Osnovni principi i pretpostavke koje su se slijedile kod uvo enja PDV-a u BiH

y y y y

Porez na promet koji se ubirao na entitetskom nivou zamjenjuje se jedinstvenim sistemom PDV-a na dr avnom nivou Uprava za indirektno oporezivanje je jedina institucija nadle na za obra un i naplatu PDV-a PDV se upla uje na Jedinstveni ra un otvoren u Centralnoj banci BiH Zakon o PDV-u BiH je u skladu sa estom direktivom Evropske unije o PDV-u.

Princip dodate vrijednosti Privredni subjekti registrirani za PDV obra unavaju PDV na oporezivi promet dobara i usluga koje vr e. To je izlazni PDV. Privredni subjekti odbijaju PDV koji im je zara unao dobavlja i to predstavlja ulazni PDV. To zna i da privredni subjekti pla aju PDV samo na vrijednost koju oni dodaju svojim dobrima ili uslugama. Slijede i primjer razja njava kako se PDV prikuplja u svakoj fazi prometa.

Op enito, PDV nije tro ak poslovanja, jer privredni subjekti odbijaju PDV koji su platili prilikom kupovine od PDV-a, koji napla uju pri isporuci svojih dobara i usluga. Subjekti tako pla aju samo razliku izme u PDV - a koji oni naplate u svom prometu i PDV-a koji pla aju prilikom nabavki. Ukupan iznos PDV-a snosi krajnji potro a u lancu. Oporezive i neoporezive djelatnosti i odbici Ve ina dobara i usluga su oporezivi. Od poreznih obveznika se zahtijeva da obra unaju PDV kada vr e promet dobara i usluga. PDV se mora obra unati ako se dobra i usluge koriste u vanposlovne svrhe.

Osloba anja Porezni obveznik koji se bavi prometom dobara ili usluga oslobo enih od pla anja PDV-a ne mo e obra unati niti mo e odbijati PDV pla en tokom nabavke iste. Ulazni PDV u ovim slu ajevima predstavlja tro ak poreznog obveznika. Djelatnosti koje su oslobo ene pla anja PDV-a Djelatnosti u javnom interesu:
y y y y y

javne po tanske usluge, osim telekomunikacionih, medicinske usluge i usluge zdravstvene za tite, usluge socijalnog osiguranja, usluge obrazovanja, usluge iz oblasti sporta i fizi kog vaspitanja koje pojedincima pru aju lica ija djelatnost nije usmjerena ka sticanju dobiti

Finansijske i nov ane usluge:

y y y y

y y

usluge osiguranja i reosiguranja, promet nepokretne imovine, izuzev prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganja novoizgra enom nepokretnom imovinom, izdavanje u zakup i podzakup stambenih objekata na period du i od 60 dana, finansijske usluge (odobravanje i upravljanje kreditima; usluge povezane sa upravljanjem depozitima, u te evinom i bankovnim ra unima, vo enjem platnih transakcija; trgovanje dionicama/akcijama ili drugim vidovima u e a u preduze ima; upravljanje investicionim fondovima) va e e po tanske marke, porezne markice, administrativne i sudske takse, te igre na sre u.

Me unarodni prijevoz:
y

snabdijevanje plovnih objekata gorivom i drugim dobrima koji se koriste za spa avanje i pomo na moru te plovidbu na otvorenom moru i koji su namijenjeni za obavljanje komercijalnih, industrijskih ili ribarskih aktivnosti kupovina, popravka i davanje u zakup vazduhoplova koje avio-prijevoznici koriste za letove na me unarodnim linijama, kao i snabdijevanje gorivom i drugim dobrima navedenih vazduhoplova.

Posebne eme i postupci oporezivanja Naplata PDV-a kod prometa dobara i usluga koje su u vezi sa izgradnjom nepokretne imovine je predmet posebne eme. Pored toga postoje posebni postupci oporezivanja za:
y

male firme

y y y y

poljoprivrednike usluge koje pru aju putni ke agencije i tur operatori promet kori tene robe, umjetni kih djela, kolekcionarskih predmeta i antikviteta, te promet dobara na javnoj aukciji

PDV na uvoz i izvoz Porezni obveznik koji nabavlja dobra iz inostranstva mora pla ati PDV pri uvozu istih. Porezni obveznik koji izvozi dobra i usluge nije u obavezi obra unati PDV na taj promet, ali ima pravo tra iti povrat PDV-a koji je platio na svoje nabavke. Odbici Porezni obveznik ima pravo da odbije PDV za dobra nabavljena i uvezenu u svrhu svojih poslovnih aktivnosti. Iznos koji se mo e odbiti je iznos PDV-a prikazan na ulaznoj fakturi. Iznos koji se mo e odbiti za uvezena dobra je iznos PDV-a koji je pla en pri uvozu. Porezni obveznik nema pravo odbiti ulazni PDV za: nabavku proizvodnju i uvoz putni kih automobila, autobusa, motocikla, plovnih objekata i vazduhoplova i rezervnih dijelova za takva prijevozna sredstva, kao i iznajmljivanje, odr avanje popravke i druge usluge koje su povezane sa kori tenjem tih prijevoznih sredstava, osim ako prijevozna sredstva i druga dobra koristi isklju ivo za obavljanje svoje poslovne djelatnosti:
y y y

izdatke za poslovne zabave i smje taj; izdatke obveznika i zaposlenih lica za reprezentaciju; isplate zaposlenim u naturi.

Ako porezni obveznik samo djelimi no koristi dobra i usluge u poslovne svrhe on tako er ima pravo da izvr i i djelimi no odbijanje PDV-a. Stopa PDV-a Stopa PDV-a u BiH je 17%. Obra unava se na cijenu koja ne sadr i PDV. PDV koji se treba dodati na cijenu artikla mo e se obra unati tako da se cijena bez PDV-a pomno i sa poreznom stopom, prema sljede oj formuli:

Primjer: Cijena bez PDV-a je 100 KM, a porezna stopa je 17%. PDV koji bi trebao biti obra unat je 100 KM x 17% = 17 KM. Cijena sa ura unatim PDV-om je 117 KM. Ukoliko se PDV obra unava na prodajnu cijenu sa ura unatim PDV-om tada se primjenjuje prera unata porezna stopa koja se izra unava prema sljede oj formuli:

U tom slu aju, iznos PDV-a se dobije kada se prera unata stopa PDV-a primijeni na prodajnu cijenu (sa PDV-om). Primjer: Cijena sa ura unatim PDV-om je 117 KM, a stopa PDV-a je 17%. Prera unata stopa PDV-a:

Iznos PDV-a = 117 x 14,53% = 17 KM Cijena bez PDV-a = 117-17 = 100 KM Porezna osnovica Porezna osnovica na koju e se obra unavati PDV jeste oporezivi iznos naknade koju obveznik primi ili treba da primi za isporu ena dobra ili pru ene usluge, uklju uju i subvencije koje su neposredno povezane s cijenom tih dobara. Porezna osnovica uklju uje i akcize, carinske da bine, osim PDV-a, sporedni tro kovi (provizije, tro kovi pakovanja, prijevoza, osiguranja), tro kovi povratne ambala e kao i druge tro kove koji se napla uju od kupca. Porezna osnovica e biti umanjena za popuste koji se odobre kupcu. Nastanak porezne obveze Obveza za obra un PDV-a u odre enom mjesecu nastaje kada nastupi jedna od sljede ih aktivnosti, bez obzira koja od njih nastupi ranije:
y y y y y y

Isporuka robe ili pru anje usluga; Ispostavljanje fakture; Uplata ili dio uplate; Nastanak obaveze pla anja carinskog duga kod uvoza dobara; Po isteku poreznog perioda za vrijeme kojeg je izvr en promet dobara u neposlovne svrhe ili u kojem su proizvedena dobra kori tena za vlastite potrebe proizvo a a; Ispostavljanje fakture i ispravak iznosa PDV-a zbog naknadne izmjene porezne osnovice.

Ispostavljanje ra una Za svaki promet dobara i usluga, izuzev prometa oslobo enog pla anja PDV-a u skladu s Zakonom, obveznik PDV-a je du an da kupcu ispostavi PDV fakturu koja sadr e elemente navedene u Zakonu. Period obra una PDV-a, podno enje prijave i pla anje

Period obra una PDV-a je jedan kalendarski mjesec. Obveznici PDV-a su du ni da podnesu prijavu i plate PDV od 01. do 10. u mjesecu po isteku poreznog perioda. Iznos obaveze za uplatu PDV-a ili iznos povrata PDV-a koji potra uje porezni obveznik za obra unski period predstavlja razliku izme u ukupnog izlaznog i ulaznog PDV-a obra unatog u toku poreznog perioda. Obrasci PDV prijava se svaki mjesec alju registriranim PDV obveznicima na adresu poduze a, a dostupni su i u regionalnim centrima UIO i na ovoj web stranici. Blagovremene i ta no popunjene prijave i uplate predstavljaju najbolji na in za izbjegavanje nevolja. Ra unovodstveno evidentiranje PDV-a Da bi porezni obveznik imao sve potrebne informacije za popunjavanje porezne prijave neophodno je da ima uspostavljen odgovaraju i ra unovodstveni sistem za obra unavanje PDVa. Razli ite vrste prodajnih transakcija (redovni promet, izvozi, neoporezive aktivnosti) i razli ite vrste nabavki (oporezive nabavke, uvozi, oslobo ene nabavke, nabavke kapitalnih dobara) trebaju se knji iti na razli ita konta. Pouzdanost obra una PDV-a e biti predmet kontrola UIO.

I.PORESKA OSNOVICA PDV se obra unava na gotovo sav promet dobara i usluga koji vr eobveznici DV-a u BiH. Porezna osnovica shva a generalno,u smislu obimaukupnog fiksalnog zahvatanja, ZPDV je tu blizu prakti nog zahvatanja. Odoporezivanja se izuzima samo specifi ne stavke prometa, djelatnosti od javnoginteresa,financijske i druge usluge kod kojih bi oporezivanje bilo neprakti no.Osnovica na koju se obra unava porez treba predstavljati jedan od najva nijihelemenata svakog poreskog sistema. Treba imati u vidu da su neki elementi zautvr ivanje porezne osnovice sadr ani i u nekim drugim odredbama ovogpravilnika. Pri utvr ivanju porezne osnovice u konkretnim prilikama uvijek trebaimati u vidu principe i op a pravila funkcionisanja PDV-a kao sistema.Poreska osnovica sa teoreskog stanovi ta je shva ena kao dohodak svihizvora,kao to su;

pla e,

svi oblici naknada koji imaju karakter li nih primanja a vezane suza obnavljanje poslovne aktivnosti,

dohoci od obavljanja djelatnosti svih oblika proizvodne ineproizvodne aktivnosti,

dohoci od obavljanja poljoprivredne aktivnosti koja ima tretmantr i nog privre ivanja,

dohoci po osnovu zakupa imovine-renta vlasnika stanova i ku a,

porast vrijednosti imovine,tkz.kapitalne dobitke,

kamate i dividende.Poreska stopa (17%) primjenjuje se na osnovicu koju ini ukupan iznos naknadekoju obveznik PDV-a primi ili treba da primi za isporu ena dobra ili izvr eneusluge koje podlije u obra unavanju PDV-a po zakonu. Vrijednost naknade e,obi no ugovorena ili na drugi na in postignuta cijena koju isporu ilac dobara iusluga iskazuje na fakturi (ra unu).Porezna osnovica prometa dobara i usluga jeste oporezivi iznos naknade (unovcu,stvarima ili uslugama) koju obveznik primi ili treba da primi za isporu enadobra ili pru ene usluge uklju uju i subvencije koje su neposredno povezane sacijenom tih dobara ili usluga,u koju nije uklju en PDV,ukoliko zakonom nijedruk ije propisano.Ukupna naknada se oporezuje za isporu eno dobro ili uslugu,u kojoj nije sadr ansam PDV jer ni ulazni,ni izlazni PDV ne ulaze ni u kalkulaciju tro kova ni ukalkulaciju cijena poreskog obveznika. PDV se izra unava prera unatom stopomod 14,5299% na osnovicu za koju se predpostavlja da vec sadr i i PDV-e.Iznos naknade, kao i iznos zara unatog PDVa,treba da bude iskazan na fakturiporeskog obveznika. Poresku osnovicu ini ukupan iznos koji isporu ilac (poreskiobveznik) prima ili tek treba da primi od kupca dobara ili korisnika usluge,aprimalac doti nih dobara ili uslugama treba mu platiti i iznos PDV-a koji je popropisanoj stopi zara unat i iskazan na fakturi.

.1. ta ulazi u poreznu osnovicu

Osnovicu za obra un PDV-a ini ukupna naknada za isporu ena dobra iobavljenje usluge u kojoj nije sadr an PDV. Iznos primljene naknade (bez PDV-a)predstavla osnovicu za obra unavanje PDV-a ak i u slu aju da je ta naknadaveca os iznosa na koji je poreski obveznik imao pravo za isporu ena dobra iliusluge.Ukupna naknada koju isporu ilac opporezivih dobara ili usluga-obveznikPDV-a prima ili treba primiti. U osnovicu se ura unavaju svi sastavni dijelovivrijednosti isporuke,uklju uju i i sve sporedne

tro kove isporuke i drugenaknade koje su neposredno povezane sa cijenom doti nih dobara ili usluga.U osnovicu se ura unavaju i;

akciza,carine i druge uvozne dra bine,kao i ostali javni prihodi,osim PDV-a

svi sporedni tro kovi koje obveznik obra unava primaocu dobara i usluga(provizije,tro kovi pakovanja prevoza, osiguranja i drugi vanredni tro kovikoje isporu ilac obra unava kupcu);

bilo koji iznos koji se obra unavaju na povratnu ambala u;

bilo koji tro kovi priklju ivanja,naknade za ugradnju i drugi iznosi koji seobra unavaju kupcu od isporu ioca dobara ili davaoca usluga kao uslv dase izvr i promet dobara i usluga. PDV se zara unava na osnovicu koju ini ukupan iznos koji kupac dobara ilikorisnik usluga pla a ili treba da platiti isporu iocu tih dobara iliusluga,uklju uju i i sve one iznose koje mu je isporu ilac,uz cijenu zara unao po osnovu doti ne isporuke (tro kovi pakovanja,slanja,prevoza,osiguranja,tro kovipriklju ivanja i bilo kakvi drugi tro kovi koji se zara unavaju kupcudobara,odnosno usluga).Ako se kupcu pri oporezivnoj isporuci dobara zara unava i kaucija za povratnuambala u,tada i kaucija predstavlja dio osnovice na koju se obra unava PDV. Primjer 1; Doma i proizvo a prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pi a svomkupcu-trgovcu na veliko, sa prate im tro kovima,pri emu mu zara unavasljede e;Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KMAkciza (2.000 X 0,10) 200,00 KMTro kovi pakovanja 150,00 KMTro kovi prevoza 200,00 KMPovratna ambala a 150,00 KMU k u p n o 4.250,00 KMU poresku osnovicu ulazi i sve ono to isporu iocu dobara i usluga-poreskomobvezniku daje ili pla a, odnosno treba dati ili platiti bilo koje tre e lice,koje nijeprimalac dobara ili usluga.Osnovicu kod prometa dobara ili usluga koje izvr i porezni obveznik kojinema uspostavljeno poslovanje u BiH ini naknada koju je primalac dobara iliusliga platio ili e platiti isporu iocu tih dobara, odnosno davaocu tih usluga kojeizvr i promet dobara ili pru i usluge,uklju uju i i subvencije koje su direktnopovezane sa cijenom takvog prometa. PDV kako onaj izlazni koji se zara unavakupcu ili klijentu tako i onaj ulazni,koji je poreznom obvezniku zara unat iiskazan u fakturama njegovih dobavlja a,nije uklju en u osnovicu za obra unPDV-a.

I.2. ta ne ulazi u poresku osnovicu Stavke koje NE uklju uju u osnovicu na koju se zara unava PDV su;

popusti i druge umanjena cijene,pod uslovom da se isti primaocudobara ili usluga daju na fakturi i najkasnije u momentu izvr enjaprometa dobara ili usluga;

iznosi koje obveznik primi (odnosno treba da primi ) od kupca kaonaknadu tro kova pla enih u ime i za ra un drugog ,a koji su unjegovim knjigama knji eni kao tro kovi (tzv. prolaznestavke,naknade tete, lanarine i dr); iznosi zatezne kamate koju je prodavac dobara,odnosno pru alacusluga obra unao na iznos koji je kupac dugovao,pod uslovom da seiz ugovora ili druge dokumentacije o uplatama mo e utvrditi koji sedio uplata odnosi na kamate. I.2.1 Popusti i druga umanjenja cijene Popusti i druga umanjenja cijena (redovni ili vanredni popusti,specijalni bonusi ilidrugi popusti za odre ene kupce ili odre ene isporuke u cilju stimulacije za ve eili posebno usmjerene isporuke,popusti za gotovinska pla anja i dr) umanjujuosnovicu na koju se zara unava PDV ako se ispunjavaju dva uslova;

da je popust odobren najkasnije u momentu izvr enja samog prometaodnosno do momenta preuzimanja vlasni tva nad dobrima; do momentaprenosa prava raspolaganja na dobrima ukoliko se dobra isporu uju bezotpreme ili prevoza i sl.

da je popust jasno iskazan i na samoj fakturi.Porezna osnovica se,dakle,mo e umanjiniti samo za popuste koji su unaprijedpoznati,dnosno koji su odobreni najkasnije u momentu koji se smatramomentom isporuke doti nog dobra ili usluge,te koji su iskazani i na samojfakturiza doti na dobra ili usluge. Prilikom ispostavljanja fakture, ti popustise upisuju kao odbitna stavka od redovne cijene dobra ili usluge. Nebitno jekako se zovu ti popusti (rabat,popust,super rabat,bonus i sl.) bitno je da supoznati u trenutku ispostavljanja ra una i da su nazna eni na fakturi.

Primjer 2; Doma i prozvo a prodaje 2.000 litara bezalkoholnog pi a svomkupcu-trgovcu na veliko kojem (kao redovnom i zna ajnom kupcu) odobrava ipopust u visni 5% ukupne prodajne cijene;Prodajna vrijednost sokova 3.550,00 KMAkciza (2.000 X 0,10) 200,00 KMTro kovi pakovanja 150,00 KMTro kovi prevoza 200,00 KMPovratna ambala a 150,00 KMU k u p n o 4.250,00 KMPopust (5%) 212,50 KMPoreska osnovica 4.037,50 KMPDV (17%) 686,37 KMUkupno za pla anje 3.351,13 KM Primjer 3; Trgovac na veliko i malo. A prodaje robu .B kojem,osim rabata zaprodaju na celiko,kao urednom plati i, odobrava i dodatni rabat zbogpromptnog pla anja;Razna roba (ukupno) 20.000,00 KMRabat kupcima na veliko (10%) 2.000,00 KMSuper rabat zbog pla anja unaprijed (5%) 1.000,00 KMNeto vrijednost (poreska osnovica) 17.000,00 KMPDV (17%) 2.890,00 KMZa uplatu 19.890,00 KM I.2.2. Prolazne stavke,naknade tete i lanarine Kada lice-poreski obveznik, u odre enim djelatnostima ilisituacijama,primi,zara una ili u ini neki izdatak u ime i za ra un drugoglica,takav izdatak ne ulazi u poreznu odnovicu,jer ne predstavlja naknadu zaisporu eno dobro ili uslugu,nego tkz.prolaznu stavku.Ako se radi o uslugama na koje je zara unat PDVe koristi kao svoj vlastitiulazni porez. U obra unu svoje pediterske usluge, pedoter te stavke (bezPDV-a) uvr tava u onaj dio fakture u kojem su navedeni poslovi koji sezara unavaju komitentu kao naknada za vlastiti rad,u koju nije uklju en PDV.Ako isporu ilac dobara ili usluge neki iznos (prolaznu stavku) zara una,primiili izda u ime i za ra un drugog lica,taj iznos ne ulazi u poresku osnovicu,jertaj iznos ne predsravlja naknadu za isporu ena dobra ili obavljenuuslugu,nego ini prolaznu stavku koja ne ulazi u poresku osnovicu. Naknada tete U poreznu osnovicu ne ulaze ni iznosi primljeni po osnovu naknade tete (npr.naknada ete po osnovu osiguranja,ili zbog raskida ugovora,odustajanje odkupovine i sl.),koje imaju osnov u ugovoru. Primjer;

Nastala je teta na dostavnom vozilu preduze a,koje je o te eno usaobra ajnom udesu i koje je dato na servisiranje kod automehani arskeradnje-registriranog obveznika PDV-a,koja je ispostavila sljede u fakturu zaizvr enu opravku;

Naknade tete po osnovu nastanka prirodnih nepogoda (zemljotres,poplava idr.) teko er ne podlije u oporezivanju PDV-a, to zna i da i ne podlije uoporezivanju PDV-a,jer se ne smatra naknadom za dato dobro ili u injenuuslugu ,nego predstavlja nadoknadu pretrpljene tete nastale kao posljedicaprirodnih nepogoda lanarine,same po sebi,ne predstavljaju naknadu za isporuku dobara iliusluga u smislu propisa o PDV-u, tp zna i da i ne podlije u oporezivanju. lanarine pla aju lanovi koji pristupaju odre enom udru enju ili organizaciji ikasnije (mjese no,godi nje i sl.) u skladu s op tim aktima i odlukama,tepropisom tog udru enja ili organizacije. lanarine ne predstavljaju nadoknaduza isporu eno dobro,prema tome na njih se ne pla a PDV.U pogledu lanarina treba imati u vidu da oporezivanju ne podlije e ni prometdobara ni usluga koji je neposredno povezan sa uslugama koje pojedinepoliti ke,sindikalne,humanitarne,dobrotvorne,invalidske i sli ne organizacijepru aju svojim lanovima za lanarinu pod uslovom da takva osloba anja nedovode do poreme aja u konkurenciji, to zna i da vrijednost tog,meposrednopovezanog prometa dobara i usluga koji se napla uje kroz lanarinu ne mo ebiti ve i od 50.000,00 KM na godi njem nivou,jer bi se tad i ti subjektismatrali poreskim obaveznikom na takav promet. I.b.3 Zatezne kamate Zatezne kamate su svojevvrstan vid nadoknade za tetu koju je pretrpiopovjerilac zbog du nikovog zaka njenja sa pla anjem. U poreznu osnovicu sene uklju uje ni zatezna kamata koju je prodavac dobara obra unao na iznoskoji je kupac dugovao,pod uslovom da se iz ugovora ili druge dokumentacijeo uplatama mo e utvrditi koji se dio uplata odnosi na kamate,ukoliko jeprodavac posebno fakturisao ili naplatio zateznu kamatu na iznos koji jekupac ranije dugovao,takva faktura i takva naplata ne podlije u oporezivanju.Ukoliko je prodavac zara unatu zateznu kamatu uklju io u redovnu fakturu zaisporu ena dobra ili usluge istom kupcu,na toj fakturi treba posebno izdvojitiiznos koji se odnosi na kamatu i koji ne podlije e oporezivanju. Prodavacmora biti u stanju dokazati da se zara unati ili nepla eni iznos zateznekamate zasniva na ugovoru.Povjerilac ima pravo na zateznu kamatu bez obzira na to da li je pretrpiokakvu tetu zbog du nikove docnje. Zatezne kamate obra unate do visinepropisane kamate ne smatraju se naknadom,nego predstavljaju od tetu. Akoje teta koju je pretrpio zbog du nikove docnje ve a od iznosa koji bi dobio naime zatezne kamate,on ima pravo zahtjevati razliku do potpune nadoknade tete. II. TR I NA VRIJEDNOST KAO PORESKA OSNOVICA Kada je naknada za promet dobara ili usluga manja od tr i ne vrijednosti ilikada je promet izvr en bez naknade,da se tada za osnovicu PDV-a uzimatr i na vrijednost dobara,odnosno usluga u momentu njihovih prometa,bez