You are on page 1of 31

Stečajno pravo

Trgovačko pravni modul


veljača 2013. godine
Stečaj
 Stečajni postupak
 Pravna vrela SZ i Zakon o financijskom poslovanju i
predstečajnoj nagodbi
 Što je stečajni postupak
 Kada se provodi
 Zašto se provodi
 Stečajni razlozi
 Stečajna masa
 Tijela stečajnog postupka
• Stečajni sudac
• Stečajni upravitelj
• Odbor vjerovnika
• Skupština vjerovnika
Stečajni plan
 Stečajni plan
 Što je; cilj
 Tko ga podnosi
 Dijelovi ( sadržaj plana)
• Pripremna osnova
• Provedbena osnova

• Prava vjerovnika
• Odbacivanje plana
• Prihvaćanje plana
Posebna pitanja u
stečajnom postupku
 Osobna uprava
 Stečaj male vrijednosti

 Međunarodni stečaj
Stečajni postupak
uključujući novelu SZ iz 2012. g
( NN 133/12)
 Značajke stečajnog postupka
 Sudski postupak, koji se provodi nad pravnim
osobama i imovinom dužnika pojedinca; ne provodi
se nad RH, HZZO, jedinicama lokalne samouprave,
mirovinskim fondovima
 Hitan
 Pokreće se prijedlogom ovlaštene osobe – vjerovnika
i dužnika ( Novela SZ iz 2010 i porezna uprava)
 Nadležnost Trgovačkog suda
 U stečajnom postupku se primjenjuju pravila
parničkog postupka
Kada se provodi
 Kada je ispunjen neki od stečajnih razloga
ili kada se nad stečajnim dužnikom
namjerava provesti stečajni plan

 Zašto se provodi : cilj stečajnog postupka


 Stečajni postupak se provodi radi skupnoga
namirenja vjerovnika stečajnoga dužnika,
unovčenjem njegove imovine i podjelom
prikupljenih sredstava vjerovnicima.
 Izmjena- briše se pravilo o održavanju
djelatnosti dužnika
Stečajni razlozi

 STEČAJNI RAZLOZI SU:


 1/nelikvidnost,
 2/ nesposobnost za plaćanje i
 3/prezaduženost.
Nelikvidnost
 Dužnik je nelikvidan ako ne može u određenom
vremenskom razdoblju ispuniti novčane obveze koje
dospijevaju u tom razdoblju.
 Predmnijeva iz stavka 4. ovoga članka neće se
primijeniti ako dužnik tijekom prethodnoga postupka
ispuni novčane obveze čiji iznos prelazi 20% od iznosa
njegovih obveza objavljenih u godišnjem izvješću za
proteklu financijsku godinu, odnosno ako isplati plaće
u visini ugovorene plaće te pripadajuće poreze i
doprinose koje je bio dužan obračunati i uplatiti
zajedno s plaćom, a s kojim je isplatama kasnio više
od 30 dana.
Nesposobnost za plaćanje ( čl. 4 SZ)

 Dužnik je nesposoban za plaćanje ako ne može trajnije ispunjavati


svoje dospjele novčane obveze. Okolnost da je dužnik podmirio ili
da može podmiriti u cijelosti ili djelomično tražbine nekih vjerovnika
sama po sebi ne znači da je on sposoban za plaćanje.
 Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako ima
evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od
60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za plaćanje,
bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti s bilo kojeg od njegovih
računa.

 Predmnijeva iz ovoga članka neće se primijeniti ako dužnik tijekom


prethodnoga postupka podmiri sve tražbine koje je trebalo na
temelju valjanih osnova za plaćanje naplatiti sa svih njegovih
računa, ili ako dođe do pristupanja dugu (članak 50.). Podmirenje
tražbina dužnik može dokazivati samo javnom ili javno
ovjerovljenom ispravom ili potvrdom Financijske agencije.

 Nesposobnost za plaćanje dokazuje se potvrdom koju izdaje FINA.


Prijeteća nesposobnost za plaćanje

 Dužnik može predložiti otvaranje


stečajnoga postupka i ako učini
vjerojatnim da svoje već postojeće
obveze neće moći ispuniti po
dospijeću (prijeteća nesposobnost za
plaćanje).
Prezaduženost
 Smatrat će se da je dužnik prezadužen ako njegova
imovina ne pokriva postojeće obveze.
 Neće se smatrati da je dužnik prezadužen ako se
prema okolnostima slučaja (razvojnom programu,
raspoloživim izvorima sredstava, vrsti imovine,
pribavljenim osiguranjima i sl.) može osnovano
pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno
ispunjavati svoje obveze po dospijeću.
 Neće se smatrati da je prezaduženo trgovačko društvo
osoba ako je koji od njegovih članova koji solidarno
odgovaraju za njegove obveze fizička osoba.
Tko pokreće stečajni
postupak
 Dužnik
 Vjerovnici (mora predujmiti 10 000 kn u Fond za
pokriće troškova stečajnog postupka)
 Porezna uprava
 Uprava društva-Ako je trgovačko društvo nelikvidno,
osobe koje su ovlaštene voditi poslove društva moraju
bez odgode, a najkasnije u roku od 61 dan od
nastanka nelikvidnosti predložiti otvaranje stečajnog
postupka, osim ako je posebnim zakonom propisana
obveza pokretanja postupka predstečajne nagodbe.

 Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ne može se


povući
Prethodni postupak
 Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni
sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta
za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak)
 U rješenju o pokretanju prethodnoga postupka stečajni sudac
može imenovati privremenoga stečajnog upravitelja.
 Stečajni sudac može donijeti rješenje o otvaranju stečajnoga
postupka bez provođenja prethodnog postupka:
 – ako osoba ovlaštena za zastupanje dužnika po zakonu,
odnosno dužnik pojedinac podnesu prijedlog za otvaranje
stečajnog postupka,
 – ako vjerovnik podnese prijedlog za otvaranje stečajnog
postupka, a dužnik prizna postojanje stečajnog razloga.
 Prethodni postupak može trajati najduže 60 dana od
podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka.
Stečajna masa
 Pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka
 Gase se računi dužnika
 Imenuje se stečajni upravitelj
 Formira se stečajna masa
 Stečajna masa obuhvaća cjelokupnu imovinu dužnika
u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka te imovinu
koju on stekne tijekom stečajnoga postupka.
 Stečajna masa služi namirenju troškova stečajnoga
postupka te tražbine vjerovnika stečajnoga dužnika,
odnosno tražbine čije je namirenje osigurano
određenim pravima na imovini dužnika.
 Imovina dužnika pojedinaca na kojoj se ovrha protiv
njega ne bi mogla provesti, kad on ne bi bio trgovac
pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu.
Tijela stečajnog postupka

 Tijela stečajnoga postupka su:


 stečajni sudac,

 stečajni upravitelj,

 skupština vjerovnika

 i odbor vjerovnika.
Stečajni sudac
 Stečajni sudac:
 1. odlučuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvr­đivanja
postojanja stečajnoga razloga i provodi taj postupak,
 2. odlučuje o otvaranju stečajnoga postupka,
 3. imenuje i razrješava stečajnoga upravitelja, nadzire njegov
rad i daje mu obvezatne upute, u skladu s ovim Zakonom,
 4. nadzire rad odbora vjerovnika,
 5. određuje započete poslove koje treba završiti tijekom
stečajnoga postupka, u skladu s ovim Zakonom,
 6. odobrava predračun troškova stečajnoga postupka i određuje
nagradu stečajnom upravitelju,
 7. odobrava isplatu vjerovnika,
 8. donosi odluke o zaključenju i obustavi stečajnoga postupka,
 9. odlučuje i o svim drugim pitanjima stečajnoga postupka, osim
o onima o kojima po ovom Zakonu odlučuje koje drugo tijelo
stečajnoga postupka.
Stečajni upravitelj
 Za stečajnog upravitelja može se imenovati fizička osoba
koja ima visoku stručnu spremu, položen stručni ispit za
stečajnog upravitelja te se nalazi na listi stečajnih upravitelja.
 Stečajnog upravitelja imenuje stečajni sudac
 Na prvom ili kojem kasnijem ročištu nakon imenovanja
stečajnog upravitelja skupština vjerovnika može umjesto
stečajnog upravitelja kojeg je imenovao stečajni sudac
izabrati drugog stečajnog upravitelja. Druga osoba smatrat
će se izabranom za stečajnog upravitelja ako je za
njezin izbor glasovala većina iz članka 38.c ovoga
Zakona. Novoimenovani stečajni upravitelj ne mora biti na
listi stečajnih upravitelja. Novoimenovanom stečajnom
upravitelju isprava o imenovanju predat će se nakon što da
izjavu da će savjesno obavljati svoju dužnost.
Ovlasti stečajnog upravitelja
 Stečajni upravitelj ima prava i obveze tijela dužnika pravne osobe, on
zastupa društvo i vodi njegove poslove
 Stečajni upravitelj je dužan postupati savjesno i uredno, a osobito:
 1. dovesti u red očevidnik knjigovodstvenih podataka do dana otvaranja
stečajnoga postupka,
 2. sastaviti, u suglasnosti sa stečajnim sucem, predračun troškova
stečajnoga postupka i podnijeti ga na odobrenje,
 3. odrediti povjerenstvo za popis imovine,
 4. sastaviti početno stanje imovine dužnika,
 5. kao dobar gospodar brinuti se o završetku započetih, a neizvršenih
poslova dužnika i poslova potrebnih da bi se spriječilo nastupanje štete nad
sredstvima dužnika,
 6. brinuti se o ostvarivanju tražbine dužnika,
 7. savjesno voditi poslovanje dužnika iz članka 145.a ovoga Zakona,
8. dostaviti Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje isprave koje
se odnose na radnopravni status osiguranika,
 9. unovčiti, odnosno naplatiti s pažnjom dobroga gospodara stvari i prava
dužnika koje ulaze u stečajnu masu,
Nadzor nad radom
stečajnog upravitelja
 Rad stečajnoga upravitelja nadziru stečajni
sudac, odbor vjerovnika i skupština
vjerovnika, koji su ovlašteni u svako doba
zatražiti obavijesti ili izvješća o stanju stvari
i vođenju poslova.
 Ako stečajni upravitelj ne postupi po nalogu
stečajnoga vijeća za poduzimanje neke od
radnji iz članka 25. ovoga Zakona, stečajni
sudac ga može novčano kazniti. Iznos
pojedine novčane kazne ne može biti veći
od 10.000,00 kuna.
Razrješenje stečajnog upravitelja i
odgovornost za štetu

 Stečajni sudac će, na zahtjev odbora vjerovnika ili skupštine


vjerovnika, razriješiti stečajnoga upravitelja istekom godine i
pol dana od dana održavanja izvještajnog ročišta, ako nije
unovčio imovinu koja ulazi u stečajnu masu tako da se može
pristupiti završnoj diobi.

 Ako se imovina dužnika koja ulazi u stečajnu masu sastoji


većim dijelom od pokretnina koje se lako mogu unovčiti, taj
rok iznosi devet mjeseci.
 Stečajni upravitelj dužan je naknaditi štetu svim sudionicama ako je
skrivljeno povrijedio koju od svojih dužnosti.
( svi sudionici SP imaju pravo podnijeti zahtjev)
 Ako je stečajni upravitelj razriješen zbog nesavjesnog
obavljanja svojih dužnosti, nema pravo na nagradu za svoj rad.
Ostala tijela stečajnog
postupka
 Odbor vjerovnika; o osnivanju odbora vjerovnika
odlučuju vjerovnici na prvoj skupštini vjerovnika,
 Odbor vjerovnika je dužan nadzirati stečajnoga
upravitelja i pomagati mu u vođenju poslova, pratiti
tijek poslovanja pregledavati knjige i poslovnu
dokumentaciju te naložiti provjeru prometa i iznosa
gotovine.
 Skupština vjerovnika; Skupštinu vjerovnika saziva
stečajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici
s pravom odvojenog namirenja, svi stečajni vjerovnici,
stečajni upravitelj i dužnik pojedinac.
Stečajni vjerovnici

 Stečajni vjerovnici
 Vjerovnici stečajne mase

 Izlučni

 Razlučni
Stečajni vjerovnici
 Stečajni vjerovnici su osobni vjerovnici dužnika koji u
vrijeme otvaranja stečajnoga postupka imaju koju
imovinsko-pravnu tražbinu prema njemu.
 Stečajni vjerovnici se prema svojim tražbinama
razvrstavaju u isplatne redove. Vjerovnici kasnijega
isplatnoga reda mogu se namiriti tek pošto budu u
cijelosti namireni vjerovnici prethodnoga isplatnoga
reda.
 Stečajni vjerovnici istoga isplatnoga reda namiruju se
razmjerno veličini svojih tražbina.
Izlučni vjerovnici

 Osoba koja na temelju kojega svoga


stvarnoga ili osobnoga prava može
dokazati da neki predmet ne spada u
stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik.
Njeno će se pravo na izdvajanje
predmeta utvrđivati prema pravilima
koja važe za ostvarivanje tih prava
izvan stečajnoga postupka.
Razlučni vjerovnik
 Vjerovnici koji imaju založno pravo ili
pravo na namirenje na kojoj stvari ili
pravu koji su upisani u javnoj knjizi
(zemljišnoj knjizi, upisniku brodova,
zrakoplova, intelektualnog vlasništva i
sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni
postupak radi prodaje stvari ili
unovčenja prava prema odredbama
članka 164.a ovoga Zakona.
Stečajni postupak i otkaz
ugovora o radu
 Otvaranjem stečajnoga postupka ugovori o radu ili
službi sklopljeni s dužnikom kao poslodavcem ne
prestaju.
 Otvaranje stečajnoga postupka je poseban opravdani
razlog za otkaz ugovora o radu.
 Nakon otvaranja stečajnoga postupka stečajni
upravitelj u ime dužnika poslodavca i radnik mogu
otkazati ugovor o radu, bez obzira na dogovoreno
trajanje ugovora ili dogovoreno isključenje prava na
redoviti otkaz te bez obzira na zakonske ili ugovorene
odredbe o zaštiti radnika. Otkazni rok iznosi mjesec
dana, ako zakonom nije predviđen kraći rok. Ako otkaz
izjavi stečajni upravitelj, druga strana može kao
stečajni vjerovnik zahtijevati naknadu štete zbog
prijevremenoga prestanka radnoga odnosa.
Tijek i zaključenje stečajnog
postupka
 1/ prijedlog za pokretanje stečajnog
 postupka
 2/ prethodni postupak
 3/ odluka o pokretanju SP ( rješenje)
 4/ imenovanje tijela stečajnog postupka,
 5/ prijava tražbina stečajnih vjerovnika ( naknadno
prijavljene tražbine!)
 6/ unovčenje st. mase i upravljanje stečajnom masom
 7/ razvrstavanje vjerovnika u skupine i utvrđivanje
tražbina
 8/ isplata vjerovnika
 9/ zaključenje stečajnog postupka
Zaključenje stečajnog
postupka
 Odmah nakon okončanja završne diobe stečajni sudac
će donijeti rješenje o zaključenju stečajnoga postupka.
 Rješenje i osnova zaključenja postupka moraju se
objaviti. Oglas se objavljuje u izvodu u "Narodnim
novinama" i po pravilima o javnom priopćenju.
 Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se sudu ili
kojem drugom tijelu koje vodi upisnik dužnika pravne
osobe, odnosno dužnika pojedinca. Brisanjem iz
upisnika stečajni dužnik kao pravna osoba prestaje
postojati, stečajni dužnik kao trgovac pojedinac gubi
svojstvo trgovca pojedinca, a stečajni dužnik obrtnik
gubi svojstvo obrtnika.
Prava stečajnih vjerovnika
nakon zaključenja postupka
 Stečajni vjerovnici mogu nakon
zaključenja stečajnoga postupka
protiv dužnika pojedinca
neograničeno ostvarivati svoje
preostale tražbine.
Naknadna dioba
 Stečajni sudac će na prijedlog stečajnoga upravitelja, kojega od
stečajnih vjerovnika ili po službenoj dužnosti odrediti nastavak
postupka radi naknadne diobe, ako se nakon završnoga ročišta:
 1. stvore uvjeti da se zadržani iznosi podijele stečajnim
vjerovnicima,
 2. iznosi koji su isplaćeni iz stečajne mase vrate natrag u masu,
 3. pronađe imovina koja ulazi u stečajnu masu.
 Nastavak postupka radi naknadne diobe sud će odrediti bez obzira
na to je li postupak bio zaključen.
 Stečajni sudac može odustati od određivanja nastavka postupka
radi naknadne diobe, te iznos koji stoji na raspolaganju za podjelu
vjerovnicima ili pronađeni predmet prepustiti dužniku pojedincu, ako
to smatra primjerenim s obzirom na neznatnu visinu iznosa ili malu
vrijednost predmeta te troškove naknadne diobe. Određivanje
naknadne diobe sud može uvjetovati uplatom predujma kojim će se
pokriti troškovi naknadne diobe.
Obustava stečajnog
postupka
 1/Obustava zbog nedostatnosti mase za pokriće
troškova stečajnoga postupka
 ako se nakon otvaranja stečajnoga postupka pokaže
da stečajna masa nije dostatna ni za pokriće troškova
postupka, stečajni sudac će obustaviti i zaključiti
postupak.
 2/ Obustava postupka nakon prijave o nedostatnosti
stečajne mase
3/Obustava zbog naknadnoga nestanka stečajnoga
razloga
 4/Obustava uz suglasnost vjerovnika

You might also like