniarske vrijednosti.
.etiri osnovne primjene !,-/ 'esej(
mjerenje, sistem upravljanja, motivacija i nain razmiljanja.
0jerenje
-); je najtanija mjera uspjenosti poslovanja preduzea u toku odredjenog vremenskog perioda. "agazin @ortune
okarakterisao ju je kao Atrenutno najvruu finansijsku ideju7....
*istem upravljanja
)ok jednostavno mjerenje -); moze dati kompanijama bolji uvid u nivo uspjesnosti poslovanja, njena istinska vrijednost
dolazi do izrazaja ukoliko se -); koristi kao osnova za uspostavljanje jednog sveobuhvatnog sistema finansijskog
upravljanja preduzeem koji bi obuhvatao sve politike, procedure, metode io mjere kojima se rukovode poslovne operacije i
strategija.
0otivacija
9oritenjem potencijalnih ema nagradjivanja zasnovanih na -); menaeri mogu za sebe obezbjediti vece nagrade samo
ukoliko istovremeno obezbjeuju jos vecu vrijednost vlasnicima ili dioniarima.
"a(in razmiljanja
)ovodeci sve finansijske i operativne funkcije u istu ravan, -); sistem uinkovito obezbjeuje zajedniki jezik za sve
zaposlene bez obzira kojoj korporativnoj funkcijji pripada. -); olaksava komunikaciju izmeu visih i nizih poslovnih
jedinica.
1& 1-P analiza (zaokruzi itne su formule)
Bedno od najvanijih analitikih sredstava koje koriste mnogi menaderi u procesu upravljanja trokovima i profitom jeste
analiza trokovi 2 obim 2 pro3it (1-P analiza) koja pokazuje kako trokovi i profiti reaguju na promjene u nivou
aktivnosti.
Osnovna pretpostavka C;4 analize jeste da su prodajne cijene vee od varijabilnih trokova, poveanje obima proizvodnje
omoguuje poveanje u pokriu fiksnih trokova i eventualno ostvarivanje profita.
Osnovni elementi C;4 analize su jedinina kontribuciona mara, ukupna kontribuciona mara, stopa kontribucione mare,
taka pokria i kontribucijski bilans.
9ada varijabilni trokovi nisu konstantni za sve jedinice 'npr. kada su jedinice pogoene promjenom cijene proizvedene
prekovremenim radom(, vano je da se izrauna jedinina kontribuciona mara u novanim jedinicama samo za jedinice
pogoene promjenom cijene. Bedinina kontribuciona mara 'cm( u novanim jedinicama se izraunava na slijedei nain
4'0 5 Prodajna cijena 2 -arijabilni troak po jedinici
Ova mara doprinosi pokriu fiksnih trokova i eventualno ostvarivanju profita.
2kupna kontribuciona mara 'C"( se dobije kao proizvod jedinine kontribucione mare i broja prodatih jedinica, odnosno
kao razlika izmeu prihoda od prodaje i ukupnih varijabilnih
U'0 (10) 5 Prihod od prodaje 2 Ukupni varijabilni trokovi
U'0 (10) 5 %bim prodaje 6 4'0
9ada su varijabilni trokovi konstantni za sve jedinice na koje se odnosi 'koje pogaa( odreena odluka o cijeni, korisno je
izraunati procenat kontribuciona mare iz podataka o ukupnom prihodu.
710 5 U'0 8 Prihod od prodaje 6 199
;eliina kontribucione mare izraena kao procenat od cijene predstavlja stopu kontribucione mare. $o je dio cijene koji
doprinosi profitu ili smanjenju gubitka. $o nije povrat od prodaje 'return od sales(, koji oznaava prosjeni profit kao procenat
od cijene nakon pokria svih trokova.
0topa kontribucione mare oznaava dodatni profit kao procenat prodajne cijene koji je rezultat dodatne prodaje. ak i kada
su varijabilni trokovi konstantni, dodatni profit iz prodaje premauje prosjeni profit zato to su neki trokovi fiksni ili
potonuli 'engl. sunk cost(. )io cijene, koji poveava profit, kontribuciona mara, je sve preko dijela cijene neophodnog da
pokrie dodatnih, varijabilnih trokova prodaje.
cmD<cijena D ! jedinicni varijabilni troskovi E
cmE< cijena E ! jedinicni varijabilni troskovi D C"D< ako p D ! vE ! obim prodaje D
4rimjena C;4 analize
Bedan od glavnih razloga neuspjeha preduzeca u ranim fazama je prevelik pocetni kapital koristen za kupovinu fiksnih
sredstava. Odredjena oprema je neophodna za pocetak, dok kupovina ostale opreme treba biti odgodjena za kasnije.
0to su fiksni troskovi veci, tacka pokrica troskova se pomjera udesno i potrebno je duze vrijeme i veci prodajni napori da bi se
ona dostigla, a samim tim znanto je tece ostvariti profit. . vrijeme nije obicno na strani malih, novih biznisa. Oni moraju
postati profitabilni relativno brzo ili ce im nestati novca pa ce zbog nelikvidnosti vjerovatno morati prestati sa radom. Bos su
dva razloga zasto mali biznisi prestaju sa poslovanjem vrlo brzo nakon sto izadju na trziste cesto su preoptimisticni u pogledu
moguce prodaje i potcjenjuju kolikoce dugo trebati da se prodaja poveca.
Ta(ka pokri:a (;reak !ven Point < ;!P) (zaokruzi) (formula itna da znas prepoznati)
$acku pokrica 'Freak -ven 4oint+ F-4( odredjuje ona kolicina proizvodnje gdje je ukupan prihodm jednak ukupnim
troskovima, odnosno gdje je ekstra ili ekonomski profit jednak nuli. "enadzeri su zainteresovani za tacku pokrica jer zele
izbjeci gubitak, a tacka pokrica im govori koji nivo prodaje moraju imati da bi izbjegli gubitak. /azlikuju se tri metode za
utvrdjivanje tacke pokrica
+"etoda jednacine
G "etoda kontribucione marze
G "etoda grafickog prikaza
Hranica sigurnosti< ocekivani nivo prodaje 3 nivo aktivnocti na tacki pokrica
Princip poslovne poluge ili poslovnog leveridza (zaokruzi)
4oslovna poluga ili poslovni leveridz '4I( je princip po kojem menadzment u djelatnosti sa visokim ukupnim fiksnim
troskovima, sa relativno visokom kontribucionom marzom 'niskim prosjecnim varijabilnim troJkovima u odnosu na ukupni
prihod( moze znacajno povecati profit sa malim povecanjem u obimu prodaje. 9oeficijent ili stepen poslovnog leveridza se
racuna kao kolicnik kontribucione marze i dobiti 'profita(.
=aktor P>(*tepen P>)5 'ontribuciona mar?a8"eto dobit
obim prodaje #K> D < profit D za %K>
+ @acunovodstveni i ekonomski pro3it (esej)
@a(unovodstveni pro3it predstavlja razliku izmeu prihoda od prodaje i raunovodstvenih trokova. !konomski pro3it
predstavlja razliku izmeu raunovodstvenog profita i ekonomskih 'implicitnih( trokova, odnosno ekonomski profit moemo
izraunati na osnovu obrasca
!konomski profit " #aunovodstveni profit $ !konomski tro%kovi
!konomski profit " &ri'od od prodaje $ (#aunovodstveni tro%kovi ( !konomski tro%kovi)
4reduzeca racunovodstveno ne evidentiraju oportunitetne troskove kapitala osnovih sredstva kao sto su npr.oprema i
postrojenja.2koliko racunovodstveni profit ne pokriva ovaj oportunitetni trosak,kompaniaj ce ostvariti pozitivan
racunovodstveni ali negativan ekonomski profit.
"ormalni pro3it ( esej)
@acunovodstveni pro3it predstavlja razliku izmeLu ukupnog prihoda i ukupnih eksplicitnih troskova, i njegov iznos
ocitavamo iz bilansa uspjeha.
"ormalni ili zahtijevani pro3it predstavlja minimalan iznos raunovodstvenog profita kojim se zahtijeva da dioniari kao
grupa ,- glasaju da se prekine sa poslovanjem preduzea i da se sva imovina likvidira 3 rasproda na tritu.
Filo koji iznos raunovodstvenog profita iznad iznosa normalnog profita predstavlja viak u smislu da je on iznad nivoa koji
se zahtijeva da bi se sprijeila likvidacija i naziva se (isti ili ekstra pro3it !konomski pro3it je od raunovodstvenog uvijek
manji za iznos implicitnih trokova. Filo koji iznos racunovodstvenog profita iznad iznosa normalnog profita predstavlja
vsak u smislu da je on iznad nivoa koji se zahtijeva da bi se sprijecilo da preduzece likvidira. $akav visak racunovodstvenog
profita naziva se, cisti ili ekstra pro3it. Cesto se radi pojednostavljenja ovaj profit oznacava i kao ekonomski pro3it. 4o
definiciji je dakle ekonomski profit razlicit od racunovodstvenog profita i uvijek je od njega manji za iznos implicitnih
troskova.
Inkrimentalni troskovi i inkrementalna analiza (esej)
5nkrementalni troskovi mogu se definisati kao troskovi koji ce biti napravljeni, koji ce nastati samo ako se odredjena akcija
poduzme, i koji se mogu izbjeci tj. koji nece nastati ukoliko se ta akcija ne poduzme. 5nkrementalni troskovi su, po definiciji,
relevantni troskovi, jer su oni direktno prouzrokovani odlukom 'tj. oni Me nastati ako se odluka implementira i oni nece nastati
ako odluka ne bude implementirana(.
"enaderi esto imaju zadatak da odaberu jednu od vie moguih odluka. 2 tome im pomae inkrementalna analiza koja je
pristup ka rjeavanju problema. ,erelevantne trokove ne treba ukljuivati prilikom donoenja odreene odluke, jer se oni ne
mijenjaju. Inkrementalna analiza je koristan alat i za procjenu odluka o prihvatanju ili neprihvatanju specijalnih narud?bi
"enaderi u proizvodnim djelatnostima su esto u dilemi i moraju donijeti odluke o tome da li e odreeni dio, koji je
potreban za sastavljanje gotovog proizvoda proizvoditi, ili e kupovati od vanjskih dobavljaa.
Prednosti izrade dijela interno mogu biti smanjenje ovisnosti od dobavljaa, osiguranje jednostavnog proizvodnog toka
dijelova i materijala, kontrola kvaliteta je laka, profit moe biti ostvaren i na dijelovima i na materijalu.
Prednosti kupovine dijela od vanjskog dobavlja(a mogu biti objedinjavanje zahtijeva od veeg broja korisnika, ime
dobavlja moe da ostvari ekonomiju obima, specijalizirani dobavlja je u mogunosti da bre odgovori i sa manjim
trokovima na promjenu buduih potreba, promjena tehnologije moe proizvodnju dijela uiniti rizinijom nego nabavka od
vanjskih dobavljaa. 5nkrementalna analiza se koristi i prilikom donoenja odluka tipa prestati ili nastaviti sa proizvodnjom
nepro3itabilne proizvodne linije 2koliko preduzee proizvodi vei broj proizvoda koristei iste proizvodne kapacitete, pred
menaderima se svakodnevno postavlja pitanje da li eliminisati jednu ili nekoliko proizvodnih linija ili poveati proizvodnju
jednog proizvoda, a smanjiti proizvodnju drugog. 2 ovakvim odlukama koncept inkrementalne analize i oportunitetnih
trokova imaju znaajnu ulogu. ;eina preduzea nude kupcima nekoliko proizvoda koji meusobno mogu biti konkurentni.
5sto tako preduzea esto prodaju i komplementarne proizvode. 9omplementarni proizvodi su oni proizvodi koji svojom
prodajom doprinose prodaji drugih proizvoda. 4otrebno je razmotriti i ostale faktore prilikom odluivanja da li eliminisati
neprofitabilnu proizvodnu liniju. 4rimjeri takvih 3aktora su izbjegavanje otputanja radnika, koji bi mogli biti potrebni za
proizvodnju novih proizvoda u budunosti, nastojanje preduzea da zadri imid na nain da kupcima moe ponuditi
Apotpunu liniju7 proizvoda ili Avrhunske proizvode7 pa ak iako ne moe zaraditi na svakoj proizvodnoj liniji.
Nesto se, u praksi, deava da opcija sa najniom cijenom koja ujedno generira najmanji dodatni prihod, u stvari bude
najprofitabilnija opcija. 2 praksi se mnoge povoljne prilike propuste zbog toga to menaderi ne uzimaju u obzir
inkrementalne trokove, ve odluke donose na bazi prosjenih trokova koje je lake izvui iz raunovodstvenih podataka.
Pojam cijene i utvrdjivanje cijene (esej)
Cijena predstavlja novano izraenu vrijednost proizvoda ili usluga na tritu. 4utem zaraunate cijene preduzee nastoji da
pokrije svoje trokove i ostvari odreenu zaradu. Cijena je iznos koji kupac mora platiti da bi doao do robe, odnosno to je
suma vrijednosti koju kupac razmjenjuje za korisnost koju stie posjedovanjem ili koritenjem proizvoda ili usluga. Cijena
definira vrijednost koju proizvod ili usluga ima za kupca. Cijena slui kao znaajan pokazatelj drutvenog vrednovanja
pojedinanih proizvoda i usluga. Cijena je mehanizam za alociranje robe i usluga na potencijalne kupce i sredstvo za
obezbjeenje konkurencije izmeu prodavaca u otvorenoj trinoj ekonomiji. 2tvrivanje cijena je sistematski proces
donoenja odluka koji provodi preduzee u vezi sa svim bitnim aspektima cijene kao elementa marketing miksa. 2tvrivanje
cijena je taktika odluka i odnosi se na prodaju.
0trategija cijena povezana je sa marketingom, konkurencijom, kao i finansijama, a sve u cilju maksimiziranja mogunosti
postizanja definisanih ciljeva u svrhu ostvarivanja profita. )efinisani ciljevi moraju biti racionalni i realni.
%snovni pristupi utvrdjivanju cijena (esej neki od pristupa)
,akon pregleda ciljeva koji se zele postici cijenama prikazacemo osnovne pristupe kojima se odredjuju cijene, i kojim se
pomenuti ciljevi, mogu realizirati. $ri osnovna pristupa koja se koriste za utvrdjivanje cijena, a samim tim i za ostvarenje
navedenih ciljeva su troskovno orijentisani pristup, pri stup orijentisan prema konkurenciji i pristup orijentisan prema
kupcima.
4ristup orjentisan prema troskovima+ 9oristeci ovaj metod preduzece utvrdjuje standardnu profitnu marzu ili iznos profita
'engl. 4rofit margin(. ,akon utvrdjivanja iznosa troskova u vezi sa proizvodnjom datog proizvoda, utvrdjuje se i cijena koja
ce se naplacivati za taj proizvod i to dodavanjem standardne profitne marze na troskove proizvodnje. 6bir fiksnih i
varijabilnih troskova cini ukupne troskove. "edjutim, treba istaci da je cesto veoma tesko precizno utvrditi troskove
proizvodnje odredjenog proizvoda. ,a primjer treba li kupac takose da plati i troskove ekonomske propagande ili troskove
istrazivanja i razvoja proizvodaO 0ljedesi nedostatak ovog pristupa ogleda se u tome sto troskovi cesto zavise od kolicine
prodatih proizvoda i cesto je tesko tacno znati koliki ce obim prodaje biti dok se ne utvrdi prodajna
cijena. Bedan od velikih nedostataka pristupa orijentiranog prema troskovima je da on u potpunosti zanemaruje eksterne
elemente i u cjelosti je okrenut ka samom preduzecu i njegovoj internoj ekonomiji. )rugim rijecima ovaj pristup ni na koji
nacin ne odrazava niti uzima u obzir koliko su kupci zaista spremni na trzistu da plate za odredjeni proizvod.
4ristup orijentiran prema konkurenciji+ 9oristeci pristup odredjivanja cijena orijentiran prema konkurenciji, preduzece
odredjuje svoje cijene u odnosu na cijene konkurencije uopste ili u odnosu na cijenu glavnog konkurenta. ,a taj nacin
odredjena cijena moze biti iznad, ispod ili jednaka cijenama konkurenata, sto zavisi od toga gdje preduzece zeli da se
pozicionira. Ovaj pristup cesto se koristi za postizanje ciljeva odrzavanja postojeceg stanja ili odrzavanja postojeceg trzisnog
ucesca. 9ada trzisno ucesce opada ili ne raste u skladu sa ocekivanjima, i kada preduzece, moguci
uzrok vidi u tome da su njegove cijene znacajnije odstupile od cijena njegovih konkurenata, tada se stvara pritisak da
preduzece prilagodi cijene stanju na trzistu. $reba primijetiti da i konkurenti takodje mogu da koriste isti ovaj pristup
utvrdjivanju cijena. 2koliko jedan hotel snizi svoju cijenu, konkurencija moze to isto da uradi, pa ce rezultat biti nizi profit za
sve. 4ristup odredjivanja cijena orijentiran prema konkurenciji moze se na izvjestan nacin smatrati i pristupom koji u
odredjivanju cijena imaju prodavci, odnosno moze se smatrati vise trgovackim nego proizvodjackim pristupom. 4ri svemu
ovome, vazno je napomenuti da se u procesu definiranja cijena mora biti jako pazljiv kod definiranja same konkurencije,
odnosno kod utvrdjivanja koja to preduzeca predstavljaju konkurenciju za odredjenog proizvodjaca. "nogi rukovodioci
marketing sluzbi kao svoje konkurente najcesce navode kompanije koje na trzistu prodaju tehnicki slicne proizvode. ,a
primjer, proizvodjac boja navesce ostale proizvodjace boja. "edutim takva preduzeca cine samo jedan sloj konkurencije.
)rugi sloj sastoji se od proizvoda koji su tehnicki razliciti, ali koji rjesavaju isti problem na isti
nacin. 4roizvodjaci boja i poliuretanskih lakova spadali bi u ovu kategoriju. $reci sloj konkurencije predstavljali bi
proizvodjaci proizvoda koji rjesavaju problem 'ili ga eliminiraju( na drugaciji nacin. 4osto se npr. prozorska okna cesto
farbaju, proizvodjaci dvostrukih 4;C prozorskih otvora cinili bi konkurenciju proizvodjacima boja na ovom nivou.
4reduzeca takodje treba da procijene reakcije konkurenata na promjene vlastitih cijena. 4ovedjanje cijena koje rivali ne
slijede moze dovesti do gubitka kupaca, dok smanjenje cijena koje je praceno smanjenjem cijena od strane konkurenata moze
dovesti do smanjenja profitabilnosti u toj industrijskoj grani.
Cetiri najvaznija faktora koji uticu na nivo i karakter reakcije konkurenata na promjenu cijena
G;rsta i karakter strateskih ciljeva konkurenata.
G 0ta je u njihovom vlastitom interesuO
G Opstu situaciju u pogledu konkurencije u vrijeme promjene cijena.
G 4rethodna iskustva konkurenata u slicnim situacijama.
Osnovna prednost ovog utvrdjivanja cijena je u tome sto on moze da obezbijedi preduzecu da sagleda svoj proizvod i njegove
odnose sa konkurentskim proizvodima na slican nacin kako to cine i sami kupci. Bedan od nedostataka ovog pristupaje u tome
sto je moguce da preduzece ostvari nedovoljan iznos profita prodajom svog proizvoda ukoliko odluku o cijeni svog proizvoda
bazira na cijenama svojih konkurenata koje su isu vise niske u poredjenju sa troskovima koje preduzece ima u proizvodnji tog
proizvoda.
4ristup orijentiran prema kupcima+ 4ristup orijentiran prema kupcima 'engl. consumer oriented(, u potpun osti odrazava
prihvatanje marketing koncepta. Ovaj pristup podrazumijeva procjenjivanje vrijednosti koju proizvod ili usluga imaju za
kupca, i ta vrijednost se koristi kao Aplafon8 prilikom utvrdjivanja cijene. 4ristup orijentiran prema kupcima oznacava se
nekad i terminima utvrdji vanja cijena prema korisnosti 'engl. benefit pricing( ili utvrdjLivanje cijena prema vrijednosti 'engl.
value pricing(. Ovaj pristup zahtijeva od strucnjaka za marketing da razumije sve aspekte upotrebe proizvoda ili usluge sa
stanovista kupca. Osnovna prednost ovog pristupa odredjivanju cijena ogleda se u tome sto strucnjak za marketing pokusava
sagledati odnos koristi i troskova na nacin kako to cini i potrosac, prihvatajuci cinjenicu da ce potrosac kupiti onaj proizvod
koji za njega bude imao najpovoljniji odnos izmedju koristi i troskova. Osnovni nedostatak ovog pristupa jeste da ga je tesko
primijeniti. )a bi se ovaj pristup uspjesno primijenio mora se u obzir uzeti ukupan marketing miks. "ozda ponajvesa
poteskoca jeste ipak utvrdjivanje koristi koje potrosaci zele, kao i cinjenica da razliciti potrosaci imaju razlicito shvatanje
koristi koje ocekuju od proizvoda. 2 posljednje dvije decenije, za vecinu preduzeca, dizajniranje proizvoda koji moze biti
prodan, po ciljnoj cijeni, postao je osnovni cilj.
cjenovna elasticnost (itno da razumjemo)
1jenovna elasti(nost tra?nje pokazuje osjetljivost, odnosno intenzitet reagiranja, opsega potranje za nekom robom na
promjenu cijene te robe. 2z pretpostavku da svi ostali uvjeti ostaju nepromijenjeni, koeficijent cjenovne elastcnosti traznje
izracunava se dijeljenjem nastale postotne promjene u opsegu potrazivane kolicine te robe s postotkom promjene njene cijene.
-lasticna traznja oznacava takvu traznju pri kojoj relativno male promjene cijene dovode do velikih promjena u trazenoj
kolicini. ,umericki, koeficijent cjenovne elasticnosti je vesi od #. 2 slucaju elasticne potraznje ukupni pri hod raste kada se
cijene smanjuju, a opada kada cijene rastu. 0lucaj neelasticne traznje imamo onda kada promjene cijene imaju mali uticaj na
promjenu trazene kolicine. 9oeficijent cjenovne elasticnosti tada je manji od #. .ko je traznja neelastc na, ukupni prihod raste
ako se cijene povecavaju, i opada ukoliko se cijene smanjuju. )a li ce traznja biti elasticna ili neelasticna zavisi uglavnom od
nekoliko faktora
a( raspolozivosti adekvatnih supstituta za odreLenu robu,
b( procentualnog ucesca izdatka na odreLenu robu u ukupnim izdacima,
c( vremena koje je proteklo od momenta promjene cijena 'u principu duzi vremenski period omogucava vise alterantiva pa je
koeficijent cjenovne elasticnosti veci(,
d( stepena hitnosti zadovoljavanja odredjene potrebe.
9ada potrosac vjeruje da postoji mnogo slicnih proizvoda ili usluga izmedju kojih moze da bira ili ukoliko nije prisiljen da
hitno nabavi odredjeno dobro, traznja za tim dobrom se biti elastic na i pod velikim utjecajem promjena cijena. 4ovecanje
cijena dovesce do kupovine supstituta ili do odlaganja kupovine. 0manjenje cijena ce dovesti do povecanja prodaje posto su
kupci motivirani da napuste ranije izvore snadbijevanja 'druge proizvodjace i prodavce( ili da ubrzaju samu kupovinu. 6a
mnoge potrosace potraznja za avionskim kartama za odlazak na odmor je veoma elasticna. .ko cijene rastu, potrosaci mogu
putovati autom ili odloziti putovanje. 9ada potrosac vjeruje da je proizvod koji nudi odreLeni proizvoLac jedinstven 'u smislu
da mu se tesko moze naci adekvatan supstitut( ili pak da postoji potreba da se proizvod sto prije kupi, traznja je neelasticna i
trazena kolicina je pod malim uticajem promjene cijena.
-d<# sto znaci da je 4 D4 E +$/ const. P+kolicina! $/+ ukupan prihod
-dQ# -lasticna traznja ako se 4D onda PEE+ $/E 4E< PD+ $/D
-dR# neelasticna traznja ako se 4D onda PE+ $/D 4E< PD+$/E
1jenovna I ne cjenovna konkurencija (rekla nece iti a ilo na popravnom)
0a cjenovnom konkurencijom, prodavci utiu na tranju prvenstveno kroz promjene u nivoima cijena po kojima vre
prodaju svojih proizvoda. 0a necjenovnom konkurencijom prodavci minimiziraju cijenu kao faktor koji determinira tranju
na taj nain to kreiraju prepoznatljiv i zaseban proizvod putem propagande i promocije, naina pakovanja i koritenja
ambalae, prodajnih i postprodajnih usluga, kvaliteta i ostalih elemenata marketing miksa. 2 cjenovnoj konkurenciji,
prodavci se kreu du krive tranje podizanjem ili sputanjem cijena svojih proizvoda. 1jenovna konkurencija predstavlja
fleksibilan instrument u provoenju marketing strategije, jer se cijene mogu prilagoavati brzo i jednostavno, kako bi
odravale promjene u nivou tranje, trokova ili faktora i uticaja vezanih za konkurenciju. 0nienje cijena jednog ponuaa
obino je praeno snienjem cijena njegovih konkurenata to ponekad moe dovesti do
Arata cijenama7 u kojem se svjesnim obaranjem cijena ispod cijene kotanja nastoji unititi jedan ili nekoliko glavnih
konkurenata. 9od necjenovne konkurencije ponuai pomjeraju krivulje potranje potroaa naglaavajui one
karakteristike po kojima se njihov proizvod razlikuje od drugih slinih proizvoda. $o preduzeima omoguava da poveaju
proizvedenu i prodatu koliinu proizvoda po datoj cijeni ili da odreenu, ve proizvedenu koliinu, prodaju po veoj cijeni.
/izik necjenovne konkurencije je u tome sto ponekad potrosaci nece uociti ili nece pridavati dovoljno vaznosti pojedinim
karakteristikama na osnovu kojih se proizvod nastoji diferencirati
%dreAivanje cijene novom proizvodu (rekla nece iti na ljetnoj na popravnom ilo)
4reduzee se veoma esto susree sa dilemom da li zaraunati visoku ili nisku cijenu proizvodu koji tek ulazi na trite.
4ostoje dva osnovna pristupa tom problemu.
#.Cijena kojom se skida krem
%.4enetracione cijene
1ijena kojom se skida krem<Ovakav nain formiranja cijene znai da se novom proizvodu odreuje to vea cijena.
Ovakav nain utvrivanja cijena najee se primjenjuje za proizvode koje konkurenti teko mogu kopirati i proizvoditi.
;isoke cijene u prvoj fazi utvruju se i za proizvode sa kratkim ivotnim ciklusom, jer se rauna na injenicu da e se najvei
dio tranje zadovoljiti prije nego to se konkurenti i pojave na tritu. $rini segmenti na kojima se moe primjenjivati
ovakva strategija cijena imaju neke zajednike karakteristike proizvod je visoko vrednovan od strane kupaca, kupci imaju
izraenu platenu sposobnost, krajnji potroa i platilac rauna su razliite osobe, nedostatak konkurencije, visok pritisak i
hitnost da se kupovina obavi. 4rednosti ovog naina utvrivanja cijena otklanjaju se mogunost greke, novi proizvodi
zahtijevaju visoke trokove pa se na ovaj nain pokrivaju izdaci, proizvodi se u manjim serijama, visoki profiti, kupcima
ovakvih proizvoda cijena nije toliko bitna. Osnovni nedostatak je snano privlaenje konkurencije.
Penetraciona cijena+ 2koliko se primjenjuje ovakav nain utvrivanja cijena, onda se niskom cijenom nastoji osvojiti ne
samo mali segment, ve cjelokupno trite. Ovakav pristup mudro je primjeniti u sluaju kada je broj onih koji su spremni
platiti visoku cijenu jako mali.Ovo je slucaj kada je cijela krivulja potraznje vrlo elasticna. %snovni uslovi za primjenu
penetracione cijene su jedina alternativna mogunost, ostvarivanje pristupa ili dominacije na tritu, ekonomija obima i
efekat krive uenja, svjesno odlaganje zarade, spreavanje ulaska drugih proizvoaa na trite, izbacivanje drugih
proizvoaa sa trita. 4reduzee koje namjerava primjeniti penetracione cijene mora biti dovoljno finansijski snano da
organizuje proizvodnju u velikim serijama kao i da uskladiti velike koliine gotovih proizvoda prije nego li se proizvod
pojavi na tritu. Ovo je neophodno jer primjena penetracionih cijena dovodi do vrlo velike potranje neposredno po
uvoenju proizvoda na trite.
Trzisne *trukture (esej)
Tr?ine strukture se razlikuju po broju preduzea na tritu, mogunosti ulaska i izlaska iz grane, mogunosti diferencijacije
proizvoda, uticaju drugih konkurentskih preduzea na strategije preduzea i trinoj snazi. 5zmeu dva ekstremna sluaja,
sluaja potpune konkurencije s jedne strane i monopola s druge, na tritu razlikujemo jo modele oligopola i monopolistike
konkurencije.
*avremeno tr?ite je mjeavina savrene i raznih oblika nesavrene konkurencije. 4ostoje etiri modela konkurencije
Potpuna ili savrena konkurencija je tip trita u kojem veliki broj proizvoaa proizvodi homogen 'identian( proizvod, pa
je elastinost supstitucije savrena. $o je trite na kojem je svako preduzee malo da bi uticalo na trinu cijenu, to znai da
ono moe prodati svoju ukupnu proizvodnju po tekuoj cijeni bez obzira koliko proizvodi. $akoer, postoji idealna
prihvatljivost svih faktora proizvodnje, ne postoje ogranienja ulaska novih preduzea u granu, a trini subjekti su
obavjeteni o trinim uslovima i svi imaju jednake izglede za uspjeh. 4otpuna konkurencija se javlja kad nijedan proizvoa
nemoe uticati na trinu cijenu. 4reduzee koje maksimizira profit, koliinu svoje proizvodnje treba podesiti na onu razinu
kod koje su mu granini trokovi jednaki cijeni.
9od monopola jedno preduzee vlada tritem, jer prodaje proizvod koji nema bliskih supstituta. 4ostoji mala mogunost
supstitucije, pa je potranja relativno neelastina. 2lazak u granu je nemogu, jer postoji samo jedno preduzee. 9ada
preduzee maksimizira profit, ukupni prihod je najvei kada je granini prihod jednak nuli.
0onopolisti(ka ili ograni(ena konkurencija je trina situacija u kojoj postoji veliki broj subjekata i izraena
diferencijacija proizvoda. Ova trina struktura dosta slii savrenoj konkurenciji u kojoj ima mnogo prodavaa, izmeu kojih
nijedan nema veliki dio trita. Ona se razlikuje od savrene konkurencije po tome to proizvodi koje prodaju razliita
preduzea nisu identini. )ruge osobine ove trine situacije su umjereno lak ulazak novih preduzea u granu, relativno
visoka elastinost supstitucije, kao i unakrsna elastinost potranje vea od nule, jer politika cijena jednog preduzea utie na
kretanje potranje ostalih. "aksimiziranje profita je slino kao kod potpune konkurencije.
%ligopol je oblik organizacije trita u kojem postoji nekoliko proizvoaa, a mala i nikakva ili izvjesna diferencijacija u
proizvodu. 4oto ima nekoliko trinih subjekata, to znai da postoji savrena mogunost supstitucije, jer dizanje cijene
jednog oligopoliste vodi kupce ostalim. Ono to je vano kod ovog trinog
stanja je da djelovanja pojedinanih preduzea mogu uticati na trinu cijenu. "aksimiziranje profita je slino kao kod
monopola.
%snovne teorije pro3ita (esej)
-konomski profiti igraju znacajnu ulogu u donosenju odluka za hiljade ekonomskih subjekata koji su medjusobni
konkurenti.Osnovne teorije profita su
$eorija profita kao nagrade za snoenje rizika 'ekonomski profiti iznad normalne stope povrata su neophodni da bi se
kompenzirao rizik koji vlasnici preduzea imaju u sluaju kada investiraju svoja sredstva(!
)inamika ravnotea kao osnova objanjenja profita 'postoji normalna stopa povrata u ravnotenom poloaju u dugom
vremenskom period koje bi sve firme trebale da zarauju(!
"onopolska teorija profita 'preduzee koje dominira na tritu i koje ima trinu mo moe ostvarivati iznadprosjean profit
u duem vremenskom periodu./azlozi mogu bitiekonomija obima,kontrola vaznog prirodnog resursa itd(!
5novacijska teorija profita 'profit se objanjava kao nagrada za uspjene tehnoloke inovacije(!
0enad?erska e3ikasnost kao osnova objanjenja pro3ita 'profiti se objanjavaju kao rezultat izuzetnih menaderskih
sposobnosti rukovodilaca preduzea koja su uspjeno voena(!
,iskriminacija cijena (esej)
4rimjenjuje se na domacem i stranom trzistu, a javlja se i utice na ekonomski polozaj preduzeca koja vode politiku
diskriminacije cijena, ali i na razlicito postupanje prema kupcima.
Opi princip diskriminacije cijena oznaava situacije u kojima preduzee ima bitno razliite uslove prodaje i razliite cijene
za isti proizvod, a kada diferenciranje nije odraz razike u trokovima. Osnovne karakteristike i preduslovi primjene
diskriminacije cijena su diskriminacija cijena je svojstvena nesavrenoj konkurenciji, prije svega monopolu! u potpunoj
konkurenciji nema diskriminacije, jer preduzee slijedi date cijene! cjenovna elastinost mora biti razliita za parcijalna
trita! parcijalna trita moraju biti odvojena, jer bi se u suprotnom izjednaile cijene.
)iskriminacija cijena prvog stepena oznaava situaciju kada preduzee razliitim kupcima odreuje razliite cijene, koje su
po pravilu najvee cijene koje su kupci spremni platiti. ,a taj nain preduzee preuzima sav potroaev viak i maksimizira
ukupni profit.
)iskriminacija cijena drugog stepena se esto koristi u domenu usluga, a najvie u onom sektoru gdje se proizvodi i usluge
moraju precizno utvrditi. )iskriminacija cijena drugog stepena predstavlja primjenu jedne jedinstvene cijene za odreenu
koliinu proizvoda , ili usluga, a za narednu dodatnu koliinu primjenjuje se nia cijena.
)iskriminacija cijena treeg stepena je najei oblik diskriminacije, a odnosi se na mogunost diferenciranja cijena istog
proizvoda na parcijalnim tritima u ijim okvirima preduzee ostvaruje optu jednakost graninih prihoda i graninog troka,
a to znai da granini prihod od svake dodatno prodane jedinice proizvoda na svakom tritu mora biti jednak graninim
trokovima.
,%,BTB' ( moguce na zaokruzi) CD
#. =unkcija potra?nje monopola je relativno/ neelastina
%. 0ar?a segmenta pokazje da li pro3itni centar/
b. 0tvara dovoljno veliki doprinos pokriu kojim e se pokriti fiksni trokovi koji su vezani za taj segment preduzea
.
$ Ea donoenje dugoro(nih odluka koje uklju(uju promjene u 3iksnim trokovima korisno je koristiti jednu od
navedenih mjera/
c. "ara po segmentu
+ mara segmeta koristi se iskljuivo za donoenje dugoronih odluka
+ C;4 analiza se korsti za donoenje kratkoronih odluka
+ situacija kada zalihe rastu i kad su fiksni trokovi odgoeni rezultira veom marom po segmentu
+
& 1P* 8 doprinos u odnosu na prodaju predstavlja/
a. .psolutni doprinos izraen kao procenat prodajne cijene
) =aktori koji meAusobno uti:u na pro3it su/
a. 4rodajni nivo
b. 2kupni varijabilni trokovi $;C
d. Obim proizvodnje
+ *amo jedna od navedenih 3ormula se mo?e koristiti za izra(unavanje kontribucije/
a. prihod 3 profit < @$ 3 C40
b Prihod F 1P* 5 =T G pro3it
+ pristup doprinosa optereuje jedinicu proizvoda samo sa varijabilnim trokovima
H ,oprinos u odnosu na prodaju (1P*) je pokazatelj primjenjiv samo za kompanije koje proizvode jedan proizvod
"etacnoI
+ kompanije koje proizvode samo jedan proizvod koriste pokazatelj doprinos po jedinici ili C42
J *uviak u outputu koji prelazi donju ta(ku rentabiliteta naziva se 3aktor sigurnosti TacnoI
+ donja taka rentabilnosti je taka pokria
+ situacija kada zalihe rastu i kad su fiksni trokovi odgoeni rezultira veom marom po segmentu
K Ta(ka zatvaranja predstavlja obim proizvodnje pri kojem je/
a( 4rosjeni varijabilni troak jednak prosjenom ukupnom troku
b( Hranini troak jednak prosjenom varijabilnom troku
c.
d.
< taka zatvaranja je onaj obim proizvodnje pri kojem je granini troak jednak prosjenom varijabilnom troku
< taka pokria je situacija kad je granini troak jednak prosjenom ukupnom troku
19 'ada su prosje(ni ukupni trokovi rastu:i grani(ni trokovi su/
c( ;ei od prosjenih ukupnih trokova
@iksni trokovi '$@C( se ne mijenjaju s outputom.
;arijabilni trokovi '$;C( se poveavaju s poveanjem outputa.
2kupni trokovi '$C( se poveavaju s poveanjem outputa.
.@C se kontinuirano smanjuje.
9ada .;C 'prosjeni ukupni trokovi( opada, "C 'granini( je ispod .;C.
9ada .;C raste "C je iznad .;C.
9ada je .;C minimalan "C je jednak .;C.
9ada .$C opada "C je ispod .$C.
9ada .$C raste "C je iznad .$C.
9ada je .$C minimalan "C je jednak .$C.
< ukoliko preduzezee eli proizvoditi po minimalnim prosjenim ukupnim trokovima uvijek samo jedan uslov treba
biti ispunjen a to je da je granini troak jednak prosjenom ukpnom troku.
< primarni trokovi su direktni trokovi
< sekundarni trokovi su indirektni trokovi
@ekla na vjezbama da moze doci/
+Bko je !d59L) u cilju vlasnik pekare treba da poveca troskove (radi se o neelasticnoj traznji i onda je PM5NO 5P
T@M)
Odgovor je cijenu treba povecati
+Ukoliko porast cijene proiz @ezultira smanjenju ukupnih prihoda T@O to znaci da je potraznja za tim proizvodom/
odg.elasticna
Ispitna pitanja/$acno?,etacno
< 2skladistivi troskovi se priznaju kao troskovi perioda u obracunoskom periodu u kojem su i nastali<"etacno
< 0upervarijabilni sistem obracuna troskova sve varijabilne troskove tretira kao troskove zaliha a sve fiksne tr. 9ao
troskove perioda "etacno
< ,abavka stalnog sredstva predstavlja situaciju u kojoj trosak nastaje nakon izdatka. Tacno
< 5mplicitni troskovi su troskovi koji se evidentiraju u racunovodstvu svakog preduzeca "etacno
< 5zdatak predstavlja trosak sadrzan u prodatim proizvodima i uslugama "etacno
<
< $roskovi proizvodne rezije su su po pravilu direktni troskovi. "etacnoI
< 6eli li preduzece proizvoditi po minimalnim prosjecnim ukupnim troskovima treba da nivo proizvodnje po kojem je
prosjecni ukupni trosak bude manji od granicnog troska "etacnoI
< 4rema opce+prihvacenim racunovodstvenim nacelima obracun po ukupnim troskovima je obavezna forma
finansijskog izvjestaja TacnoI
< 2 slucaju da zalihe opadaju vrjednovanje po ukupnim troskovima rezultira vecom marzom po segmentu nego
obracun po varijabilnim troskovima "etacno
< 9od obracuna po varijabilnim troskovima potrebno je izracunati stopu apsorpcije 'pokrica( ukupnih
troskova."etacno
< 0igurnosna mreza pokazuje za koliko se nivo aktivnosti preduzeca koje posluje sa gubitkom mora povecati da bi
preduzece poslovalo sa dobiti "etacno
< )oprinosi u odnosu na prodaju je pokazatelj primjenjiv samo za kompanije koje proizvode samo jedan proizvod
"etacno
< Operativni laveridz identifikuje promjene po profitu kao posljedica smanjenja fiksnih troskova. TacnoI
< 5dentificira koja je jedina relevantna za odluku jeste ona informacija koja se ne mjenja kada se mjenjaju panirani
podaci. "etacno
< Oportunitetni trosak predstavlja nivo profita ili profita koji bi bio ostvaren da je poduzet alternativni smjer akcije
Tacno
< 4reduzece na trzistu potpune konkurencije vodi aktivno posibnu politiku cijena "etacno
< 2slov ravnoteze preduzeca na trzistu monopolisticke konkurencije u kratkom roku jeste jednokratnost ukupnog
prihoda i ukupnog troska "etacno
< @unkcija potraznje monopoliste je savrseno neelasticna. "etacno
< 4reduzeca na trzistu potpune konkurencije blago diferencirati proizvod "etacno
< -lasticna traznja oznacava takvu traznju pri kojoj relativno male promjene cijene dovode do velikih promjena u
trzisnoj kolicini Tacno
< 0to je raspolozivost supstituta za odredjenu robu veca to je cjenovna elasticnost veca. Tacno
< 4okazatelj zaduzenosti i profitabilnosti spadaju u pokazatelje sigurnosti poslovanja "etacno
< 4reduzece je obavezno zalihe tretirati troskovima plata top menadzera "etacno
< 4rimarni troskovi su po pravilu direktni troskovi Tacno
< "inimalno efikasni obim proizvodnje '"-C( predstavlja obim proizvodnje 'nivo integrisanog kapaciteta( pri kojem
je granicni trosak '"C( minimalan "etacnoI
< Obracun po ukupnim troskovima je korisniji za potrebe donosenja menadzerskih odluka u odnosu na obracun po
varijabilnim troskovima "etacno
< 9od obracuna po potpunim troskovima fiksni troskovi nisu ukljuceni u troskove proizvodnje i ne prenose se u
buducim razdobljima vrijednosti zaliha "etacno
< 0uvisak u autputu koji prelazi donju tacku rentabilnosti naziva se faktor sigurnosti Tacno
< 4ristup doprinosa je takav da opterecuje jedinicu proizvoda sa varijabilnim troskovima i alikvotnim dijelom fiksnih
troskova. "etacno
< Osnova inkrementalne analize je kontribucija i stopa kontribucije, "etacno
< "arza po segmentu je kljucni instrument ocjene efekata dugorocnih odluka za profitabilnosti. Tacno
< 4otonuli troskovi su relevantni za donosenje odluka menadzera. "etacno
< "onopolista moze istovremeno odlucivati i o cijeni i o kolicini koji ce ponuditi na trzistu "etacno
< 4reduzece na trzistu monopolisticke konkurencije moze ostvariti ekstra profit u kratkorocnom i dugorocnom roku
"etacnoI
< 4reduzeca na trzistu monopolistike konkurencije vode aktivnu politiku cijena "etacno
< 2koliko koeficijent unakrsne cjenovne elasticnosti potraznje ima pozitivnu vrijednost radi se o komplementarnim
dobrima "etacno
Ispitna pitanja/abc
+9ad su prosjecni ukupni troskovi rastuci geanicni troskovi su veci od prosjecnog ukupnog troska
+$roskovi kojima preduzece moze tretirati zalihe su/ troskovi plata direktnog radnikaL troskovi sirovina i materijala u
proizvodnjiL troskovi elektricne energije u proizvodnom pogonu
<4rema nosiocima troskovi mogu biti direktni i indirktni
+prema obracunu po potpunim troskovima u troskove proizvodnje spadaju varijabilni opci troskovi proizvodnjeL plate
direktnog radnikaL troskovi direktnog materijala
+)a bi obracun troskova na osnovu aktivnosti mogao funkcionisati treba kreirati grupu troskova za svaki centar resursa i
svaku aktivnostL utvrditi uzrocnike resursa i uzrocnike troskova aktivnosti
+)o povecanja ukupne kontribucije dolazi usljed smanjenja varijabilnih troskovaL povecanja prodajne cijeneL povecanja
obima prodaje
+C40 predstavlja apsolutni doprinos izrazen kao procenat prodajne cijene
+4rilikom donosenja odluka o prihvatanju specijalne narudzbe menadzer bi kao alat trebao koristitiinkremantalnu analizu
+"reza segmenata pokazuje da je profit stvara dovoljno velike doprinose pokrica kojim ce se pokriti fiksni troskovi koji su
vezivi za taj segment preduzeca
+4reduzeca na trzistu monopolisticke konkurencije u dugom roku nudi svoje proizvode po dugorocnim prosjecnim
troskovima uvecanim za prosjecan pro3it
+,edostaci pristupa odredzivanja cijena prema kupcima su teskoce prilikom primjeneL koristi proizvoda mogu znacajno
varirati od jednog do drugog kupca
+"odeli integracije su pripajanje preduzecaL horizontalna integracija
+4ripajanje se moze izvrsiti na sljedeci nacin kupovinom dionica preduzeca od srtane drugogL zamjena dionica jednog
preduzeca za dionice drugogL zamjena dionica jednog preduzeca za imovinu drugog
+4otencijal koji kompanija ima stvaranje dodatne vrijednosti oznacava se kao 3aktor vrijednosti znanja
+$acka zatvaranja predstvalja obim proizvodnje pri kojem je granicni trosak jednak prosjecnom varijabilnom trosku
+;rsta izvjestaja koji se sacinjavaju u finansijskom racunovodtvu su porezne prijaveL 3inansijski izvjestajiL izvjestaj
regulativnim agencijama
+)a bi obracun po ukupnim troskovima rezultirao vecom marzom po segmentu nego obracun po varijabilnim troskovima
potrebno je da rastu zalihe preduzecaL su 3iksni troskovi odgodjeni
+2 skladu sa konceptom obracuna troskova na osnovu aktivnosti, aktivnost oglasavanja je uzrokovana sljedecim faktorima
vrijednost prodaje po odredjenim podrucijima prodaje
+0amo jedna od navedenih formula se moze koristiti za izracunavanje kontribucije prihod 6 cps 5 3iksni troskovi G pro3it
+@aktori koji medjusobno uticu na profit su Prodajni miksL ukupni varijabilni troskoviL obim proizvodnje
+Operativni laveridz ukazuje na promjene u pro3itu nastale kao posljedica malih promjena u nivou prodaje
+za donosenje dugorocnih odluka koje ukljucuju primjene u fiksnim troskovima korisno je koristiti jednu od nevedenih mjera
marzu po segmentu
+4redpostavka trzista monopola su aktivna politika cijenaL koe3icijent unakrsne elasticnosti traznje je nula
+2 trenutnom roku cijena na nivou grane odredjuje iskljucivo potraznja
+)a li ce traznja biti elasticna ili neelasticna zavisi uglavnom od sljedeca dva kriterija stepen hitnosti zadovoljavanja
odredjene potrebeL raspolozivost supstituta za odredjenom robom
+ 2spjesno odredzivanje cijene podrazumjeva niz akcija menadzera i to sljedecim redosljedom prodjena kupovne moci
potrosaca<odredzivanje prodajnih kolicina<odredzena trzista
+"otivi horizontalne integracije su e3ekat sinergije
'viz 1/
<$roskovi proizvodnje ukljucuju troskove direktnog materijala, direktnog rada i troskove proizvodne rezije Tacno
<4odjela troskova na direktne i indirektne je prema kriteriju nacin rasporedjivanja na nosioce
<4rimjer uskladistivog troska je Troskovi materijala
<5mplicitni troskovi su troskovi koji se evidentiraju u racunovodstvu svakog preduzeca "etacno
<9upovina stalnog sredstva je slucaj kada/ izdatak predhodi trosku
< 5zdatak predstavlja trosak sadrzan u prodatim proizvodima i uslugama "etacno
<4rema ulozi u bilansu stanja troskovi se dijele na uskladistive i neuskladistive
+troskovi kojima preduzece moze tretirti zalihe su troskovi elektricne energije u proizvodnom pogonu
<4reduzece alfa ima lanac prodavnica sportske opreme u Fi1. 4rodavnice imaju % odjela zimska i ljetna sportaska
oprema, pri cemu za svaki odjel posebno placa troskove. 2naprijed placena godisnja pretplata na magazin sport
predstavlja indirektan 3iksni trosak
<Odaberite tacnu tvrdnju/ @elevantan obim je obim aktivnosti pri kojem vrijedi posebna veza izmedju nivoa
aktivnosti i troskova
'viz #/
<0istem obracuna ciljanih troskova usmjerena je na ostvarenje dobiti u kracem vremenskom periodu "etacno
<Filans uspjeha u skladu sa varijebilnim sistemom obracuna troskova baziran je na formatu kontribucione marze Tacno
<4rema apsorpcionom sistemu ibracuna troskova fiksni troskovi se priznaju u trenutku njihovog nastanka kao trosak
perioda "etacno
+2 savremene sisteme obracuna troskova ubrajamo obracun troskova na osnovu aktivnosti
<Odaberite tacnu tvrdnju varijabilni sistem obracuna troskova dizajniran je na nacin da se 3inansijski rezultat
poboljsa kada se obim prodaje poveca
+ fiksni troskovi proizvodne rezije se tretiraju kao trosak zaliha prema apsorpcionom sistemu obracuna troskova
+$roskovi direktnog materijala se tretiraju kao troskovi zaliha a svi ostali kao troskovi peridoda/ supervarijabilni
obracun troskova
<;arijabilni sistem obracuna troskova sve varijabilne troskove tretira kao troskove zaliha a 3iksne troskove kao
troskove perioda
+ Ogranicenja varijabilnog sistema obracuna troskova je pogresna predpostavka menadzera da sa povecanjem obima
prodaje dolazi do povecanja dobiti zbog neprimjenjivosti 3iksnih troskova
+.psorpcioni i varijabilni sistem troskova se razlikuju u tretiranju 3ikdnih troskova proizvodne rezije
'viz $/
< $eza da sve firme zaradjuju ravnoteznu normalnu stopu povrata u dugom roku je sastavni dio teorije profita
zasnovane na dinamicnoj ravnotezi
< 0topa kontribucione marze predstavlja dio cijene koji doprinosi povecanju profita ili smanjenju gubitka
< 0tepen poslovne poluge je najveci u kompanijama koje imaju visoke ukupne fiksne troskove i niske jedinicne
varijabilne troskove $acno
< 4reduzece sreca proizvodi laptope. 4rodajna cijena laptopa je %KKK9" jedinicni varijabilni trosak je #KKK9" a
ukupni fiksni troskovi iznose #KK.KKK9". preduzece zeli ostvariti obit prije oporezivanja u iznosu %K.KKK9". koliko
laptopa treba proizvesti i prodati da bi u ukupnim prihodom od prodaje pokrilo ukupne troskove/ 1#9
< 2koliko poslovna poluga iznosi S> to znaci da povecanje profita za %> rezultira povecanjem prodaje za #K>
< C;4 analiza zasniva se na predpostavci da se prodajne cijena ne mjenja. Tacno
< Bedinicna kontribuciona marza predstavlja dio cijene koji doprinosi povecanju profita ili smanjenju gubitka "etacno
< $uristicka agencija prodaje aviokarte na relaciji sarajevo zagreb london. Cijena aviokarte iznosi ##KK9" jedinicni
varijabilni trosak je TKK9" a ukupni fiksni troskovi iznose &K.KKK9". koliko aviokarata turisticka akgencija mora
prodati da bi s ukupnim prihodom od prodaje pokrila ukupne troskoveO +9
< ,a prijelomnoj tacki fiksni i varijabilni troskovi su jednaki "etacno
< Bedinicna kontribuciona marza ce se povecati ukoliko se poveca prodajna cijena
'viz &/
+4reduzece ima na zalihama #K.KKK $; aparata sa greskom koja je nastala u toku proizvodnje. $roskovi zaliha iznose
&K.KKK9" preduzece je odlucilo doraditi navedene tv aparate. $roskovi dorade proizvoda su UK.KKK9". relevantni
troskovi iznose &9999
+2koliko preduzece nema dovoljno raspolozivih kapaciteta a kupac zahtjeva specijalnu narudzbu koja cijena je
prihvatljiva za preduzece redova cijena jer ce specijalna narudzba zahtjevati smanjenje redovne prodaje
+$roskovi koji se mogu izbjeci i koji su uzrokovani donosenjem odredjene odluke predsatvljaju inkrementalne troskove
Tacno
+9od donosenja odluka o alokaciji oskudnih resursa preduzece treba alocirati oskudne resurse na proizvod sa najvisom
kontribucionom marzom po jedinici oskudnog resursa
+)odatni trosak koji ce nastati kao rezultat poduzimanja odredjene aktivnosti je inkrementalni trosak
+5nkrementalna analiza je koristan alat za procjenu odluka o prihvatanju specijanih narudzbi tacno
+4reduzece se bavi proizvodnjom peskira i raspolaze sa viskom proizvodnih kapaciteta. 4rimilo je specijalnu narudjubu
po cijeni od V,%S9" po peskiru. ;arijabilni troskovi ukljucuju troskove direktnog materijala '&,S9"( troskove direktnog
rada '#,S9"(, varijabilne troskove proizvodne rezije '#,S( i troskove prodajne provizije 'K,S9"( 4rosjecni troskovi
proizvodne rezije iznose K,%S9". 2 slucaju specijalne narudzbe nece nastati dodatni troskovi prodajne provizije.
Ocekivana jedinicna kontribuciona marza za specijalnu narudzbu iznosi 9LH)'0
+/elevantni troskovi su troskovi koji su inkrementalni i koji se mogu izbjeci
+5nkrementalni trosak je trosak koji je vec nastao i koji se ne moze primjeniti nekom buducom odlukom / "etacno
+4reduzece ima na zalihama %K.KKK mobitela sa greskom koja je nastala u toku proizvodnje. $roskovi zaliha iznose
TK.KKK 9" preduzece je odlucilo doraditi. $roskovi dorade iznose WK.KKK9", irelevantni troskovi iznose +9999'0
'viz )/
+Cjenovna elasticnost traznje mjeri osjetljivost tratene kolicine na promjenu cijene tog dobra
+9ada povecanje cijene jednog dobra rezultira povecanjem trzisne kolicine za drugim dobrom za dobra kazemo da su
supstitutivna
+4enetracione cijene primjenjuju se na trzistu na kojem kupci imaju visoku plateznu sposobnost "etacno
+2koliko smanjenje cijene odredzenog proizvoda rezultira smanjenjem ukupnog prihoda traznja za tim proizvodom je
neelasticna
+2koliko je unakrsna cjenovna elasticnost traznje izmedju personalnih racunara i video igrica za $; pozitivna moze se
zakljuciti da su ovi proizvodi supstituti
+0to je veca raspolozivost supstituta odredzenog proizvoda cjenovna elasticnost traznje za tim proizvodom je veca Tacno
+Osnovna prednost odredzivanja cijena prema troskovima je omogucava preduzecu da ostvari pro3it na svakom
proizvodu koje prodaje
+2slov za primjenu penetracione cijene je svjesno odlaganje zarade
+koeficijent unakrsne elasticnosti traznje komplementarnih dobara je u pravilu pozitivan. "etacno
+,edostatak odredzivanja cijena prema konkurenciji je cijene konkurenata mogu da ne odrazavaju relativnu
vrijednost proizvoda
'viz +/
+4reduzece koje posluje na trzistu potpune konkurencije maksimizira profit pri obimu proizvodnje gdje marginalni
prihod5marginalni trosak
+9riva traznje preduzece koje preuzima cijenu s trzista je savrseno elasticna
+,a trzistu potpune konkurencije moguce je primjeniti diskriminaciju cijena "etacno
+2 slucaju savrsene diskriminacije cijena kriva traznje monopoliste postaje kriva marginalnog prihoda monopoliste
+Cjenovna diskriminacija cijena prvog stepena predstavlja situaciju u kojoj monopolista zaracunava razlicitu cijenu
svakom pojedinom kupcu
+2 slucaju primjene diskriminacije treceg stepena monopolista prisvaja cjelokupan potrosacev visak "etacno
+"onopolska moc odnosi se na sposobnost preduzeca daodredzuje cijenu proizvoda iznad marginalnog troska
+4reduzeca koja posluju na trzistu monopolisticke konkurencije obicno su neregulirana jer je njihova trzisna moc mala
+)iskriminacija cijena svojstvena je 0onopolu
+9riva traznje monopoliste je istovremeno i kriva marginalnog prihoda! "etacno
'viz sa vjezbi/
+lutkarsko pozorsite nastupa svake nedjelje sa istom predstvaom za djecu. "jesecni fiksni troskovi iznose UK.KKK9" a
varijebilni troskovi po posjetiocu S9". Cijena ulaznice je #S9". 9oliko ulaznica lutkarsko pozoriste mjesecno treba prodati
da bi sa prihodom prodaje ulaznica pokrilo ukupne troskove/ &99ulaznica
+stepen poslovne poluge izracunava se primjenom sljedece formule nijedno od navedenog (Stepen P.L.= Kontribuciona
mara/Neto dobit
-4reduzece .lfa proizvelo je #KK laptopa sa greskom $rosak zaliha za ovih #KK laptopa iznosi UK.KKK 9" 4reduzece ima na
raspolaganju dvije opcije dorada laptopa, 5 prodaja laptopa sa greskom po nizoj cijeni. $rosak dorade laptopa iznosi
%K.KKK9" a ocekivani prihod od prodaje laptopa sa greskom SK.KKK9". relevantne informacije su ocekivani prihod od
prodaje laptopa sa greskom()9999) I trosak dorade (#9999)
+$eza da ekonomski profit mora biti veci od normalne stope povrata da bi se kompenzirao rizik je sastavni dio teorije pro3ita
kao nagrade za snosenje rizika
+2kupna kontribucijska marza se izracunava na sljedeci nacin obim prodaje= jedinicna kontr. "arza! prihod od prodaje+
ukupni varijab . trosak
+jedinicna kontribuciona marza ce se smanjiti ukoliko se poveca varijab. $rosak po jedinici ! smanji prodajna cijena
+4redpostavimo da 7big mac8 hamburger predmet troska. 6emicke koje se koriste za pripremu 7big mac8 hamburgera
predstavljaju direktni trosak! eksplicitni trosak
+$roskovi istovremeno mogu biti indirektni I 3iksni
+@inansijski rezultat preduzeca ce biti veca prema apsorpcionom sistemu obracuna tr. ,ego finansijeski rezultat prema varij.
0istemu obracuna troskova ukoliko je nivo proizvodnje veci od nivoa prodaje
+4redpostavimo da casopis Cosmopolitan predmet nosilac troskova. $roskovi oglasavanja casopisa na otvorenom
predstvaljaju indirektni trosak! trosak perioda! eksplicitni trosak
+4reduzece se bavi proizvodnjom univerzalnog sredstva za ciscenje domacinstva, pod imenom cisto. $rosak proizvodnje 5
pakovanja jedne boce sredstva za ciscenje iznosi S9" prodajna cijena jedne boce sredstva za ciscenje je #K9" godisnji
fiksni troskovi iznose %K.KKK9" stopa poreza na dobit je UK> a zeljeni nivo profita poslje oporezivanja je #%.KKK9". koliko
boca sredstva za ciscenje treba pordati preduzece da bi ostvarilo zeljeni nivo profita poslje oporezivanja ni jedno od
navedenog
+Iutkarsko pozoriste djeciji svijet nastupa svake subote u mjesecu sa predstavom pod nazivom srecko medju bubama.
$roskovi proba iznose %.KKK9" troskovi nastupa #.SKK9" a opci fiksni troskovi W.KKK9". varijabilni trosak po posjetiocu
iznosi %9".menadzer lutkarskog pozorista razmatra mogucnost uvodjenja nove predstave pod nazivom sareni leptir., koja ce
odrzavati svake subote u mjesecu. 4rocjenjeno je da bi novu predstavu posjetilo#KK ljudi. 2 cilju donosenja konacne odluke
menadzer je primjenio inkrementalnu analizu. ,akon provodjenja inkrementalne analize menadzer ce utvrditi da
inkrementalni troskovi uvodjenja nove predstave iznose $H99'0