Obrtna sredstva

Mr Boban Melović
 Obrtna sredstva
Obrtna sredstva predstavljaju novčani izraz vrijednosti nabavljenog
materijala kao predmeta rada i isplaćenih zarada radnika.
Klasifikacija obrtnih sredstava:
1. Materijalni oblik – stvari:
 Predmeti rada
 Nedovršena proizvodnja
 Gotovi proizvodi
 Određena sredstva za rad
2. Nematerijalni oblik – prava:
 Avansi
 Potraživanja od kupaca
 Depoziti i kaucije
 Ostala kratkoročna potraživanja
3. Novčani oblik:
 Novac na žiro računu i u blagajni
 Devize na deviznom računu
 Kratkoročne HOV (mjenice, čekovi i sl.)
 Kratkoročna finansijska ulaganja
 Obrtna sredstva
Osnovna karakteristika obrtnih sredstava je jednokratnost upotrebe,
kao i neprestano kruženje – obrtanje i stalna cirkulacija u punom
iznosu njihove vrijednsoti u okviru reprodukcionog ciklusa
preduzeća.
Dakle, prema svom karakteru, odnosno pojavnom obliku, obrtna
sredstva, po fazama ciklusa reprodukcije, mogu imati:
 Početni robni oblik (zalihe materijala)
 Prelazni tehnološki oblik (nedovršena proizvodnja)
 Završni robni oblik (zalihe gotovih proizvoda) i ponovo
 Novčani oblik (po realizaciji proizvoda)
Kako ciklus angažovanja izražava trajanje neutralnih (robnih) oblika
angažovanja, pod angažovanjem kapitala u obrtnim sredstvima
podrazumijeva se početni robni oblik zaliha materijala, prelazni
tehnološki oblik nedovršene proizvodnje i poluproizvoda, kao i
završni robni oblik zaliha gotovih proizvoda.
Indikatori efikasnosti upravljanja
obrtnim sredstvima u preduzeću
Najznačajniji indikatori efikasnosti korišćenja
angažovanog kapitala u obrtnim sredstvima su:

 Koeficijent angažovanja
 Koeficijent obrta (reprodukovanja)
 Vrijeme trajanja obrta
 Koeficijent angažovanja
Koeficijent angažovanja - Ovim indikatorom iskazuje se
objektivno, organizaciono i stvarno potreban angažovani
kapital u obrtnim sredstvima po novčanoj jedinici ukupnih
troškova prouzrokovanih proizvodnjom gotovih proizvoda
posmatrano kako u ukupnom iznosu, tako i po pojavnim
oblicima obrtnih sredstava
Koeficijent obrta (reprodukovanja)
Koeficijent obrta – On mjeri broj obrta ukupnih obrtnih
sredstava u konstantnoj jedinici vremena i brzinu
transformacije pojedinih pojavnih oblika angažovanog
kapitala u obrtnim sredstvima. On može biti:
Globalni koeficijent obrta
KO = T/Kobs
Parcijalni koeficijent obrta (u zalihama materijala,
nedovršene proizvodnje ili gotovih proizvoda)
Što je koeficijent obrta veći, to se angažovani kapital
brže reprodukuje sa kraćim vremenom trajanja
pojedinih faza ciklusa reprodukcije i time se
povećava broj ciklusa reprodukcije u jedinici
vremena.
 Vrijeme obrta
Vrijeme obrta – predstavlja broj dana vezivanja ili broj
dana angažovanja kapitala u obrtnim sredstvima.
Hobs = 360 / KO
Ovaj indikator je u direktnoj srazmjeri sa koeficijentom
angažovanja kapitala u obrtnim sredstvima, a što je i
logično, u obrnutoj (indirektnoj) srazmjeri sa
koeficijentom reprodukcije angažovanog kapitala u istim
obrtnim sredstvima.
Što je koeficijent angažovanja kapitala u obrtnim
sredstvima manji, to je koeficijent reprodukovanja
(obrta) kapitala veći, vrijeme angažovanosti kapitala
u obrtnim sredstvima kraće, a efekat po kvalitet
ekonomije uspješniji.
Optimalna veličina obrtnih sredstava
U ekonomskoj teoriji i praksi primjenjuje se čitav niz
metoda pomoću kojih se utvrđuje i planira optimalna
potreba za angažovanim kapitalom u obrtnim
sredstvima.
Kada su u pitanju novoosnovana preduzeća (pogoni)
primjenjuju se:
 Metoda broja dana trajanja tehnološkog procesa
 Metoda pomoću kamatnih brojeva
 Metoda materijalnog bilansa (najčešće se koristi)
Posebno je značajan postupak utvrđivanja zaliha
predmeta rada (materijala) i njihove optimalne veličine.
 Utvrđivanje zaliha materijala
Zbog značaja obezbjeđivanja kontinuiteta reprodukcije zalihe
materijala u ekonomskoj teoriji i praksi zaslužuju posebnu pažnju.
Zalihe materijala najčešće su neizbježne pa je jedan od osnovnih
zadataka utvrđivanje njihove optimalne veličine i strukture.
Optimalne zalihe - materijala predstavljaju onu količinu koja je, uz
minimalne troškove njihovog posjedovanja, dovoljna za kontinuitet
planiranog obima reprodukcije.
Zopt = Q/2 + Rs
Minimalne zalihe – donja granica količine materijala na zalihama do
koje se može i smije ići, a da se ne ugrozi kontinuitet procesa
reprodukcije.
Zmin = Pd * Vn
Maksimalne zalihe – gornja granica nabavke materijala čije dalje
povećanje izaziva efekte koji su loši po kvalitet ekonomije.
Zmax = Zmin + Qo
ZADACI
Pitanja?
HVALA NA PAŽNJI!