SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUSA: I CIKLUS; II GODINA

SMJER: ...

TRGOVAKA ROBA RAUNOVODSTVENO

PRAENJE
SEMINARSKI RAD

Travnik, Juni, 2014. godine

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; II GODINA

SMJER: ...

TRGOVAKA ROBA RAUNOVODSTVENO

PRAENJE
SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja student Sveuilita/Univerziteta Vitez Travnik, Indeks broj:

odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovorno izjavljujem da sam ovaj
rad izradio potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo
profesora odnosno asistenta.

Potpis studenta: __________________

STUDENT:
PREDMET: Finansijsko raunovodstvo
PROFESOR: Doc. Dr. ...
ASISTENT: ...

0
 SADRAJ
1. UVOD..................................................................................2

1.1. PREDMET ISTRAIVANJA.................................................................2

1.2. SVRHA I CILJ SEMINARSKOG RADA.................................................2

1.3. RADNA HIPOTEZA..........................................................................2

2. TRGOVAKA ROBA...............................................................3

2.1. POJAM I KARAKTERISTIKE TRGOVAKE ROBE ...............................3

2.2. PRIHODI OD PRODAJE ROBE ..........................................................4

2.3. NABAVKA ROBE ............................................................................. 4

3. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE TRGOVAKE ROBE..........6

3.1. OBRAUN NABAVKE I ROBA U SKLADITU ....................................6

3.2. ROBA U PRODAVNICI .....................................................................8

3.3. ROBA U KOMISIONU I KONSIGNACIJI ............................................13

3.4. ROBA U OBRADI, DORADI I MANIPULACIJI ...................................13

3.5. ROBA VAN UPOTREBE..................................................................15

4. ZAKLJUAK........................................................................16

LITERATURA............................................................................18

1. UVOD

1
 1.1. PREDMET ISTRAIVANJA

Predmet seminarskog rada je trgovaka roba i njeno knjigovodstveno praenje. U

ovome radu e biti objanjeno, teorijski, ta je to trgovaka roba, ime je regulisano
poslovanje trgovakom robom, kako se knjigovodstveno tretira trgovaka roba i sve
ostale specifinosti ove, danas, specifine djelatnosti koju nazivano robni promet.

1.2. SVRHA I CILJ SEMINARSKOG RADA

Svrha seminarskog rada je da pokae ta je to roba i kako se knjigovodstveno

evidentira i da se roba kod proizvoaa tretira kao gotov proizvod a kod svih ostalih
uesnika u prometu tretira se i knjigovodstveno evidentira kao roba. Robu, odnosno
trgovinsku djelatnost regulie Zakon o trgovini, posebni dravni zakoni, izmeu
ostalog i MRS br. 2, gdje se kae da postoje zalihe kao sredstva kupljena i
namijenjena prodaji u toku normalnog postojanja (roba), raunovodstveni standardi
kao i mnogi drugi zakonski, podzakonski propisi i akti propisani od strane
zakonodavca.

1.3. RADNA HIPOTEZA

Zalihe nabavljene radi prodaje, kao procesa operativne djelatnosti pravnih lica,
nazivamo robom. 1

Roba se nabavlja iskljuivo iz razloga ostvarivanja odreenog prihoda koji, da bi se

uspjeno poslovalo, mora biti vei od ostvarenih rashoda koji su nastali po osnovu
nabavke robe.

2. TRGOVAKA ROBA

1 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje, Sarajevo 2008.
godine. Strana 247.
2
 2.1. POJAM I KARAKTERISTIKE TRGOVAKE ROBE 2

Roba je u principu materijalni oblik kratkotrajne imovine, odnosno zalihe koje se

dre za prodaju u redovnom poslovanju. Roba postoji kod preduzea koje obavljaju
trgovaku djelatnost.

Trgovinske djelatnosti imaju zalihe: robe, materijala, rezervnih dijelova, sitnog

inventara, ambalae, auto-guma. Knjienje troenja navedenih zaliha se obavlja na
isti nain kao i kod proizvodnih preduzea kao i knjienje trokova plata, stalnih
sredstava (amortizacija) i dr. Neproizvodnih usluga. Knjienje finansijskih trokova
poput kamata, kursnih razlika, bankarskih provizija vri se na teret rashoda tekueg
perioda kao i trokovi rezervisanja za rizike i obaveze.

Prilikom evidentiranja zaliha robe mogue je primjenjivati razliite metode, FIFO ili
metod prosjenih cijena, kao metode redoslijeda prodaje robe.

Specifinost materijala kod trgovinskih preduzea se ogleda u tome da je to pomoni

materijal, jer osnovni materijal kao kategorija pripada proizvodu u preduzeima za
obavljanje osnovne djelatnosti proizvodnja gotovih proizvoda.

Vrijednosti po kojima se mogu voditi zalihe robe kod trgovakih djelatnosti su:

1) Vrijednost trokova nabavke nabavna vrijednost,

2) Fer procijenjena vrijednost robe,

3) Neto prodajna vrijednost robe.

Trokovi poslovanja trgovakih djelatnosti nisu isto to i nabavka robe. Trokovi

materijala, sitnog inventara, plata itd. spadaju u rashode poslovanja.

U vrijednost robe, dakle, ubrajamo fakturnu vrijednost i zavisne trokove nabavke,

dok robu ne uskladitimo na mjesto odredita svrhe zbog koje je i nabavljena.

2.2. PRIHODI OD PRODAJE ROBE 3

2 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje, Sarajevo 2008.
godine. Strana 250., 251.
3
Roba se, dakle, nabavlja prije svega da bi se ostvario odreeni prihod iz kojeg treba
da se nadoknade svi rashodi perioda trgovake djelatnosti.

Prema MRS br. 18 Prihod se priznaje onda, kad postoji vjerovatnoa da e budue
ekonomske koristi pravnog lica biti ostvarene u vidu priliva koji se moe pouzdano
izmjeriti. Prihod mora biti mjerljiv i ostvariv.

Prihodi ukljuuju samo one bruto prilive ekonomske koristi koje pravna osoba primi
ili potrauje za vlastiti raun i mjere se po fer vrijednosti primljene naknade ili
potraivanja.

Prihodi od prodaje se priznaju onda kada:

1) Postoji prenos sa prodavca na kupca znaajne koristi i rizika u svojstvu

vlasnitva robe,

2) Vrijednost transakcije se moe i mora utvrditi, da bi se mogao priznati prihod,

3) Prihodom se moe smatrati transakcija obavljena izmeu pravnih lica, kad je

izvjesna realizacija priticanja ekonomske koristi u pravno lice,

4) Trokovi koji su nastali i koji e nastati u vezi sa transakcijom robe moraju se

moi utvrditi i pouzdano izmjeriti.

2.3. NABAVKA ROBE 4

Radi sueljavanja prihoda i rashoda, neophodno je pouzdano, znati visinu trokova

prouzrokovanu transakcijom kupoprodaje robe.

Sam proces nabavke robe zasnovan je na dokumentaciji koja krui izmeu kupca i
dobavljaa. Takva dokumentacija moe biti ugovor, faktura i sl. gdje se definiu

3 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje, Sarajevo 2008.
godine. Strana 248.-251.

4 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje, Sarajevo 2008.
godine. Strana 251.
4
vrsta, kvalitet, cijena, uslovi dopreme, uslovi plaanja, obaveze i prava po riziku i
eventualno mjesto rjeavanja sporova robe u prometu.

Knjigovodstveno evidentiranje kretanja robe vri se u glavnoj knjizi, analitikim

evidencijama i pomonim knjigama. U glavnoj knjizi roba se evidentira po
vrijednosti, dok se u analitikoj evidenciji roba evidentira pojedinano, koliinski i
vrijednosno.

Vrijednost trgovake robe se evidentira na kontima grupe Trgovaka roba:

Obraun trokova nabavke robe,

Roba u skladitu,

Roba u prodavnici,

Roba u komisionu i konsignaciji,

Roba u obradi, doradi i manipulaciji,

Roba van upotrebe,

Avansi za nabavku trgovake robe,

Ukalkulisana razlika u cijeni,

Ukalkulisani porez na dodatnu vrijednost,

Ispravka vrijednosti zaliha trgovake robe. 5

Svaka poslovna promjena, pa tako i svaka poslovna promjena u procesu evidencije

robe, mora biti zasnovana na odgovarajuoj dokumentaciji (faktura dobavljdaa za
robu, faktura za trokove nabavke, otpremnica, zapisnici o procjeni, inventurne liste i
sl.)

5 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje,

Sarajevo 2008. godine. Strana 251.
5
 3. KNJIGOVODSTVENO EVIDENTIRANJE TRGOVAKE
ROBE

3.1. OBRAUN NABAVKE I ROBA U SKLADITU 6

Pod pojmom nabavka robe treba podrazumijevati potrebu izraunavanja vrijednosti

nabavljene robe do mjesta sadanje lokacije i u sadanjem stanju. U obraun nabavke
robe, prema MRS ulazi:

Fakturna vrijednost,

Carina i ostale uvozne dadbine,

PDV,

Trokovi osiguranja,

Usluge pedicije i ostale usluge,

Usluge osiguranja,

Trokovi manipulacije robe i dr.

PDV ne ulazi uvijek u nabavnu vrijednost robe, povratni PDV ne, dok nepovratni
PDV ulazi u nabavnu vrijednost robe. Trokovi prevoza zavise od toga kako glasi
faktura prodavca, fco kupac ili prodavac, fco skladite i sl.

Isporuka prodavca odnosno prijem robe kod kupca moe se desiti sa potpunom
prateom dokumentacijom u vezi robe gdje se odmah moe sastaviti kalkulacija i
izraunati cijena nabavke robe, roba se moe primiti ali i ne sva dokumentacija gdje
moramo robu voditi analitiki na kontu nefakturisane robe do prijema dokumentacije
i knjienja prema knjigovodstvenim pravilima i standardima i trei sluaj gdje je
mogue zaprimiti dokumentaciju ali ne i robu te istu sluaj raunovodstveno
evidentiramo i knjiimo robu kao roba na putu. Kod zadnja dva sluaja robu dalje
ne smijemo distribuirati dok ne dobijemo pravovaljanu dokumentaciju za istu.

Primjer 1.
6 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje, Sarajevo 2008.
godine. Strana 253.-257.
6
Na domaem tritu nabavljeno je robe u vrijednosti od 117.000,00KM uz fco
dobavlja. Trokovi utovara i istovara su 1.000,00KM sa uraunatim PDV-om. Roba
je primljena u skladite a obaveze prema dobavljau su izmirene za -R.

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Obraun nabavke 100.000,00

Ulazni PDV 17.000,00

Dobavljai 117.000,00

Za fakturu dobavljaa

2. Obraun nabavke 1000,00

Ulazni PDV 170,00

Dobavljai 1.170,00

Za trokove prevoza

3. Dobavljai 118.170,00

-R 118.170,00

Za plaene fakture

4. Roba u skladitu 101.000,00

Obraun nabavke 101.000,00

Za uskladitenje robe

Slino knjienje bi bilo i za nabavku robe iz inostranstva samo to bi u nabavnu

vrijednost robe i porezno priznati bili trokovi od granice do skladita kupca. Roba se
moe evidentirati kao naa i ako je u nekome drugom skladitu, samo emo je
analitiki voditi kao roba u tuem skladitu.

3.2. ROBA U PRODAVNICI 7

7 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje,

Sarajevo 2008. godine. Strana 258.-266.
7
Za evidenciju robe u prodavnici potrebno je formirati MPC maloprodajnu cijenu i
evidentirati je u trgovakoj knjizi. Realizacija prometa robe u prodavnici mora se
evidentirati i kroz registar blagajnu prodavnice da bi se pravilno obraunao
realizovani porez na dodanu vrijednost.

Primjer 2.

Iz vlastitog skladita izdato u prodavnicu 100.000,00KM vrijednosti robe. RUC 20%

a PDV 17%. Roba u prodavnici je evidentirana po maloprodajnoj cijeni.

Cijena robe po obraunu nabavke 100.000,00

RUC 20% 20.000,00

Poreska osnovica 120.000,00

PDV 17% 20.400,00

MPC (Maloprodajna cijena) 140.400,00

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Roba u prodavnici 140.400,00

Roba u skladitu 100.000,00

Ukalkulisana razlika u cijeni 20.000,00

Ukalkulisani PDV 20.400,00

Za obraunatu maloprodajnu cijenu

Manipulacija cijenama robe u prodavnici je mogua uslijed promjena na tritu,

promjena stanja robe ili nekih drugih okolnosti te je mogue poveanje cijena robe,
gdje bi knjienje bilo na teret zaduenja Robe u prodavnici za iznos poveanja MPC
a potraivala bi konta Ukalkulisane razlike u cijeni i Ukalkulisanog poreza na
8
dodanu vrijednost za pripadajue iznose poveanja cijene iz kalkulacije. Ako bismo
vrili snienje maloprodajne cijene robe onda bi knjienje se vrilo na nain da se
stornira iznos poveanja cijena robe, odnosno ako bi se snienje vrilo ispod troka
sticanja nabavljene robe onda bi se iznos ispod nabavne vrijednosti robe knjiio na
teret rashoda i ako bi bio vei od dozvoljenog kala, loma, imali bi obavezu
obraunavanja i plaanja poreza na dodanu vrijednost za iznos rashodovanja robe, u
sluaju da po nekom zakonskom osnovu nismo osloboeni istog.

Kod prodaje robe iz prodavnice, postoje slijedee situacije: mogua je prodaja za

gotov novac, prodaja na kredit tj. odgodu plaanja, poklon odnosno donacija robe,
obraun kala, loma, manjkova i vikova, te vraanje robe iz prodavnice na skladite,
slanje robe na doradu, obradu i sl.

U nastavku emo navesti par primjera specifinosti knjienja kod robe u prodavnici.

Primjer 3.

Prodato robe iz prodavnice za gotov novac u vrijednosti od 140.400,00KM, od ega

je RUC 20.000,00KM a PDV 20.400,00KM.

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Blagajna 140.400,00

Prihod od prodaje robe 120.00,00

Obaveze za PDV 20.400,00

Za prodatu robu

2. Rashodi prodate robe 100.000,00

Ukalkulisana RUC 20.000,00

Ukalkulisani PDV 20.400,00

9
 Roba u prodavnici 140.400,00

Za trokove prodate robe

U nastavku knjienja poloili bi gotov novac sa blagajne na -r odobravanjem rauna

blagajna a zaduivanjem rauna -r. te bi platili obavezu poreza na dodanu vrijednost
odobravanjem -r a zaduivanjem rauna obaveze za PDV.

Primjer 4.

Veoma est sluaj sa robom je i rashodovanje zbog npr. isteka rokova trajanja. Na
primjeru rashodovanja robe u vrijednosti od 10.000,00KM zbog isteka roka trajanja,
gdje je RUC 1.000,00KM a PDV 1.700,00 vidjeemo nain knjienja rashodovanja
robe.

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Rashodi zastarjelih zaliha 7.300,00

Roba u prodavnici (10.000,00)

Ukalkulisana mara RUC (1.000,00)

Ukalkulisani porez PDV (1.700,00)

Za rashodovanu robu

Porez i mara se storniraju na obraunskim raunima a rahod ini samo otpis troka
nabavke zaliha. Ovdje treba voditi rauna da li je rashod vei ili manji od
dozvoljenog kala i rastura ili u suprotnom imamo obavezu obrauna poreza na
rashod.

10
Primjer 5.

Na slijedeem primjeru emo vidjeti kako se knjii donacija robe iz maloprodaje,

npr. Donirali smo robe iz prodavnice u vrijednosti od 5.850,00KM, porez 850,00KM
a RUC 1000,00KM.

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Ostali rashodi (Rashod od donacija) 5.850,00

Roba u prodavnici 5.850,00
Za doniranu robu

2. Ukalkulisana razlika u cijeni 1.000,00

Ostali rashodi 1.000,00
Ukalkulisani PDV 850,00
Obaveza za PDV 850,00
Za isknji.neostv razlike i za obraun PDV-
a na doniranu robu

U slijedeem knjienju platili bi obavezu PDV-a za doniranu robu tereenjem konta

Obaveze po osnobu PDV-a a odobravanjem rauna -R.

Ukoliko sveukupna vrijednost Ostali rashodi jednog pravnog lica na kraju godine
prelazi 0.50% njegovog ukupnog prihoda tada pravno lice ima obavezu platiti 10%
poreza na dobit za taj iznos koji prelazi 0.50% osloboenog poreza iznosa za
donacije i ostale rashode koje pravno lice ima.

Primjer 6.

11
Kalo na robi se knjii kao manjak robe, koja je ve bila evidentirana u maloprodaji
do iznosa utvrenog zakonom kala, rastura, loma, i to bez poreza, a iznad tog nivoa
manjak se evidentira sa obavezom plaanja PDV-a na iznos manjka.

Obraunato kalo na robi u iznosu od 2.340,00KM to je na nivou dozvoljenog kala.

Porez 340,00KM a RUC 300,00KM.

Rb Opis Duguje Potrauje

r

1. Manjkovi 1.700,00
RUC 300,00
PDV 340,00
Roba u prodavnici 2.340,00
Za obraun kala

Da je bilo kalo vee od dozvoljenog nivoa tada bismo za razliku platili porez na teret
rauna Obaveze za PDV-e. Npr. kalo je 5.000,00KM a dozvoljeno 2.340,00KM tada
bismo imali obavezu plaanja poreza na iznos od preko 2.340,00KM, tj. platili bismo
PDV-e na iznos od 2.660,00KM. Knjienje bi bilo isto kao i kod prethodnog primjera
samo to bi imali zaduivanje konta Manjkovi za iznos 17% PDV-a na 2.660,00KM
to je 452,00KM i isti bi platili za -R odobravanjem istog a zaduivanje rauna
obaveze za PDV-e.

Kod nastalih manjkova robe treba uvijek voditi rauna i iskoristiti neoporezivanje
iznosa kala, a manjkove iznad dozvoljenog kala tretirati sa obavezom plaanja
poreza.

12
 3.3. ROBA U KOMISIONU I KONSIGNACIJI 8

Robu u komisionu ili konsignaciji moemo knjiiti direktno sa rauna skladita ili
ak i iz prodavnice u korist rauna roba u komisionu ili konsignaciji.

Razlika kod prodaje robe iz komisiona i konsignacije u odnosu ne regularnu prodaju

iz prodavnice je u tome to se ukalkulisana razlika u cijeni i ukalkulisani porez ne
vode na raunima kao kod prodaje iz prodavnice, ve na posebnim raunima
obezbijeenim u kontnom planu na ime posrednike provizije za prodaju robe iz
komisiona ili konsignacije.

Roba u komisionu i konsignaciji je tua roba i sve obaveze po osnovu poreza, carina
i sl. nastaju trenutkom prodaje robe, i bez obzira na to roba podlijee obavezi
invenstarisanja i u naim knjigama je vodimo u vanbilansnoj evidenciji.

Za ostvarenu zaradu na realizovanu robu u komisionu i konsignaciji dugovat e

konto potraivanja za komisione i konsignacione poslove, a potraivat e konto
ostalih prihoda, dok emo proviziju za posrednika platiti na nain da knjiimo
obavezu prema komisionaru i takvu platimo sa -r.

3.4. ROBA U OBRADI, DORADI I MANIPULACIJI 9

Ukoliko se roba sa skladita, prodavnice, alje na obradu, doradu ili manipulaciju

potrebno je istu isknjiiti i knjiiti je na kontu Roba na obradi, doradi i manipulaciji.

Na raunu Roba na obradi, doradi i manipulaciji, roba se vodi po nabavnoj cijeni,

stoga je potrebno kada se alje stornirati iznos ukalkulisane razlike u cijeni i
ukalkulisanog poreza to bi za rezultat imalo proceduru po kojoj se roba prvo iz
prodavnice mora vratiti u veleprodaju-skladite pa onda poslati na obradu, doradu ili
manipulaciju.
8 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje,
Sarajevo 2008. godine. Strana 266.-267.

9 Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje,

Sarajevo 2008. godine. Strana 267.-269.
13
Trokovi obrade, dorade i manipulacije ulaze u novu nabavnu cijenu robe. Roba se iz
obrade vraa na mjesto odakle je poslana ili na neko drugo mjesto ali sa novim
zavisnim trokovima nabavke koji odreuju novu nabavnu vrijednost robe.

Primjer 7.

Roba slijedeih cijenovnih karakteristika poslata na obradu:

MPC robe 14.040,00KM

RUC 2.000,00KM

PDV 2.040,00KM

Trokovi dorade sa PDV-om iznose 1.170,00KM

Roba vraena u prodavnicu sa novom prodajnom cijenom.

Prije knjienja, potrebno je da uradimo kalkulaciju MPC robe prije i poslije dorade:

Kalkulacija prije dorade Kalkulacija poslije dorade

N.V. 10.000,00 N.V. prije dorade 10.000,00

RUC 2.000,00 Trokovi dorade 1.000,00

Poreska osnovica 12.000,00 N.V. nakon dorade 11.000,00

PDV 2.040,00 RUC 20% 2.200,00

MPC 14.040,00 Poreska osnovica 13.200,00

PDV 2.244,00

MPC robe 15.444,00

Rb Opis Duguje Potrauje

14
 r

1. Roba u doradi 10.000,00

Roba u prodavnici 14.040,00
Ukalkulisani RUC (2.000,00)
Ukalkulisani PDV (2.040,00)
Za poslatu robu na doradu

2. Roba u doradi 1.000,00

Potraivanja za PDV 170,00
Dobavljai 1.170,00
Za fakturu trokova dorade

3. Roba u prodavnici 15.444,00

Roba u doradi 11.000,00
Ukalkulisana RUC 2.200,00
Ukalkulisani PDV 2.244,00
Za MPC poslije dorade

U slijedeem stavu jo bi ostalo da se plati faktura dobavljau zaduivanjem konta

Dobavljai a odobravanjem konta -R u iznostu od 1.170,00KM.

3.5. ROBA VAN UPOTREBE

Iz razliitih razloga, zastarjelost, tehniko-tehnoloka svojstva roba, zabrane i sl.

roba se moe isknjiiti sa zaliha i evidentirati kao roba van upotrebe. Obino jednom
isknjiena roba se ne moe ponovo evidentirati na zalihama i stoji kao roba van
upotrebe do godinjeg obrauna i konanog rashodovanja.

Rashodovanje robe sa rauna roba van upotrebe vri se preko konta ispravke
vrijednosti robe, koji potrauje, a duguje konto odgovarajuih rashoda.

15
Za rashodovanje robe van upotrebe vai isto pravilo kao i kod kala, loma i manjkova,
obaveze obrauna i plaanja poreza na iznos koji nije dozvoljen po zakonskim
propisima.

4. ZAKLJUAK

Trgovaka roba je materijalni oblik kratkotrajne imovine, zalihe koje se dre za

prodaju u redovnom poslovanju te postoji kod trgovake djelatnosti.

Specifinosti trgovake djelatnosti je to da: Nema proizvodnje, poslovni proces je

jednostavniji i krai, jednostavnija alokacija trokova svi trokovi poslovanja su
odmah i rashodi, pokrie trokova i ostvarenje dobiti ostvaruje se kroz razliku u
cijeni (maru ili rabat).

Alokacija trokova u trgovakoj djelatnosti:

Trokovi nabave > Imovina >(otuenje imovine)> Rashodi

Trokovi poslovanja trgovine > Rashodi razdoblja

Vrednovanje zaliha trgovake robe se vri kao:

Poetno vrednovanje Troak nabave

Naknadno vrednovanje Troak nabave ili neto utriva vrijednost; ovisno

to je nie (MRS 2, toka 9.)

Neto utriva vrijednost prodajna vrijednost umanjena za trokove prodaje

Raunovodstveno praenje procesa kod trgovake robe se vri kroz

Nabava i uskladitenje robe,

16
 Prodaja trgovake robe,

Roba u prodavaonici (maloprodaja),

Roba u komisiji i konsignaciji,

Roba u obradi i doradi,

Vrijednosno usklaivanje robe,

Inventurne razlike na trgovakoj robi.

Djelatnost prometa robom svaka drava regulie na poseban nain, zakonskim

propisima, raunovodstvenim standardima, zakonima o trgovini, MRS-a, i dr. aktima
koji za rezultat imaju propise i obrasce postupanja i raunovodstvenog evidentiranja
trgovake robe, to je kroz primjere prethodno i objanjeno.

17
LITERATURA

Osnovna literatura (Knjiga, lanak, zakon):

1. Prof. Dr. Mehmed Jahi, Finansijsko raunovodstvo, II dopunjeno izdanje,

Sarajevo 2008. godine.

2. Mr.sc. eljka Domijan, Raunovodstvo i financije, Pomorski fakultet u

Splitu, Predavanja 6-10 a2.

3. Dr. sc. Hrvoje Perevi, Raunovodstveno praenje trgovake robe,

Ekonomski fakultet - Zagreb, Predavanja 2013. godine.

Internet stranice:

www.apeiron-uni.eu ; http://www.fmt.ba/; http://www.iu-travnik.com/;

http://www.markart-edu.com; http://out.edu.ba/; http://www.scribd.com;
http://www.unt.ba/; http://www.wikipedia.org/;

Ostalo:

1) Prirunik za pisanje seminarskog rada, Prof. Dr. Nikola Grabovac, Upustvo

za izradu seminarskog rada na prvom ciklusu, Sveuilite/Univerzitet Vitez
Travnik.

18