SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA „RAČUNOVODSTVO“

1. PRODAJA ROBE NA MALO

2. NABAVKA MATERIJALA, PROIZVODNJA I PRODAJA
GOTOVIH PROIZVODA
3. BILANSI

STUDENT

JUNI 2022. GODINE

 Sadržaj

1. Prodaja robe na malo..............................................................................................................3

2. Nabavka materijala, proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda...............................................4
2.1 Materijal............................................................................................................................4
2.2 Proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda..........................................................................5
3. Bilansi.....................................................................................................................................6
 1. Prodaja robe na malo

Pod trgovinom smatraju se kupovina i prodaja robe i obavljanje trgovinskih usluga.

Trgovcem se smatraju pravna i fizička lica koja se bave trgovinom na osnovu registracije,
odnosno odobrenja nadležnog organa. Trgovina se obavlja kao trgovina na veliko i
trgovina na malo.
Trgovina na malo je kupovina robe radi daljnje prodaje krajnjim potrošačima. Trgovina
na malo obavlja se u prodajnim objektima (prodavaonicama i kioscima) i izvan njih, ako su za
takav način prodaje ispunjeni uvjeti utvrđeni ovim Zakonom i drugim propisima. Prodaja robe
izvan prodavnice je prodaja robe na tržnicama na malo, prodaja na daljinu (putem štampanog
materijala, pošte, telefona, elektronskih medija i sl.), prodaja izvan stalnih prodajnih prostora
trgovca (od vrata do vrata, na pomoćnim stolovima, putem automata, pokretnih prodavnica i
sl.). Prodaja robe izvan prodavnice je i prigodna prodaja na sajmovima, izložbama i sličnim
priredbama. Prodaja robe na pomoćnim stolovima, kioscima, automatima, pokretnim
prodavnicama i prigodna prodaja može se obavljati samo na mjestima koja svojim propisom
odredi nadležni organ.
Trgovina na malo obavlja se u prodajnom objektu ili drugom mjestu koje ispunjava
propisane uvjete. Federalni ministar trgovine propisat će uvjete u pogledu minimalne tehničke
opremljenosti poslovnih prostora i stočnih pijaca u kojima se obavlja trgovina na veliko i na
malo, kao i uvjete obavljanja trgovine izvan poslovnog prostora i utvrditi robe iz grupa i
podgrupa roba koji se mogu prodavati u tim poslovnim prostorijama. Uvjete o sanitarno-
zdravstvenoj zaštiti, zaštiti na radu, zaštiti čovjekove okoline, te druge uvjete koji su potrebni
za obavljanje trgovinske djelatnosti propisat će nadležna federalna ministarstva, svako u
okviru svoje nadležnosti.
Rad u prodajnom objektu može otpočeti tek ako je tim rješenjem utvrđeno da su ispunjeni
minimalni uvjeti.
Trgovinu na malo može obavljati trgovac sa svojstvom pravnog lica koji se bavi
trgovinom na osnovu registracije i koji ispunjava uvjete utvrđene podzakonskim aktom iz
člana 9. Zakona o trgovini. Trgovinu na malo može obavljati i trgovac sa svojstvom fizičkog
lica, ali samo u jednom prodajnom objektu (u daljnjem tekstu: trgovačka radnja).
Uposleni koji obavlja poslove trgovca treba imati najmanje III. stepen stručne spreme.
Trgovac može bez upisa u registar obavljati i druge poslove u manjem obimu koji služe
uspješnom obavljanju trgovine, a uobičajeno se obavljaju uz ovu djelatnost kao što su poslovi
utovara, prijevoza i istovara robe, poslovi dostavljanja robe kupcu i slično, a ne predstavljaju
obavljanje tih poslova kao redovne djelatnosti. Trgovac je dužan na svakom prodajnom
objektu, kao i pri prodaji robe van prodavnice, istaknuti firmu na način kako je registrirana
kod nadležnog organa. Trgovac je dužan utvrditi i na podesan način učiniti kupcu dostupnim
uvjete prodaje (cijena, način plaćanja i isporuka, bonifikacije i sl.) i pridržavati se tih uvjeta.

3
 2. Nabavka materijala, proizvodnja i prodaja gotovih
proizvoda
2.1 Materijal

Zalihe materijala predstavljaju predmet rada koji je neophodan za obavljanje procesa

proizvodnje. Troše se u procesu proizvodnje ili prilikom pružanja usluga, prenoseći svoju
vrijednost na učinke (proizvod ili usluge).
Materijal u širem smislu riječi može se podijeliti na: sirovine, materijal, gorivo, sitan
inventar i rezervni djelovi. Sirovina predstavlja proizvode primarne proizvodnje, koji su
preuzeti iz prirode i koji su prošli samo neophodne, pripremne faze obrade radi dalje
industrijske ili zanatske prerade – proizvodnje, kao na primjer: rude, nafta, drvo,
poljoprivredni proizvodi i slično. Uobičajeno se, prema ulozi koju materijal ima u procesu
proizvodnje, može razvrstati na osnovni i pomoćni, pri čemu se pomoćni dijeli na pomoćni
proizvodni i pomoćni neproizvodni materijal.
Osnovni materijal – materijal koji je neophodan za obavljanje proizvodnog procesa i u
cjelosti ulazi u sastav novog proizvoda.
Pomoćni materijal – materijal koji ulazi u sastav novog proizvoda (u cjelosti ili
djelimično), ali je njegovo učešće sporedno
Knjigovodstveno evidentiranje nabavke materijala podrazumijeva posjedovanje suštinski,
računski i formalno ispravne knjigovodstvene dokumentacije. Najčešća knjigovodstvena
dokumenta koja se javljaju u vezi s nabavkom materijala su:
Otpremnica – knjigovodstveni dokument koji se sastavlja od strane isporučioca, odnosno
dobavljača i koji služi kao dokaz da je određeni materijal isporučen iz magacina dobavljača.
Prijemnica – knjigovodstveni dokument koji služi kao dokaz da je određeni materijal
primljen, tj. da je ušao u magacin kupca. Sastavlja se od strane kupca, odnosno od strane
privrednog društva koje je primilo kupljen materijal. Prijem materijala vrši komisija koja
istovremeno sastavlja zapisnik o prijemu materijala. Ako isporuka odgovara ugovoru i
pravilno je izvršena, potpisuje se prijemnica u tri primjerka: jedan primjerak za materijalno
knjigovodstvo, drugi primjerak za magacionera, a treći primjerak dostavlja se nabavnoj službi
privrednog društva.
Komisijski zapisnik o prijemu materijala – sastavlja se u trenutku prijema materijala.
Sastavlja ga komisija koja treba da utvrdi da li prispjeli materijal kvalitativno i kvantitativno
odgovara naručenom materijalu. Ukoliko prilikom prijema materijala u magacin komisija
utvrdi određene nedostatke u vezi s isporukom materijala, neophodno je da to bude navedeno
u zapisniku.

4
Račun (faktura) dobavljača od koga je materijal kupljen je knjigovodstveni dokument u
kome se navodi visina obaveze prema dobavljaču (ukoliko je npr. kupljeno od dobavljača).
Ovaj račun zavodi se u knjigu ulaznih faktura (KUF).
Pored navedenog, dobavljač ispostavlja i fakturu za nastale zavisne troškove nabavke (ZTN)
(npr. prevoz ili montaža, utovar, istovar, osiguranje, carina...). Pored fakture, u zavisnosti od
npr. načina prevoza materijala, mogu se u vezi sa zavisnim troškovima nabavke javiti sljedeća
knjigovodstvena dokumenta: tovarni list, brodski tovarni list i sl.
Jedinstvena carinska isprava (JCI) predstavlja propisan obrazac koji se koristi kao pisana
carinska deklaracija. JCI se podnosi u setovima koji se sastoje od listova JCI potrebnih za
sprovođenje propisa za carinski postupak u koji se materijal stavlja. Propisano je da se
kompletan JCI sastoji od seta od 8 listova i dvonamjenskog seta od pet listova.

Kalkulacija – obračunsko-metodološki postupak kojim se utvrđuje nabavna vrijednost

primljenog materijala.
Zbirna kalkulacija – postupak kojim se utvrđuje ukupna nabavna vrijednost svih vrsta
nabavljenog materijala. (NV = FV + ZTN).
Pojedinačna kalkulacija – postupak utvrđivanja nabavne vrijednosti pojedine vrste
nabavljenog materijala

2.2 Proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda

Proces u kojem kombiniranjem proizvodnih faktora (inputa) nastaju proizvodi (outputi)

namijenjeni zadovoljavanju ljudskih potreba nazivamo proizvodnja.
Računovodstvo proizvodnje obuhvaća ulaganja u posebne oblike kratkotrajne imovine
gdje od zaliha materijala i sirovina u kombinaciji s radom i ostalim faktorima proizvodnje, kao
što su energija, strojevi, zgrade i sl., nastaju gotovi proizvodi. Ovo računovodstvo još se
naziva i računovodstvo troškova jer je potrebno pratiti nastajanje troškova, njihovo zbrajanje
prema nositeljima, kontrolirati i analizirati nastale troškove u odnosu na planirane kako bi se
dobile pravovremene informacije o troškovima proizvodnje pojedinih proizvoda, povećala
ekonomičnost proizvodnje i poboljšalo upravljanje imovinom.
Tok proizvodnje: Nakon primljene narudžbe i na temelju sastavljenog plana proizvodnje
definira se potrebna razina i vrste materijala, sirovina, te poluproizvoda za početak procesa
proizvodnje dobara.
Izrada plana proizvodnje: Kako bi poduzeće sastavilo plan poslovanja potrebno je
odrediti ciljeve poslovanja te načine postizanja tih ciljeva, odabiru se najbolje metode kako bi
se postavljeni ciljevi ostvarili. Dva su plana poslovanja, operativni i financijski plan.

5
 Prodaja gotovih proizvoda - Nakon što završi proces proizvodnje i proizvodi se prenesu
na skladište vrši se prodaja tih proizvoda. Pri prodaji gotovih proizvoda poduzetnik sastavlja
otpremnicu i izlazni račun. Otpremnica sadrži podatke o vrsti i količini proizvoda, dok je
cijena prikazana na izlaznom računu. Ako je cijena prikazana na otpremnici riječ je prodajnoj
cijeni bez PDV-a. Prodaja gotovih proizvoda u glavnoj knjizi se knjiži na sljedeći način: -
potraživanja od kupaca uz istodobno priznavanje prihoda i to prodajnoj cijeni bez PDV-a, -
obveza za obračunati PDV, - smanjenje zaliha uz istodobno knjiženje troška zaliha prodanih
proizvoda.

3. Bilansi
Finansijski izvještaji pružaju informacije o finansijskom položaju, uspješnosti i
promjenama u finansijskom položaju preduzeća. Kompletan set finansijskih izvještaja
uključuje sledeće sastavne komponente: 1) bilans stanja, 2) bilans uspeha, 3) izveštaj o
tokovima gotovine, 4) izveštaj o promenama na kapitalu i 5) napomene uz finansijske
izveštaje.
Veoma značajna karakteristika bilansa jeste bilansna ravnoteža. Bilans stanja je finansijski
izvještaj o stanju imovine, kapitala i obaveza na dan sastavljanja obračuna, odnosno na dan
bilansiranja.
Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled koji prikazuje bilansnu imovinu i kapital
(pasiva) i način investiranja (ulaganja) kapitala (aktiva); aktiva iskazuje na lijevoj, a pasiva na
desnoj strani, ili u vidu liste u kojoj aktiva prethodi pasivi. Aktiva predstavlja konkretne oblike
sredstava sa kojima raspolaže preduzeće, a pasiva predstavlja izvore odnosno pripadnost
sredstava preduzeća.
Za razliku od bilansa stanja, bilans uspeha se sastavlja za određeni izveštajni period u
kome su iskazani svi prihodi i rashodi i na osnovu njih utvrđen dobitak ili gubitak.
Karakteristika bilansa uspjeha je da se u njemu prihodi, rashodi i rezultat iskazuju u vidu
više podbilansa i to: 1) poslovni prihodi, rashodi i rezultat; 2) finansijski prihodi, rashodi i
rezultati; 3) neposlovni i vanredni prihodi, rashodi i rezultat.
Međusobnim sumiranjem rezultata podbilansa dobija se ukupni bruto–rezultat preduzeća
kao bruto-dobitak ili kao bruto-gubitak u obračunskom periodu. To znači da preduzeće u
bilansu uspjeha može iskazati bruto-dobitak i bruto- gubitak. Tako pozitivan finansijski
rezultat se iskazuje na strani rashoda, a negativan finansijski rezultat iskazuje na strani
prihoda, čime se ostvaruje bilansna ravnoteža.

6
 Bilans stanja i uspjeha predstavljaju dva povezana ali po funkciji različita finansijska
izvještaja. Prvi pruža uvid u imovinsku situaciju i finansijski položaj preduzeća, a drugi da
omogući uvid u to koliko je preduzeće sposobno da ostvari zaradu.