SKRIPTA

MAKROEKONOMIJA

ISPIT
VERZIJA 1.05.

ISPRINTANO U ŽUTOJ. NE KOPIRATI!

ID:20420
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Malo o ispitu
Hej, hej... Polažeš makroekonomiju? Super, idemo se prvo upoznati s konceptom ispita...
Ispit je na razini katedre. Teoretski dio sastoji se od 15 pitalica, nakon kojih slijede 3 skupine zadataka (u
mogućnosti si izabrati između dvije ponuđene verzije svakog zadatka). Svaki je zadatak nužno barem
započeti.
Pitanja se odnose redom na sljedeće skupine poglavlja: 1-5, 6-13, 18-21.
Kod profesora Cote i Bogdana je drukčije-sastoji se od 10 zadataka koji svaki nosi 10 bodova (a uključena
su i poglavlja 14-17 Očekivanja te 22-26 Proširenja).

Za prolaz je nužno skupiti 27/45 bodova, no sigurni smo da pucaš na veću ocjenu

Malo o skripti
Skripta je bazirana na prezentacijama napravljenima po Blanchardovoj makroekonomiji (5. Izdanje),
primarno bilješkama s predavanja prof. Smolića, te ostalim širokoj javnosti dostupnim skriptama; s
idejom objedinjavama kako bi što lakše položio Makro.
Uz dobro predznanje osnova, ovaj kolegij ti ne bi trebao preveliki problem. Ali ne brini i ako nisi siguran u
svoje predznanje, jer u Štreberaju znamo da je razumijevanje gradiva ključno za polaganje ovog ispita.
Isto tako, znamo da ne voliš učiti iz literature koja je pisana prekompliciranim jezikom. Zato smo ti
spremili ovu skriptu koja je nastala kao kompilacija razne dostupne literature, začinjena „mudrostima“
naših instruktora, koje će ti pomoći da gradivo bez problema savladaš S RAZUMIJEVANJEM.

PAZI!
Bilo bi dobro da se odmah u startu razumijemo...
Službena literatura za ovaj ispit je knjiga Blanchard: Makroekonomija (5. Izdanje).
Ova skripta predstavlja samo pregled najvažnijih dijelova gradiva i NIJE službena ispitna literatura!
Zato ti definitivno preporučamo da pročitaš knjigu.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

1.UVOD U MAKROEKONOMIJU
Već si na osnovama ekonomije naučio da je ekonomija društvena znanost koja proučava kako društva
koriste oskudne resurse za proizvodnju dobara i usluga, kako bi što bolje zadovoljili svoje potrebe.
Ekonomiju dijelimo na mikroekonomiju (koju si nadamo se položio prošli semestar) i makroekonomiju.
Pa što je to makroekonomija? Možda bi, za početak, bilo jednostavnije prvo upoznati neke osnovne
pojmove koje makroekonomisti proučavaju:
Output/proizvodnja-proučava se razina proizvodnje gospodarstva, odnosno stopa rasta tog
gospodarstva
Stopa nezaposlenosti-udio radnika u ekonomiji koji nisu zaposleni te aktivno traže posao.
Stopa inflacije-stopa po kojoj rastu prosječne cijene dobara i usluga u gospodarstvu.

Makroekonomija je grana ekonomije koja se bavi cjelokupnim gospodarstvom, proučavajući

međusobne odnose agregatne proizvodnje, prihoda, zaposlenosti, cijena i drugih varijabli.

U okviru makroekonomije se dakle, ne bavimo predviđanjem razine nekih varijabli, nego njihovoj
međuovisnosti (primjerice negativna povezanost stope nezaposlenosti i stope inflacije).

Ne brini, većina će stvari biti pojednostavljena različitim modelima

1.1.POVIJESNI PREGLED
Ovako je to otprilike kronološki išlo:
1. Adam Smith-otac ekonomije, napisao Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda u kojem
zagovara slobodno tržište, djelovanje nevidljive ruke, specijalizaciju...
2. David Ricardo-njegov student, razvio načelo komparativne prednosti.
3. Fiziokrati vs. merkantilisti-dok su fiziokrati smatrali kako se bogatstvo države krije u zemlji,
merkantilisti smatraju da su bogate one države koje ostvaruju suficite u trgovini.
4. Jean-Baptiste-formirao je poznati Sayov zakon tržišta-„svaka ponuda kreira svoju vlastitu
potražnju“.
5. John Maynard Keynes-u svojoj Općoj teoriji zaposlenosti, kamata i novca postavlja temelje
makroekonomije. Napisao je kao odgovor na Veliku ekonomsku krizu. Keynes naglašava kako
Smithova teorija funkcionira samo ako je i tržište savršeno. On kaže kako država može
kontrolirati uzlazne i izlazne cikluse raznim kombinacijama monetarne i fiskalne politike.
Zahvaljujući Keynesu, znamo da su za gospodarstvo normalne faze ekspanzije i recesije. One se donekle
mogu predvidjeti, a pomoću odgovarajuće politike negativne posljedice mogu se „ispeglati“.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

PRIMJER: DANAŠNJI KONFLIKTI MAKROEKONOMISTA

Imamo i danas nešto slično konfliktu fiziokrata i merkanzilista... Uzmimo naprimjer američku politiku.
Znamo da su glavne stranke demokrati (ljevica) i republikanci (sigurno si čuo za Trumpa). Demokrati će, u okviru svoje
socijaldemokratske politike, brinuti o radnicima. Odnosno, u središtu njihove politike bit će problem nezaposlenosti. Kao
posljedica takve politike, javlja se inflacija. Nasuprot njima, republikanci će se oslanjati na obuzdavanje inflacije. Razmišljat će
na duži rok nudeći konzervativnije fiskalne prijedloge (i izgradnju zida kojeg će platiti Meksikanci).

1.2.PREGLED DANAŠNJIH MAKROEKONOMSKIH ZBIVANJA

1.2.1.SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

Počnimo pregled današnjih ekonomskih zbivanja s glavnim igračem na svjetskom tržištu, SAD-om.
Na osi y prikazane su postotne promjene (BDP-a i nezaposlenosti), dok os x označava vrijeme (godine).
Crna linija predstavlja promjenu stope BDP-a, dok bijela linija predstavlja prosječnu godišnju stopu
nezaposlenosti. Boje u pozadini govore o tome koja je stranka bila na vlasti.

Vidimo snažan trend smanjivanja nezaposlenosti u razdoblju 2010.-2016. (isti trend nastavljen je i danas).
Nezaposlenost se ponovno nalazi na razinama na kojima je posljednji put bila krajem 60-ih godina
prošloga stoljeća. Neki ekonomisti su zabrinuti kako je nezaposlenost trenutno možda i preniska. Čudno,
zar ne?
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

PRIMJER: JE LI NEZAPOSLENOST U SAD-u PRENISKA?

Da, ozbiljni smo, preniska nezaposlenost može biti problematična...
Prva struja ekonomista tvrdi kako niska nezaposlenost stvara pritisak na rast inflacije. Poduzeća očajnički žele zadržati svoje
radnike, pošto je na tržištu rada malo nezaposlenih koji bi ih mogli zamijeniti. Kako bi ih zadržali i učinili sretnijim, moraju im
ponuditi veće nadnice (plaće). Veće nadnice vode do viših cijena proizvoda poduzeća, a više cijene vremenom dovode do
porasta inflacije.

Postoji i druga grupa, koja smatra kako se SAD približava svojoj prirodnoj stopi nezaposlenosti, što svakako nije razlog za brigu.
Eto, u Hrvatskoj se bar ne moramo brinuti da nam je nezaposlenost preniska...

Što se tiče druge varijable, odnosno stope rasta BDP-a, ona polako opada. Smatra se da su razlozi manja
produktivnost istraživanja, nedostatak investicija... Poznati Dow Jones index također je na svom vrhuncu,
što može biti predznak nove krize (nakon 2007./2008.)

1.2.2.EUROPSKA UNIJA
Preselimo priču na drugu stranu Atlantskog oceana...
Ako pogledamo BDP Europske unije, on je nešto veći od onog SAD-a. Ali s obzirom na to da je
Amerikanaca nekih 200 milijuna manje, dolazimo do jednostavnog zaključka:
BDP per capita, odnosno output po stanovniku SAD-a znatno je veći od onoga u EU.

PRIMJER: INFLACIJA MOŽE BITI NEGATIVNA :O

Tada govorimo o deflaciji, odnosno cijene padaju. Kada potrošači primijete da cijene padaju, često će odgađati svoju
kupovinu, nadajući se kako će cijene padati još više.

Suprotno se događa s inflacijom, cijene rastu. Ovisno o intenzitetu razlikujemo: blagu, umjerenu, galopirajuću i
hiperinflaciju.
Uzmimo za primjer Venecuelu, gdje ćete čim prije htjeti potrošiti svoju plaću od 5000000 bolivara, znajući kako sutra
postoji rizik da za taj novac nećete moći kupiti niti kruh.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Nažalost, posljednjih je godina stanje unutar EU uglavnom loše: rast
je slab, a nezaposlenost sve veća. Ipak, po nečemu smo bolji od SAD-
a, bolje pazimo na stope inflacije.1
Ruku na srce, mladom nezaposlenom Hrvatu ne znači puno činjenica da je inflacija u EU niža za koji
postotni poen od one u SAD-u, zar ne?

Do negdje 60-ih godina prošlog stoljeća, stope nezaposlenosti u Europi bile su niže nego one u SAD-u.
Kako su makroekonomisti to objasnili?
Rigidnosti na tržištu rada/Eurosclerosis. Smatra se da Europa pati od prevelikih koristi za one koji su
nezaposleni, od previsoke minimalne nadnice, prevelike zaštite radnika (sindikati) te niske mobilnosti.
Danas je Eurozoni 18 od 28 članica EU. O prednostima i nedostacima eura mogla bi se napisati cijela
knjiga (no, da skratimo, biramo između monetarnog suvereniteta i olakšanog međunarodnog
poslovanja). Put Hrvatske prema uvođenju eura možemo opisati kao i HŽ-spor, ali nepouzdan.

1.2.3.AZIJA
1.2.3.1.JAPAN

Ah, ti ludi Japanci. Dok su 60-ih godina ostvarivali stope rasta daleko iznad američkih, od 80-ih rastu oko
2%, a 90-ih tek oko 1%. Pohvalne su tradicionalno niske stope nezaposlenosti, no što se tiče stopa
inflacije, one su često i negativne.

Japanska se vlada trudi povećati potražnju kako bi potaknula rast (smanjuje poreze, kamatne stope...),
no to se pokazalo nedostatnim. Smatra se kako japanska ekonomija neće brže rasti dok se ne riješe brojni

PRIMJER: NEGATIVNA INFLACIJA POSTOJI??? :o

Tada govorimo o deflaciji, odnosno cijene padaju. Kada potrošači primijete da cijene padaju, često će odgađati svoju kupovinu,
nadajući se kako će cijene padati još više.

Suprotno se događa s inflacijom, cijene rastu. Ovisno o intenzitetu razlikujemo: blagu, umjerenu, galopirajuću i hiperinflaciju.
Uzmimo za primjer Venecuelu, gdje ćete čim prije htjeti potrošiti svoju plaću od 5000000 bolivara, znajući kako sutra postoji
rizik da za taj novac nećete moći kupiti niti kruh.

strukturni problemi. Što bi bilo dobro napraviti i u RH, samo: odakle početi....

1
Europska središnja banka (ECB) je za svoj glavni cilj definirala upravo nisku i stabilnu stopu inflacije, dok se
američki FED voli „igrati“ i s drugim makroekonomskim varijablama.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

1.2.3.2.AZIJSKI TIGROVI I AZIJSKA KRIZA

Azijski tigrovi-Hong Kong, Singapur, Južna Koreja i Tajvan svoj veliki gospodarski rast (1960.-1997. oko
8%) mogu zahvaliti politici izvoza vlastitih dobara i proizvoda u industrijalizirane zemlje. Istovremeno,
domaća potrošnja ograničila se zakonskim odredbama. Azijski su tigrovi modernizirali prvo svoju, a
kasnije i svjetsku industriju. Obrazovanje je stavka na kojoj su sve od navedenih zemalja najprije radile.
Uvele su obvezno osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, tako povećavši produktivnost stanovništva.
Zašto je navedena baš 1997.godina kao zadnja u razdoblju tog velikog gospodarskog zamaha? Dogodila
se azijska kriza. Započela je u Tajlandu, kada je strani investitor odlučio povući svoja sredstva. U tom
procesu, rasprodao je tajlandsku valutu za dolar, došlo je do velikog pada u vrijednosti valute te cijenama
dionica. Kako to obično biva s globalizacijom, ta se kriza već sljedeće godine prelila na susjedne zemlje.

PRIMJER: PROBLEM ŠPEKULACIJE

Možemo reći kako su azijske zemlje bile žrtve špekulacije. Investitori su, vidjevši kako se bliži državni bankrot 1997., povukli
novac (predvidjeli su da bi problemi mogli eskalirati-korupcija, slaba regulacija financijskih tržišta). Time su dodatno oslabili
tajlandsku valutu i samo ubrzali tajlandski bankrot.
No postoji i druga vrsta špekulacije, tzv. špekulativni mjehurić.
Ljudi masovnu kupuju dionicu neke tvrtke, očekujući da će mu cijena nastaviti rasti, ali bez nekih tržišnih utemeljenosti. Nagli
rast potražnje povećava cijenu, no ne dugoročno, jer:
kao što mu ime govori, samo čekamo kada će puknuti.

Za kraj spomenimo i Kinu, za koju se većina ekonomista slaže kako je samo pitanje vremena kada će po
svom nominalnom BDP-u prestići SAD (o BDP-u više u sljedećem poglavlju).

1.3.DODATNI POJMOVI

Kao što si već primijetio, makroekonomija je puna novih pojmova. Njih jednostavno moraš znati što
znače, kako bi mogao pratiti gradivo. Pa, idemo navesti neke ključne:
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

● Recesija. Smatra se da je ekonomija u stanju recesije kada je prisutno opadanje outputa koje
traje najmanje dva uzastopna kvartala.2
● Agregatni. Pojam koji često koristimo u makroekonomiji. Možemo ga shvatiti kao sinonim za
riječ ukupni, prosječni... Pa je tako agregatna proizvodnja ukupna proizvodnja, a agregatna razina
cijena-prosječna cijena svih dobara i usluga (inflacija je ništa drugo nego porast agregatne razine
cijena).
● Inflacija. Porast agregatne razine cijena, koja kao posljedicu ima pad vrijednosti novca.
● Stagflacija. Teže ekonomsko stanje, u kojem su visoke i stope inflacije i stope nezaposlenosti.
● Budžetski deficit. Pokazatelj neravnoteže u proračunu, odnosno državni prihodi manji su od
rashoda. Deficit nužno nije loša stvar, ako financiramo buduće investicije koje će voditi rastu
BDP-a, ali ne ako financiramo tekuću potrošnju (primjerice nabava novih službenih automobila
vs. ulaganje u vjetroelektrane).
● Trgovinski deficit. Javlja se kada zemlja uvozi više dobara i usluga nego što ih izvozi.

2
Kvartal je ništa drugo nego tromjesečje. Tako je prvi kvartal razdoblje siječanj, veljača, ožujak...
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

2.MAKROEKONOMSKE VELIČINE
2.1.DEFINICIJA I MJERA BRUTO DOMAĆEG PROIZVODA

BDP je ukupna tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u nekom
gospodarstvu tijekom određenog razdoblja.

Dosad smo naučili što znači tržišna vrijednost, koja je razlika između dobara i usluga, a znaš li na što se
odnosi pridjev finalni?

Postoje tri načina mjerenja BDP-a, a sva tri donose istu vrijednost BDP-a:

PROIZVODNI PRISTUP- BDP je suma vrijednosti svih dobara i usluga proizvedenih tijekom
određenog razdoblja.
PRISTUP DODANE VRIJEDNOSTI-BDP je suma dodanih vrijednosti u ekonomiji (dodana vrijednost
definira se kao vrijednost proizvoda minus vrijednost inputa/poluproizvoda; tako izbjegavamo
problem dvostrukog knjiženja).
DOHODOVNI PRISTUP-BDP je jednak sumi dohodaka u ekonomiji tijekom određenog razdoblja
(vrijednost proizvodnje odgovara zaradama zaposlenika, vlasnika, rentama, profitu korporacija i
neto kamatama).

2.1.1.RAZLIKA NOMINALNOG I REALNOG BDP-a

Nominalni BDP ($Yt ) je količina svih dobara i usluga koje su proizvedene u godini t pomnožene s
njihovom tekućom cijenom. Zbog toga se još naziva BDP u tekućim cijenama ili dolar BDP.
Realni BDP (Yt ) je količina svih dobara i usluga proizvedenih u godini t pomnoženih s cijenom
istih dobara i usluga u nekoj određenoj godini. Ta „određena“ godina još se naziva i bazna.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Deflacioniranje je postupak kojim nominalne varijable
pretvaramo u realne. Ekonomisti mnogo češće koriste realni BDP jer on eliminira utjecaj
promjene cijena na mjerenje outputa.
BDP jaz je razlika između stvarnog i potencijalnog BDP-a.

Primjerice, mi smo Njemačka i proizvodimo samo najkvalitetnije pivo od samo tri sastojka. Pretpostavimo
dvije godine 2018. i 2019. Prve smo godine proizveli tonu piva, i prodali ju za 1000€. E sad, iduće godine
došlo je do neočekivano velike inflacije od 100%. Opet smo proizveli tonu piva, no sad smo ju prodali za
2000€. BDP nam je u 2018. bio 1000€, a u 2019. 2000€.
Nominalni BDP u 2019. bio je duplo veći, no realni BDP 2018. i 2019. bili su jednaki.
Zato se za seriju podataka uzimaju cijene bazne godine (one uz koje stoji broj 100) – inače je teško
uspoređivati...

ZAPAMTI SLJEDEĆE FORMULE, TREBAT ĆE NAM U ZADACIMA!

𝑌𝑡 − 𝑌𝑡−1
𝑆𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑟𝑎𝑠𝑡𝑎 𝐵𝐷𝑃 − 𝑎 =
𝑌𝑡−1

2.2.INDEKSI CIJENA

Ah, vraćamo se na statistiku; donekle... Postoje tri osnovna indeksa cijena:

● CPI/indeks potrošačkih cijena. Mjeri cijenu dane „košarice“ dobara i usluga koju konzumiraju
domaćinstva. Možemo ga shvatiti kao trošak života prosječne građanske obitelji.
● PPI/indeks cijena kod proizvođača (veleprodaja pšenice, čelika...)
● BDP deflator. Definira se kao omjer nominalnog i realnog BDP-a u godini t, a predstavlja
prosječnu cijenu dobara i usluga uključenih u BDP.
$𝑌𝑡
𝑃𝑡 =
𝑌𝑡

PRIMJER: HEDONISTIČKO ODREĐIVANJE CIJENA

Njega koristimo kada se karakteristike robe mijenjaju iz godine u godinu (PC, mobiteli)-cijena te robe može se mijenjati kako bi
odražavala te promjene u karakteristikama. Prilagođavamo dakle aktualne cijene promjenama u proizvodnom
karakteristikama.
Primjerice, kvaliteta mobitela porasla je za 25%, a njihova je cijena pala za 15%, to znači da je njihova cijena prilagođena
kvaliteti pala za 40% u odnosu na prošlo godinu (u još smo boljoj situaciji nego što sama cijena sugerira).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

2.2.1.RAZLIKE BDP DEFLATORA I CPI-a

Dakako, BDP deflator i CPI nisu ista stvar, pa promjena u BDP deflatoru može biti različita od promjene
CPI-a. Evo zbog čega:
● CPI uključuje cijene nekih dobara koje nisu uključene u BDP (npr. cijene uvezenih dobara)
● BDP deflator uključuje cijene svih finalnih dobara i usluga koje se proizvode u ekonomiji, a neka
od tih dobara se ne konzumiraju u domaćinstvima (npr. Vlada kupuje 10 novih Mercedesa).
● Ipak, i BDP deflator i CPI mogu se koristiti za stopu inflacije
𝑃𝑡 − 𝑃𝑡−1
𝜋=
𝑃𝑡−1
𝑁𝑒𝑘𝑎 𝑡𝑖 𝑎𝑠𝑜𝑐𝑖𝑗𝑎𝑐𝑖𝑗𝑎 𝑏𝑢𝑑𝑒 𝑓𝑜𝑟𝑚𝑢𝑙𝑎 𝑧𝑎 𝑟𝑎𝑠𝑡 𝐵𝐷𝑃 − 𝑎.

2.3.INFLACIJA I NEZAPOSLENOST
Philipsova krivulja. Graf koji predstavlja negativnu korelaciju između stope nezaposlenosti i stope
inflacije. Kada je stopa nezaposlenosti visoka, stopa inflacije je sklona padu; i obrnuto.
Trade off. Nemoguća je istovremeno niska nezaposlenost i niska inflacija; možemo izabrati samo jedno.

Graf 1-Philipsova krivulja

Mada ćemo se u šestom poglavlju baviti tržištem rada, hajmo naučiti neke osnovne stvari:
Stopa nezaposlenosti. Predstavlja postotak radne snage (L) koja je nezaposlena (U):
𝑈
𝑢=
𝐿
Radna snaga. U radnu snagu ubrajamo zaposlene (N) i nezaposlene (U) koji aktivno traže posao.
L=U+N
Obeshrabreni radnici. Nezaposleni pojedinci koji su prestali tražiti posao više se ne ubrajaju u
radnu snagu.
Stopa participacije/stopa aktivnog stanovništva. Definira se kao omjer radne snage (L) prema
radno sposobnom stanovništvu (15-65).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
𝐿
𝑆𝑡𝑜𝑝𝑎 𝑝𝑎𝑟𝑡𝑖𝑐𝑖𝑝𝑎𝑐𝑖𝑗𝑒 =
𝑃15−65

2.3.1.RAZLOZI PROUČAVANJA INFLACIJE

Sažmimo zbog čega ekonomisti ne vole inflaciju:
● Distribucija dohotka. Pojedincu koji prima fiksan dohodak inflacija će smanjiti njegovu
realnu vrijednost
● Iskrivljenost cijena. Bit će teško pratiti promjene u cijenama na dnevnoj bazi.
● Bankovni problemi. Pojedinci će moći lakše otplatiti rate kredita koje će sada realno manje
vrijediti, pa će banke ostvarivati gubitke.

2.4.NEZAPOSLENOST I EKONOMSKA AKTIVNOST

Okunov zakon. Pravilo koje pokazuje da povećanje nezaposlenosti za 1% smanjuje BDP za 2%. Iz toga
slijedi da je rast BDP-a povezan sa smanjenjem stope nezaposlenosti (ako je nezaposlenost previsoka,
potreban je rast BDP-a kako bi se smanjila. I obrnuto ako je nezaposlenost niska, pad BDP-a će ju
povećati).

E, ali znam da ti je pao mrak na oči

kad si vidio sve ove točkice na
grafu... U statistici ovakav graf
nazivamo dijagramom rasipanja.
Dovoljno je da nacrtaš proizvoljan
pravac s nagibom -2, i porazbacaš
točkice okolo pravca.
Pazi na označavanje osi na
grafovima!
Graf 2-Okunov zakon

2.5.PROIZVODNA STRANA NACIONALNIH RAČUNA

Idemo vidjeti koje sve komponente koristi DZS kada izračunava hrvatski BDP.
C=OSOBNA POTROŠNJA
● Trajna dobra-automobil
● Potrošna dobra-hrana
● Usluge-frizer
I=INVESTICIJE (u fiksni kapital/realnu imovinu)
● Nerezidencijalne-pravne osobe (otvaranje tvornice)
● Rezidencijalne-fizičke osobe (kupovina stana za iznajmljivanje)
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
G=DRŽAVNA POTROŠNJA (kupovina dobara i usluga od strane vlade,
kompenzacije zaposlenima bez transfera i kamata)
● Središnja država-Vlada
● Lokalna država-Grad Zagreb
NX=NETO IZVOZ (izvoz-uvoz)
PROVJERI SVOJE ZNANJE...
Prije nego pređeš na dohodovnu stranu nacionalnih računa, ponovi grafove i objašnjenja
Philipsove krivulje i Okunov zakona. Dobro nauči koje su komponente BDP-a, kako ga možemo
računati i koje su to najjednostavnije formule u igri.
Priča će se lagano zakomplicirati, kao kada u meksičkoj sapunici shvatimo da je Marisol zapravo
kćer Jose Andreasovog oca. Upss, spoilers...
● Izvoz
● Uvoz
PROMJENA ZALIHA-promjene u fizičkom volumenu zaliha u vlasništvu poduzeća. Jednake su proizvodnji
umanjenoj za prodaju, pa mogu biti pozitivne/negativne/nula.

2.6.DOHODOVNA STRANA NACIONALNIH RAČUNA

Sjeti se priče kod tri pristupa izračunu BDP-a. Proizvodni i dohodovni pristup daju isti rezultat...
BDP tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih u Hrvatskoj.

+neto faktorski dohoci

BNP (bruto nacionalni proizvod) tržišna vrijednost svih finalnih dobara i usluga proizvedenih pomoću faktora
proizvodnje u vlasništvu rezidenata Hrvatske.

-amortizacija

NNP (neto nacionalni proizvod)

-indirektni porezi, statističke pogreške

NACIONALNI DOHODAK

-profiti, neto kamate, doprinosi

+transferi, prihodi od kamata i dividendi

OSOBNI DOHODAK

-porezi i davanja (razlikujemo progresivne, degresivne i proporcionalne poreze)

RASPOLOŽIVI OSOBNI DOHODAK

2.7.PROBLEMI U IZRAČUNU BDP-a

1)Nekonzistentna klasifikacija
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● Kupovina novih strojeva od strane poduzeća je investicija, dok je
kupovina obrazovanja potrošnja.
● Kupovina nove kuće je investicija dok su kućanske usluge potrošnja.
2)Neke ekonomske aktivnosti odvijaju se izvan formalnog tržišta (npr. kućanski poslovi-možemo unajmiti
nekog da nam opere prozore, ili to sami napraviti, tj. naš rad ima određenu tržišnu cijenu).
3)Utjecaj siromaštva na točnost podataka (rat u Siriji, nemiri, namještena izvješća iz Sjeverne Koreje)
4)Naturalna proizvodnja (npr. baka Slavica prodaje kelj na tržnici, a stolar Ivek radi u fušu u mirovini...)
5)Crno tržište (jeste li znali da je procijenjena vrijednost kolumbijskog narko kartela 30% njihovog BDP-
a?)

3.TRŽIŠTE DOBARA I USLUGA

3.1.Y=Z JEDNAKOST
Stalno ćemo u zadacima zapisivati da je Y jednako Z, pa idemo prvo vidjeti što to zapravo znači...
Krećemo od pretpostavke kako ukupna proizvodnja (agregatna ponuda) mora biti jednaka agregatnoj
potražnji, odnosno AS=AD tj. Y=Z

Y(prihodi, proizvodnja)=C+I+G+NX3
Z(agregatna potražnja)≡C+I+G+NX

Tri vodoravne crte označavaju identitet, a ovaj će nas identitet pratiti tijekom cijelog kolegija, pa ga je
važno zapamtiti. Za ovaj model potrebne su nam tri pretpostavke, a to su:

● Isti proizvod. Sva poduzeća proizvode isti proizvod (radi se o tržištu proizvoda).
● Ponuda je potpuno elastična u cijeni P. Poduzeća su voljna ponuditi na tržištu bilo koju količinu
robe po zadanoj cijeni (nema promjene cijena u kratkom roku).
● Zatvorena privreda. NX=0

3.1.1.POTROŠNJA (C)
Raspoloživi dohodak, osnovna je determinanta funkcije potrošnje:

𝑌𝑑 = 𝑌 − 𝑇 + 𝑇𝑅

3
Izvoz označavamo sa X, a uvoz sa IM ili Q.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Prevedeno, naš je raspoloživi dohodak jednak našoj zaradi,
umanjenoj za poreze; ali uvećanoj za državne transfere (češće ćemo
ga računati kao samo Y-T).
Logično, povećanje raspoloživog dohotka vodi povećanju potrošnje, no idemo definirati u kakvom su
točno odnosu potrošnja i raspoloživi dohodak:

𝐶 = 𝑐0 + 𝑐1 ∗ 𝑌𝑑 𝐶 = 𝑐0 + 𝑐1 ∗ (𝑌 − 𝑇)

𝑐0 je autonomna potrošnja; odnosno koliko trošimo kada nam je raspoloživi dohodak 0.

Primjerice, bez obzira primamo li plaću ili ne, moramo piti vodu, nešto pojesti...
𝑐1 ili granična sklonost potrošnji (MPC) je pozitivna, a govori nam za koliko će se povećati naša potrošnja
(0-1) ako nam se raspoloživi dohodak poveća za 1.4
Grafički 𝑐0 je odsječak na osi y, a 𝑐1 koeficijent smjera.

PONOVIMO JOŠ JEDNOM...

Poveća li se naš raspoloživi
dohodak za 1, naša će se potrošnja
povećati za , što će biti k funkcije
potrošnje. Postoji i dio potrošnje
koji ne ovisi o dohotku, označvamo
ga s i on je l naše funkcije
potrošnje.
Graf 3-Funkcija potrošnje

3.1.2.INVESTICIJE (I) I DRŽAVNA POTROŠNJA (G)

Definirajmo započetak dvije vrste makroekonomskih varijabli.
● Egzogena varijable, poput investicija, zadane su i nisu objašnjenje modelom (ne reagiraju na
promjene u potrošnji).
● Endogene varijable su zavisne, odnosno njihovo ponašanje ovisi o drugim varijablama.

Fiskalnu politiku objašnjavamo pomoću državne potrošnje (G) i poreza (T). Njih ćemo uvijek
uzimati kao egzogene varijable, pošto nema pouzdanog modela ponašanja G i T koje se može
formulirati u obliku matematičkog pravila.

4
Matematički, MPC znači ništa drugo nego da smo derivirali C po Yd
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

3.2.ODREĐIVANJE RAVNOTEŽNOG OUTPUTA

Kako naći ravnotežni output? VAŽNO ZA ZAPMTITI...

Ako u početnu Y=Z jednakost proširimo funkcijom Restriktivna fiskalna politika stvara
potrošnje, imamo: budžetski suficit (T>G)
Ekspanzivna fiskalna politika koja
stvara budžetski deficit (T<G).
Y≡𝑐0 + 𝑐1 (𝑌 − 𝑇)+I+G+NX5

Uz malo matematičkih operacija, imamo da je:

Y≡[1/(1 − 𝑐1 )] ∗ (𝑐0 − 𝑐1 𝑇+I+G+NX)

Y≡ [multiplikator]*(autonomna potrošnja)

Autunomni izdaci su onaj dio potrošnje koji ne ovisi o domaćem proizvodu.

Multiplikator je Izravno je povezan s MPC. Pretpostavljamo da povećani raspoloživi dohodak za jednu

kunu možemo ili potrošiti ili štedjeti, možemo odmah definirati i MPS kao 1-MPC, odnosno MPC+MPS=1.

1/(1 − 𝐶1 )

5
Uz pretpostavku kako poduzeća posluju bez zaliha.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Dakle, što je veća sklonost potrošnji, multiplikator je veći; odnosno
što je veća
sklonost štednji, multiplikator je manji. BITNO!!!

On je u vezi s drugom zagradom, odnosno INTERPRETACIJA-FISKALNI

autonomnom potrošnjom, množi ju. Implicira da
povećanje I ili G, odnosno smanjenje T, vodi do
porasta Y za više od jednu jedinicu.
Primjerice, za 𝑐1 =0,75 multiplikator iznosi (1/1-
0,75)=1/0,25=4.
Što bi se u našem slučaju dogodilo u gospodarstvu
ako se G poveća za 1?6
Dokad će se taj učinak ponavljati, potrebno je
pogledati sljedeći graf...
MULTIPLIKATOR
Povećanje državne potrošnje vodi prema
rastu potražnje, rast potražnje vodi
prema rastu proizvodnje, rast proizvodnje
vodi prema rastu dohotka, rast dohotka
vodi prema rastu potrošnje, rast
potrošnje vodi prema rastu potražnje...
↑G - ↑D - ↑Y - ↑Y_d - ↑C - ↑D

Graf 4-ZZ krivulja, ravnotežni BDP

Objašnjenje grafa: Na osima imamo dohodak i potražnju/proizvodnju; pa ćemo prvo nacrtati

proizvodnju kao funkciju dohotka (kako su proizvodnja i dohodak uvijek jednaki imamo pravac pod
kutem 45 stupnjeva, čije je nagib 1).
Potražnju kao funkciju dohotka prikazuje ZZ krivulja, ona ima nagib u iznosu 𝑐1 .
U točki ravnoteže A je dakako Y=Z. Lijevo od A potražnja je veća od proizvodnje (inflatorni jaz), desno od
A proizvodnja je veća od potražnje, višak robe na tržištu (deflatorni jaz).

6
Interpretacija efekta povećanja državne potrošnje ista je i za efekt smanjenja poreza.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Objašnjenje grafa: Pretpostavimo sada

Graf SEQ Graf_ \* ARABIC 5-ZZ krivulja, efekt multiplikatora
da je došlo do povećanja državne
potrošnje, zbog čega se ZZ krivulja
pomaknula prema gore.
Povećanje potražnje AB dovelo je do
povećanja proizvodnje BC; na novoj
razini porast potražnje CD vodi do
povećanja proizvodnje... sve dok ne
dođemo u novu ravnotežu A’
Napomenimo kako se promjena ne
događa trenutačno.

3.3.IS RELACIJA I NJEN IZVOD

IS relacija predstavlja ravnotežu na tržištu dobara i usluga.

Hajmo pogledati ovaj izvod, gle bit će ih puno težih, pa ovaj svakako nauči...
Ako imamo jednakost štednje i investicija po Keynesu, i definiranu štednju kao razliku raspoloživog
dohotka i potrošnje:
I=S (Keynes)
S=Yd-C

Onda iz nama več dobro poznatog Y=C+I+G možemo koristeći Y=Yd+T pri čemu je Yd=C+S zapisati:
Y=C+I+G (potrošnja)
Y=C+S+T (proizvodnja)

Odnosno izjednačimo obje jednadžbe i skratimo C:

C+I+G=C+S+T
I+G=S+T

Konačno imamo:
I=S+(T-G)
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

IS relacija kaže da ravnoteža na tržištu dobara i usluga zahtijeva jednakost investicija i

štednje, odnosno da su investicije jednake zbroju privatne i javne štednje.

Potrošne i štedne odluke su jedno te isto, odnosno ako se odabere razina potrošnje automatski je
odabrana i razina štednje.

3.4.ŠTEDNJA I PARADOKS ŠTEDNJE

Štednju definiramo slično potrošnji, kao

𝑆 = −𝑐0 + (1 − 𝑐1 ) ∗ (𝑌 − 𝑇)

−𝑐0 je autonomna štednja (negativna je, tj. kada nam je dohodak 0 moramo se zadužiti da bismo jeli i
pili).
1 − 𝑐1 je već spomenuta granična sklonost štednji. 7
Nemoj se iznenaditi ako ti u ispitu zadaju graf funkcije štednje, nadam se da ga već znaš sam izvesti iz
dosad naučenog... Mali hint pogledaj u fusnoti, koje nadam se čitaš

VAŽNO ZA ZAPAMTITI (ČITAJ ČESTO PITANJE)

Paradoks štednje. Ako potrošači više štede, to povećava štednju, no smanjuje Y (jer veća
štednja znači manju potrošnju), a manji Y preko manjeg raspoloživog dohotka u konačnici
smanjuje štednju.
Ekonomska politika koja potiče štednju može biti dobra u srednje srednjoročno ili
dugoročno, ali kratkoročno dolazi do recesije.

4.FINANCIJSKA TRŽIŠTA
4.1.POTRAŽNJA ZA NOVCEM

Novcem mjerimo naš dohodak, ili bogatstvo, što su dvije različite stvari.
● Dohodak je varijabla tijeka (tjedni, mjesečni, godišnji).

7
Također je i graf sličan, samo kreće ispod osi x...
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● Bogatstvo je varijabla stanja (naša financijska imovina umanjena
za financijske obveze). Bogatstvo izražavamo novcem, depozitima po
viđenju, obveznicama, dionicama...
Nominalnim dohotkom aproksimiramo razinu transakcija u gospodarstvu.8
Potražnja za novcem jest količina novca koju žele držati pojedinci, zbroj individualnih potražnji za
novcem. Ovisi o ukupnoj razini transakcija i kamatnoj stopi.
Kako se kamatna stopa povećava, tako raste i poticaj za kupovinu obveznica, a ne novca; tj. potražnja za
novcem i kamatna stopa su

𝑀𝑑 = $YL(i)
+ -

Graf 6-Utjecaj povećanja nominalnog dohotka na potražnju za novcem

8
Potražnju za obveznica možemo aproksimirati kao ukupnu financijsku imovinu umanjenu za naše prosječne
potrebe/potražnju za novgcem.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
ZAPAMTI I RAZLIKUJ
Promjena kamatne stope označava pomak po krivulji, a promjena nominalnog dohotka znači pomak
krivulje (porast $Y pomak krivulje udesno, i obrnuto).

Krivulja potražnje za novcem prikazivat će odnos

potražnje za novcem i kamatne stope za danu PROVJERI SVOJE ZNANJE...
razinu nominalnog dohotka.
Trebat će nam maksimalna koncentracija da
zajedno dovršimo ovo poglavlje, pa prođi
još jednom interpretaciju fiskalnog
4.2.ODREĐIVANJE PONUDE multiplikatora, funkcije potrošnje i štednje,
IS relaciju, uvjeri se u svoje znanje i idemo
NOVCA
samo jako dalje..
Tko nam sve nudi novac?
Središnja banka „nudi“ gotovinski novac
Poslovne banke „nude“ depozite po viđenju na transakcijskim računima.

Krenimo od jednostavnijeg slučaja, gdje imamo samo središnju banku, odnosno sav je novac gotovinski.

Ravnoteža na financijskom tržištu zahtijeva jednakost ponude i potražnje, a SB nudi M tj. nominalna
ponuda novca definirana je kao:

M=$Y L(i)

LM relacija kaže da će ravnoteža na financijskom tržištu nastupiti kad je kamatna stopa

takva da pojedinci drže (potražuju) onoliki iznos novca koji je jednak postojećoj ponudi novca.

$Y/M brzina kolanja novca (povećava se zbog kreditnih kartica).

 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 7-Utjecaj povećanja nominalnog dohotka na kamatne stope

Ponuda novca je okomiti pravac, ne ovisi o kamatnoj stopi.

Povećanje nominalnog dohotka, pri nepromijenjenoj M, uzrokuje manjak ponude/višak potražnje.
Porast kamatne stope smanjuje želju ljudi za držanjem novca (moguć je i obrnut scenarij).

Graf 8-Utjecaj povećanja ponude novca na kamatne stope

Porast ponude novca, uz nepromijenjeni nominalni dohodak (npr. HNB tiska 10 milijardi kuna), uzrokuje
višak ponude/manjak potražnje.
Pad kamatne stope povećava potražnju za novcem kako bi odgovarala većoj ponudi novca (moguć je i
obrnut scenarij).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
4.2.1.OPERACIJE SB NA OTVORENOM
TRŽIŠTU
Postavlja se pitanje, kako središnja banka zapravo mijenja ponudu novca?
Kupujući i prodajući obveznice. VAŽNO ZA ZAPMTITI...
Ekspanzivna monetarna politika-SB
ZAPAMTI kupuje državne obveznice (daje
Cijena obveznice je viša, što je kamatna stopa manja. novac)-povećava ponudu novca.
Restriktivna monetarna politika -
SB prodaje državne obveznice
(sakuplja novac)-smanjuje ponudu
Obveznice danas kupujemo po nižoj cijeni, uz obećanje da
će nam se nakon određenog perioda isplatiti neka viša
cijena.
Tako će npr. investitori biti spremni kupiti Njemačku obveznicu za 900$ ($PB), a Hrvatsku za 800$ uz
obećanje da će im se za 10 godina isplatiti 1000$ ($NV), iz jednostavnog razloga što imaju više povjerenja
u Njemačku nego u Hrvatsku.

$𝑁𝑉
$Pb=
(1+𝑖)𝑡

Kupovina obveznica znači povećanje ponude novca, no i povećanje potražnje za obveznicama, zbog čega
njihova cijena raste, a kamatnjak pada.

4.2.2.PROŠIRENJE-POSLOVNE BANKE

Primarni novac/novac visoke moći čini pasivu središnje banke, to je novac koji je banka izdala.
Krenimo redom:
1)Pretpostavljamo ravnotežnu kamatnu stopu, pri kojoj su potražnja i ponuda primarnog novca jednake:

𝐻𝑑 = 𝐻 𝑠
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
2)Ljudi odlučuju hoće li novac (M) držati obliku gotovine, ili depozita
po viđenju, u udjelima c9 i (1-c)

𝑀 𝑠 = 𝐶𝑈 𝑑 + 𝐷𝑑
𝑀 𝑠 = 𝑐𝑀𝑑 + (1 − 𝑐)𝑀𝑑

3)Sada dolazimo do banaka... Banke primaju sredstva građana i poduzeća, a na temelju tih depozita
plasiraju primjerice kredite... No dio novca moraju deponirati kod HNB-a (u RH 30% u obliku stope
obvezne pričuve). Tj. potražnja nas klijenata za depozitima vodi do potražnje banaka za rezervama:

𝑅
𝜃=
𝐷

Stopa obvezne pričuve govori koliki dio ukupnih depozita banka mora držati u pričuvi/rezervi
kod HNB-a.

4)Uvođenjem u priču stope obveznih rezervi, ukupna potražnja za pričuvama jest umnožak stope i
ukupnih depozita, odnosno:

𝑅 𝑑 = 𝜃*D
5)Uvrstivši izraz za D iz (2) imamo:

𝑅 𝑑 = 𝜃*(1-c) 𝑀𝑑

6)Uzevši sada u obzir pričuve u početnu jednadžbu:

𝐻 𝑑 = 𝐶𝑈 𝑑 + 𝑅 𝑑
𝐻 𝑑 = 𝑐𝑀𝑑 + 𝜃(1 − 𝑐)𝑀𝑑
𝐻 𝑑 = 𝑀𝑑 [𝑐 + 𝜃(1 − 𝑐)]
7)Konačno monetarni multiplikator jednak je recipročnom izrazu iz uglate zagrade tj.
1
[𝑐 + 𝜃(1 − 𝑐)]

9
c ovisi o tipu transakcija i trošku dolaska do gotovine, npr. c raste zbog malih i ilegalnih transakcija.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
BITNO!!!
INTERPRETACIJA-MONETARNI MULTIPLIKATOR
Monetarni multiplikator govori koliko se povećava ponuda novca kao rezultat povećanja novca središnje
banke za 1.
Povećanje ponude primarnog novca povećava depozite u banci A (dio tih depozita vraća se u obliku
pričuva u HNB, a dio se plasira u nove kredite), novac iz tih kredita deponira se u banci B (koja opet dio
depozita vraća HNB-u, a dio plasira u nove kredite stvarajući nove depozite)...
Ništa drugo nego multiplikacija depozita. Budući da se u većini država ne drži sav novac u obliku
gotovine, emisija primjerice milijarde kuna, preko multiplikacije depozita, povećat će stvarni iznos novca
u opticaju za više od jedne milijarde.
Postoji i jednostavnija formula za izračunavanje monetarnog multiplikatora:

M/H
Ako ste sami zaključili nakon pročitane interpretacije, bravo! ☺

4.3.MONETARNI AGREGAT I JURIŠ NA BANKE

Struktura ukupnih novčanih sredstava (prema stupnju likvidnosti sredstava)

Nelikvidna sredstva
Novčana masa (M1) Quasi novac (M2) Ostala likvidna sredstva (M3)
(M4)
Oročeni
Ostali Ograniče Oročeni Kontrapa
Gotov Depozitni Štedni depoziti Blokirani
depoziti ni novac do rt-
novac novac ulozi preko 1 depoziti
bez roka depoziti 1 god. fondovi
god.

MONETARNI VOLUMEN
MONETARNI POTENCIJAL

PRIMJER: JURIŠ NA BANKE-ŠTO KAD BANKE PROPADNU?

Zamislimo situaciju da se u medijima pročuje kako će ZABA uskoro propasti. Zamislite navalu štediša na njihove
poslovnice i bankomate.
Da bi se to izbjeglo, vlada garantira za vraćanje novca do 100 000€, a uz to dio novca je već kod HNB-a, tako da
bismo vjerojatno mogli doći do svoga novca.
Osim da donekle osiguraju svoje klijente, a i umire državu (po slovu zakona), bankama trebaju rezerve i kako bi
omogućili plaćanje čekova koji su deponirani u drugim bankama.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

5.IS-LM MODEL
5.1.INVESTICIJE I KAMATNA STOPA
Odmičemo se od prijašnje pretpostavke, po kojoj su investicije konstantne, čak i kad se mijenja output; u
stvarnosti investicije ovise primarno o dva faktora:
1)Razina prodaje.10 Pozitivna korelacija...

Zbog više prodaje, poduzeća povećavaju svoju proizvodnju. Da bi više proizvodila, potrebno im
je više strojeva, treba izgraditi nove pogone... Tj. povećavanje investicija.

2)Kamatna stopa. Negativna korelacija (što je veća kamatna stopa, investitori će se teže odlučiti za
uzimanje kredita).

Kamatne stope uveli smo u priču pošto nam je trebala poveznica između IS i LM krivulja.
Investicije su varijabla tijeka, a kapital je varijabla stanja.

PROŠIRENJE INTERPRETACIJE ZZ KRIVULJE

Osim što veća proizvodnja povećava dohodak, a time i osobnu potrošnju, sada znamo da veća
proizvodnja povećava i investicije.

PONOVIMO JOŠ JEDNOM...

investitori će biti skloniji ulagati u
poduzeća kada im je prodaja
visoka, a kada su kamatne stope
niske.

10
Opet imamo snažnu pretpostavku-proizvodnja je jednaka prodaji. Sve što proizvedemo ujedno i prodamo.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
5.2.IZVOĐENJE I OBJAŠNJENJE IS

IZVOĐENJE IS KRIVULJE (PORAST KAMATNIH STOPA I OUTPUT)

Porast kamatne stope smanjuje investicije, manje investicije smanjuju ukupnu potražnju, zbog
čega se smanjuje i proizvodnja (output). Manji output znači manji dohodak, tj. smanjuje se
potrošnja što dodatno smanjuje investicije...
KRIVULJE Što je viša kamatna stopa, to je niži ravnotežni output-silazni nagib.

Graf 9-Izvođenje IS krivulje

Objašnjenje grafa: Na gornjem grafu pretpostavimo smanjenje autonomnih izdataka (npr. zbog
smanjenje investicija) koje pomiče ZZ krivulju prema dolje. Pomičemo se iz A u 𝐴, . Proizvoljno
odaberemo kamatne stope na donjem grafu, pri čemu ćemo veću kamatnu stopu imati u 𝐴, , a outpute
samo preslikamo s gornjeg grafa. I dobili smo IS krivulju...

IS KRIVULJA
Prikazuje odnos kamatne stope i outputa pri ravnoteži na tržištu dobara i usluga.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

VAŽNO ZA RAZLIKOVATI!
Pomaci po IS krivulji-promjene kamatne stope i outputa.
Pomak IS krivulje ulijevo-restriktivna fiskalna politika
(povećanje T ili smanjenje G)- pad C0 ->pad Y
Pomaci IS krivulje udesno-ekspanzivna fiskalna politika
(povećanje G ili smanjenje T), porast C0 rast Y.

PRIPAZI
C0 ponekad označava i povjerenje/pouzdanje/samopouzdanje potrošača.

5.3.UVOĐENJE REALNE PONUDE NOVCA

Dosad smo naučili da je nominalna ponuda novca M=$Y L(i). Višak nam je ovaj $ koji označava nominalne
varijable, njega ćemo se riješiti podijelimo li izraz s P, pa imamo:

Realna ponuda novca:

M/P=Y L(i)

LM relacija kaže da ravnoteža na financijskom tržištu zahtijeva takvu kamatnu stopu pri kojoj
je realna ponuda novca jednaka realnoj potražnji za novcem.

Sada ćemo IS-LM modelom moći proučavati realne varijable...

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
5.4.IZVOĐENJE I OBJAŠNJENJE LM
KRIVULJE

Graf 10-Izvođenje LM krivulje

Objašnjenje grafa: Pretpostavimo rast potražnje za novcem pri konstantnoj ponudi novca. Dolazi do
viška potražnje nad ponudom, zbog čega raste cijena novca (kamatne stope). Pomičemo se iz A u 𝐴, , a na
desnom grafu crtamo uzlazni pravac, pri čemu su točke pri istim kamatnim stopama kao na lijevom grafu,
a Y uzimamo proizvoljno.

LM krivulja
Prikazuje odnos LM
IZVOĐENJE kamatne stope
KRIVULJE i outputa
(PORAST pri ravnoteži
DOHOTKA na financijskim
I KAMATNE STOPE)tržištima.
Porast dohotka pri danoj kamatnoj stopi dovodi do porasta potražnje za novcem. Porast
potražnje, uz nepromijenjenu ponudu novca dovodi do rasta kamatne stope.
Što je viši dohodak, to su više i kamatne stope-uzlazni nagib.

LM krivulja izuzetno može biti i okomita. To se događa kada se na porast dohotka odnosno potražnje za
novcem odgovara povećanjem ponude novca, kako bi se održala početna kamatna stopa.

5.5.IS-LM MODEL
Zapišimo zašto je IS krivulja pozitivnog, a LM
krivulja negativnog nagiba: VAŽNO ZA RAZLIKOVATI!
Pomaci po LM krivulji-promjene kamatne
IS relacija Y=C(Y-T) + I(Y,i) +G stope i outputa.
↑i - ↓I - ↓D - ↓𝑌 Pomak LM krivulje prema gore-restriktivna
monetarna politika (smanjenje M/P)->pad Y
Pomaci LM krivulje prema dolje-ekspanzivna
LM relacija M/P= Y L(i)
monetarna politika (rast M/P)->rast Y.
↑Y - ↑Yd - ↑𝑀𝑑 - ↑i
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

11
OBRATI POZORNOST-OVO NE MOŽEŠ IZBJEĆI NA ISPITU!
UČINCI MONETARNE EKSPANZIJE
Porast ponude novca dovodi do nižih kamatnih stopa. Niže kamatne
stope stimuliraju investicije, čiji rast putem multiplikatora dovodi do
porasta potražnje i ukupne proizvodnje. Zbog većeg raspoloživog
dohotka raste i osobna potrošnja.
Kod monetarne kontrakcije vrijedi obrnuto.

DVOSTRUKI UČINCI FISKALNE POLITIKE

Viša državna potrošnja (ili niži porezi) povećavaju raspoloživi dohodak.
S jedne strane, to povećava potrošnju (i štednju), a time i potražnju
čime se u konačnici povećava i output.
S druge strane, zbog većeg raspoloživog dohotka, raste i potražnja za
novcem, zbog čega kamatne stope rastu.
Za fiskalnu kontrakciju vrijedi obrnuto.
PAZI! Učinak na investicije je neodređen.

Neodređenost investicija kod fiskalne politike. Teoretski govoreći – da investicije ovise samo o
kamatnoj stopi rast kamatne stope uslijed fiskalne ekspanzije smanjio bi investicije (u SAD-u je ovaj efekt
nešto važniji). S druge strane, da investicije ovise samo o razini prodaje, rast prodaje uslijed fiskalne
ekspanzije povećao bi investicije (u EU je ovaj efekt izraženiji). U stvarnosti smo uvijek između ova dva
pola, pa kažemo da je učinak neodređen (dok ga ne izračunamo u zadacima).

5.6.UVOĐENJE DINAMIKE U IS-LM MODEL

Promjene outputa ne nastaju odmah. Zašto?
● Potrošačima je potrebno određeno vrijeme kako bi prilagodili svoju potrošnju promjenama
raspoloživog dohotka.
● Poduzećima je potrebno određeno vrijeme kako bi prilagodili svoje investicije promjenama u
prodaji i kamatnim stopama.
● Proizvodnja se ne može promijeniti u istom trenutku kada se promijeni i prodaja.

11
Nekada je ovo sve lakše zapisati simbolima, no interpretacija punim riječima nikad nije naodmet.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Uzimamo da je privreda uvijek na LM krivulji, a prilagođava se IS
krivulja (monetarna politika utječe na kamatnu stopu trenutačno, i s
vremenskim odmakom na visinu dohotka). Financijsko tržište brže se prilagođava promjenama nego
tržište dobara i usluga.

5.7.ZAMKA LIKVIDNOSTI
Situacija u kojoj je ekspanzivna monetarna politike središnje banke ne postiže željeni efekt.
Uz pretpostavku da je dohodak snažno pao, uz danu ponudu novca nova ravnoteža nalazi se na razini
gdje je kamatna stopa približno jednaka 0. SB pokušava utjecati na kamatnu stopu povećanjem ponude
novca, no time ne uspijeva promijeniti kamatnu stopu. Jedino je rješenje pomak IS krivulje (fiskalna
ekspanzija).

5.8.EFEKT ISTISKIVANJA
Crowding out/efekt istiskivanje. Pravilo koje prikazuje kako povećanje državnog deficita, uz fiksnu razinu
štednje, smanjuje razinu investicije.

Zamislimo kako je došlo do ekspanzivne fiskalne politike.

Naša IS jednakost štednje i investicija: I= S + (T-G), pretpostavlja budžetski suficit.
No, pošto smo u uvjetima fiskalne ekspanzije, u pravilu očekujemo deficit, tj. (T-G)<0.

Kada se država zadužuje, u srednjem roku ona povlači štednju čime smanjuje investicije. Može se reći i
obrnuto, da smanjenje državnog deficita (fiskalna kontrakcija) povećava razinu investicija.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
5.9.POLICY MIX

Graf 11-Moguće fiskalne i monetarne politike

Graf 12-Moguće kombinacije fiskalne i monetarne politike

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Dosad smo se bavili prvom skupinom grafova. Definirali smo IS i LM
krivulju, kako se izvode, što predstavljaju, kamo se i u kojim
slučajevima pomiču te što ti pomaci uzrokuju...

No, gospodarstvo je najčešće u situaciji u kojoj istovremeno i SB provodi svoju monetarnu, a Vlada svoju
fiskalnu politiku.12

Politike mogu biti usklađene:

1. Monetarna+fiskalna ekspanzija= ista kamatna stopa uz viši output.
2. Monetarna+fiskalna kontrakcija=ista kamatna stopa uz niži output.

A, mogu se kretati i u suprotnim smjerovima:

3. Monetarna kontrakcija i fiskalna ekspanzija=viša kamatna stopa uz isti output.
4. Monetarna ekspanzija i fiskalna kontrakcija=niža kamatna stopa uz niži output.
Pogledajmo, za kraj, kako to u praksi izgleda...

PRIMJER POLICY MIX-a: CLINTON-GREENSPAN

1992. primijećen je visok deficit državnog proračuna SAD-a (4,5% BNP-a).
Uz to, nezaposlenost je bila visoka, a rast BDP-a spor. Nezavidna situacija, zar ne?
Proveli su kombinaciju fiskalne kontrakcije (za redukciju deficita), koju su podržali monetarnom ekspanzijom.

PRIMJER POLICY MIX-a: NJEMAČKO UJEDINJENJE

Prije ujedinjenja, Zapadna Njemačka bila je u boljoj ekonomskoj situaciji.
Bio je nužan porast državne potrošnje (financiranje infrastrukture, doprinosa za nezaposlene, transfera
poduzećima).
Fiskalna ekspanzija bila je praćena monetarnom kontrakcijom.

5.10.MEHANIZAM DJELOVANJA FISKALNE POLITIKE

Ponovimo još jednom za kraj, prije prelaska na srednji rok...
Fiskalna ekspanzija: povećanje državne potrošnje/smanjenje poreza

12
Pomaci IS i LM krivulje grafički su jednaki-snažna pretpostavka koja omogućava da se jedna varijabla
drži jednakom, dok se samo druga mijenja.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Rast državne potrošnje povećava potražnju, zbog čega se povećava
output. Rast proizvodnje vodi rastu raspoloživog dohotka, zbog čega
raste potražnja za novcem, što vodi do rasta kamatnih stopa. Rast kamatnih stopa smanjuje investicije,
zbog čega se smanjuje njihov udio u ukupnom outputu, tj. mijenja se struktura outputa.
Pad poreza povećava raspoloživi dohodak, što povećava osobnu potrošnju koja preko učinka
multiplikatora povećava output. Rast raspoloživog dohotka istodobno povećava potražnju za novcem,
zbog čega kamatne stope rastu.
Za fiskalnu restrikciju vrijedi obrnuto...

6.TRŽIŠTE RADA
6.1.SPIRALA PROIZVODNJE, NADNICA I INFLACIJE

Pretpostavimo da je gospodarstvo u fazi ekspanzije:

Rast proizvodnje zahtjeva povećane zaposlenosti, što za posljedicu ima smanjenje

nezaposlenosti. Zbog manje nezaposlenosti, radnici su u boljoj poziciji te mogu ispregovarati
bolje plaće. Rast plaća, kao bitna sastavnica ukupnih troškova proizvodnje, povećava cijene
proizvoda što u konačnici dovodi do inflacije.

Naprotiv, u uvjetima recesije (visoke nezaposlenosti):

1. Povećava se mogućnost gubitka posla.
2. Smanjuje se vjerojatnost da nezaposlena osoba pronađe posao.
3. Povećava se ukupno trajanje nezaposlenosti
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
6.2.ODREĐIVANJE NADNICA

PRIMJER: SEZONA NA MORU

Zamislimo da ste već na ljetnim rokovima očistili godinu. Naravno, dolazi srpanj, odredili ste si 10 dana uživanja
na moru...
No, što s ostatkom ljeta?
Čitate oglase preko SC-a, i nakon dugog razmišljanja odredite da ne želite raditi za manje od 35 kn/h na moru.
I upravo ste odredili vašu rezervacijsku nadnicu.

Rezervacijska nadnica jest minimalna radnica za koju je radnik spreman raditi, a za nadnicu ispod nje bira
ne raditi.

Očekivana razina cijena-uzmimo da se očekuje porast cijena, pregovarači će tražiti višu nominalnu
nadnicu što poduzećima povećava troškove.
Osim očekivane razine cijena (u budućnosti), plaća ovisi o već spomenutoj stopi nezaposlenosti, i o
varijabli z.
Što se tiče varijable z, najbolji su primjer naknade nezaposlenima, minimalne nadnice ili strukturne
promjene (otvara se više novih radnih mjesta, nego što se starih popunjava).

Podijelimo li izraz sa P, dobivamo W/P, tj. realnu plaću. Radnicima nije bitno samo kolika je njihova
nominalna plaća, već koliko od nje imaju koristi u terminima dobara i usluga. S druge strane, i poslodavci
temelje plaće koje isplaćuju prema cijeni proizvoda koje prodaju.
Primjerice, plaća od 3000€ u Luksemburgu i u Hrvatskoj ne „vrijedi“ jednako.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
6.3.WS I PS RELACIJE

Graf 12-WS relacija

WS relaciju već smo prethodno definirali omjerom W/P. Ona prikazuje da određivanje plaća ovisi o u.
Za PS relaciju potrebna je malo kompliciranija matematika, ali ništa slično integralima s prve godine...
Pretpostavimo da je output umnožak produktivnosti rada i broja zaposlenosti
Y= A * N, a uz A=1 imamo Y=N
Tada je granični trošak plaća, odnosno MC=W, a u uvjetima savršenog tržišta P=MC, odnosno P=W
Pošto je tržište savršeno samo u teoriji, povrh cijene imamo i maržu, pa je P=(1+μ)w

Podijelimo li jednadžbu s P, i uzmemo li recipročne razlomke konačno imamo:

𝑊 1
=
𝑃 1+𝜇
Probaj zapamtiti da je desna strana ove jednadžbe jednaka izrazu za ravnotežnu stopu nezaposlenosti.

Graf 13-PS relacija

PS relacija prikazuje da cijena ovisi o marži.

6.4.WS-PS RELACIJA I POMACI

 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 14-WS-PS relacija

Na sjecištu se WS i PS krivulje nalazi se PAZI, MOŽE DOĆI U ISPITU...

prirodna stopa nezaposlenosti. Upravo ono
Pazi... Mogući su i pomaci PS i WS krivulje.
što je karakteristika srednjeg roka. Naime, u
Primjerice, antiturstovski zakon (stroži nadzor
srednjem roku stopa nezaposlenosti utječe
nad monopolom) smanjio bi maržu te
na razinu outputa i obje teže prirodnoj.
pomaknuo PS krivulju prema gore, dok bi rast
6.5.DODATNI POJMOVI beneficija za nezaposlene pomaknuo WS
krivulju udesno.
Kako mjerimo nezaposlenost? U pravilu Sigurno se pitaš, dokle više ti pomaci krivulja...
razlikujemo dvije metodologije:
1. ILO (Anketa o radnoj snazi) – ta je Pa, do kraja skripte, sori
stopa obično niža, jer dio
nezaposlenih na Zavodu zapravo
obavlja poslove na crno (anketirani rade, a svejedno su prijavljeni na Zavodu zbog raznih
socioekonomskih pogodnosti od strane države).
2. DZS – prijavljeni na Zavodu za zapošljavanje (e sad, i Zavodu je cilj imati što manje prijavljenih, jer
bi niža stopa nezaposlenosti odražavala uspjehe aktualne Vlade, al hajde, to je sad druga priča).

Pitaš se možda još, kako se sve može odrediti plaća?

1. Kolektivno pregovaranje (sindikat-poslodavac)
2. Pojedinačno pregovaranje (radnik-poslodavac)
3. Uzmi ili ostavi (ponuda poslodavca).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 15-Alternativni WS-PS model

Da se razumijemo, ovako nešto ne bi ti se trebalo pojaviti na ispitu, ali ćemo za svaki slučaj ti i ovaj graf u
osnovnim crtama objasniti.

WS relacija sada ima uzlazan nagib, tj. porast zaposlenosti (smanjenje nezaposlenosti) pretpostavlja rast
realne nadnice. Ravnoteža je dana u točki A, s prirodnom stopom nezaposlenosti.

Ovaj graf koristiš ako te u ispitu traži da povežeš WS-PS relaciju i AS-AD model.

7.AS-AD MODEL
7.1.AGREGATNA PONUDA
Agregatna ponuda izvodi se iz ravnoteže na tržištu rada, i opisuje utjecaj outputa na razinu cijena.

P = Pe(1+ 𝜇) F (u,z)
(Do ove smo formule došli kombinirajući formule za cijenu i plaću iz šestog poglavlja)

ZAPAMTI...
Razina cijena ovisi o:
Očekivanoj razini cijena
Nezaposlenosti
Varijabli z i marži (za koje
pretpostavljamo da su konstantni).
𝑌
Pošto nezaposlenost još možemo zapisati kao 1- , tada je kompletniji izraz:
𝐿
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
𝑌
P = Pe(1+ 𝜇) F (1- ,z)
𝐿

Viša očekivana razina cijena povećava trenutnu razinu cijena u omjeru 1 za 1.

1. Sudionici pregovaranja traže višu nominalnu nadnicu ako očekuju porast razine cijena
2. Porast nominalne nadnice vodi do porasta troškova pa poduzeća povećavaju cijene – na kraju
dolazi do više razine cijena
Dok viši output povećava trenutnu razinu cijena.

Graf 16-Agregatna ponuda

Prije nego se uplašiš i kreneš paničariti, graf je vrlo jednostavan. Nalazimo li se u točki A, naš output
jednak je prirodnom, a razina cijena upravo je jednaka očekivanim.
Dođe li do rasta outputa iznad prirodnog, cijene će biti veće od očekivanih; i obrnuto dođe li do pada,
cijene će biti manje od očekivanih.
Dođe li do korekcije očekivane razine cijena, primjerice naviše, AS se pomiče prema gore, i obrnuto.

VAŽNO ZA RAZLIKOVATI!
Pomaci po krivulji-promjena outputa.
Pomaci krivulje-promjena očekivane razine cijena.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

AS krivulja
Uzlaznog je nagiba, jer viša ekonomska aktivnost vrši pritisak na razinu cijena.

7.2.AGREGATNA POTRAŽNJA
Agregatna potražnja izvodi se iz ravnoteže robnog i financijskog tržišta, i opisuje utjecaj razine cijena na
output.

Graf 17-Izvođenje AD krivulje

Prije nego nas kreneš psovati što je graf tako al i što se slabo vidi, graf je s razlogom tako mal. Teško da
će ti doći kao pitanje, no mi smo u Štreberaju toliko dobri da ćemo i njega proći s tobom.
Situacija je vrlo jednostavna, LM krivulja bavi se M/P odnosom. Uz fiksnu razinu novca (M), rast cijena
smanjuje razlomak, odnosno djeluje kao monetarna kontrakcija (pomiče LM prema gore).
Pada output, a rastu kamatne stope. Na AD krivulji to prikazujemo kao rast cijena, te pad outputa.
Mala napomena, dva grafa trebala bi se nacrtati jedan ispod drugog, no ovdje štedimo papir...

𝑀
Y=( , 𝐺, 𝑇, 𝑐0 )
𝑃

+ + - +

Agregatna potražnja rastuća je funkcija realne ponude novca, državne potrošnje, povjerenja
potrošača; a padajuća funkcija poreza.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Drugim riječima, promjena bilo koje od tih varijabli (odnosno
monetarne i fiskalne politike), ima za posljedicu pomak agregatne
potražnje, a promjena cijena pomak po krivulji agregatne potražnje.

7.3.PRILAGODBA OUTPUT KROZ VRIJEME

Na sjecištu AS i AD krivulje nalazi se ravnotežni output.

Graf 18-AS-AD model

No, mora li output uvijek biti ravnotežni? Uzmi kavu, čokoladicu, jer makro postaje kompliciraniji...

Graf 19-Prilagodba outputa kroz vrijeme

1. U točki A ravnoteža u kratkom roku; output viši od prirodne razine, razina cijena viša od one koju
su očekivali sudionici pregovaranja za nominalne nadnice
2. Sve dok je output viši do prirodne razine, radnici traže više nominalnu nadnicu jer očekuju višu
razinu cijena (cijene rastu)→ pomak AS krivulje uzduž AD prema gore. (viša razina cijena smanjila
je realnu ponudu novca, što je povećalo kamatnu stopu i smanjilo output=-
3. Gospodarstvo s vremenom dolazi u ravnotežu; ravnotežni output jednak prirodnoj razini, a razina
cijena jednaka očekivanoj.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
7.4.PRIMJERI UTJECAJA ODREĐENIH
POLITIKA

Graf 20-Monetarna ekspanzija u AS-AD modelu

KRATKI ROK: Porast nominalne ponude novca vodi do porasta realne ponude novca. Smanjuju se
kamatne stope, pa rastu investicije i output. Krivulja AD se zbog rasta outputa pomiče udesno, ide iz A u
A’. LM se ne pomiče do B već u A’ pošto je rast cijena djelovao kao mini monetarna kontrakcija.
PRILAGODBA: Rast outputa vodi do porasta zaposlenosti, tj. smanjenja nezaposlenosti. Viša
pregovaračka moć radnika omogućava veću nominalnu nadnicu, koja kao velik dio troškova poduzeća
utječe na povećanje razine cijena. Pošto je output viši od prirodnog, cijene rastu, pa se AS pomiče sve
dok ne dođe do B, a LM se vraća u A.
SREDNJI ROK: Output je prirodan, kamate ravnotežne, a struktura outputa te realna ponuda novca
ostaje nepromijenjena (rast M jednak je rastu M).

NEUTRALNOST NOVCA
U kratkom roku monetarna ekspanzija vodi do porasta proizvodnje,
smanjenja kamatne stope i porasta razine cijena (mali porast P!)
U srednjem roku se porast nominalne ponude novca poništava
proporcionalnim rastom razine cijena; monetarna ekspanzija ne
utječe na output ni kamatnu stopu
Pouka: putem monetarne politike ne može se postići stalni rast
outputa, ali može gospodarstvo izvući iz kratkoročne recesije.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 21-Fiskalna kontrakcija u AS-AD modelu

KRATKI ROK: Smanjenje državne potrošnje vodi do smanjenja potražnje, koja preko učinka multiplikatora
smanjuje output. Krivulja AD se zbog pada outputa pomiče ulijevo, ide iz A u A’, IS također ide ulijevo
uslijed fiskalne kontrakcije.
PRILAGODBA: Pad outputa vodi do pada zaposlenosti, tj.rasta nezaposlenosti. Niža pregovaračka moć
radnika omogućava nižu nominalnu nadnicu, koja kao velik dio troškova poduzeća utječe na smanjenje
razine cijena. Pošto je output niži od prirodnog, cijene padaju, pa se AS pomiče sve dok ne dođe do B, a
pošto zbog pada cijena dolazi do male monetarne ekspanzije, i LM krivulja pomiče, prema dolje.
SREDNJI ROK: Output je prirodan, kamate stope trajno niže, a struktura outputa promijenjena (manje
državne potrošnje, više investicija uslijed nižih kamatnih stopa), realna ponuda novca je trajno niža.
DUGI ROK: Više investicija znači veći K/AN, što povećava razinu outputa.

Različito od monetarnih promjena jer je kamatna stopa na kraju pomijenjena.

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
7.5.NAFTNI ŠOKOVI

Graf 22-Naftni šok

Cijene nafte u model uključujemo preko marži.

U WS-PS modelu rast cijene nafte predstavlja pomak PS krivulje prema dolje (rast marži).
U AS-AD modelu rast marže povećava P za bilo koji Y (pomak AS krivulje prema gore).

Pretpostavljamo da AD ostaje nepromijenjena. U srednjem roku, output je niži a cijene više-stagflacija.

Primjer za naftne šokove su kartelske cijene unutar OPEC-a, napetosti na Bliskom Istoku, smanjenje
svjetskih zaliha nafte... Dok, s druge strane, naftni šok može biti i pozitivan (smanjenje cijene nafte).
Najbolji je primjer za pozitivan šok jest pad očekivane stope rasta svjetskog gospodarstva.

Evo, za kraj, sinteza sedmog poglavlja; za one koji vole učiti napamet...
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

8.PHILLIPSOVA KRIVULJA
8.1.OD CIJENA DO INFLACIJE
Krenimo od AS relacije iz prethodnog poglavlja:

P = Pe(1+ 𝜇) F (u,z)
Uz malu preinaku:

F(ut,z)=1-αut+z
Alfa je parametar koji govori koliko je točno negativan utjecaj rasta nezaposlenosti na smanjenje
nadnica.

Odnosno, kad to sve stavimo u jednu jednažbu:

P = Pe(1+ 𝜇) (1-αut+z)

A, budući da se počinjemo baviti inflacijom, samo ćemo latinično P zamijeniti grčkim pi.

πt = 𝜋𝑡𝑒 + (μ+z)−αuτ

Zamijetimo
1)Viša očekivana inflacija vodi k višoj inflaciji
2)Prema očekivanoj inflaciji, što je viši μ ili z, to je viša inflacija
3)Prema očekivanoj inflaciji, veća nezaposlenost znači manju inflaciju

8.2.POČETNI OBLIK PHILLIPSOVE KRIVULJE

𝜋𝑒𝑡 =0 πt =(μ+z)−αuτ

Uzimamo da je prosječna inflacija jednaka 0, no tu u stvarnosti baš nije tako...

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
PRIMJER: POGLED U PROŠLOST
U 1970-im godinama se Phillipsova relacija raspala jer je zabilježena i visoka inflacija i visoka nezaposlenost.
Tada su ju preformulirali tako da pokazuje odnos između stope nezaposlenosti i promjene u stopi inflacije. Sada
znači sljedeće: viša nezaposlenost ne vodi do niže inflacije, nego do smanjenja inflacije.
1970-e, poznate su kao razdoblje naftnih šokova. Više cijene nafte povećale su marže, što je označilo rast cijena,
pa je inflacija postala stalna i pozitivna.
Počinje se mijenjati način formiranja očekivanja radnika i poduzeća...

8.3.POVEZANOST OČEKIVANJA I PROŠLIH DOGAĐANJA

𝑒
𝜋𝑡 = 𝜌𝜋𝑡−1
Parametar ro, grčko slovo-pokazuje efekt prošlogodišnje inflacije na ovogodišnju očekivanu stopu
inflacije.
Da da, danas samo po alfabetu udaramo...

Konačno, imamo:

πt = 𝜌𝜋𝑡−1 + (μ+z)−αuτ
πt −𝜌𝜋𝑡−1 =(μ+z)−αu
un==(μ+z)/α
☺πt − 𝜋𝑡𝑒 =−α(ut-un )☺
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

ZAPAMTI OVE 4 FORMULE!

Gle, znam da ti se smučilo i da ti se sada ovo sve čini kao hrpa nepovezanih
formula s mali milijun simbola, indeksa, eksponenata...
Sve ćemo mi to proći polako kroz zadatake, i već nakon dva tri riješena
primjera ostat će ti u glavi ove formule, kao što sad znaš u svako doba dana i
noći da je BDP deflator omjer nominalnog i realnog BDP-a, zar ne?
8.4.NAIRU
I INDEKSACIJA

SPIRALA NADNICA I CIJENA

Inflacija se smanjuje kad je trenutna nezaposlenost veća od prirodne stope nezaposlenosti.
NAIRU je dakle ona stopa
Niža nezaposlenost vodi nezaposlenosti, za koju
do viših nominalnih se inflacija ne mijenja.
nadnica
Zbog viših nominalnih nadnica poduzeća
Engl. non accelerating rate ofpovećavaju cijene pa raste razina
unemployment
cijena (veća inflacija)
Zbog viših cijena radnici drugi put zahtijevaju više nadnice
To opet povećava cijene
Itd., tako da nadnice i cijene stalno rastu.

Zamislimo situaciju visoke inflacije:

● u slučaju visoke inflacije mijenjaju se aranžmani kod indeksiranih ugovora
● pošto cijene divljaju, velika je opasnost drastičnog smanjenja realnih nadnica
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● zbog toga, radnici traže da im se nadnice ugovaraju na kraće
razdoblje, npr. mjesečno
● zbog tih promjena još je jači odnos između nezaposlenosti i inflacije
● što je manje nezaposlenih, više ljudi ima indeksirane nadnice, zbog čega inflacija može nastaviti
divljati (više radnika-potrebno više novca-pritisak na ponudu novca)

9.INFLACIJA, AKTIVNOST I RAST NOVCA

9.1.OKUNOV ZAKON

Uz pretpostavke da je radna snaga konstanta, te da promjene u outputu vode jednakoj promjeni u

zaposlenosti imamo da rast BDP-a uzrokuje jednaki pad stope nezaposlenosti:

ut- ut-1 = -gyt

U stvarnosti, situacija je malo drukčija:

ut- ut-1 = -0,4(gyt-3%)

Rast BDP-a mora biti najmanje 3% kako bi se spriječio rast nezaposlenosti.

Stopa rasta BDP-a=Stopa rasta zaposlenosti+stopa rasta produktivnosti

LABOUR BOARDING I STRUKTURNE PROMJENE

Zašto množimo s 0,4? Po aktualnim
podacima, rast BDP-a za 1 postotni bod
iznad 3%, smanjuje nezaposlenost za
samo 0.4%. Razlozi su labor boarding i
strukturne promjene..
U stvarnosti, da bi se održala
konstantna stopa nezaposlenosti,
zaposlenost mora rasti po stopi porasta
radne snage+stopi porasta
proizvodnosti rada.
(poduzeća trebaju određeni broj radnika
neovisno o razini outputa, ulaganje u nove
zaposlene je skupo pa radije zadržavaju radnike
kad je output manji od normalnog, traže od
postojećih radnika da rade prekovremeno, kad se
povećava zaposlenost ne smanjuje se samo
nezaposlenost nego se privlače i radnici koji su bili
izvan radne snage).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

☺ ut- ut-1 = -β(gyt-𝑔𝑦 ) 🡨

9.2.UVOĐENJE NOVCA

Neka je stopa rasta outputa jednaka stopi rasta nominalne ponude novca, umanjenoj za inflaciju...

gyt=gmt-πt
Odnosno, uz sitne preinake, za inflaciju možemo reći da je jednaka prilagođenom nominalnom rastu
novca.

πt= 𝑔𝑚 -𝑔𝑦
Ako je inflacija konstantna, i nezaposlenost prirodna; pretpostavljajući konstanti rast nominalne ponude
novca:
● output raste do svoje normalne stope rasta
● inflacija je jednaka prilagođenom nominalnom rastu novca

Opet ona priča o neutralnosti novca. Promjene u stopi ponude novca nemaju efekt na output ili
nezaposlenost u srednjem roku.

9.3.DEZINFLACIJA
Pretpostavljamo da je ekonomija u srednjem roku u ravnoteži, no uz visoku inflaciju.
Smanjenje rasta novca smanjit će rast i povećati nezaposlenost.
Koliko će se nezaposlenost povećati i koliko dugo? Imamo izbor između spore i brze dezinflacije...

Point years of excess unemployment. Ako je alfa iz Phillipsove krivulje jednak 1, onoliko
postotnih bodova za koliko želimo smanjiti inflaciju moramo rasporediti kroz x broj godina u
vidu povećanja nezaposlenosti (žrtveni omjer=višak nezaposlenosti/smanjenje inflacije
odnosno recipročna vrijednost alfe).

To sada zvuči komplicirano, da se razumijemo, izgledat će komplicirano i kad vidite ogromnu tablicu
dezinflacije, ali kad zajedno naučimo što koji stupac i redak označavaju, sve će vam biti jasnije...

Odgovor na prethodno postavljeno pitanje-čista i brza dezinflacije je vjerodostojnija.

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Inače, u visoko indeksiranom gospodarstvu teže je provesti ovu
politiku (troškovi bi bili veoma visoki)-time su se bavili Fischer i
Taylor.
Proces:
● uz početnu π, niža stopa rasta nominalne ponude novca vodi do nižeg rasta realne ponude
novca, što dovodi do smanjenja rasta outputa (relacija agregatne potražnje)
● rast outputa niži od normalnog vodi do porasta nezaposlenosti (Okunov zakon)
● nezaposlenost iznad prirodne stope vodi do smanjenja inflacije (Phillipsova krivulja)
● tako dugo dok je nezaposlenost viša od prirodne, inflacija se smanjuje; nakon nekog vremena
ona postaje manja od rasta nominalne ponude novca → počinje rasti realna ponuda novca pa i
output počinje rasti po stopi većoj od normalne → zbog toga se nezaposlenost počinje smanjivati

PRIMJER: TRI MUŠKETIRA FISCHER, TAYLOR, LUCAS O (DEZ)INFLACIJI

Fischer: čak i uz vjerodostojnost, nagle promjene nominalne količine novca dovest će do više nezaposlenosti;
očekivanja ne mijenjaju postojeće ugovore
Taylor: svi ugovori o radu nisu potpisani u isto vrijeme → brzo smanjenje količine novca ne bi proporcionalno
smanjilo inflaciju; moguće je smanjenje inflacije bez porasta nezaposlenosti (iskustvo SAD-a); preporuka: u
početku polagano smanjiti rast količine novca kako bi se prilagodili ugovori o radu.
Lucas: neracionalno je da su očekivanja bazirana samo na prethodnom razdoblju, odnosno da ne
uzimaju u obzir moguće promjene politike. unatoč visokoj inflaciji u prošloj godini, moguće je da vlada najavi
sniženje inflacije; očekivanja. bilo bi moguće smanjiti inflaciju, rast nominalne ponude novca i očekivanu inflaciju
bez recesije.

INTERPRETACIJA:
Početna inflacija iznosi __ %, tijekom razdoblja dezinflacije pada za __postotna boda godišnje i nakon
dezinflacije ostaje na __%. Početna nezaposlenost je prirodna i iznosi __%, u razdoblju dezinflacije iznosi
___%, a potom se vraća na početnu vrijednost. Rast outputa je na početku __%, u prvoj godini
dezinflacije dolazi do naglog pada outputa po stopi od ___%, nakon čega je u razdoblju dezinflacije
ponovno na početnoj vrijednosti. U prvoj godini nakon dezinflacije podiže se na __%, nakon čega je opet
na početnoj vrijednost. Rast nominalne ponude novca jednak je zbroju prvog i trećeg retka.

9.4.SINTEZA S GRAFOM
Scenarij: Stopa rasta novca pada (kratki rok)

1.AD relacija, uz danu inflaciju, proizvodnja će pasti.

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
AD relacija – pokazuje kako inflacija i rast ponude novca utječu na
rast outputa

2.Prema Okunovom zakonu, smanjenje gospodarskog rasta će povećati nezaposlenost

3.Prema Phillipsovoj krivulji, viša nezaposlenost znači nižu inflaciju

4. Promjene u nominalnom rastu novca nemaju efekt na output ili nezaposlenost u srednjem roku.

Graf 23-Smanjenje rasta nominalne ponude novca

● u srednjem roku gospodarstvo je negdje na okomitom pravcu gdje je nezaposlenost jednaka

prirodnoj.
● gornji vodoravni pravac pokazuje stopu inflacije koja je jednaka prilagođenom rastu nominalne
ponude novca
● smanjenje rasta nominalne ponude novca pomiče pravac prema dolje i ravnotežu iz A u B;
● inflacija se mijenja za iznos jednak promjeni nominalne ponude novca, a nezaposlenost se ne
mijenja (još uvijek je prirodna)

Nisi valjda mislio da ćemo proći dvije lekcije bez ijednog grafa, cc...

10.ČINJENICE O RASTU
10.1.KRATKI POVIJESNI PREGLED
Dvoznamenkasti broj lekcije označava nešto veliko, riješili smo se srednjeg roka. Juuupi.
Ali, polako, još smo u gradivu drugog kolokvija...
Došli smo, dakle, do dugog roka, gdje za razliku od kratkog i srednjeg roka (gdje smo promatrali
fluktuacije outputa) promatramo rast outputa.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Pogledajmo malo u povijest...

U prošlom stoljeću imali smo jak rast outputa po stanovniku, a 21. stoljeće trebalo bi biti stoljeće
konvergencije (smanjivanja razlika između outputa među pojedinim zemljama). Danas zemlje Azije i
OECD-a konvergiraju, dok Afrika još ne konvergira. Pravilo 70: ako varijabla raste po x % godišnje,
potrebno je otprilike 70/x godina za udvostručenje varijable
Od kraja Rimskog carstva do 1500. nema rasta outputa per capita, 1500-1700. raste 0.1-0.2%, 1820-
1950. oko 1.5%, a 50-ih i 60-ih neobično jako.
Purchasing Power Parity za usporedbu nije dovoljno output izraziti u dolarima jer a) se tečajevi mijenjaju
(a životni standard se ne mijenja u skladu s time) i b) niže razine outputa povezane su i s nižim cijenama
hrane i osnovnih usluga

10.2.MODEL SOLOWA
Agregatna funkcija proizvodnje

Y=f(K,N)
Agregatni output funkcija je rada i kapitala.

Opadajući prinosi na faktore-povećanje K i N vodi sve manjem i manjem povećanju outputa.

PRIMJER: OPADAJUĆI PRINOSI U POLJOPRIVREDI

Zamisli da imaš svojih 10 hektara zemlje u srcu Slavonije oko Đakova. I kultura koju
uzgajaš je kukuruz... Taj kukuruz treba pognojiti, pošpricati travu dok je nizak da ga
ne pređe, možda i počupati metlice ako je sjemenski, navodnjavati ljeti... E sad, to je
sve super do jednog trenutka, nakon kojeg će kukuruz biti sav u đubrivu, i sam će se
potrovati od previše otrova, a voda će napraviti veliko jezero od njive. Kužiš, prinosi
se smanjuju s povećanjem faktora....
Promatramo
Y/N i K/N,
odnosno output i kapital po radniku.

𝑌 𝐾
= 𝐹( , 1)
𝑁 𝑁
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 24-Solowljev model rasta

Najobičnija eksponencijalna padajuća funkcija.

Pomak funkcije-višu razinu outputa po radniku moguće je postići uz poboljšanje tehnologije.
Pomak po funkciji-promjena kapitala po radniku.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

11.ŠTEDNJA, AKUMULACIJA
KAPITALA I OUTPUT
11.1.KAPITAL I OUTPUT
U dugom roku, količina kapitala određuje količinu outputa. Količina outputa određuje razinu štednje i
investicija, a time ujedno određuje i količinu akumuliranog kapitala.
Kao što smo naučili u prethodnom poglavlju, pod pretpostavkama konstantne radne snage i bez
tehnološkog napretka, output po radniku bit će funkcija kapitala po radniku.
Evolucija zaliha kapitala zadana je po formuli:

Kt+1=(1-δ)Kt+IT
Delta označava amortizaciju. Vrijednost kapitala godišnje opada po stopi amortizacije, a raste za
investicije (koje su jednake umnošku stope štednje i outputa).
Podijelimo li obje strane s N, i zamijenimo li izraz za investicije imamo:
𝐾𝑡+1 𝐾𝑡 𝑠𝑌𝑡
= (1 − δ) +
𝑁 𝑁 𝑁

Riječima: kapital po radniku na početku godine jednak je kapitalu po radniku na početku prethodne
godine , prilagođenom za pad vrijednosti (amortizaciju) i uvećanom za investicije po radniku tijekom
godine.

𝐾𝑡+1 𝐾𝑡 𝑠𝑌𝑡 𝐾𝑡
− = −δ
𝑁 𝑁 𝑁 𝑁
Odnosno, promjena kapitala po radniku jednaka je štednji po radniku umanjenoj za deprecijaciju.
Konačno, u dugom je roku output određen dvjema relacijama:
𝑌 𝐾
1.Kapital određuje output = 𝐹(𝑁)
𝑁

2.Output određuje akumulaciju kapitala

𝐾𝑡+1 𝐾𝑡 𝐾𝑡 𝑠𝑌𝑡
− =δ +
𝑁 𝑁 𝑁 𝑁

Iz druge relacije, logično, imamo dva slučaja:

1. Ako su investicije po radniku veće od amortizacije po radniku, promjena kapitala po radniku je
pozitivna tj. kapital po radniku raste.
2. Ako su investicije po radniku manje od amortizacije po radniku, promjena kapitala po radniku je
negativna tj. kapital po radniku pada.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 25-Kapital i output

Objašnjenje grafa: krivulja outputa po radniku već nam je poznata iz prethodnog poglavlja. Krivulju
investicija po radniku dobivamo samo umanjivši krivulju outputa po radniku za stopu štednje.
Amortizacija po radniku proporcionalna je rastu kapitala po radniku.
Pri K*/N nalazimo se u ravnoteži, koju u ovom slučaju zovemo steady state. ravnotežna vrijednost
kapitala po radniku je tolika da štednja po radniku pokriva amortizaciju kapitala po radniku...
Dakle nalazimo li se lijevo od ravnoteže težit ćemo udesno, i obrnuto.
AB je output po radniku, AC su investicije po radniku, a AD je amortizacija po radniku. Promjena kapitala
po radniku je CD (investicije umanjene za amortizaciju).

11.2.ŠTEDNJA I OUTPUT
U Štreberaju znamo da stvari ne voliš učiniti napamet, ali čuj, činjenice su činjenice i treba ih sjesti i
naučiti. Srećom, ovdje ih imaš samo tri:
1. Stopa štednje nema utjecaja na dugoročnu stopu rasta outputa po radniku, koja je jednaka nuli.
Ekonomija konvergira konstantnom nivou outputa po radniku(Y/N),tako je u dugom roku stopa
rasta ekonomije jednaka nuli, bez obzira na veličinu stope štednje.
Ako si dovoljan štreber da te zanima i zašto, evo odgovora: kad bismo htjeli pozitivnu stopu rasta
Y/N u dugom roku, onda bi K/N trebao rasti više nego Y/N (opadajući prinosi na kapital), što
znači da bi se sve veći dio outputa trebao štedjeti i ulagati u akumulaciju kapitala; u određenoj
točki bi udio štednje u outputu trebao biti veći od 100% što je nemoguće
2. Ipak, stopa štednje određuje razinu outputa po radniku (Y/N)u dugom roku
Zemlje s višim stopama štednje dostići će višu razinu outputa po radniku u dugom roku,
3. Rast stope štednje dovest će do većeg rasta outputa po radniku, ali samo na neko vrijeme Stopa
štednje ne utječe na dugoročnu stopu rasta outputa po radniku, koja ostaje jednaka nuli. Uslijed
više stope štednje, rast će se zaustaviti onda kad ekonomija dostigne svoj novi steady state(tj.
novu stabilnu razinu).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 26-Učinci porasta stope štednje na output po radniku (bez tehnološkog napretka)

Povećanje stope štednje (s)u vremenu t (zbog npr. poreznih olakšica) dovodi do razdoblja rasta koje traje
sve dok output ne dosegne svoju novu višu stabilnu (steady-state)razinu Y/N.

Graf 28-Učinci porasta stope štednje na output po radniku (uz tehnološki napredak)

Povećanje stope štednje dovodi do razdoblja većeg rasta, sve dok output ne dostigne novu, višu stazu
rasta (BB). Tehnološki napredak omogućuje pozitivnu stopu rasta (Y/N) i u dugom roku!
Postavlja se pitanje, koja bi stopa štednje bila preporučljiva?
Pogledajmo prvo dva ekstremna slučaja:
a) stopa štednje jednaka 0
K/N = 0, Y/N = 0, C = 1

b) stopa štednje jednaka 1

K/N i Y/N jako visoki, ali C = 0 u dugom roku; sva štednja odlazi na održavanje K/N na tako visokoj razini
(na amortizaciju) – višak kapitala

Iz a) i b) proizlazi da mora postojati neka veličina stope štednje koja maksimizira potrošnju u
ravnotežnom stanju. Povećanje s do te stope vodi prvo do smanjenja, a onda porasta potrošnje.
Povećanje s iznad te stope smanjuje trenutnu potrošnju, ali i onu u dugom roku. Zašto? Porast kapitala
zbog veće stope štednje vodi do samo malog porasta outputa, nedovoljnog da se pokrije amortizacija
(gospodarstvo ima višak kapitala).

Razina kapitala koju vežemo uz stopu štednje koja donosi najveću potrošnju u ravnotežnom stanju zove
se «zlatno pravilo» razina kapitala (golden rule level of capital). Porast kapitala iznad te točke smanjuje
potrošnju u ravnotežnom stanju.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Većina zemalja je ispod te točke, tako da bi se s povećanjem stope
štednje povećala i potrošnja; razlog? politika→ buduće generacije
nisu sadašnji birači pa čemu povećati stopu štednje za njihovo blagostanje (tj. odricati se danas)

Graf 29:Učinci stope štednje na potrošnju po radniku u ravnotežnom stanju

11.3.DODATNI POJMOVI/ZADACI
Bilo bi glupo u analizu ne uključiti i ljudski kapital. No, prvo pitanje, kako mjeriti H? Npr. 100 radnika od
kojih je 50% dvostruko više obrazovano: (50 x 1) + (50 x 2) = 150; H/N = 150/100 = 1.5
U dugom roku output po radniku ovisi i o tome koliko gospodarstvo štedi i o tome koliko troši na
obrazovanje. Povećanje iznosa kojeg društvo “štedi” u obliku ljudskog kapitala -kroz obrazovanje i
obrazovanje na poslu -povećava steady-state ljudski kapital po radniku, što dovodi do porasta outputa po
radniku.

Modeli endogenog rasta – rast moguć i bez tehnološkog napretka uz istodobni rasta K i H; rast ovisi o
stopi štednje i potrošnji na obrazovanje. Lucas i Romer zaključuju da bi kombinacija akumulacije fizičkog i
ljudskog kapitala mogla biti dovoljno snažna da održi rast u ekonomiji.

12.TEHNOLOŠKI NAPREDAK I RAST

12.1.TEHNOLOŠKI NAPREDAK I STOPA RASTA
Okej, već smo mnogo puta čuli za sintagmu tehnološkog napretka. U okvirima makroekonomije,
tehnološki napredak označava:
1. Više outputa uz iste inpute
2. Bolji proizvodi
3. Novi proizvodi
4. Veća raznolikost proizvoda
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Stanje tehnologije (varijabla A) jest ona koja pokazuje koliko outputa
može biti proizvedeno za dane količine rada. Pa ćemo onu našu staru
funkciju proizvodnje malo proširiti:

Y=F (K,N,A)
Dakle, uz dani K i N, poboljšanje A (tehnološki napredak) dovodi do porasta outputa.

Y=F (K,AN)
Sada smo tehnologiju napisali odmah uz zaposlenost. Zašto? Zato što ćemo promatrati kako tehnološki
napredak utječe na zaposlenost. Logično, tehnološki napredak smanjuje broj radnika potrebnih za
postizanje određene količine outputa (primjerice, uz dvostruki tehnološki napredak, moći ćemo
proizvesti jednak output uz dvostruko manje radnika).
AN označava razinu efektivnog rada u gospodarstvu (učinak dvostrukog poboljšanja tehnologije isti je
kao i dvostruko većeg broja radnika).
Pretpostavljamo konstantne prinose na opseg, i opadajuće prinose na efektivni rad i kapital.

Konačna verzija naše priče o radu, kapitalu, tehnologiji, outputu... izgledat će ovako:

𝑌 𝐾
= 𝐹( )
𝐴𝑁 𝐴𝑁

Output po efektivnom radniku funkcija je kapitala po efektivnom radniku.

Koristimo isti pristup kao i u prethodnom predavanju, s razlikom da je ovdje riječ o outputu, kapitalu i
investicijama po efektivnom radniku, a ne po radniku.
Ranije smo rekli, investicije moraju biti jednake amortizaciji da bi kapital ostao konstatan. A sada?
Uz tehnološki napredak povećava se broj efektivnih radnika.
Da bi se održao konstantan K/AN, porast zaliha kapitala mora biti proporcionalan porastu broja
efektivnih radnika.

A stopa rasta efektivnog rada je zbroj stope rasta tehnološkog napretka i stope rasta zaposlenih.

Pa je konačno:
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

I graf se pomalo promijenio u odnosu na 11. poglavlje...

Graf 30-Dinamika kapitala po efektivnom radniku i outputa po efektivnom radniku

Objašnjenje grafa: U točki (K/AN)0 investicije su veće od potrebnih investicija za održanje postojeće
razine K/AN. Iz tog razloga, gospodarstvo se pomiče udesno, K/AN se pomiče sve do razine (K/AN)*. U
dugom roku K/AN i Y/AN su konstantni (steady state-imaju stopu rasta 0).
PAZI!!! Nisu konstantni Y i K, nego Y/AN i K/AN. I opet ona priča, stopa štednje ne ovisi o stopi rasta u SS-
u, nego o razini Y/AN i K/AN.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Hajmo pogledati kako to povećanje stope štednje izgleda na grafu:

Graf 31-Učinci povećanja stope štednje

I za kraj, ovo ćete rijetko čuti u Štreberaju, ali ovo bi bilo dobro naštrebati...

12.2.PUT DO RASTA
Iza tehnološkog napretka stoji R&D (istraživanje i razvoj). U razvijenim zemljama, na znanost se izdvaja 2-
3% BDP-a. U Hrvatskoj? Učit ćete na kolegiju Gospodarstvo Hrvatske, recimo samo da se izdvaja nešto
manje.
Poduzeća zanima plodnost istraživanja, koliko će se njihovo ulaganje isplatiti (u vidu novih proizvoda ili
ideja-tj. koliko će se zbog toga povećati prihodi). Ali pazi, tamo gdje nema obrazovanih stručnjaka, a ni
poduzetničke klime i kulture, neće biti ni R&D-a. Problem je i zakonska zaštita, ponekad je teškosve
izume patentirati i time što je moguće bolje zaštititi...
Kako možemo rasti?
Akumulacijom kapitala ili tehnološkim napretkom (veći K/AN ili ga).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● Ako raste stopa tehnološkog napretka: output po efektivnom
radniku raste po istoj stopi kao i tehnološki napredak.
● Ako raste kapital po efektivnom radniku: output po efektivnom radniku je veći od stope rasta
tehnološkog napretka.
Dakle, za brzi rast potrebno nam je oboje.

13.TEHNOLOŠKI NAPREDAK, NADNICE I

NEZAPOSLENOST
13.1.STRAH OD TEHNOLOŠKOG NAPRETKA
Daj ne s... Dobro da nisi stavio za naslov poglavlja strah od ispita iz makroekonomije.
Al pazi, doista postoji. Recimo, kad je bila industrijska revolucija, u Engleskoj su radnici uništavali strojeve
u strahu od gubitka posla, a u Francuskoj je skovan termin saboteur.
Posebno razmatramo tehnološki napredak kad je nezaposlenost visoka (nema doovljno slobodnih radnih
mjesta).

13.2.EFEKTI U KRATKOM ROKU

Zanemarimo li kapital, imamo da je Y=AN. Output se proizvodi samo putem rada, a svaki radnik
proizvede A jedinica outputa. A je ovdje stanje tehnologije, ali i output po radniku (produktivnost rada
Y/N).
N=Y/A zaposlenost je output podijeljen s produktivnošću, uz dani output porast produktivnosti vodi do
manje zaposlenosti. Pitanje je, raste li output dovoljno brzo da se izbjegne smanjenje zaposlenosti?

U AS-AD modelu, AS se pomiče prema dolje jer rast produktivnosti smanjuje troškove (potreban rad), pa
su poduzeća spremna smanjiti cijene za svaku razinu outputa.
Što se AD tiče:
● Optimistično: uvođenje nove tehnologije pomiče AD udesno (potrošači očekuju viši dohodak u
budućnosti pa troše više, a poduzeća očekuju veći profit pa više investiraju, veća potražnja pri
danim cijenama kao posljedica mogućnosti većeg rasta u budućnosti)
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● Pesimisitčno: učinkovitije korištenje postojeće tehnologije (npr.
reorganizacije) vjerojatnije je da će se AD pomicati ulijevo jer
potrošači više štede (strah od gubitka posla), a sama reorganizacija ne zahtijeva više investicije
poduzeća.

Sigurni smo da već sam znaš nacrtati AS-AD model, ako ne vrti natrag u skripti!

Ne možemo reći što se događa sa zaposlenošću jer je promjena stope zaposlenosti=promjena stope
outputa-promjena stope produktivnosti. Npr, ako se produktivnost poveća za 3%, potreban je i 3% porast
outputa da se ne poveća nezaposlenost.

13.3.PRODUKTIVNOST I PRIRODNA STOPA NEZAPOSLENOSTI

U srednjem roku pitamo se, kakav će biti utjecaj na prirodnu razinu outputa i nezaposlenosti.
Moramo se, dakle, vratiti na PS-WS model...

PS (izvod nije toliko važan):

Y=A/N proizvodnja jedne jedinice outputa zahtijeva 1/A radnika
(1/A)W=W/A pa je ovo izraz za nominalni trošak proizvodnje jedne jedinice outputa

P=(1+ μ)W/A

Poduzeća određuju cijene na način da dodaju maržu troškovima, a porast produktivnosti

smanjuje troškove, što smanjuje razinu cijena uz danu nominalnu nadnicu.

WS:

W=Ae Pe F(u,z)
Nadnice bi trebale odgovarati produktivnosti, što znači da ako se produktivnost poveća za
x%, tada bi i nominalne nadnice trebale rasti za x%.

Ako malo presložimo, kako bi došli do realne nadnice, imamo:

 ISPRINTANO U ŽUTOJ

PS:

𝑊 𝐴
=
𝑃 1+𝜇
WS:
𝑊
= 𝐴 𝐹(𝑢, 𝑧)
𝑃

ZAPAMTI!
Realna je nadnica opadajuća funkcija nezaposlenosti, i rastuća funkcija produktivnosti.

13.4.PROBLEM S OČEKIVANJIMA
U stvarnosti očekivanja nisu uvijek točna; npr. očekujemo 1X a dogodi se 2.. Ako npr, uspori porast
produktivnosti, radnici nisu odmah togasvjesni, te i dalje traže jednake nadnice.
WS relacija pomaknut će se prema gore više nego PS relacija i onda će se povećati prirodna
nezaposlenost.

Graf 32-Učinci smanjenja rasta produktivnosti na stopu nezaposlenosti kad se očekivanja o rastu produktivnosti sporo
prilagođavaju

18.OTVORENOST NA TRŽIŠTU DOBARA I NA

FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA
18.1.DIMENZIJE OTVORENOSTI
Razlikujemo tri dimenzije otvorenosti:
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
1. Otvorenost tržišta dobara-mjerimo volumenom trgovine tj.
udjelom uvoza i izvoza u BDP-u (pokrivenost izvoza uvozom
računamo kao omjer izvoza i uvoza). U prošlom stoljeću snažan trend rasta trgovine. Inače, izvoz
teoretski može biti viši od BDP-a, jer sadrži i intermedijarna dobra (npr. Singapur vs. EU/SAD).
Mogućnost potrošača i poduzeća da biraju između domaćih i stranih dobara (nije neograničena-
carine i kvote).
2. Otvorenost na financijskim tržištima-mogućnost financijskih investitora da biraju između
domaće i strane financijske imovine (ograničenja-kontrola kapitala).
3. Otvorenost na tržištu faktora proizvodnje-mogućnost odabira lociranja proizvodnje i mjesta
zaposlenja (preseljenja tvornica na područja jeftinije radne snage, a radnika u bogatija).

18.2.NOMINALNI I REALNI TEČAJ

Kod nominalnog deviznog tečaja (E) izražavamo cijene strane valute u terminima domaće valute.
● Možemo izraziti cijenu domaće valute u terminima strane valute 1 HRK=0.15 EUR-indirektno.
● Ili cijenu strane valute u terminima domaće valute 1 EUR=7.5 HRK-direktno kotiranje
Kod promjena nominalnog deviznog tečaja razlikujemo:
1. Aprecijacija domaće valute znači da je njena cijena porasla u terminima strane valute, tj. došlo je
do pada nominalnog tečaja (pala je cijena strane valute u terminima domaće)
2. Deprecijacija domaće valute znači da je njena cijena pala u terminima strane valute, što znači da
je došlo do rasta tečaja (porasla je cijena strane valute)
Kod realnog je tečaja situacija nešto kompliciranija, no ništa strašno...
𝑃∗
ε=E
𝑃
Potrošači preko realnog deviznog tečaja biraju hoće li povećavati domaći ili strani output.

PRIMJER: REVALVACIJA I DEVALVACIJA

U uvjetima fiksnog deviznog tečaja zemlje mogu donijeti odluku o njegovoj promjeni; ako povećaju tečaj onda
je u pitanju devalvacija; ako smanje tečaj onda je to revalvacija.
Uzmimo primjer: ako Hrvatska odluči povećati (fiksni) tečaj prema euru, onda će npr. Nijemci za istu količinu
eura dobiti više kuna, što ih može potaknuti na veću kupovinu hrvatskih dobara (veći uvoz Njemačke, ali i izvoz
Hrvatske) međutim: Nijemce ne zanima samo koliko će kuna dobiti za euro, nego i kolika je cijena hrvatskih
dobara u odnosu na ona u Njemačkoj

Ponovimo još jednom (i uočimo razliku u odnosu na promjene nominalnog tečaja):

1. Realna aprecijacija (ujedno i pad realnog deviznog tečaja) = porast relativne cijene domaćih
dobara u terminima inozemnih dobara.
2. Realna deprecijacija (ujedno i rast realnog deviznog tečaja) = smanjenje relativne cijene
domaćih dobara u terminima stranih dobara.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
PAZI SAD OVO...

Nominalni i realni devizni tečaj ne moraju se kretati u

istom smjeru! – npr. može doći do nominalne
aprecijacije (njemački turist može kupiti manje kuna s
istim iznosom eura), ali i istovremene veće stope
inflacije u Njemačkoj nego u Hrvatskoj (cijena dobara u
Hrvatskoj su porasle manje nego u Njemačkoj) što
poništava pad vrijednosti eura u terminima kuna

18.3.BILANCA PLAĆANJA
Bilanca plaćanja sastoje se od dvije podbilance, tekućeg i kapitalnog računa, koji, logično, bilježe tekuće
i kapitalne transakcije. Njihova bi suma u pravilu trebala biti nula.
Tekući račun evidentira sve transakcije iz i u ostatak svijeta.
1. Trgovina robama i uslugama
● Izvoz-uplate iz ostatka svijeta (primio)
● Uvoz-plaćanje ostatku svijeta (dao).
2. Investicijski dohodak
● Rezidenti Hrvatske primaju dohodak na držanje strane imovine
● Strani rezidenti primaju dohodak od držanja hrvatske imovine.
3. Strana pomoć
● Neto primljeni transferi (razlika između primljene i dane pomoći).
4. Bilanca/saldo tekućeg računa (1+2+3)
Kapitalni račun
1. Povećanje posjedovanja stranaca hrvatske imovine
2. Povećanje posjedovanja Hrvata strane imovine.
3. Neto tijek kapitala (1-2)

Važno!!! Deficit tekućeg računa povećava posjedovanja stranaca hrvatske imovine, i obrnuto.

Zanimljiva je inače situacija s turizmom, tj. uslugama. Primjerice, kad nam dođe Nijemac dođe na obalu
to za razliku od Nutelle nije uvoz, nego izvoz naših usluga. A kad mi odemo u Njemačku na skijanje, to je
hrvatski uvoz usluga.

18.4.OTVORENOST NA FINANCIJSKOM TRŽIŠTU

Ne ulazeći previše u teoriju, kod otvorenosti na financijskom tržištu bavit ćemo se izborom između
domaće i strane obveznice. Izbor će ovisiti o dva faktora: kamatnoj stopi i tečaju.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Ovdje uzimamo da su američke obveznice domaće. Inače, cijela ti je knjiga napisana iz američke
perspektive, ako nisi znao...
Objašnjenje-gle, fakat je jednostavno... Prvo je potrebno kupiti funte po sadašnjem tečaju, onda se na njih
ostvari jednogodišnji prinos, pa se moraju prodati po očekivanom tečaju za dolar sljedeće godine.

Ali ako je izraz za očekivanu deprecijaciju negativan, pazi, onda se radi o deprecijaciji.
● Ako je npr. razlika u kamatama na obveznice između SAD-a i VB jednaka 2%, onda se
Amerikancima isplati ulagati u britanske obveznice samo ako očekuju deprecijaciju veću
od 2%
● Ako se ne očekuje deprecijacija ili aprecijacija (izraz u zagradi je 0) onda će domaći
kamatnjak biti jednak stranom. Iz čega izvodimo sljedeća dva pojma:

ZAŠTO JE OTVORENOST NA FINANCIJSKIM TRŽIŠTIMA DOBRO (ČITAJ: ZA PITALICE)?

1)Omogućuje diverzifikaciju portfelja tj. držanje domaće i strane imovine, spekulacije o kretanju domaćih i inozemnih
kamatnih stopa, tečajeva itd.
2)Automatski znači i veći broj deviznih transakcija zbog kupovine i prodaje financijske imovine
3)Omogućuje postojanje trgovinskog deficita ili suficita; zaduživanje i posuđivanje
4)Većina transakcija nije vezana za trgovinu nego uz kupnju i prodaju financijske imovine

● Pokriveni kamatni paritet – tečajni rizik ne postoji te su domaće i strane obveznice

savršeni supstituti
● Nepokriveni kamatni paritet – postoji velika razina averzije prema riziku kao i rizik
povezan s deviznim tečajem
Uvjet kamatnog pariteta odnosno relacija arbitraže dobra je aproksimacija za razvijene zemlje s
otvorenim, dobro organiziranim financijskim tržištima.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

19.TRŽIŠTE DOBARA U
OTVORENOJ EKONOMIJI
19.1.RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU DOBARA I USLUGA U
OTVORENOM GOSPODARSTVU
Kao što predosjećate, ostalo nam je još baviti se posljednjom komponentom BDP-a, neto izvoza.
Započetak, zapišimo ju malo drukčije:

Z=C+I+G-εIM+X
Pri čemu εIM predstavlja vrijednost uvoza izraženu u terminima domaćih dobara.

Domaća potražnja za dobrima: DD=C+I+G=C (Y-T) + I (Y,r) + G Pretpostavlja zatvoreno

gospodarstvo
Domaća potražnja za domaćim dobrima: AA=C+I+G- εIM

Graf 33-DD i AA krivulja

Udaljenost između DD i AA je uvoz (εIM); budući da uvoz raste s dohotkom, razlika između ta dva pravca
se povećava kako dohodak raste
AA pravac je položeniji od DD pravca; kad dohodak raste domaća potražnja za domaćim dobrima
povećava se manje nego ukupna domaća potražnja (dio dodatne potražnje otpada i na strana dobra).

Ful bitno-determinante neto izvoza!

IM (Y, ε) +,- Veći output povećava uvoz (inputa u proizvodnji i finalnih dobara za potrošnju),
dok veći realni tečaj/deprecijacija smanjuje uvoz (strana dobra su relativno skuplja).
X (Y*, ε) +,+ Veći strani output povećava domaći izvoz (potrebni su im naši proizvodi), dok
Uvedimoveći realni
u priču tečaj/deprecijacija
i treći pravac, koji nam povećava izvoz
je već otprije (domaća dobra su relativno jeftinija).
poznat...
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
ZZ-potražnja za domaćim dobrima (AA+izvoz) ZZ= C+I+G- εIM + X

Graf 34-ZZ,DD,AA i NX

Udaljenost između ZZ i AA predstavlja izvoz; budući da izvoz ne ovisi o domaćem outputu, udaljenost
između ZZ i AA je konstantna pa su zato ta dva pravca paralelna
ZZ pravac je položeniji od DD zato što je AA položeniji od DD

Na razini outputa Y udaljenost AC predstavlja izvoz, a udaljenost AB uvoz pa BC predstavlja neto izvoz

Odnos neto izvoza i outputa pokazan je pravcem NX-neto izvoz je opadajuća funkcija outputa; kako
output raste uvoz se povećava, a izvoz ostaje nepromijenjen
● YTB (TB je trade balance = vanjskotrgovinska bilanca) predstavlja razinu outputa pri kojoj je uvoz
jednak izvozu pa je neto izvoz jednak nuli
● Razine outputa iznad YTB vode do višeg uvoza, pa prema tome i do vanjskotrgovinskog deficita;
niže razine vode do suficita

RAZLIKUJ-RAVNOTEŽNI OUTPUT I VANJSKOTRGOVINSKA

RAVNOTEŽA!

Ravnotežni output je tamo gdje ZZ krivulja sječe pravac od

45 stupnjeva (što smo već naučili u okviru gradiva iz prvog
kolokvija).
Output pri kojem je vanjska trgovina u ravnoteži (izvoz je
jednak uvozu) jest onaj pri kojem su ZZ i DD jednaki.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
19.2.PORAST POTRAŽNJE (DOMAĆE I
STRANE)

Graf 35-Učinci porasta G na NX

Pretpostavimo da je gospodarstvo je u recesiji i vlada odluči povećati državnu potrošnju kako bi

povećala domaću potražnju i output . Pitamo se kakvi će biti učinci na output i vanjskotrgovinski saldo?
● Prije porasta G potražnja je prikazana sa ZZ i ravnoteža je u točki A gdje je output jednak Y
● Istodobno je vanjskotrgovinska bilanca u ravnoteži iako to uvijek ne mora biti tako; Y = YTB

Zbog porasta G potražnja se povećava za ΔG pa se ZZ pomiče na ZZ' → ravnotežna točka se pomiče iz A u

A' i output raste iz Y u Y'; porast outputa je veći od porasta državne potrošnje zbog efekta multiplikatora.
NX pravac se ne pomiče jer neto izvoz ne ovisi izravno o državnoj potrošnji, ali uslijed porasta outputa
povećava se uvoz pa dolazi do trgovinskog deficita jednakog BC (DD>ZZ, nacrtati pomak DD. pravca) .

Što je gospodarstvo otvorenije, to je manji učinak promjene domaće potražnje na output i jači
na vanjskotrgovinski saldo.
Mulitplikator u otvorenom gospodarstvu:
1/1-(c1+b1-im1).
Objašnjenje multiplikatora?
Učinak rasta G na output je manji nego u zatvorenom gospodarstvu jer je multiplikator manji u
otvorenom gospodarstvu; ZZ (pravac potražnje u domaćem gospodarstvu) je položeniji nego DD (pravac
potražnje u otvorenom gospodarstvu) . Razlog: dio porasta potražnje otpada na inozemna dobra pa je
učinak porasta dohotka na potražnju za domaćim dobrima manji nego u zatvorenom gospodarstvu;
budući da dio porasta potražnje otpada na uvoz, a izvoz je nepromijenjen, dolazi do trgovinskog
deficita.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 36-Utjecaj rasta Y* (ili deprecijacije) na NX

Pogledajmo sada situaciju u kojoj se povećava strana potražnja...

● Postoji vanjskotrgovinska ravnoteža u točki A, onda se u toj točki sijeku ZZ i DD
● Porast Y* znači porast inozemne potražnje što vodi do porasta izvoza domaće zemlje

ZZ se pomiče na ZZ' za ΔX (ZZ pokazuje potražnju za domaćim dobrima)

Za danu razinu outputa neto izvoz se povećava za ΔX pa se pravac NX pomiče za taj iznos prema gore na
NX'

Nova ravnoteža je u točki A', uz output Y' → porast inozemnog outputa vodi i do porasta domaćeg
outputa. Kao što vidiš, AA krivulja nas ne treba pretjerano mučiti više...

Možda se pitate, može li se dogoditi da taj porast outputa bude toliki da uslijed njega dođe do porasta
uvoza većeg od porasta izvoza? Ne; trgovinska bilanca se mora poboljšati → kad se poveća Y* ZZ se
pomiče prema gore, ali se DD kao funkcija outputa ne pomiče . Uvoz se povećava, ali ne toliko da poništi
rasta izvoza.

PRIMJER: MAKROEKONOMSKE IGRE DRŽAVA

Zemlje ne vole vanjskotrgovinske deficite jer se akumulira njihov dug i otplatne rate postaju sve veće...
Iz tog razloga zemlje preferiraju porast inozemne potražnje, a ne domaće (koja pogoršava vanjskotrgovinski
saldo)
Problem se može dogoditi ako imamo npr. nekoliko zemalja koje imaju jako razvijenu međusobnu trgovinu, a
sve su u recesiji; može se dogoditi da svaka od njih čeka da neka druga zemlja iz te skupine odluči povećati
domaću potražnju → recesija bi se samo produžila...
Rješenje je u simultanom povećanju domaće potražnje; u stvarnosti se ne događa često (samo neke zemlje u
recesiji, neke zemlje već imaju velik deficit, neke zemlje odluče ne držati se obećanja)
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
19.3.DEPRECIJACIJA,
VANJSKOTRGOVINSKA RAVNOTEŽA I OUTPUT

Uzmimo da se vlada odlučila za deprecijaciju domaće valute.. Budući da ovdje vrijedi pretpostavka dane
razine cijena (P i P*) nominalna deprecijacija vodi 1 za 1 do realne deprecijacije.
Postoji nešto što zovemo Marshall-Lernerov uvjet, i on objašnjava kakav je utjecaj deprecijacije na
vanjskotrgovinski saldo. Konkretno, deprecijacija djeluje kroz 3 kanala:
1. izvoz se povećava jer realna deprecijacija čini domaća dobra relativno jeftinijima u inozemstvu
(povećava se potražnja za domaćim dobrima od strane inozemstva pa raste izvoz)
2. uvoz se smanjuje jer realna deprecijacija čini strana dobra relativno skupljima u odnosu na

Marshall-Lernerov uvjet- da bi se uslijed deprecijacije poboljšala vanjskotrgovinska bilanca,

izvoz mora porasti dovoljno i uvoz se mora dovoljno smanjiti, da bi se kompenzirao porast
cijena uvoza.

domaća (pomak s potražnje za stranim dobrima na potražnju za domaćim dobrima)

3. relativna cijena stranih dobara (ε): raste, pa sad ista količina uvoza εIM košta više u terminima
domaćih dobara

Ovo gore su bili direktni učinci, ali postoje i indirektni: promjena neto izvoza mijenja i domaći output što
dalje mijenja neto izvoz...

Učinci realne deprecijacije slični su onima porasta inozemnog outputa, pa koristimo graf 36.

Realna deprecijacija vodi do porasta neto izvoza (ako vrijedi Marshall-Lernerov uvjet) za svaku razinu
outputa; ZZ i NX pomiču se prema gore
Dolazi do poboljšanja vanjskotrgovinske bilance: porast uvoza uslijed porasta outputa manji je od
direktnog poboljšanja VTB uslijed deprecijacije

Ukratko: deprecijacija vodi do pomaka potražnje (domaće i inozemne) za domaćim dobrima, a taj pomak
vodi do porasta domaćeg outputa i poboljšanja VTB

Postoji razlika: u slučaju deprecijacije pogoršava se položaj potrošača jer moraju plaćati više za
inozemna dobra; može doći do znatnog pada životnog standarda.

Konačno, prateći deprecijaciju kroz ekonomiju:

1. Pomiče potražnju, i domaću i stranu prema domaćim robama
2. Povećava neto izvoz (Marshall-Lerner)
3. Povećava ravnotežni Y
4. Poboljšava trgovinsku bilancu
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
19.4.KOMBINIRANJE POLITIKE TEČAJA I
FISKALNE POLITIKE

Graf 37-Deprecijacija uz fiskalnu kontrakciju

Zamislimo da vlada želi smanjiti vanjskotrgovinski deficit, uz konstantni output.

Vanjskotrgovinski deficit smanjit će deprecijacijom, koja će preko povećanja neto izvoza povećati ravnotežni
ouput. Nužno je stoga provesti i fiskalnu kontrakciju, kako bi smanjenje G odgovaralo povećanju NX.

Početna ravnoteža je u točki A uz output Y; vanjskotrgovinski deficit je BC

Vlada treba učiniti sljedeće:
1. mora postići deprecijaciju dovoljnu da se eliminira deficit pri početnoj razini outputa → deprecijacija
mora biti takva da dođe do pomaka s NX na NX', problem je u tome što istodobno dolazi do
pomaka sa ZZ na ZZ' pa bi bez dodatnih mjera nova ravnoteža bila A' i output bi porastao na Y'
2. kako bi se izbjegao porast Y, vlada mora smanjiti državnu potrošnju da se ZZ' opet vrati na ZZ
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
19.5.J-KRIVULJA

Graf 38-J-krivulja

Vrijeme je da uvedemo dinamiku u cijelu ovu priču, i polako ju privedemo kraju.

The end is near.

U nekoliko mjeseci nakon deprecijacije jači je učinak na cijene nego na količine . Potrebno je neko
vrijeme da potrošači shvate kako su se relativne cijene promijenile i da se poduzeća orijentiraju na
jeftinije dobavljače itd. Prema tome, deprecijacija na početku može dovesti do pogoršanja VTB; ε raste,
ali X i IM se na početku malo mijenjaju pa dolazi do pada NX . S vremenom učinak izvoza i uvoza (kanali 1
i 2) postaje jači od učinka cijena pa se VTB poboljšava
Zapamtimo još par činjenica za kraj, današnjeg, vrlo napornog učenja...

NX= S + (T-G) –I

U ravnoteži neto izvoz (vanjskotrgovinski saldo) mora biti jednak zbroju privatne (S) i javne (T-G) štednje
umanjenom za investicije
Dakle, suficit VTB proizlazi iz viška štednje iznad investicija . Obrnuto, ako neka zemlja investira više nego
što štedi, onda mora posuđivati razliku od ostalih zemalja i prema tome ima trgovinski deficit (i suficit na
računu kapitalnih i financijskih transakcija)

Evo još par činjenica za pitalice:

● Povećanje investicija mora biti reflektirano ili povećanjem u privatnoj ili javnoj štednji ili
promjenom u trgovinskoj bilanci.
● Povećanje deficita budžeta mora biti reflektirano povećanjem privatne štednje, smanjenjem
investicija, ili promjenom u trg. bilanci
● Zemlja s visokom stopom štednje, javne i privatne, mora imati visoku stopu investicije ili visok
trgovinski suficit.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

20.PROIZVODNJA, KAMATNA
STOPA I DEVIZNI TEČAJ
20.1.RAVNOTEŽA NA TRŽIŠTU DOBARA I USLUGA

Donesimo par zaključaka iz gornjih relacija:

● porast realne kamatne stope smanjuje investicije pa time i potražnju za domaćim dobrima →
putem multiplikatora to smanjuje output
● porast ε (realna deprecijacija) dovodi do pomaka u potražnji prema domaćim dobrima pa raste
neto izvoz → to povećava potražnju za domaćim dobrima i output raste
● i dalje vrijedi pretpostavka da se P i P* ne mijenjaju (dane su) pa nominalna deprecijacija dovodi
do jednake veličine realne deprecijacije → pretpostavka: P/P*=1 → ε = E
● budući da su razine cijena dane, nema inflacije (ni stvarne ni očekivane) što omogućava da je
realna kamatna stopa jednaka nominalnoj

Pa nam je novi izraz za ravnotežu:

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
20.2.RAVNOTEŽA NA FINANCIJSKIM
TRŽIŠTIMA

Ravnoteža: M/P = YL(i)

● realna ponuda novca je dana, a realna potražnja ovisi o razini transakcija (mjereno Y) i
oportunitetnom trošku držanja novca umjesto obveznica (i = kamatna stopa na obveznice)
● kamatna stopa mora biti takva da je ponuda novca jednaka potražnji za novcem
● prisjetimo se porast ponude novca smanjuje kamatnu stopu, a porast potražnje za novcem
povećava kamatnu stopu

Pitamo se, što je bolje: domaće obveznice vs. strane obveznice

● odluka se bazira na traženju najveće očekivane stope povrata → to znači da u ravnoteži obje
obveznice imaju jednak očekivani povrat → vrijedi uvjet kamatnog pariteta
● domaća kamatna stopa mora biti jednaka stranoj uvećanoj za očekivanu stopu deprecijacije
odnosno umanjenoj za očekivanu stopu aprecijacije

PRIMJER-AMERIKA I BRITANIJA
Pretpostavimo da su na početku kamatne stope jednake, tj. i = i*, to znači i da je E = Ee .
Uslijed monetarne kontrakcije u SAD-u američka kamatna stopa raste pa je uz nepromijenjeni devizni tečaj
atraktivnije držati američke obveznice → investitori žele prodati britanske obveznice i kupiti američke: prvo
moraju prodati britanske obveznice za funte, onda prodati funte za dolare i tek tada kupiti američke obveznice
→ dok investitori prodaju funte i kupuju dolare dolazi do aprecijacije dolara
Porast potražnje za dolarima vodi do rasta cijene dolara-pitanje je za koliko dolar mora aprecirati?
PAZI! Što više dolar danas aprecira, to se očekuje njegova veća deprecijacija u budućnosti jer investitori očekuju
vraćanje dolara na početnu vrijednost u budućnosti (uz pretpostavku da ne promijene svoja očekivanja)
Početna aprecijacija dolara mora biti takva da očekivana buduća deprecijacija kompenzira rast američke
kamatne stope; kad je riječ o takvom skučaju onda su investitori opet indiferentni i dolazi do ravnoteže
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 39-Relacija kamatnog pariteta (IP relacija)

IP KRIVULJA-prikazuje kombinacije nominalnog deviznog tečaja i kamatnih stopa pri kojoj su financijski
investitori indiferentni između domaćih i stranih obveznica.
● domaća kamatna stopa viša od inozemne vodi do aprecijacije domaće valute, a niža do
deprecijacije
● pretpostavka da se prilikom promjene domaće kamatne stope očekivani budući devizni tečaj ne
mijenja (pretpostavka je da se u budućnosti vraća na istu razinu)
● početna aprecijacija (domaće valute) mora biti tolika da očekivana buduće deprecijacija (domaće
valute) kompenzira rast (domaće) kamatne stope
20.3.UKUPNA RAVNOTEŽA

IS 2 učinka porasta kamate stope na output u otvorenom gospodarstvu

1. direktni utjecaj na investicije: viša kamatna stopa vodi do pada investicija, time do pada
potražnje za domaćim dobrima i pada outputa
2. indirektni utjecaj kroz devizni tečaj: porast kamatne stope vodi do aprecijacije domaće valute
što poskupljuje domaća dobra u odnosu na inozemna i dovodi do smanjenja neto izvoza,
smanjenja potražnje za domaćim dobrima i pada outputa
Oba su učinka u istom smjeru

LM
LM relacija identična onoj u zatvorenom gospodarstvu: za danu M/P porast outputa vodi do porasta
potražnje za novcem i porasta ravnotežne kamatne stope.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 40-IS LM-IP model u otvorenom gospodarstvu

● ravnoteža u točki A na a) dijelu; iz b) dijela možemo vidjeti koliki je devizni tečaj uz određenu
kamatnu stopu (uz i jednak je E)
● uz danu stranu kamatnu stopu i dani očekivani budući tečaj, ravnotežna kamatna stopa
determinira ravnotežni devizni tečaj!
20.4.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA FLEKSIBILNOG DEVIZNOG
TEČAJA

Graf 41-Fiskalna ekspanzija i IP relacija

Na početku uravnoteženi proračun, a zatim vlada odluči povećati potrošnju čime nastaje proračunski
deficit: što se događa s veličinom outputa, njegovom strukturom, kamatnom stopom i deviznim tečajem?
● porast G povećava output uz danu kamatnu stopu pa se IS pomiče udesno, a LM se ne pomiče
jer G ne ulazi u LM relaciju
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● nova ravnoteža je u točki A' s višim outputom i višom kamatnom
stopom
● viša kamatna stopa dovodi do pada tečaja (aprecijacije domaće valute)

Zaključno: porast državne potrošnje vodi do porasta outputa, porasta kamatne stope (jer se povećala
potražnja za novcem) i aprecijacije domaće valute!
● viša kamatna stopa i aprecijacija poništavaju dio pozitivnog učinka porasta državne potrošnje na
output
● C raste zbog porasta raspoloživog dohotka; G raste po pretpostavci; ne možemo točno reći što
se događa s investicijama (mogu rasti ili padati ovisno o tome je li jači utjecaj Y ili i); NX pada
zbog rasta outputa i aprecijacije → proračunski deficit vodi do pogoršanja trgovinske bilance
(deficita ako je na početku bilanca uravnotežena)

Graf 42-Učinci monetarne kontrakcije i IP relacija

● smanjenje M povećava kamatnu stopu: LM se pomiče prema gore na LM', a IS se ne pomiče →

nova ravnoteža u A'
● porast kamatne stope vodi do aprecijacije domaće valute

Zaključno: monetarna kontrakcija vodi do smanjenja outputa, porasta kamatne stope i aprecijacije
domaće valute (jer domaće obveznice postaju atraktivnije za ulaganje)
● viša kamatna stopa i aprecijacija smanjuju potražnju i output; kako output pada smanjuje se
potražnja za novcem pa pada i kamatna stopa što poništava dio početnog porasta kamatne stope
i početne aprecijacije

20.5.ULOGA POLITIKA U UVJETIMA FIKSNOG DEVIZNOG TEČAJA

Dosad pretpostavka da se tečaj slobodno formira na deviznom tržištu, ali moguće je i da središnje banke
ciljaju određeni tečaj i pritom se koriste instrumentima monetarne politike; ponekad ciljaju na točno
određenu vrijednost, a ponekad na neki raspon → različiti devizni režimi.
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Izraz "fiksni" ne znači da se tečaj nikad ne mijenja, ali su promjene
rijetke
● porast tečaja u uvjetima fiksnog deviznog tečaja zove se devalvacija, a ne deprecijacija; pad
tečaja zove se revalvacija.

Puzajuće vezani tečaj:

● središnja banka zadaje određenu granicu deprecijacije preko koje se ne smije ići

VAŽNO!
U uvjetima fiksnog deviznog tečaja i savršene mobilnosti kapitala domaća kamatna stopa mora biti
jednaka inozemnoj kamatnoj stopi → fiksiranje deviznog tečaja znači odricanje slobode biranja domaće
kamatne stope jer ona mora biti jednaka inozemnoj . To je zbog pretpostavke da zemlja drži tečaj na
fiksnoj razini.

Graf 43-Fiskalna ekspanzija u uvjetima fiksnog deviznog tečaja

● Fiskalna ekspanzija pomiče IS udesno, nova ravnoteža je u B, a output raste iz YA u YB, kamata
stopa raste, devizni tečaj pada
● središnja banka u uvjetima fiksnog tečaja ne smije dozvoliti aprecijaciju pa se mora prilagoditi
povećanoj potražnji za novcem tako da poveća ponudu novca (pomak LM prema dolje) →
kamatna stopa ostaje nepromijenjena, a time i devizni tečaj
● ravnoteža se miče iz A u C → viši output (YC), nepromijenjena kamatna stopa i devizni tečaj

U uvjetima fiksnog tečaja fiskalna politika je djelotvornija nego u uvjetima fleksibilnog tečaja zbog
monetarnog prilagođavanja!
Restriktivna fiskalna politika se ne može nadopuniti s ekspanzivnom monetarnom

21.SUSTAVI DEVIZNIH TEČAJEVA

21.1.PRILAGOĐAVANJE U SREDNJEM ROKU
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
U kratkom roku:
a) fleksibilni devizni tečaj
zemlja koja želi smanjiti trgovinski deficit ili izaći iz recesije putem deprecijacije može to učiniti pomoću
monetarne politike i to tako da smanji kamatnu stopu (povećava se tečaj - deprecijacija)

b) fiksni devizni tečaj

zemlja ne može povećati tečaj jer je fiksan i ne može se prilagođavati, a ne može ni smanjiti kamatnu
stopu jer pod uvjetom kamatnog pariteta domaća kamatna stopa mora biti jednaka stranoj – odricanje
od dva makroekonomska instrumenta

Je li fleksibilni tečaj bolji izbor?

Odgovor: u srednjem roku se gube razlike između dva navedena sustava deviznih tečajeva

Gospodarstvo dostiže jednaki realni tečaj i jednaku razinu outputa bez obzira radi li se o primjeni fiksnog
ili fleksibilnog tečajnog sustava!

Realni devizni tečaj se može prilagoditi na dva načina

1. kroz promjenu nominalnog deviznog tečaja (to se može dogoditi samo u uvjetima fleksibilnog
tečaja)
ako se u kratkom roku P i P* ne mijenjaju onda je promjena E jedini način prilagodbe tečaja u kratkom
roku
2. kroz promjenu domaćih cijena u odnosu na inozemne
u srednjem roku ta opcija postoji i za fiksni devizni tečaj, a to se upravo i događa: prilagodba fiksnog
tečaja se događa kroz cijene, a ne kroz nominalni tečaj

U nastavku je detaljnije opisan proces prilagodbe kroz AS i AD u otvorenom gospodarstvu kad postoji
fiksni tečaj...
 ISPRINTANO U ŽUTOJ

Graf 44-Prilagođavanje u uvjetima fiksnog deviznog tečaja s realnom deprecijacijom

Ravnotežni output u kratkom roku ne mora biti jednak prirodnoj razini outputa (Yn) .

Što se događa?
1. Tako dugo dok je output ispod prirodne razine AS se pomiče prema dolje: kad je output ispod
prirodne razine onda su cijene niže nego što se očekivalo da će biti, pa sudionici procesa
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
pregovaranja za nadnice korigiraju svoja očekivanja tako da sad
očekuju niže cijene što vodi do niže razine cijena uz dani output →
AS krivulja se pomiče prema dolje
2. Iz točke A se gospodarstvo pomiče u B po AD krivulji; u B je output jednak prirodnoj razini
3. Razina cijena je niža u B nego u A što implicira da je u B veći realni devizni tečaj
Odnosno-tako dugo dok je output ispod prirodne razine outputa, razina cijena se smanjuje; taj pad cijena
vodi do realne deprecijacije što vodi do porasta outputa dok ne dostigne prirodnu razinu

Zaključak: unatoč fiksnom nominalnom tečaju, u srednjom roku gospodarstvo postiže realnu
deprecijaciju potrebnu za povratak outputa na prirodnu razinu.
u kratkom roku fiksni nominalni tečaj znači i fiksni realni tečaj
u srednjem roku je fiksni nominalni tečaj u skladu s prilagođavanjem realnog deviznog tečaja, a to se
prilagođavanje događa kroz promjene razine cijena

Ali, imamo i još jedan graf... Naš posljednji graf iz makro...

Ranije opisani proces može biti dugotrajan i težak, što znači da se razdoblje previsoke nezaposlenosti
može odužiti (output manji od prirodne razine); postavlja se pitanje postoji li način za ubrzanje tog
procesa?

Graf 45-Prilagođavanje u uvjetima fiksnog deviznog tečaja s devalvacijom

1. uz danu razinu cijena devalvacija vodi do realne deprecijacije (rasta realnog deviznog tečaja), a
time do rasta outputa → devalvacija uzrokuje pomak AD krivulje udesno i output je viši uz danu
razinu cijena
2. ravnoteža se pomiče iz A u C gdje je output jednak Yn, a realni tečaj jednak kao u B (to znamo
zato što je output isti u B i C, a nije došlo do promjena G i T)
Lakše ostvarivo na grafikonu nego u stvarnosti: J krivulja + pad životnog standarda zbog viših cijena
uvoza uslijed čega radnici traže više nominalne nadnice pa poduzeća povećavaju cijene.

21.2.VALUTNE KRIZE U UVJETIMA FIKSNOG DEVIZNOG TEČAJA

Financijski investitori očekuju promjenu tečaja (ili devalvaciju ili prijelaz na fleksibilni devizni tečaj).
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
Zašto to očekuju?
a) domaća valuta je aprecirana/precijenjena, raste vanjskotrgovinski
deficit...
b) treba smanjiti kamatnu stopu, a to ne može biti postignuto u uvjetima fiksnog tečaja

Što može učiniti središnja banka?

a) uvjeriti tržište da neće biti devalvacije (teško izvedivo)
b) povećati kamatnu stopu

Opcija povećanja kamatne stope ima smisla samo ako je (1) percipirana vjerojatnost devalvacija mala ili
(2) ako središnja banka smatra da može uvjeriti investitore da do devalvacije neće doći!

Očekivanja da će doći do devalvacije mogu samo izazvati krizu deviznog tečaja - u tom slučaju pred
vladom su dvije opcije (1) devalvirati i (2) boriti se za održavanje kamatnog pariteta uz trošak vrlo visoke
kamate. No ponekad je borba uzaludna...

21.3.DILEMA IZBORA SUSTAVA, PODRUČJA JEDINSTVENE

VALUTE...
Za kraj, što je bolje, fleksibilni ili fiksni režim?

Argumenti u korist fleksibilnog tečaja:

1. u kratkom roku se pod fiksnim tečajem zemlje odriču dva bitna makroekonomska instrumenta
2. pri fiksnom tečaju uvijek postoji opasnost od očekivanja devalvacije što može izazvati visoke
kamatne stope i recesiju

Argument protiv fleksibilnog tečaja

1. njegova kretanja mogu biti velika pa ih je teško kontrolirati putem monetarne politike

U pravilu se preferiraju fleksibilni tečajevi uz dva izuzetka:

1. postojanje čvrste integracije skupine zemalja
2. nepovjerenje u središnju banku da može voditi razumnu monetarnu politiku u uvjetima
fleksibilnog tečaja (rješenje tada čine valutni odbor ili dolarizacija)

Prođimo, za kraj, još par pojmova...

Područja jedinstvene (zajedničke) valute

● ako zemlje imaju slične makroekonomske probleme i ako su izložene istim šokovima
● Mundell: optimalna valutna područja (zemlje izložene sličnim šokovima + visoka mobilnost rada
što je bitno kod nezaposlenosti)
● primjer optimalnog valutnog područja je SAD, iako su šokovi po državama donekle različiti
● prednosti- manji transakcijski troškovi, lakša usporedba cijena

Čvrsto vezani tečaj (hard peg), valutni odbor i dolarizacija

 ISPRINTANO U ŽUTOJ
● nije dovoljno samo fiksirati tečaj, potrebno je uvjeriti investitore
da će biti i održan (što je teško ako raste vanjskotrgovinski deficit)
● uvjerenje raste ako se tečaj čvrsto veže → dolarizacija i valutni odbor
● primjer Argentine (valutni odbor): krah → valutne odbore koristiti samo za kratko vrijeme?
 ISPRINTANO U ŽUTOJ
ISPRINTANO U ŽUTOJ

TREBAŠ POMOĆ?
Bez brige.

Štreberaj ekipa je uvijek tu da

spasi stvar. Prijavi se na
instrukcije i položi kolokvij bez
muke!
Sve info možeš pronaći na www.streberaj.hr
(ili skeniraj QR code).

KAKO SKENIRATI QR CODE?

iPhone. Samo uključi kameru i usmjeri ju

na kod.

Android. Uključi kameru, usmjeri ju na

kod, dugo drži home button, klikni na
what's on my screen (ako ti s ne spoji
odmah).