1.

Objasni pojam autonomne potrošnje

To je potrošnja koja ne ovisi o dohodku. Neku potrošnju uvijek moramo imati neovisno o tome koliki
je dohodak. Autonomna potrošnja definirana je kao izdatak koji potrošači moraju napraviti, čak i kad
nemaju raspoloživi dohodak. Određenu robu treba kupiti, bez obzira na to koliko mu novca dolazi. U
teškim situacijama potrošači se ili zadužuju ili posežu za ušteđevinom kako bi kupili takvu robu.

2. Opiši učinak multiplikatora.

Porast osobne potrošnje povećava potražnju, porast potražnje dovodi do porasta proizvodnje, porast
proizvodnje dovodi do povećanja dohotka. Povećanjem dohotka povećava se potrošnja koja zatim
povećava potražnju i proizvodnju i tako se dalje multiplicira sve dok gospodarstvo ne dođe do
ponovne ravnoteže.

3. Objasni paradoks štednje.

Kad država želi uštedjeti, smanjuje potražnju pa se onda smanjuje i proizvodnja, a smanjenjem
proizvodnje se smanjuje i dohodak i tada imamo automatski manji raspoloživi dohodak i manju
štednju. Štednja ostaje ista kao i prije nego smo ju povečali jer proizvodnja pada, a samim time
smanjuje se i raspoloživi dohodak. U konačnici proizvodnja pada, dohodak pada, a štednja ostaje
ista.
4. Opiši djelovanje novčanog multiplikatora.
Novčani multiplikator nam govori kako banke multipliciraju ili stvaraju novac na osnovu primljenih
sredstava. Prilikom svakog priljeva novca u banku, banka ima obvezu 10% zaprimljenog iznosa
staviti u rezervu a 90% će plasirati na tržište kroz dane zajmove ili kupnjom obveznica pri čemu se
povećava ponuda novca. Prilikom davanja zajma nekom poduzeću npr. za kupnju stroja to poduzeća
dobiva novac kojim kupuje stroj od drugog poduzeća a to drugo poduzeće dobiva novac na svoj
bankovni račun koji opet banka koristi za daljnje ulaganje ili davanje zajma drugom poduzeću koje će
opet novac koristiti za određenu kupnju i tako će banka opet dobiti određenu količinu novca koju će
uložiti i na taj način povećavati ponudu novca na tržištu.

5. Objasni zašto je IS krivulja padajuća.

Kako kamatna stopa utječe na autput?
Zato što veća kamatna stopa znači manje investicije, manje investicije znače manju ukupnu potražnju
za dobrima što če rezultirati manjom proizvodnjom odnosno manjim outputom.

6. Objasni zašto je LM krivulja rastuća.

Kako autput odnosno dohodak utječe na kamatnu stopu?
Veči dohodak nam dovodi do veće potražnje za novcem, veća potražnja za novcem vodi do veče
kamatne stope (cijene novca)
7. O čemu ovisi pregovaračka moć radnika? Objasni.
Ovisi o dva čimbenika

a) Prirodi posla - koliki je trošak njegove zamjene ( ukoliko poduzeće raspolaže s velikim brojem
kandidata za posao, radni nema veliku pregovaračku moć, do s druge strana iznimno vještog i
dobrog radnika je vrlo teško i skupo zamjeniti te to daje radniku veliku pregovaraćku moć),
b) O uvjetima na tržištu rada – koliko je teško pronaći drugi posao ( u uvjetima niske
nezaposlenosti poduzeća znatno teže pronalaze zamjenu dok je radniku puno lakše pronaći
drugi posao, i zbog toga je pregovaračka moć radnika velika i lakše dogovore više nadnice. S
druge strane kad je visoka nezaposlenost poduzeća lakše pronalaze zamjenu, dok radnici
teže pronađu drugi posao i zbog toga je mala pregovaračka moć radnika i moraju prihvatiti
niske nadnice )

8. Objasni teoriju efikasne nadnice.

Teorija koja povezuje produktivnost ili efikasnost radnika s njihovim nadnicama, što znači da se
poslove nastoji učiniti privlačnima i bolje plačenima kako bi se došlo do bolje motiviranih i stručnih
radnika.

9. Što određuje prirodnu razinu outputa. Objasni.

Prirodna razina outputa je takva da, pri prirodnoj razini nezaposlenosti, realna nadnica iz relacije
nadnica jednaka je realnoj nadnici iz relacije cijena.

10.Zašto je AS krivulja rastuća? Objasni.

AS je rastuća zato što porast očekivane razine cijena pomiče AS krivulu prema gore. Odnosno porast
proizvodnje dovodi do porasta razine cijena.

11.Zašto je AD krivulja padajuća? Objasni.

Zato što rast razine cijena dovodi do smanjene realne ponude novca, što pak dovodi do porasta
kamatne stope. Porast kamatne stope dovodi do smanjenja potražnje za dobrima i smanjenja
domaćeg proizvoda. Taj negativan odnos između domaćeg proizvoda i razine cijena prikazan je kao
opadajuća krivulja AD.

12.Objasni dinamiku vraćanja ekonomije na prirodnu razinu outputa ako je trenutna razina
iznad prirodne.
Kada je domaći proizvod iznad prirodne razine, tada razina cijena raste. Viša razina cijena dovodi do
smanjenja potražnje i domaćeg proizvoda ( srednji rok ).
Dok je god domaći proizvod viši od svoje prirodne razine, razina cijena prelazi očekivanu razinu
cijena. To će navesti one koji određuju nadnice da promijene svoja očekivanja u skladu sa kretanjem
razine cijena, znaći na više. Što će dovesti do povećanja razine cijena. Povećanje razine cijena
dovest će pak do smanjenja realne ponude novca, što će dovesti do povečanja kamatne stope, a to
če pak rezultirati smanjenjem domaćeg proizvoda. Prilagođavanje će završiti kada se domaći
proizvod izjednači sa svojom prirodnom razinom. U toj če točki razina cijena biti jednaka očekivanoj
razini cijena, očekivanje se više neće mijenjati pa će domaći proizvod ostati na prirodnoj razini. Taj
rok u kojem će de to dogoditi je srednji rok.

13. Objasni neutralnost novca.

Teorija koja navodi da promjene u novčanoj ponudi utječu samo na nominalne varijable a ne na
stvarne varijable, odnosno da promjene u novčanoj ponudi utječu na cijene robe, usluge i plaće ali ne
i na ukupnu ekonomsku produktivnost. Primjenjiva je samo dugoročno.

14.Grafički prikaži i opiši dinamičke učinke smanjenja budžetskog deficita u srednjem roku.
U srednjem roku, domaći proizvod se vraća na svoju prirodnu razinu, a kamatna stopa je niža.
Smanjenje deficita dovodi do porasta inflacije.
Ako manji proračunski deficit dovede do večih investicija, to če dovesti i do veće količine kapitala, a
veča količina kapitala če pak dovesti do večeg domačeg proizvoda.
Domači proizvod se vrača na svoju prirodnu razinu, a kamatna stopa je niža.

15.Grafički prikaži i opiši dinamičke učinke monetarne ekspanzije u srednjem roku. (26 slaid
od 19.11)
Porast ponude novca. AD se pomiće u desno, LM se pomiće dolje. Srednjeročno kako je došlo do
promjene očekivane razine cijena stvarne razine cijena i AS krivulja se pomiće prema gore,
ekonomija se vraća na početni output a realna ponuda novca točno jednaka početnoj realnoj ponudi
novca ( veća je nominalna količina novca u ekonomiji ali su porasle cijene pa smo se realno vratili na
točku iz koje smo krenuli samo imamo višu razinu cijena ) isti autput, ista realna ponuda novca, ista
kamatna stopa. Promjene u monetarnoj politici u srednjem roku nema nikakav učinak na realne
variable jedino se promjenila nominalna količina novca i razina cijena.
Lm se vratila na istu poziciju.
16.Grafički prikaži i opiši dinamičke učinke rasta cijene nafte u srednjem roku.
U srednjem roku povećanje cijena nafte smanjuje realne nadnice koje isplaćuju poduzeća, povećava
prirodnu stopu nezaposlenosti i shodno tome smanjuje prirodnu razinu domaćeg proizvoda.
Povečanje cijene nafte dovest če do smanjenja domačeg proizvoda. Povečanje cijena nafte smanjit
če realne nadnice koje isplačuju poduzeča, povečat če prirodnu stopu nezaposlenosti i shodno tome
smanjiti prirodnu razinu domačeg proizvoda. Dogodit če se mješavina recesije i velikih povečanja
razine cijena, stopa rasta BDP-a biti če negativna, a stopa inflacije visoka. Takva kombinacija
negativnog rasta i visoke inflacije iznjedrila je STAGFLACIJU.

17. Prodiskutiraj tri glavna zaključka o rastu pet bogatih zemalja.

1. Gotovo sve zemlje započinju pri visokoj razini proizvodnje po stanovniku i postoji jasan znak
konvergencije, 2. Konvergencija je visoka i u većini azijskih zemalja, Japan je prvi započeo rasti i ima
najvišu razinu proizvodnje po stanovniku u Aziji, četiri tigra počinju smanjivati razliku, 3.
Konvergencija nije pravilo u Africi, 1960. većina afričkih zemalja je bilo siromašno i imale su
negativan rast proizvodnje po stanovniku –apsolutni pad životnog standarda

18. Što je to konvergencija?

Približavanje slabije razvijenih zemalja i regija razvijenijima.

19. Objasni što znače opadajući prinosi na rad i kapital.

Svojstvo prema kojemu povećanje kapitala vodi sve manjem i manjem povećavanju proizvodnje
naziva se opadajućim prinosima na kapital, također povećanje rada uz danu razinu kapitala, vodi sve
manjem i manjem povećanju proizvodnje.

20. Koja su dva izvora rasta?

Kapital i tehnološki napredak

21. Objasni što znači tehnološki napredak i koje su njegove dimenzije?

On smanjuje broj radnika potreban za postizanje određene razine outputa. Povečava razinu
efektivnog rada u gospodarstvu. On je sredstvo povečanja domačeg proizvoda uz dane iznose
kapitala i rada.

Dimenzije: veča količina outputa za dane količine kapitala i rada, bolji proizvodi, novi proizvodi, veča
raznolikost proizvoda
Zajedničko: više i bolje usluge potrošačima

22. Prodiskutiraj karakteristike „stabilnog stanja“ ekonomije.

Stanje u kojem se proizvodnja po radniku i kapital po radniku više ne mijenjaju naziva se

ravnotežnom razinom gospodarstva. Ravnotežna razina kapitala po radniku tolika je da je iznos
štednje po radniku dovoljan da pokrije amortizaciju razine kapitala po radniku.

23. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na stopu rasta Y/N u dugom roku? Koliko
iznosi stopa rasta (ako pretpostavimo da ne postoji tehnološki napredak)?
24. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na razinu Y/N u dugom roku?
25. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na stopu rasta Y/N tijekom vremena?

26. Kada je s = 0, koje su razine K/N, Y/N i C/N po zaposlenom?

Kada je s=0 tada su sve razine K/N, Y/N i C/N po zaposlenom jednake nuli.

27. Kada je s = 1, koje su razine K/N, Y/N i C/N po zaposlenom?

Kada je s = 1 tada će razine K/N i Y/N po zaposlenom biti vrlo visoke, a razina C/N po
zaposlenom će biti nula.

28. Što znači „zlatno pravilo“ razine kapitala?

Razina kapitala povezana s vrijednosti stope štednje koja rezultira najvećom razinom potrošnje u
ravnoteži poznata je kao razina kapitala prema zlatnom pravilu. Povećanje razine kapitala iznad
razine zlatnog pravila smanjuje potrošnju.

29. Što podrazumijevamo pod pojmom ljudski kapital?

Možemo ga promatrati u užem i širem smislu. U užem smislu je ljudski kapital razina obrazovanja i
vještine radnika ( ono što je mjerljivo kao godine obrazovanja i iskustvo na radu ). A u širem smislu
ljudski kapital je puno više od toga on uključuje stavove, vrijednosti, zdravlje, skup vještina koje su
teže mjerljive.

30. Što znači „endogeni rast“?

On je objašnjen variablama unutar modela npr. ljudski i fizički kapital to su modeli u kojima je
dugoročno održivi rast moguč samo na temelju ulaganja u ljudki i fizički kapital ( bez tehnološkog
napretka imamo dugoročno pozitivne održive stope rasta.

Modeli koji generiraju održivi rast čak i bez tehnološkog napretka nazivaju se modeli endogenog
rasta, stopa rasta ovisi o varijablama kao što su stopa štednje i stopa potrošnje na obrazovanje.

31. Što znači „ravnotežni rast“

U ravnotežnom stanju proizvodnja i dva inputa, kapital i efektivni rad uravnoteženo rastu po istoj
stopi. Pri uravnoteženom rastu: kapital po efektivnom radniku i proizvodnja po efektivnom radniku su
konstantni, kapital po radniku i proizvodnja po radniku rastu po stopi tehnološkog napretka, rad raste
po stopi rasta stanovništva, kapital i proizvodnja rastu po stopi koja je jednaka zbroju stope rasta
stanovništva i stope tehnološkog napretka.

32. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na stopu rasta Y/NA i K/NA u dugom roku?Koliko
iznosi stopa rasta?
33. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na razinu Y/NA i K/NA u dugom roku?
34. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na stopu rasta Y/NA tijekom vremena?
35. Ilustriraj i objasni utjecaj povećanja/smanjenja s na stopu rasta Y/N i K/N u dugom roku. Čemu je
jednaka stopa rasta? (ako pretpostavimo da postoji tehnološki napredak)?

36. Prodiskutiraj zbog čega je došlo do usporavanja rasta sredinom 70-ih godina prošlog
stoljeća.

Usporavanje rasta posljedica je smanjenja stope tehnološkog napredka, koji je bio usporen zbog
razloga koji nisu uspjeli dati točan odgovor več su dane moguče hipoteze: greška u mjerenju, rast
uslužnog sektora, smanjena potrošnja za istraživanje i razvoj

37. Što su racionalna očekivanja?

Kada ekonomisti oblikuju očekivanja gledanjem unaprijed, oslanjaju se na predviđanja.

To su očekivanja oblikovana predviđanjem budućnosti.

38. Objasni što znači „backloading“ smanjenja deficita.

Natovarivanje – teret smanjivanja budžetskog deficita prebacujemo na budučnost.

Što je smanjenje državne potrošnje manje, manji je i nepovoljni učinak toga smanjenja na današnju potrošnju.
Što je smanjenje očekivane buduće državne potrošnje veće, učinak tog smanjenja na očekivanu buduću
proizvodnju i kamatne stope će biti veći, a time je i povoljan učinak na današnju potrošnju veći. To nam govori
da će backloading programa smanjenja deficita na leđa budućnosti, s malim rezovima danas, a većim u
budućnosti vjerojatnije dovesti do povećanja proizvodnje

39. Za svaki od navedenih događaja grafički prikažite objasnite utjecaj na komponente trenutačne
potrošnje, trenutačne IS i LM krivulje, trenutačnu realnu kamatnu stopu i proizvodnju.
a. Smanjenje očekivane buduće kamatne stope
b. Povećanje očekivane buduće kamatne stope
c. Smanjenje očekivane buduće proizvodnje
d. Povećanje očekivane buduće proizvodnje
40. Za svaki od navedenih događaja grafički prikažite objasnite utjecaj na komponente trenutačne
potrošnje, trenutačne IS i LM krivulje, trenutačnu realnu kamatnu stopu i proizvodnju.
a. Povećanje očekivane buduće ponude novca
b. Povećanje očekivane buduće državne potrošnje
c. Povećanje očekivanih budućih poreza
41. Prikaži pomoćubudućeg i trenutačnog IS-LM modela i objasni kakav će utjecaj imati očekivana
veća buduća državna potrošnja ako se očekuje da će CB održati kamatnu stopu jednakom.
42. Prikaži pomoću budućeg i trenutačnog IS-LM modela i objasni kakav će utjecaj imati očekivana
veća buduća državna potrošnja ako se očekuje da će CB održati proizvodnju jednakom.
43. Prikaži pomoću budućeg i trenutačnog IS-LM modela i objasni kakav će utjecaj imati očekivana
veća buduća državna potrošnja ako se očekuje da CB neće reagirati.

44. Objasni pojmove deprecijacija i aprecijacija.

Deprecijacija znači gubitak vrijednosti. Kod novca označava podcijenjenost domaće valute s obzirom na
strane, odnosno slabljenje njezine kupovne moći prema stranim valutama. Deprecijaciju valute izaziva
inflacija. Aprecijacija je povećanje vrijednosti novca. Obično označuje porast vrijednosti jedne valute izražen
njezinim tečajem prema drugoj valuti. Uzroci su gospodarski, politički, psihološki. Aprecijacija valute može se
primijeniti i kao mjera ekonomske politike, no obično kratkoročno

45. Objasni pojmove realna deprecijacija i realna aprecijacija.

Porast realnog tečaja, dakle porast relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara
jest realna aprecijacija. Pad realnog tečaja, dakle pad relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima
inozemnih dobara jest realna deprecijacija.

46. Što prikazuje bilateralni tečaj, a što multilateralni tečaj.

Devizni tečaj koji označava odnos dviju valuta naziva se bilateralni devizni tečaj. Nasuprot tome, devizni tečaj
koji označava odnos jedne valute i ponderiranog prosjeka skupine drugih valuta zove se multilateralni ili,
češće, efektivni devizni tečaj.

47. Što sadrži bilanca plaćanja?

Platna bilanca je sustavan popis vrijednosti svih ekonomskih transakcija rezidenata neke zemlje s
inozemstvom u određenom razdoblju. Platna bilanca opća je mjera tokova dobara, usluga, rada i kapitala
između jedne zemlje i ostatka svijeta. Sve transakcije između zemlje i inozemstva mogu se klasificirati i iskazati
u bilanci u tri skupine: transakcije koje proistječu iz trgovine robama i uslugama, transferne transakcije te
kapitalne i financijske transakcije.

48. Objasni pojmove devalvacija i revalvacija.

Ta dva pojma se koriste kada zemlja ima sustav fiksnog tečaja. U takvom sustavu povećanje tečaja, naziva se
revalvacijom (a ne aprecijacijom). Smanjenje tečaja zovemo devalvacijom (a ne deprecijacijom).

49. Objasni uvjet pariteta kamatne stope.

Prema teoriji o paritetu kupovne moći valuta mora imati istu kupovnu moć u svim zemljama, odnosno jedinica
svake valute mora imati istu realnu vrijednost u svakoj zemlji. Prema navedenoj teoriji devizni tečajevi između
dviju zemalja prilagođavaju se da bi se odrazile promjene u razini cijena u svakoj državi. Teorem pariteta
kupovne moći tvrdi da je promjena u tečaju između valuta dviju zemalja proporcionalna razlici u stopama
inflacije tih dviju zemalja. Odnosno teorija pariteta kupovne moći se temelji na „Zakonu jedne cijene“ koji kaže
da se ista roba na svim mjestima mora prodavati po istoj cijeni.

- Koja su tri zaključka o utjecaju stope štednje na stopu rasta outputa po radniku?
Stopa štednje nema dugoročni učinak na rast outputa po radniku, iako nema učinka na rast outputa –
utječe na output po radniku, utječe na stopu rasta kroz neko vrijeme.