Knjiženje grupe 14 Stalna sredstva namijenjena prodaji

U grupi konta, Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji prema
Kontnom okviru za gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:

14 - STALNA SREDSTVA I SREDSTVA OBUSTAVLJENOG POSLOVANJA

NAMIJENJENA PRODAJI
140 - Nematerijalna sredstva namijenjena prodaji
141 - Zemljište namijenjeno prodaji
142 - Građevinski objekti namijenjeni prodaji
143 - Postrojenja i oprema namijenjeni prodaji
144 - Investicijske nekretnine namijenjene prodaji
145 - Biološka sredstva namijenjena prodaji
146 - Ostala stalna sredstva namijenjena prodaji
147 - Sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena prodaji
149 - Ispravak vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i obustavljenog poslovanja

Na kontima grupe 14 - Stalna sredstva i sredstva obustavljenog poslovanja namijenjena

prodaji, iskazuju se nematerijalna sredstva, zemljišta, građevinski objekti, postrojenja i
oprema, investicijske nekretnine, biološka sredstva i ostala stalna sredstva koja su na osnovu
odluke o prodaji prenesena sa konta korištenih sredstava, kao i sredstva poslovanja koje se
obustavlja, u skladu sa MSFI 5.

Na kontu 149 - Ispravka vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji, iskazuje se razlika

između neto utržive vrijednosti stalnih sredstava namijenjenih prodaji i sredstava
obustavljenog poslovanja i njihove knjigovodstvene vrijednosti, koja se knjiži odobrenjem
ovog konta, na teret konta 588 - Umanjenje vrijednosti sredstava namijenjenih prodaji i
obustavljenog poslovanja.

MSFI 5 - Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja, postavlja zahtjeve

za priznavanje, vrednovanje i prezentaciju stalne imovine namijenjene prodaji, kao i zahtjeve
za prezentaciju i objavljivanje u vezi sa prestankom poslovanja (poslovanjima koja prestaju).

MSFI 5 propisuje kriterije za klasifikaciju poslovanja kao obustavljena poslovanja i kriteriji

za prezentaciju ovih poslovanja, pri čemu se zahtijeva da se rezultati (posljedice) prestanka
poslovanja odvojeno prezentiraju u samoj bilanci uspjeha.

Primjer knjiženja

1. Preduzeće je odlučilo prodati sadašnju poslovnu zgradu zbog potrebe za većim poslovnim
prostorom. Nabavna vrijednost zgrade je 1 000 000 KM, akumulirana amortizacija iznosi
200.000,00 KM. Kupljena je nova poslovna zgrada pa je dosadašnja raspoloživa za trenutnu
prodaju. Poduzeće su aktivnosti na pronalaženju kupca, te se prodaja očekuje u razdoblju
manjem od godinu dana.

2. Pošto su zadovoljeni potrebni uvjeti, poslovna zgrada će se klasificirati kao dugotrajna

imovina namijenjena prodaji. Kako je utvrđena fer vrijednost poslovne zgrade umanjena za
troškove prodaje u iznosu od 1.050.000 KM veća od njene knjigovodstvene vrijednosti od
800.000 KM.
Pronađen je kupac i poslovna zgrada je prodana za 1.100.000,00 KM.

Priznavanje sredstva namijenjenog prodaji vrši se u momentu njegovog stjecanja samo kada
je ispunjen osnovni uvjet u vezi sa očekivanom prodajom u toku jedne godine kao i kada je
vjerojatno da će u skorom periodu (period do tri mjeseca) biti ispunjeni ostali navedeni uvjeti
(sredstvo dostupno za momentalnu prodaju i prezentirana pod uobičajenim tržišnim uvjetima
započete aktivnosti iznalaženja kupca).

Ukoliko se navedeni uvjeti zadovolje poslije datuma bilance stanja, pravna osoba ne treba da
klasificira stalno sredstvo (ili grupu za otuđenje) kao ono koje se drži za prodaju u
financijskim izvještajima tekućeg perioda, već kao sredstvo koje se drži za potrebe korištenja.
Posted by Nedim Topic at 08:24 Links to this post
Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi
FacebookPodijeli na Pinterestu
Labels: Knjigovodstvo, Primjeri knjizenja

15. veljače 2016.

Evidentiranje nabavke robe - knjiženje

Evidentiranje zaliha robe se vrši u sklopu grupe računa 13- Zaliha robe, koja obuhvata
sljedeće sintetičke račune:
130 – Obračun nabavke robe,
131 – Roba na skladištu,
132 – Roba u veleprodajnim objektima,
133 – Roba u maloprodajnom objektima,
134 – Roba u tranzitu,
135 – Roba na putu,
136 – Roba u obradi i doradi,
137 – Roba data za komisionu i konsignacionu prodaju,
139 – Ispravka vrijednosti robe.

Prodajna cijena se formira prema sljedećoj šemi:

Buto fak.vrijednost(cijena)
- Rabat
= Neto fakturna vrijednost (cijena)
+ zavisni tr.nabavke
= Nabavna vrijednost (cijena)
+ RUC (marža)
= Prodajna veijednost (cijena) bez PDV
+ PDV

= Prodajna vrijednost (cijena) sa PDV u maloprodaji

Primjer evidentiranja nabavke robe po nabavnim cijenama

1. Dobavljač je isporučio robu u ukupnoj fakturnoj vrijednosti od 12.870 KM ( 11.000+PDV),

( 1.000 kg po cijeni od 11 KM )
2. Za troškoveprevoza i istovara robe dobavljač je dostavio fakturu u iznosu od 936 KM ( 800
+ 136 PDV ).
3. Roba je zadužena u skladište po nabavnoj cijeni.

Primjer evidentiranja nabavke robe po prodajnim cijenama sa PDV-om

1. Dobavljač je isporučio robu u ukupnoj fakturnoj vrijednosti od 29.250 KM

( 25.000+ 4.250 PDV),
2. Troškovi prevoza i kontrole kvaliteta robepo fakturi dobavljača iznose2.574
KM ( 2.200+374 PDV).
3. Roba je zadužena u prodavnicu uz 15 % marže ( RUC ) i ukalskulisani PDV
25. siječnja 2016.
Šta su investicijske nekretnine i kako se knjiže

U grupi konta, Investicijske nekretnine prema Kontnom planu nalaze se sljedeća konta:
03 - INVESTICIJSKE NEKRETNINE
030 - Ulaganja u vlastito zemljište
031 - Ulaganja u unajmljeno zemljiše
032 - Ulaganja u vlastite građevine
033 - Ulaganja u unajmljene građevine
035 - Ulaganja u nekretnine u pripremi
037 - Avansi za investicijske nekretnine

Ulaganja u vlastito zemljište

Na kontu 030 - Ulaganja u vlastito zemljište, iskazuju se, u skladu sa MRS 40, zemljišta koja
njihov vlasnik posjeduje i drži radi ostvarivanja zarade od iznajmljivanja ili radi porasta
vrijednosti tih nekretnina.

Primjer nabavke zemljišta radi iznajmljivanja:

1. Pravna osoba A kupila je od pravne osobe B zemljište površine I 0.000 m2, s

ciljem davanja zemljišta u operativni najam. Kupovna cijena zemljišta po
fakturi dobavljača iznosi I 00.000,00 KM. Promet zemljišta u skladu s
odredbama članka 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost ne smatra se
prometom dobara i ne podliježe oporezivanju PDV-om.
2. Nadležna porezna uprava odredila je porez na promet nekretnina po stopi od
5 % što iznosi 5.000,00 KM i isti je plaćen.
3. Poslije kupnje pravna osoba A u svrhu pripreme zemljišta za operativni
najam imala je izdatke u iznosu od 5.000, 00 KM uvećanom za PDV u iznosu od
850,00 KM (geodetske usluge, advokatske usluge, uređenje).
4. Pravna osoba A platila je obveze prema dobavljačima. Pravna osoba A
izvršila je prijenos ulaganja u zemljište na konto 030 - Ulaganje u vlastito
zemljište.

Ulaganja u unajmljeno zemljište

Na kontu 031 - Ulaganja u unajmljeno zemljište, iskazuju se, u skladu sa MRS 40, zemljišta u
financijskom lizingu koja korisnik financijskog lizinga drži radi ostvarivanja zarade od
iznajmljivanja ili radi porasta vrijednosti tih nekretnina.

Primjer knjiženja unajmljenog zemljišta

Društvo je u financijski lizing kupilo zemljište koje namjerava izdavati kroz duže razdoblje.
Diskontirana vrijednost minimalnih plaćanja zemljišta iznosi 10.000 KM.
Ulaganja u vlastite građevine
Na kontu 032 - Ulaganja u vlastite građevine, iskazuju se, u skladu sa MRS 40, zgrade ili
dijelovi zgrada koje njihov vlasnik posjeduje i drži radi ostvarivanja zarade od iznajmljivanja
ili radi porasta vrijednosti tih nekretnina.

Primjer nabavke nekretnine

1. Pravna osoba A kupila je od pravne osobe B novoizgrađenu

građevinu površine 5.000 m2 Kupovna cijena objekta po
fakturi dobavljača iznosi 5.000.000,00 KM uvećano za PDV
17 % u iznosu od 850.000,00 KM.
2. Nadležna porezna uprava odredila je porez na promet
nekretnina po stopi od 5 %, što iznosi 250.000,00 KM i isti je
plaćen .
3. Poslije kupnje pravna osoba A u svrhu dovršenja objekta za
namjeravano korištenje angažirala je pravnu osobu C, koja je
po izvršenom poslu izdala fakturu na iznos od 50.000,00 KM
uvećano za PDV u iznosu od 8.500,00 KM. Pravna osoba A
platila je obveze prema dobavljačima . Pravna osoba A
izvršila je prijenos ulaganja građevine na konto 032 -
Ulaganja u vlastite građevine.
25. studenoga 2015.
PDV - Knjiženje i obračun PDV-a

Porez na dodatu vrijednost (PDV) pripada kategoriji indirektnih poreza kojim se oporezuje
promet proizvoda, roba i usluga, odnosno krajnja potrošnja. PDV je višefazni metod
oporezivanja kojim se oporezuju sve faze prometa proizvoda, roba i usluga, od proizvodnje do
momenta kada proizvodi, robe u usluge stignu do krajnjeg potrošača ili korisnika.

PDV-om se oporezuje promet proizvoda, robe i usluga izvršen na teritoriji BiH, osim onog
prometa koji je po zakonu oslobođen od plaćanja i obračunavanja PDV-a (usluge u oblasti
obrazovanja, izvoza, poštanske i finansijske usluge i drugo).

Obaveza obračunavanja i plaćanja PDV-a nastaje i u momentu plaćanja avansa, odnosno kada
dođe do priliva novca na žiro račun za robu i usluge koje nisu isporučene, kao i u slučaju
odliva novca, odnosno plaćanja za robe i usluge koje nisu primljene.
Obračun PDV-a
PDV se evidentira preko grupe računa 27 - PDV sadržan u primljenim fakturama (kao
potraživanje) i grupe računa 47 - PDV sadržan u izdatim fakturama (kao obaveza za PDV).
Prema Zakonu o porezu na dodatu vrijednost BiH, stopa PDV je jedinstvena i iznosi 17%.

Obračun PDV-a na osnovicu je jednostavan, za izbijanje PDV-a iz ukupne cijene (cijene u

kojoj je sadržan PDV) treba znati šta je PRERAČUNATA STOPA PDV-a jer iako je
100*1,17=117, 117*0,17≠17.

Preračunata stopa po kojoj se iz cijene sa PDV-om izbija PDV iznosi tačno 14,5299% ili
0,145299.

Tako osnovica se dobije na sljedeći način:

100*0,145299=14,5299
100-14,5299=85,4701
------------------------------
Prava osnovica = 85,4701
Pravi PDV = 14,5299
Ukupno = 100

Primjer knjiženja i obračuna PDV-a

1. Preduzeće je primilo fakturu od dobavljača za isporučeni materijal na iznos

od 11.700 KM (10.000 + PDV)
2. Dobavljač je dostavio fakturu za troškove prevoza u iznosu od 5.850 KM
( 5.000 + PDV).
3. Pravno lice je ispostavilo fakturu za isporučenu robu kupcu u vrijednosti od
76.050 KM (65.000 +PDV)
4. Dnevni promet pazara u maloprodaji ukupno iznosi 7.020 KM (6.000 +PDV).
Pazar je položen u blagajnu.
5. Izvršiti obračun PDV-a na kraju mjeseca.
Evidentiranje u glavnoj knjizi
Grupa računa 27 - potraživanja za PDV i 47 - obaveze za PDV se na kraju
mjeseca zatvaraju, tako da im saldo mora biti nula. U slučaju da je veći iznos
izlaznog PDV-a (grupa računa 47 - Obaveze za PDV) od ulaznog PDV-a na
ulaznim računima (grupa računa 27 - Potraživanja za PDV), stanja navedenih
konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 4790 - Obaveze za plaćanje
PDV-a na osnovu razlike između obračunatog i akontacionog PDV-a, što
predstavlja obavezu preduzeća za plaćanje PDV-a za tekući mjesec.

U slučaju da je veći iznos ulaznog PDV-a (grupa računa 27 - Potraživanja za

PDV) od obaveza za PDV po izlaznim računima (grupa računa 47), stanja
navedenih konta se zatvaraju, a razlika se prenosi na konto 2790 -Potraživanja
za preplatu PDV-a. Na osnovu poreske prijave koju preduzeće dostavlja Upravi
za indirektno oporezivanje, u slučaju preplate PDV-a preduzeće može da traži
povrat preplaćenog PDV-a ili da preplatu prenese u naredni mjesec.

U primjeru saldo računa 470 Obaveze za PDV po izlaznim računima iznosi

12.520 (11.500 + 1.020), a potraživanja za PDV ukupno iznose 2.550 KM
(1.700 + 850). Stavom 5 navedena salda računa se zatvaraju i svode na saldo O.
S obzirom da su obaveze za PDV veće od potraživanja za PDV za 9.970 KM,
ova razlika se prenosi na konto Obaveze za plaćanje PDV-a.

U slučaju kada su potraživanja za PDV veća od obaveza za PDV razlika se

knjiži na konto potraživanja za pretplatu PDV-a.
10. studenoga 2015.
Osnovni - Temeljni kapital i neuplaćeni kapital

Osnovni kapital društva predstavlja iznos kapitala koji su upisali članovi društva i koji je
naveden u aktima društva.

Osnovni kapital dioničkog društva iznosi najmanje 50.000 KM. Osnovni kapital društva sa
ograničenom odgovornošću s jednim ili više osnivača iznosi najmanje 2.000 KM, ako drugim
zakonom nije drugačije određeno . Vrijednost pojedinačnog uloga ne može biti manja od 100
KM (član 314. Zakona).

Osnovni kapital članovi društva obezbjeđuju u novcu, stvarima i pravima čija se vrijednost
iskazuje u novcu. Ulog u stvarima i pravima izražen u novcu mora se u cijelosti unijeti prije
upisa društva u registar društava, tako da njima društvo može trajno raspolagati. Ulozi
članova društva su jednaki i svaki član ima obavezu da uplati ili unese svoj ulog u roku koji je
dogovoren, a u slučaju kada rok nije ugovoren najkasnije dva mjeseca nakon upisa osnivanja
društva u registar društava (član 81. Zakona).

Visina potrebnog osnivačkog kapitala za banke, investicione fondove, osiguravajuća društva i

druga privredna društva iz posebnih djelatnosti utvrđena je posebnim propisima.

Zakon je predvidio slijedeće oblike privrednih društava:

- društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću,
- komanditno društvo,
- dioničko društvo i
- društvo sa ograničenom odgovornošću.

U zavisnosti od oblika privrednog društva, pravno lice može razraditi analitiku grupe konta 30
na način primjeren njegovom obliku. Na kontima grupe 30 - Osnovni kapital, iskazuje se u
nominalnoj vrijednosti dionički kapital, udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću,
ulozi, državni kapital, zadružni udjeli i ostali kapital (trajni izvori), prema nazivima konta ove
grupe:

Na kontu 300 - Dionički kapital. iskazuju se obične i prioritetne dionice. Vrijednost

dioničkog kapitala predstavlja umnožak broja emitovanih dionica i nominalne vrijednosti
dionica.
Na kontu 302 - Udjeli članova društva sa ograničenom odgovornošću, iskazuju se udjeli
svakog člana u kapitalu, kao i naknadne promjene do kojih bude dolazilo.
Na kontu 303 - Zadružni udjeli, iskazuju se udjeli članova zadruge.
Na kontu 304 - Ulozi, iskazuju se ulozi članova društva sa neograničenom odgovornošću i
komanditnog društva.
Na kontu 305 - Državni kapital, iskazuje se kapital u 100% javnom vlasništvu kod preduzeća
i drugih pravnih lica koja nisu korporatizovana.
Na kontu 309 - Ostali osnovni kapital, iskauju se ostali oblici osnovnog kapitala (trajni
izvori) koji nisu iskazani na drugim kontima u okviru ove grupe.

Na kontima grupe 31- Upisani neuplaćeni kapital, iskazuju se iznosi upisanih, a neuplaćenih
dionica, upisanih neuplaćenih udjela i ostali oblici upisanog neuplaćenog kapitala ( trajnih
izvora).
Na kontu 310 - Upisane neuplaćene dionice, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih dionica,
koji se utvrđuje na osnovu odluke skupštine dioničkog društva o izdavanju dionica, u
nominalnom iznosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 312 - Upisani neuplaćeni udjeli, iskazuje se iznos upisanih, a neuplaćenih udjela
koji se utvrđuje na osnovu ugovora o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću u
nominalnom izosu, odnosno u protuvrijednosti strane valute na dan upisa.
Na kontu 319 - Ostali neuplaćeni kapital, iskazuje se iznos upisanih neuplaćenih ostalih
oblika osnovnog kapitala (trajnih izvora).

Pozitivne kursne razlike iz osnova preračunavanja potraživanja za upisani neuplaćeni kapital

u stranoj valuti knjiži se zaduženjem odgovarajućeg konta grupe 31, a u korist odgovarajućeg
konta grupe 30. Negativne kursne razlike knjiže se na teret odgovarajućeg konta grupe 30, a
odobrenjem odgovarajućeg konta grupe 31.

Primjer:
Ugovorom o osnivanju dioničkog društva 20. 08. 2009. godine osnivači su utvrdili da
osnivački kapital iznosi 120.000 KM, od čega 60.000 KM u novcu, a 60.000 KM u opremi
koja je odmah unesena u društvo. Također je odmah uplaćeno 25.000 KM. Osnivači su se
obavezali da će preostali dio od 35.000 KM uplatiti u roku od dva mjeseca po upisu u registar
dioničara. Uplata je izvršena u ugovorenom roku.

Knjiženje u dnevniku:

Knjiženje u glavnoj knjizi:

19. listopada 2015.
Biološka sredstva - Knjiženje

Polazeći od toga daje poljoprivreda djelatnost koja se bavi biološkom transformacijom živih
životinja i biljaka u poljoprivredne proizvode namijenjene prodaji, razumljivo je da
upravljanje pravnog lica i u ovoj djelatnosti zahtijeva računovodstvena evidentiranje.

Zbog specifičnosti ove djelatnosti, računovodstveni tretman reguliran je posebnim

standardom MRS - 41 Poljoprivreda.
Ovaj standard propisuje računovodstveni tretman bioloških sredstava tokom perioda rasta i
oplodnje, kao i početno mjerenje poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve, odnosno
ubiranja.

Standard MRS - 41 zahtijeva mjerenje po fer vrijednosti umanjenoj za procijenjene troškova

prodaje od početnog priznavanja bioloških sredstava pa sve do trenutka ubiranja, osim kada se
fer vrijednost pri početnom priznavanju ne može tačno utvrditi. Ovaj standard, također,
zahtijeva da se promjena fer vrijednosti umanjena za procijenjene troškove prodaje bioloških
sredstava uključi u neto dobit ili gubitak za razdoblje u kojem je nastala.

Također MRS - 41 zahtijeva da se državne subvencije, koje se odnose na biološka sredstva,

vrednuju po fer vrijednosti umanjenoj za troškove prodaje i da se priznaju kao prihod kada se
te subvencije od države dobiju.

Ovaj standard se primjenjuje u računovodstvu sljedećih stavki, ali samo ako su povezane sa
poljoprivrednom djelatnošću i to:
- biološka sredstva
- poljoprivredni proizvodi u trenutku ubiranja
- državne pomoći definisane u paragrafima 34. i 35.
MRS 20 - Računovodstvena obuhvatanje državnih donacija i objavljivanje državne pomoći.
Prema Kontnom okviru biološka sredstva su grupisana u sljedeće grupe konta:
- konto 040 - šume
- konto 041 - višegodišnji zasadi
- konto 042 - osnovno stado
- konto 045 - biološka sredstva u pripremi
- konto 047 - avansi za biološka sredstva

Ispravka vrijednosti iz osnova obračunate amortizacije, odnosno iz osnova usklađivanja

vrijednosti bioloških sredstava, iskazuje se na posebnom analitičkom kontu u okviru dotičnog
biološkog sredstva. Šume kao stalno sredstvo obuhvataju šumske pojaseve, ukrasne zasade,
plantaže šuma i prirodne šume.

Gazdovanje šumama uglavnom se bave specijalizirani privredni subjekti koji izvor prihoda
ostvaruje održavanjem, obnavljanjem i korištenjem njene drvne mase.

Šume kao prirodno bogatstvo ne podliježu amortizaciji. Osnovno stado kao stalno sredstvo
najviše je zastupljena u strukturi imovine poljoprivrednih organizacija koje se bave
stočarstvom . Osnovno stado sačinjavaju proizvodna i radna stoka i stočni podmladak.
Vrijednost stoke vodi se po fer vrijednosti. Obračun amortizacije osnovnog stada počinje
prilikom stavljanja radne i priplodne stoke u upotrebu, odnosno kada se grla počnu koristiti za
rad i priplod.

Dugogodišnji zasadi (voćnjaci , vinogradi i hmeljnici, brzorastuće drveće) imaju veliku

ekonomsku važnost jer služe u ishrani stanovništva i snabdijevanju prerađivačke industrije.
Višegodišnji zasadi podliježu obavezi amortizacije. Za zemljište na kojem se obavlja
poljoprivredna djelatnost pravno lice primjenjuje MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema
ili MRS 40 - Ulaganje u nekretnine. Nematerijalna sredstva povezana sa poljoprivredom se
tretiraju u skladu sa MRS - 38.

U skladu sa MRS 41 biološka sredstva se mogu vrednovati po fer vrijednosti ili po nabavnoj
vrijednosti, uz obračun amortizacije i testiranje na umanjenje vrijednosti. Ako se biološko
sredstvo ne amortizuje gubici/rashodi se knjiže u korist analitičkog konta ispravke vrijednosti
odgovarajućeg biološkog sredstva, a na teret konta 644 - Smanjenje vrijednosti biološkog
sredstva koje se ne amortizuje, a ako se biološko sredstvo amortizuje, ispravka vrijednosti se
knjiži na teret konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova revalorizacije stalnih sredstava,
a u slučaju razlike razlika se knjiži na teret konta 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških
sredstava za koja se obračunava amortizacija.

Dobici/prihodi iz osnova usklađivanja vrijednosti bioloških sredstava knjiže se na teret

dotičnog biološkog sredstva, a u korist konta 641 - Povećanje vrijednosti biološkog sredstva
koje se ne amortizuje, odnosno konta 330 - Revalorizacione rezerve iz osnova
revalorizacije stalnih sredstava, odnosno u korist konta 683 - Prihodi od usklađivanja
vrijednosti bioloških sredstava za koja se obračunava amortizacija do visine rashoda koji su
ranije knjiženi na kontu 583 - Umanjenje vrijednosti bioloških sredstava za koja se
obračunava amortizacija.

Knjiženjem ulaganja u biološka sredstva iskazuju se ulaganja u ova sredstva, od početka

pribavljanja do osposobljavanja za korištenje na kontu 045 - Biološka sredstva u pripremi.
Na kontu 047 - Avansi za biološka sredstva, iskazuju se dati avansi za pribavljanje ovih
sredstava. Primjena MRS - 41 se računovodstveno evidentira u skladu sa MRS - 8
Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške.

Utvrđivanje fer vrijednosti

1. Fer vrijednost biološke imovine 100.000 KM
Minus:
Troškovi do mjesta prodaje -15.000 KM
Fer vrijednost umanjena za troškove do mjesta prodaje 85.000 KM
Knjigovodstvena vrijednost biološke imovine 40.000KM
Povećanje fer vrijednosti - dobitak 45.000KM

Primjer knjiženja - biološka sredstva:

Nabavka čokota vinove loze za sadnju
- Nabavna vrijednost 35.000 KM
- Ulazni PDV iznosi 5.950KM (17%)
- Faktura je plaćena sredstvima sa žiro-računa

29. rujna 2015.

Vanbilansna aktiva i pasiva - knjiženje

U grupi konta Vanbilansna evidencija ili Izvanbilančna evidencija prema Kontnom okviru za
gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
88 - VANBILANSNA AKTIVA
880 - Tuđa roba
881 - Tuđi materijal
882 - Tuđi poluproiZvodi i proizvodi
883 - Tuđa osnovna sredstva
884 - Ostala aktivna konta izvanbilančne evidencije
885 - Vrijednosni papiri izvan prometa
886 - Primljeni avali i garancije
887 - Dani avali, garancije i druga jamstva
888 - Ostala izvanbilančna aktiva
89 - VANBILANSNA PASIVA
890 - Obveze za tuđu robu
891- Obveze za tuđi materijal
892 - Obveze za tuđe poluproizvode i proizvode
893 - Obveze za tuđa osnovna sredstva
894 - Obveze za ostala sredstva
895 - Obveze za vrijednosne papire izvan prometa
896 - Obveze za primljene avale i garancije
897 - Obveze za dane avale, garancije i druga jamstva
898 - Ostala izvanbilančna pasiva

Na kontima grupe 88 - Vanbilansna aktiva, iskazuju se tuđa sredstva uzeta u zakup, osim
sredstava uzetih pod financijski lizing, preuzeti proizvodi i roba za zajedničko poslovanje,
omisiona roba, roba u konsignaciji, materijal primljen na obradu i doradu i ostala sredstva
koja nisu u vlasništvu pravne osobe, kao i druge stavke koje se evidenciono iskazuju u okviru
vanbilančne evidencije.
Na kontima grupe 89 - Vanbilansna pasiva, iskazuju se obveze po osnovu sredstava i drugih
stavki iskazanih na kontima grupe 88.
Konta klase 8 - Vanbilansna evidencija koja su navedena u Kontnom okviru nisu obvezujuća i
pravna osoba ih može prilagoditi svojim potrebama.

Komisiona prodaja
Ugovorom o komisiji obvezuje se komisionar obaviti uz proviziju određene poslove u svoje
ime, a za račun komitenta. Komisionar proizvode ne kupuje, već ih vanbilansno evidentira i
prodaje u svoje ime, a za račun komitenta.
Porezni aspekt komisione prodaje reguliranje odredbama članka 4. stavak 3. točka Zakona o
porezu na dodanu vrijednost i članka 6. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodanu
vrijednost kojim je regilirano da se kod komisione prodaje prometom dobara smatraju obje
isporuke:
• prijenos (isporuka) dobara od strane vlasnika (komitenta) komisionaru
• prijenos dobara od strane komisionara kupcu

Obveza obračunavanja i plaćanja PDV-a za komisionara nastaje istekom obračunskog

razdoblja u kojem su dobra prodana i u kojem je ispostavljen račun kupcu. Obveza
obračunavanja i plaćanja PDV-a za komitenta nastaje istekom obračunskog razdoblja u kojem
je primio obračun komisionara o prodaji dobra.

Primjer ako su komitent i komisionar porezni obveznici:

Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A (komitent)

isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 glačala u iznosu od 24.000,00 KM
(300 kom po cijeni 80,00 KM). Komisionar je evidentirao zaprimljenu robu.
Ugovorena je provizija u visini od 15 % . Obračun o prodaji robe vrši se
početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje se obavlja prilikom predaje uz
odbitak obračunate provizije. Komisionar je prodao 50 glačala kupcu u iznosu
od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio
iznos od 4.680,00 KM na transakcijski račun komisionara. Komisionar podnosi
izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:

- Prodano 50 glačala 4000,00 KM

- Ugovorena provizija 15% 600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a 3400,00 KM
- PDV 17% 578,00 KM
- Za uplatu 3978,00 KM

Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3 .400,00 KM

uvećano za 578,00 KM PDV-a. Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

Primjer ako je komisionar porezni obveznik, a komitent nije porezni

obveznik:
Prema sklopljenom ugovoru o komisionoj prodaji robe društvo A koje nije PDV
obveznik (komitent) isporučilo je komisionaru uz otpremnicu 300 kom. glačala u
iznosu od 24.000,00 KM (300 kom. po cijeni 80,00 KM). Komisionar je
evidentirao zaprimljenu robu. Ugovorena je provizija u visini od 15 % .
Obračun o prodaji robe vrši se početkom mjeseca za protekli mjesec. Plaćanje
se obavlja prilikom predaje uz odbitak obračunate provizije. Komisionar je
prodao 50 kom. glačala kupcu u iznosu od 4.000, 00 KM uvećano za PDV u
iznosu od 680,00 KM. Kupac je uplatio iznos od 4.680,00 KM na transakcijski
račun komisionara.

Komisionar podnosi izvještaj komitentu o ostvarenoj prodaji kako slijedi:

- Prodano 50 glačala 4.000,00 KM
- Ugovorena provizija 15 % 600,00 KM
- Ukupno bez PDV-a 3.400,00 KM
- Za uplatu 3.400,00 KM
Primljena je faktura komitenta za prodaju glačala u iznosu od 3.400,00 KM.
Komisionar je izvršeno plaćanje komitentu.

Knjiženje u dnevniku kod komisionara:

U slučaju kada komisionar prodaje dobra komitenta koji nije porezni obveznik, nema ulaznog
poreza po tom poslu. Komisionar plaća porez na dodanu vrijednost koji je naplatio ili treba
naplatiti od kupaca dobara.

Tuđa oprema u nas

Ugovorom o unajmljenoj opremi utvrđuje se vrijeme najma, visina najamnine, dospijeće
plaćanja najamnine, opis predmeta najma, vrijednost, održavanje itd.

Primjer:

Ugovorena je najamnina stroja na tri mjeseca čija je vrijednost 15.000 KM. Mjesečna
najamnina iznosi 500 KM uvećana za PDV u iznosu od 85 KM. Na stroju je došlo do kvara,
koji je otklonjen i prema fakturi dobavljača iznosi 100 KM uvećana za PDV u iznosu od 17
KM. Stroj je o roku vraćen.

Knjiženje u dnevniku:

24. kolovoza 2015.

Otvaranje glavne knjige i zaključak konta uspjeha

U klasi konta Otvaranje i zaključak konta stanja i uspjeha prema Kontnom okviru za
gospodarska društva nalaze se sljedeća konta:
70 - OTVARANJE GLAVNE KNJIGE
700 - Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva
71- ZAKLJUČAK KONTA USPJEHA
710- Ukupni prihodi
711 - Ukupni rashodi
712 - Prijenos rezultata razdoblja
72 - RAČUN DOBITI I GUBITKA
720 - Dobit ili gubitak
721 - Porezni rashodi razdoblja
722 - Odgođeni porezni rashodi i prihodi razdoblja
723 - Obračunane međudividende i drugi vidovi raspodjele dobiti tokom razdoblja
724 - Prijenos dobiti ili gubitka
73 - ZAKLJUČAK KONTA STANJA
730 - Zaključak konta stanja

Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva

Na kontu 700 - Otvaranje glavne knjige financijskog računovodstva, iskazuju se početna
stanja pojedinih pozicija aktive i pasive na početku svake nove poslovne godine, odnosno u
toku godine pri otpočinjanju poslovanja nove pravne osobe. Otvaranje glavne knjige
financijskog računovodstva vrši se zaduženjem konta 700 uz odobrenje odgovarajućih konta
glavne knjige sa pasivnim početnim saldom, odnosno zaduženjem odgovarajućih konta glavne
knjige s aktivnim početnim saldom uz odobrenje konta 700.

Nakon otvaranja svih konta glavne knjige koja imaju početna stanja, zbir dugovne i potražne
strane konta 700 jednak je zbiru bilance stanja na osnovu kojeg se vrši otvaranje konta glavne
knjige.

Primjer otvaranja glavne knjige: Potrebno je otvoriti

početna stanja na bazi sljedećih podataka:
- Oprema 10.000
- Ispravka vrijednosti opreme 1.000
- Sirovine i materijal 5.000
- Gotovi proizvodi 3.000
- Dobavljači u zemlji 6.000
- Transakcijski račun - domaća valuta 2.000
- Dugoročni krediti uzeti u zemlji 4.000

Knjiženje u dnevniku:
 Zaključak konta uspjeha
Na kontu 710 - Ukupni prihodi, vrši se zaključak konta prihoda, odobrenjem ovog konta na
teret konta 699 - Prijenos prihoda.

Na kontu 711 - Ukupni rashodi, vrši se zaključak konta rashoda, zaduženjem ovog konta u
korist konta 599 - Prijenos rashoda.

Na kontu 712 - Prijenos rezultata razdoblja, iskazuje se prijenos dobiti obračunskog razdoblja,
zaduženjem ovog konta u korist konta 720 - Dobit ili gubitak, odnosno, ako je ostvaren
gubitak, zaduženjem konta 720 - Dobit ili gubitak u korist konta 712.

Primjer zaključka konta uspjeha:

Ukupni rashodi u toku razdoblja iznose 10.000,00 KM a ukupni prihodi 13.000,00 KM.

14. srpnja 2015.

Financijski prihodi - Knjiženje

U preduzeću se javljaju i financijski prihodi vezani za poslove financiranja, slično

financijskim rashodima, a odnose se na kamate, pozitivne kursne razlike, kasa-skonta
odobrena za prijevremena plaćanja, otpise dugoročnih plasmana i slično.
Obračunata kamata se evidentira zaduženjem konta Potraživanja (od kupaca, banaka i sl.), a
odobrenjem konta Prihodi od kamata.

Primjer:
1) Preduzeće je ispostavilo kupcu obračun kamate za tekući mjesec po nenaplaćenom
potraživanju u iznosu od 250 KM.
2) Kupcu iz inostranstva je ispostavljena faktura br. 5 za izvršene .usluge od 1.000 $, bez
obaveze obračuna PDV. Kurs $ na dan ispostavljanja fakture je iznosio 1.55000 KM.
Fakutura je naplaćena po važećem kursu $ na dan plaćanja od 1.56000 KM.
Obračunati i uknjižiti kursnu razliku.
Knjiženje financijskih prihoda iz primjera u glavnoj knjizi:

25. lipnja 2015.

Nabavna vrijednost prodate robe - Knjiženje

Nabavna vrijednost prodane robe vrši se metodom prosječne cijene ili pomoću FIFO ili LIFO
metode, ove metode se koriste u slučaju kada se roba na zalihama evidentira po nabavnim
cijenama.

Evidentiranje realizacije robe u glavnoj knjizi se vrši zaduživanjem konta Nabavna vrijednost
realizovane robe, a odobravanjem računa Roba na zalihi. Ukoliko se zalihe robe vode po
prodajnim cijenama (bez PDV-a), onda se prilikom prodaje zadužuje konto Nabavna
vrijednost realizovane robe (za iznos nabavne vrijednosti) i konto Razlika u cijeni (za dio
razlike u cijeni koja se odnosi na prodanu robu), a odobrava se konto Roba na zalihi (za iznos
prodajne vrijednosti).

Zalihe robe u maloprodaji i veleprodaji se najčešće vode po prodajnim cijenama. U

realizovanoj (prodanoj) vrijednosti robe nalazi se ukalkulisana razlika u cijeni (RUC) u
veleprodaji, a u maloprodaji, pored ukalkulisane razlike u cijeni, se nalazi i ukalkulisani PDV.

Prilikom utvrđivanja nabavne vrijednosti prodane robe iz vrijednosti prodate robe moraju se
isključiti ukalkulisani RUC i ukalkulisani PDV. Svrha utvrđivanja nabavne vrijednosti
prodane robe je da se utvrdi koliko je koštala roba, odnosno da se utvrdi iznos troškova koji
su sadržani u robi.
Zbog toga se nabavna vrijednost prodane robe priznaje kao rashod obračunskog perioda, vodi
se na grupi računa 50, utvrđuje se po potrebi, a na kraju obračunskog perioda obavezno.

Obično se nabavke robe vrše sukcesivno, tako da je postotak ukalkulisanog RUC-a različit za
svaku nabavku. U ovim slučajevima se utvrđuje prosječna ukalkulisana razlika u cijeni koja
se dobije kada se potražna strana konta RUC-a ( konto 1329) stavi u odnos sa dugovnom
stranom robe na zalihama (konto 1320).

Navedeno će se objasniti na sljedećem primjeru.

Stanje zaliha robe u skladištu (konto 1320) iznosi 15.600 KM, a RUC-a (konto 1329) iznosi
1.720 KM. Procenat ukalkulisane razlike u cijeni u zalihama robe iznosi 11,02
(1.720/15.600xl 00). Preduzeće je ispostavilo kupcu fakturu za prodatu robu u iznosu od 1
l.700 KM. Ukalkulisana razlika u cijeni u prodatoj robi iznosi 1.102 (10.000xl l,02%).

Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe

 Evidentiranje prodaje i nabavne vrijednosti prodate robe

2. lipnja 2015.
Evidentiranje troškova proizvodnih usluga - Knjiženje

Troškovi proizvodnih usluga se javljaju kod angažovanja usluga drugih, u funkciji obavljanja
osnovne djelatnosti.
U troškove proizvodnih usluga spadaju:

 troškovi usluga na izradi učinka;

 troškovi transportnih usluga;
 troškovi usluga održavanja;
 troškovi zakupnina;
 troškovi sajmova;
 troškovi reklama i propagande i
 troškovi ostalih usluga.

U knjigovodstvu se troškovi usluga evidentiraju tako da se zaduži konto Troškovi proizvodnih

usluga a odobri konto Dobavljači ili Blagajna - ukoliko je usluga plaćena gotovinski, i
Potraživanja za PDV.

Primjer:
Dobavljač je ispostavio fakturu za popravku grijanja u iznosu od 5850 KM ( 5000 KM + 850
PDV).

Prethodno smo objavili kako se knjiži i obračunava amortizacija ali ćemo dodati još kako se
evidentiraju troškovi amortizacije.

Trošak amortizacije obuhvata dio vrijednosti osnovnih sredstava koji se prenosi na učinke,
odnosno koji se uključuje u cijenu koštanja proizvoda i usluga. Obračun amortizacije se vrši
pomoću vremenske ili funkcionalne metode.

Metoda vremenskog obračuna amortizacije

Metoda vremenskog obračuna amortizacije temelji se na nabavnoj vrijednosti osnovnih
sredstava i procijenjenom vijeku njihovog trajanja.
U zavisnosti od toga da li se u procijenjenom vijeku trajanja vrši ravnomjerni otpis, opadajući
ili rastući, razlikujemo:
 linearnu metodu otpisa osnovnih sredstava (godišnji iznos amortizacije se dobije
dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim vijekom njegovog
trajanja),
 metodu degresivnog otpisa osnovnih sredstava (otpis osnovnih sredstava je najveći u
prvim godinama korišćenja, a smanjuju se u zadnjim godinama korišćenja),
 metodu progresivnog otpisa amortizacije (otpis je najmanji u prvim godinama
korišćenja osnovnog sredstva, a povećava se u zadnjim godinama sa povećanjem
obima proizvodnje).

Metoda funkcionalnog obračuna

amortizacije
Funkcionalna metoda obračuna amortizacije se temelji na nabavnoj vrijednosti osnovnih
sredstava i očekivanom obimu učinaka. Troškovi amortizacije po jedinici učinka se dobiju
dijeljenjem nabavne vrijednosti osnovnog sredstva sa procijenjenim obimom učinaka. Na taj
način se dobiju konstantni troškovi amortizacije po jedinici učinka.

18. svibnja 2015.

Knjiženje dugoročnih i kratkoročnih kredita

Dugoročni krediti
Dugoročni krediti (krediti sa rokom vraćanja dužim od jedne godine) se, po pravilu, koriste za
finansiranje dugoročnih osnovnih sredstava i trajnih obrtnih sredstava. Dugoročni krediti za
osnovna sredstva se, uglavnom, uplaćuju direktno u korist dobavljača, dok se kredit za trajna
obrtna sredstva uplaćuje u korist žiro računa preduzeća. Sa danom uplate sredstava počinje
teći kreditna obaveza prema banci.

Primjer:
Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit za nabavku dizalice (osnovno sredstvo) u
iznosu od 18.000 KM. Sredstva su odmah uplaćena u korist dobavljača.

Knjiženje u glavnoj knjizi:

Otplata kredita se vrši prema otplatnom planu tako da se zadužuje konto Dugoročni krediti, a
odobrava (potražuje) Žiro račun preduzeća.

Knjiženje odobravanja bankarskog kredita i otplata rata prikazaćemo na sljedećem primjeru:

Banka je odobrila preduzeću dugoročni kredit od I 00.000 KM, sa rokom otplate od 3 godine i
kamatnom stopom od 10% godišnje. Otplata se vrši po sistemu jednakih mjesečnih anuiteta.

Dnevnik knjiženja

Kratkoročni krediti
Kratkoročni krediti (rok vraćanja do jedne godine) se koriste za finansiranje povremenih i
privremenih potreba za obrtnim sredstvima. Pribavljanje kratkoročnih kredita se evidentira
tako da se zadužuje Žiro račun, a odobrava konto Kratkoročni krediti. Transakcija vraćanja
kredita se evidentira obrnutim stavom, tj. potražuje Žiro račun, a duguju Kratkoročni krediti.

Primjer:
1) Banka je odobrila kratkoročni kredit preduzeću u iznosu od 10.000 KM.
2) Izvršenje jednokratni povrat kredita.

U primjeru je prikazan povrat kredita bez kamate. Knjiženje kamate će se prikazati u dijelu
koji obrađuje knjigovodstveno obuhvatanje finansijskih rashoda.

5. svibnja 2015.
Knjiženje - Kupovina osnovnih sredstava
Novo osnovno sredstvo se knjigovodstveno evidentira, na osnovu pristigle fakture dobavljača
tako da se za iznos nabavne vrijednosti zaduži konto Osnovno sredstvo, a odobri (potražuje)
račun - konto Dobavljači.

Primjer knjiženja osnovnih sredstava

Od preduzeća XXX kupljen je 02.01. kancelarijski sto u vrijednosti 1.000 KM, bez PDV-a na
paritetu fak. kupac. Banka je, iz namjenski odobrenog kratkoročnog kredita, platila
dobavljaču br. 25.

Kod nabavke ovog osnovnog sredstva nije bilo dodatnih troškova (prevoza i montaže), tako
da je evidentiranje vršeno direktno na konto osnovnog sredstva.
Međutim, ukoliko se kod nabavke osnovnih sredstava jave dodatni troškovi koji su neophodni
za aktiviranje osnovnog sredstva, kao što su npr. prevoz, montaža, carina, obuka i sl., onda se
takva osnovna sredstva prvo evidentiraju na kontu Osnovna sredstva u pripremi (Investicije u
toku) sve dok se ne utvrdi puna nabavna vrijednost. Protuteža tom kontu je konto Dobavljači.

Primjer:
1) Od preduzeća YYY kupljena je pakerica po fakturi br. 15 u iznosu od 7 .020 KM (6.000
KM + 1.020 KM - 17% PDV).
2) Prevoz opreme je izvršila firma YYY i ispostavila fakturu br. 12 u iznosu od 585 KM (500
KM+ 85 KM - 17% PDV).
3) Na ime troškova montaže stigla je faktura br. 14 od firme Ugradnja u iznosu od 234 KM
(200 KM + 34 KM - 17% PDV).
4) Pakerica je stavljena u upotrebu na osnovu komisijskog zapisnika.
5) Izvršeno je plaćanje dobavljačima sa izdvojenih sredstava za investicije.
26. veljače 2015.
Rashodi - Financijski rashodi

Prema MRS-u rashodi su sva smanjenja ekonomskih koristi u toku obračunskog perioda
nastala u obliku odliva ili smanjenja imovine a povećanja obaveza, koja za posljedicu ima
smanjenje sopstvenog kapitala ili neto imovine. Ostvarenja rashoda je uvijek sračunato sa
ciljem ostvarenja budućih prihoda.

Rashodi se dijele na:

 Poslovne rashode,
 Financijske rashode,
 Ostale rashode.

Ono čemu ćemo danas dati značaja su financijski rashodi.

U preduzeću se javljaju određeni rashodi, tzv. finansijski rashodi, koji se zbog svoje prirode
ne mogu svrstati u kategoriju troškova. Oni su uglavnom vezani za poslove finansiranja, a
odnose se na kamate, kursne razlike, kasa-skonta odobrena za prijevremena plaćanja, otpise
dugoročnih plasmana i slično.

Obračunata kamata se evidentira zaduženjem konta Rashodi kamata, a odobrenjem konta

Obaveze po osnovu kamata ili konta Dobavljači.

Primjer:
1) Preduzeće je dobilo obračun kamate za tekući mjesec po kratkoročnom
kreditu u iznosu
od 550 KM.
2) Preduzeće duguje dobavljaču iz inostranstva iznos od l 000 $ evidentiran po
kursu od
1.500400 KM. Na dan izrade bilansa kurs dolara iznosi 1.599500 KM.
Obračunati i uknjižiti kursnu razliku.
Dnevnik knjiženja financijskih rashoda:

18. veljače 2015.

Otpis sumnjivih i spornih potraživanja

Kada preduzeće nije u mogućnosti da naplati svoje potraživanje, onda ono podnosi tužbu sudu
za prinudnu naplatu. U knjigovodstvu se takav kupac izdvaja i evidentira na konto Sporna
potraživanja.

Ukoliko dužnik ode u stečaj, onda je povjerilac dužan da potraživanje od takvog kupca
prenese na Sumnjiva potraživanja. Analiza naplativosti se provodi u sklopu predzaključnih
knjiženja . Otpisivanje sumnjivih i spornih potraživanja se vrši indirektnom metodom, tj
preko korektivnog konta Ispravka vrijednosti sumnjivih i spornih potraživanja i to tako da se
zaduži odgovarajući konto ostalih rashoda, a odobri konto Ispravka sumnjivih i spornih
potraživanja. Ukoliko se sumnjivo i sporno potraživanje naplati, vrši se saldiranje konta
Sumnjiva i sporna potraživanja sa kontom

Ispravki vrijednosti. Ukoliko se na kontu Sumnjiva i sporna potraživanja, poslije saldiranja

javi određeni saldo (zbog pogrešne procjene visine otpisa), onda se on nulira preko konta
Ostali prihodi, odnosno Ostali rashodi.

Primjer:

1. Potraživanje od kupca u iznosu od 15.000 KM je tuženo.

2. Na ime troškova sudskog spora plaćen je iznos od 500 KM.
3. Donesena je odluka da se otpiše dio potraživanja od kupca od 3.000 KM.
4. Po odluci suda kupac je uplatio 14.000 KM.

Dnevnik knjiženja:

Posted by Nedim Topic at 01:13 Links to this post

Pošalji ovo e-poštom Blogiraj ovo!Podijeli na usluzi TwitterPodijeli na usluzi
FacebookPodijeli na Pinterestu
Labels: Primjeri knjizenja

27. rujna 2014.

Prihodi - knjiženje i njihovo priznavanje

Prihodi se definiraju kao uvećanje ekonomskih koristi u toku obračunskog perioda po osnovu
redovnih aktivnosti društva, koje nastaju u vidu priliva ili uvećanja imovine, odnosno
smanjenja obveza a kao rezultat imaju uvećanje kapitala.

Nije svako povećanje sredstava ili smanjenje obveza prihod kao niti svako povećanje kapitala
već samo pretvaranje jednog oblika sredstava u drugi ili smanjenje obveza uz smanjenje
sredstava.

Prihod je samo ono povećanje sredstava koje nije istovremeno povezano s povećanjem
obveza već je vezano za prodaju učinka.

U skladu sa MRS/MSFI prije samog priznavanja i evidentiranja pojedinačnog poslovnog

događaja neophodno je provjeriti da li su ispunjeni zahtjevi relevantnih standarda. Zahtjevi i
postupak priznavanja prihoda, proistekli od redovnih aktivnosti društva, utvrđeni su MRS 18 -
Prihodi.
MRS 18 se primjenjuje u računovodstvenom obuhvaćanju prihoda koji nastaju iz sljedećih
poslovnih promjena i događaja:

 prodaje proizvoda
 pružanja usluga
 davanja imovine na korištenje

Osnovna načela MRS 18 definiraju da se prihodi mogu priznati samo ukoliko je vjerovatno:
 da će na osnovu određenog poslovnog događaja društvo ostvariti ekonomske koristi
 da se te ekonomske koristi mogu pouzdano izmjeriti

Prihodi od prodaje proizvoda

Prihodi od prodaje proizvoda mogu se priznati ukoliko su kumulativno ispunjeni sljedeći
uslovi:
  društvo je na kupca prenijelo sve značajne koristi i rizike od vlasništva nad robom
 društvo ne zadržava pravo upravljanja i kontrole nad robom u mjeri koja se može
povezati s vlasništvom
 kada je moguće iznos prihoda pouzdano izmjeriti
 vjerovatno je da će transakcija biti praćena prilivom ekonomske koristi u društvo
 troškovi, koji su nastali ili će nastati u vezi s transakcijom, mogu se pouzdano izmjeriti

Promet dobara, u smislu Zakona o porezu na dodatnu vrijednost je prijenos prava

raspolaganja na stvarima osobi koja tim dobrima može raspolagati kao vlasnik.
Dobrima se smatraju i voda, električna energija, plin i slično.

Primjer knjiženja: Prodaja proizvoda

1. Prodano je proizvoda iz skladišta u vrijednosti od 50.000,00 KM sa porezom na dodanu
vrijednost u iznosu od 8.500,00 KM. Planska cijena po trošku proizvodnje je 40.000,00 KM.
2. Prodano je proizvoda za gotovinu iz prodavnice gotovih proizvoda u vrijednosti od
1.000,00 KM sa porezom na dodanu vrijednost od 170,00 KM.
Ukalkulisani PDV iznosi 170,00 KM a razlika u cijeni 200,00 KM.

Iznos u KM
Tek.br Opis Konto
Duguje Potražuje
1 a. Kupci u zemlji 211 58.500
PDV po osnovu isporuke obav. PDV-a 470 8.500
Prohodi od prodaje proizvoda 6110 50.000
Za izdanu fakturu
1 b. Smanjenje vrijednosti prodanih proizvoda 5961 40.000
Proizvodi u skladištu 1200 40.000
Za isporučene proizvode
2 a. Blagajna – domaća valuta 205 1.170
PDV po isporukama neobaveznicima 473 170
Prihodi od prodaje proizvoda 6110 1.000
Za utržak tokom razdoblja
2 b. Smanjenje vrijednosti prodatih proizvoda 5960 800
Ukalkulisana razlika u cijeni proizvoda 1220 200
Ukalkulisani PDV proizvoda u prodavnici 123 170
Proizvodi u prodavnici 1210 1.170
Za prjijenos troškova za prodane proizvode

Ovdje su ispunjeni svi uslovi iz tačke 14. MRS 18, pa je prihod priznat u cijelosti. Prihod je
priznat po neto principu, bez PDV-a koji je naplaćen u tuđe ime i evidentira se kao obaveza.

3. rujna 2014.
Materijalni troškovi i kako se knjiže
Materijalni troškovi u praksi se najčešće evidentiraju po stvarnim nabavnim cijenama ili po
standardnim cijenama za svaku vrstu materijala kako bi se što realnije mogla utvrditi
vrijednost njihovog pojedinačnog troška.
Planske cijene se utvrđuju na početku obračunskog perioda, s tim da se planska vrijednost
prilikom knjiženja utroška sirovina i materijala na kontu 511 mora svesti na stvarnu vrijednost
utrošenog materijala korigovanjem za srazmjeran dio odstupanja od cijene.

U zavisnosti da li je odstupanje stvarnih od stalnih cijena pozitivno ili negativno, korekcija

troškova sirovina i materijala će se izvršiti na sljedeći način:
- ako je odstupanje pozitivno, stalne cijene su veće od stvarnih, dugovaće konto 108 a
potraživati konto 519
- ako je odstupanje negativno, stalne cijene su manje od stvarnih, dugovaće konto 519 a
potraživati konto 108, odnosno konto 118 i 128

Zakon o porezu na dobit i prateći Pravilnik kao porezno priznate troškove prihvataju samo
troškove materijala obračunate primjenom metodom ponderisanog troška. Ukoliko su troškovi
obračunati po drugim metodama, na primjer FIFO, budu veći od troškova koji se dobiju
ponderisanom metodom, ta razlika bi povećala osnovicu za obračun poreza na dobit.

Primjer knjiženja troškova materijala

Pravni subjekt je u inostranstvu kupio materijala u vrijednosti od 80.000 KM, s tim što su
transportne usluge do granice zajedno sa PDV-om iznosile 6.100 KM, a od granice do
skladišta kupca 4.430 KM. Carina na uvezeni materijal je 10%. Obaveza prema dobavljačima
je odmah plaćena nakon primitka i uskladištenja materijala. Izdato je u proizvodnju
materijala u vrijednosti od 40.000 KM. Prodato je materijala sa zaliha u vrijednosti od
10.000 KM.

Iznos u KM
Red.br Opis Konto
Duguje Potražuje
1. Obračun troškova nabave 100 80.000
Dobavljači u zemlji 432 80.000
Za kupovinu mateijala u inostranstvu
2. Obračun troškova nabave 100 9.000
Dobavljači u zemlji 432 9.000
Za zavisne troškove nabave
3. Obračun troškova nabave 100 8.521
Ostale obaveze iz poslovanja 439 8.521
Za obračunatu carinu od 10%
4. Potraživanja za PDV 270 16.631
Obaveze za PDV 470 1.582
Ostale obaveze iz poslovanja 439 15.049
Za obračun ulaznog PDV-a
5. Zalihe sirovina i materijala 101 97.521
Obračun troškova nabave 100 97.521
Za evidentiranje zaliha
6. Obaveze za PDV 470 1.582
Ostale obaveze iz poslovanja 439 15.049
Transakcijski račun 200 16.631
 Za plaćanje PDV-a
7. Dobavljači u zemlji 432 89.000
Transakcijski račun 200 89.000
Za plaćanje fakture
8. Utrošene sirovine i materijal 511 40.000
Zalihe sirovina i materijala 101 40.000
Za izdati materijal – stvarna cijena