TROSARINE Skripta

PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
STUDIJSKI CENTAR ZA JAVNU UPRAVU I JAVNE FINANCIJE

POREZNI STUDIJ
SKRIPTA
KOLEGIJ
POSEBNI POREZI NA PROMET I EKOLOŠKA JAVNA DAVANJA
Zagreb, ožujak 2017.

S ADRŽAJ
1 ZAKON O TROŠARINAMA ...................................................................................................................... 4

1.1 SUSTAV ODGODE PLAĆANJA TROŠARINE .............................................................................. 4
1.2 KRETANJE TROŠARINSKIH PROIZVODA ................................................................................ 5
1.2.1 Trošarinski dokument ................................................................................................................ 5
1.2.2 Kretanje na teritoriju Republike Hrvatske .............................................................................. 6
1.2.3 E-kretanje između Republike Hrvatske i druge države članice ............................................. 6
1.2.4 Mogućnost praznog polja ........................................................................................................... 7
1.2.5 Direktna isporuka ....................................................................................................................... 7
1.2.6 Rezervni postupak za pošiljatelja (fallback) ............................................................................. 8
1.2.7 Rezervni postupak za primatelja (fallback) ............................................................................. 8
1.2.8 Pojednostavnjeni postupak ........................................................................................................ 9
1.2.9 Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju ........................................................... 9
1.2.10 Prodaja na daljinu .................................................................................................................... 10
1.2.11 Zlouporaba prava u kretanju trošarinskih proizvoda ........................................................... 10
1.3 OBVEZNIK PLAĆANJA TROŠARINE ......................................................................................... 12
1.4 NASTANAK OBVEZE OBRAČUNAVANJA TROŠARINE ....................................................... 13
1.4.1 Obveza obračuna i plaćanja trošarine u redovitom postupku .............................................. 13
1.4.2 Obveza obračuna i plaćanja trošarine kod nepravilnosti ...................................................... 14
1.4.3 Primjena propisa za određivanje iznosa trošarine ................................................................. 14
1.5 PODNOŠENJE DNEVNOG OBRAČUNA TROŠARINE, MJESEČNOG IZVJEŠĆA I
PLAĆANJE TROŠARINE ............................................................................................................................ 15
1.6 POVRAT PLAĆENE TROŠARINE ................................................................................................ 16
1.7 OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠARINE ......................................................................... 16
1.8 OPĆI UVJETI RADA TROŠARINSKIH SKLADIŠTA ............................................................... 17
1.9 Oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda ................................................................................... 19
1.10 Registrirani primatelj, registrirani pošiljatelj i porezni zastupnik za prodaju na daljinu ......... 19
1.11 Porezni zastupnik za prodaju na daljinu ......................................................................................... 22
1.12 Prijava djelatnosti i registracija trošarinskih obveznika ............................................................... 22
1.13 Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem trošarine ...................................................................... 23
1.14 Postupak provjere.............................................................................................................................. 24
1.15 Mjere radi osiguranja naplate trošarinskog duga .......................................................................... 25
1.16 Uporaba sustava elektroničke razmjene podataka ......................................................................... 26
2 ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA ......................................................................................................... 26
2.1 Male nezavisne pivovare i mali proizvođači .................................................................................. 27Ž
3 DUHANSKE PRERAĐEVINE ................................................................................................................. 29
3.1 Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi ............................................... 30
3.2 Trošarinska osnovica i visina trošarine na cigarete ........................................................................ 31
3.3 Trošarinska osnovica i visina trošarine na cigare, cigarilose, sitno rezani duhan za savijanje
cigareta i ostali duhan za pušenje .................................................................................................................. 31
3.4 Označavanje duhanskih prerađevina markicama .......................................................................... 32
3.5 Oslobođenja od plaćanja trošarina .................................................................................................. 33
3.6 Povrat trošarine ................................................................................................................................. 33
4 ENERGENTI I ELEKTRIČNA ENERGIJA .......................................................................................... 33
4.1 Trošarinska osnovica ......................................................................................................................... 33
4.2 Stavljanje u promet označenih plinskih ulja ................................................................................... 34
5 ELEKTRIČNA ENERGIJA...................................................................................................................... 38
5.1 Prirodni plin ....................................................................................................................................... 38
5.2 Ugljen, koks i lignit ............................................................................................................................ 39
5.3 Upotreba energenata i električne energije za namjene na koje se ne plaća trošarina ................. 39
6 ZAKON O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA ...................................... 40
6.1 Porezni obveznik ................................................................................................................................ 40
6.2 Nastanak porezne obveze .................................................................................................................. 41
6.3 Porezna osnovica i visina poreza ...................................................................................................... 41
6.4 Obračun i dospijeće plaćanja porezne obveze................................................................................. 42
6.5 Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza ...................................................................... 42
6.5.1 Ostala oslobođenja .................................................................................................................... 43
6.6 Povrat posebnog poreza .................................................................................................................... 44
6.7 Kretanje i promet predmeta oporezivanja ...................................................................................... 44
6.8 Registracija poreznih obveznika ...................................................................................................... 45
6.9 Opći uvjeti rada poreznog skladišta................................................................................................. 45
6.10 Izvješćivanje ....................................................................................................................................... 46
6.11 Oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene podataka ............ 47
6.12 Porezni nadzor ................................................................................................................................... 47
6.13 Postupovne odredbe .......................................................................................................................... 49
7 ZAKON O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA ............................................................ 50
7.1 Predmet oporezivanja ....................................................................................................................... 50
7.4 Način obračuna i plaćanje posebnog poreza ................................................................................... 51
7.5 Porezna osnovica i visina posebnog poreza ..................................................................................... 52
7.6 Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza ...................................................................... 54
7.7 Povrat posebnog poreza na motorna vozila..................................................................................... 55
7.8 Registracija proizvođača i trgovca i polaganje instrumenta osiguranja ...................................... 55
7.9 Registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima ........................................................................ 56
7.10 Izvješćivanje ....................................................................................................................................... 57
7.11 Oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene podataka ............ 57
7.12 Nadzor ................................................................................................................................................ 58
7.13 Posebni porez na stjecanje motornih vozila u Republici Hrvatskoj .............................................. 60
8 ZAKON O POREZU NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE ODGOVORNOSTI I
PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA ......................................................................... 61
8.1 Predmet oporezivanja ....................................................................................................................... 62
8.3 Porezna osnovica................................................................................................................................ 62
8.4 Porezna stopa ..................................................................................................................................... 62
8.5 Porezna oslobođenja .......................................................................................................................... 62
8.7 Porezni nadzor ................................................................................................................................... 63
9 ZAKON O IGRAMA NA SREĆU ............................................................................................................ 63
9.1 Vrste igara na sreću ........................................................................................................................... 63
9.2 Način raspodjele prihoda od igara na sreću .................................................................................... 63
9.3 Hrvatska lutrija ................................................................................................................................. 64
9.3.1 Sudionik i dobitnik u lutrijskim igrama ................................................................................. 64
9.3.2 Izvlačenje dobitaka ................................................................................................................... 64
9.3.3 Fond dobitaka ........................................................................................................................... 65
9.3.4 Naknada ..................................................................................................................................... 65
9.3.5 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću ........................................................................ 65
9.3.6 Isplata dobitaka......................................................................................................................... 66
9.3.7 Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću ............................................................... 66
9.4 IGRE U CASINIMA ......................................................................................................................... 67
9.4.1 Naknada ..................................................................................................................................... 67
9.5 IGRE KLAĐENJA ............................................................................................................................ 68
9.5.1 Naknada ..................................................................................................................................... 68
9.5.2 Porez na dobitke od igara klađenja ......................................................................................... 68
9.6 IGRE NA SREĆU NA AUTOMATIMA ......................................................................................... 69
9.6.1 Naknada ..................................................................................................................................... 69
9.7 AUTOMATI I STOLOVI ZA IGRE NA SREĆU .......................................................................... 70
9.7.1 Tehnička ispravnost i plombiranje automata ......................................................................... 70
9.8 Posebne obveze priređivača .............................................................................................................. 71
9.9 Inozemne igre na sreću ...................................................................................................................... 71
9.10 NAGRADNE IGRE ........................................................................................................................... 71
9.11 Nadzor ................................................................................................................................................ 72
POSEBNI POREZI NA PROMET
Trošarine ili posebni porezi na promet su javna davanja i prihod su državnog proračuna
Republike Hrvatske. Oporezivanje posebnim porezima na promet u Republici Hrvatskoj
odnosi se na nekoliko vrsta trošarinskih proizvoda obuhvaćenih: Zakonom o trošarinama
(alkohol i alkoholna pića, duhanske prerađevine, energenti i električna energija) 1, Zakonom o
posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića2, kao i Zakonom o posebnom porezu na
motorna vozila3 te Zakonom o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i
premije kasko osiguranja cestovnih vozila.4
1 ZAKON O TROŠARINAMA
Zakon o trošarinama uređuje trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića,

duhanskih prerađevina, energenata i električne energije. Takvi trošarinski proizvodi koji su
proizvedeni (uključujući i crpljenje iz tla) u Republici Hrvatskoj, uneseni iz druge države
članice Europske unije u Republiku Hrvatsku ili uvezeni u Europsku uniju, smatraju se
predmetom oporezivanja.
Usklađenje sa zakonodavstvom Europske unije odvija se u okviru dosega Direktive

2008/118/EZ, Direktive 92/83/EEZ, Direktive 92/84/EEZ, Direktive 95/60/EZ, Direktive
2003/96/EZ, Direktive 2010/12/EU i Direktive 2011/64/EU.
1.1 SUSTAV ODGODE PLAĆANJA TROŠARINE
Sustav odgode plaćanja trošarine je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje,

proizvodnju, preradu (obradu), skladištenje u trošarinskom skladištu, smještaj u pogon
oslobođenog korisnika i otpremanje trošarinskih proizvoda u kojem je obveza plaćanja
trošarine odgođena, a koji nisu obuhvaćeni carinskim sustavom odgode.
Plaćanje trošarine se odgađa i na uvezene trošarinske proizvode koji se neposredno nakon

završetka carinskog postupka puštanja robe u slobodni promet smještaju u trošarinsko
skladište ili pogon oslobođenoga korisnika ili su poslani osobi u drugoj državi članici
ovlaštenoj primati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine.
Kada ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili oslobođeni korisnik u okolnostima stečajnog
postupka ili likvidacije prestane poslovati, plaćanje trošarine se također odgađa 5, kao i u
slučaju ako trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za
trošarinsko skladište ili odobrenje za oslobođenog korisnika prestane važiti zbog spajanja
gospodarskih subjekata.6
1
Zakon o trošarinama (NN 22/13, 32/13, 81/13, 100/15, 120/15, 115/16).
2
Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pica (NN 72/13).
3
Zakon o posebnom porezu na motorna vozila (NN 15/13, 108/13, 115/16).
4
Zakonom o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih
vozila (150/02).
5
Vidjeti više u čl. 6. st. 4. Zakona o trošarinama.
6
1.2 KRETANJE TROŠARINSKIH PROIZVODA
Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine na teritoriju Republike

Hrvatske smatra se kretanjem koje je započelo i završilo u Republici Hrvatskoj. Trošarinski
proizvodi se kreću u takvom sustavu odgode plaćanja trošarine kada se:
 otpremaju iz jednog trošarinskog skladišta u drugo trošarinsko skladište,
 otpremaju iz trošarinskog skladišta u pogon oslobođenog korisnika i iz pogona
oslobođenog korisnika u trošarinsko skladište uz prethodnu suglasnost nadležnog
carinskog ureda,
 otpremaju iz trošarinskog skladišta u mjesto na teritoriju Republike Hrvatske na kojem
trošarinski proizvodi napuštaju teritorij Europske unije,
 nakon završetka carinskoga postupka puštanja robe u slobodan promet unose u
trošarinsko skladište ili pogon oslobođenog korisnika,
 otpremaju iz trošarinskog skladišta u drugo trošarinsko skladište preko teritorija druge
države članice,
 otpremaju iz trošarinskog skladišta u drugo trošarinsko skladište preko teritorija treće
države ili trećeg teritorija.
Trošarinski proizvodi kreću se u sustavu odgode plaćanja trošarine između Republike

Hrvatske i drugih država članica, uključujući kretanja preko trećih država ili trećih teritorija:
 kada se otpremaju iz trošarinskog skladišta u Republici Hrvatskoj u drugu državu
članicu u trošarinsko skladište, registriranom primatelju, primateljima koji su
oslobođeni od plaćanja trošarine, kao i do mjesta na kojem trošarinski proizvodi
napuštaju teritorij Europske unije
 kada se otpremaju od mjesta uvoza u Republici Hrvatskoj na mjesto odredišta iz
prethodno navedene točke od strane registriranog pošiljatelja,
 kada ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, osobe oslobođene
od plaćanja trošarina i nadležni izlazni carinski ured (mjesto na kojem trošarinski
proizvodi napuštaju teritorij Europske unije) u Republici Hrvatskoj primaju
trošarinske proizvode od osobe iz druge države članice koja može otpremati
trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine,
 kada se kretanje u sustavu odgode plaćanja trošarine između drugih država članica
obavlja preko teritorija Republike Hrvatske.
1.2.1 Trošarinski dokument
Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine započinje kada se

trošarinski proizvodi otpremaju iz trošarinskog skladišta i kada ih odmah nakon puštanja u
slobodan promet7 otprema registrirani pošiljatelj, a završava kada primatelj primi trošarinske
proizvode i kada trošarinski proizvodi napuste teritorij Europske unije.
Takvo je kretanje trošarinskih proizvoda dozvoljeno samo uz elektronički trošarinski

dokument (u nastavku teksta: e-TD) u Sustavu kontrole kretanja trošarinskih proizvoda.
Iznimno, kretanje trošarinskih proizvoda između trošarinskog skladišta i pogona oslobođenog
korisnika koje se u sustavu odgode plaćanja trošarine u cijelosti odvija na teritoriju Republike
Hrvatske dozvoljeno je uz papirnati prateći trošarinski dokument (u nastavku teksta: PTD).
7
Vidjeti više u čl. 79. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92.
1.2.2 Kretanje na teritoriju Republike Hrvatske
Pošiljatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta) podnosi nacrt e-TD-a Carinskoj upravi
koristeći računalni sustav najranije sedam dana prije datuma otpreme trošarinskih proizvoda
naznačenog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme. Dužan je osigurati i tiskanu inačicu e-
TD-a ili komercijalni dokument koji sadrži jedinstvenu referentnu oznaku.8 Tijekom kretanja
trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine dokumenti prate trošarinske
proizvode i prema potrebi moraju se predočiti nadležnim tijelima.9 Po potrebi, e-TD se može
otkazati sve dok trošarinski proizvodi nisu otpremljeni iz trošarinskog skladišta u sustavu
odgode plaćanja trošarine.
Primatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta) trošarinskih proizvoda šalje računalnom

sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije petog radnog dana nakon
primitka trošarinskih proizvoda.
Carinska uprava – izvozni carinski ured potvrđuje izvoz trošarinskih proizvoda s teritorija
Europske unije koristeći računalni sustav (temeljem potvrde o izvozu koja je izrađena
temeljem ovjere nadležnog izlaznog carinskog ureda10) i prosljeđuje pošiljatelju – ovlaštenom
držatelju trošarinskog skladišta.
Neovisno o općim odredbama o trošarinskom dokumentu, ako se nakon završetka carinskog

postupka puštanja robe u slobodan promet trošarinski proizvodi odmah unose u trošarinsko
skladište ili pogon oslobođenog korisnika kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode
plaćanja trošarine dozvoljeno je uz kopiju jedinstvene carinske deklaracije po kojoj su
trošarinski proizvodi pušteni u slobodan promet (u nastavku teksta: JCD), odnosno uz
primjerak papirnatog ispisa JCD-a podnesenog elektroničkom razmjenom podataka. Primatelj
potvrđuje primitak trošarinskih proizvoda ovjerom navedenih dokumenata koje vraća
nadležnom carinskom uredu u kojem je obavljeno uvozno carinjenje u roku od pet dana od
dana unosa u trošarinsko skladište ili pogon oslobođenog korisnika.
Pri kretanju trošarinskih proizvoda uz PTD, ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta podnosi
PTD na propisanom obrascu u četiri primjerka od kojih prvi primjerak zadržava pošiljatelj,
drugi primatelj, treći primjerak ovjeren od strane nadležnog tijela primatelj vraća pošiljatelju,
a četvrti je primjerak za nadležno tijelo primatelja.
Primatelj trošarinskih proizvoda mora potvrditi primitak pošiljatelju ovjerom PTD-a koji
vraća pošiljatelju najkasnije u roku od pet dana od dana njihovog primitka. Pošiljatelj koji ne
primi ovjereni primjerak PTD-a mora o tome izvijestiti nadležni carinski ured (najkasnije
deseti dan nakon otpreme) koji će utvrditi nastanak obveze obračunavanja trošarine.11
1.2.3 E-kretanje između Republike Hrvatske i druge države članice
Pošiljatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili registrirani pošiljatelj) podnosi nacrt e-
TD-a računalnom sustavu Carinske uprave i potvrdu o oslobođenju od plaćanja trošarine kada
8
O e-TD-u vidjeti više u čl. 3. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
9
O iznimkama vidjeti više u čl. 12. st. 3. Zakona o trošarinama.
10
Postupak je propisan Uredbom Komisije (EEZ) br. 2454/93 od 2. srpnja 1993. o utvrđivanju odredaba za
provedbu Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 o Carinskom zakoniku Zajednice (SL L 253, 11. 10. 1993., str. 1.)
11
Preuzeto iz čl. 12. st. 11. Zakona o trošarinama.
je primatelj oslobođen od plaćanja trošarina u drugoj državi članici najranije sedam dana prije
datuma otpreme trošarinskih proizvoda naznačenog na e-TD-u, a najkasnije na dan otpreme.
Osigurat će tiskanu inačicu e-TD-a ili komercijalni dokument koji sadrži jedinstvenu
referentnu oznaku. Dokumenti prate trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja
trošarine i prema potrebi se predočavaju nadležnim tijelima.
Pošiljatelj može otkazati e-TD sve dok trošarinski proizvodi nisu otpremljeni iz trošarinskog
skladišta ili ako ih odmah nakon završetka carinskog postupka puštanja robe u slobodan
promet nije otpremio registrirani pošiljatelj. Pošiljatelj mora ispuniti polja u nacrtu poruke o
otkazivanju i podnijeti je računalnom sustavu Carinske uprave, a registrirani pošiljatelj i
ispostaviti novi e-TD.
Primatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili registrirani primatelj trošarinskih

proizvoda) šalje računalnom sustavu Carinske uprave potvrdu o primitku odmah, a najkasnije
petog radnog dana nakon primitka trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine.
Onaj primatelj koji je oslobođen plaćanja trošarina potvrđuje primitak trošarinskih proizvoda
podnošenjem obavijesti o primitku nadležnom carinskom uredu najkasnije petog radnog dana
nakon primitka trošarinskih proizvoda.
Carinska uprava – izvozni carinski ured potvrđuje izvoz trošarinskih proizvoda s teritorija
Europske unije koristeći računalni sustav, temeljem potvrde o izvozu koja je izrađena na
osnovu ovjere nadležnog izlaznog carinskog ureda te je prosljeđuje nadležnom tijelu države
članice otpreme.12
1.2.4 Mogućnost praznog polja
U slučaju kretanja energenata u sustavu odgode plaćanja trošarine morem ili unutarnjim
vodenim putovima do primatelja koji nije poznat u trenutku kada pošiljatelj podnosi e-TD,
podaci koji se odnose na primatelja u tom dokumentu mogu ostati nepopunjeni ako pošiljatelj
dobije odobrenje za takvo postupanje carinskog ureda nadležnog prema njegovu sjedištu,
odnosno prebivalištu. Odmah nakon što su podaci o primatelju poznati, a najkasnije kada
kretanje završi, pošiljatelj mora ispuniti polja o primatelju u nacrtu poruke13 i poslati ih
Carinskoj upravi.
1.2.5 Direktna isporuka
Mjestom direktne isporuke smatra se mjesto različito od lokacije trošarinskog skladišta te

mjesta primitka trošarinskih proizvoda određenog odobrenjem za registriranog primatelja.
Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta i registrirani primatelj moraju nadležnom carinskom
uredu dostaviti podatke o mjestima direktne isporuke i njihovim identifikacijskim oznakama,
a on im može odobriti da trošarinske proizvode primaju na mjestu direktne isporuke u
Republici Hrvatskoj.
Mjesto direktne isporuke određuje se trošarinskim odobrenjem za ovlaštenog držatelja

trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište i odobrenjem za registriranog primatelja.
12
O e-kretanju, odnosno razmjeni elektroničkih poruka vidjeti više u čl. 4. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
13
Postupak u skladu s čl. 12. st. 5. i čl. 13. st. 4. Zakona o trošarinama.
Odobrenjem se mogu odrediti dodatne mjere nadzora. Primitak trošarinskih proizvoda na
mjestu direktne isporuke ne može se odobriti povremeno registriranom primatelju.
1.2.6 Rezervni postupak za pošiljatelja (fallback)
Kada je računalni sustav Carinske uprave nedostupan, pošiljatelj u Republici Hrvatskoj može
započeti kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine samo ako prije
početka kretanja obavijesti Carinsku upravu (Trošarinski ured za vezu) o otpremi trošarinskih
proizvoda i dostavi presliku papirnatog dokumenta koji prati trošarinske proizvode (sadrži iste
podatke kao i nacrt e-TD-a), dobije njihovu suglasnost i omogući provjeru podataka iz
papirnatog dokumenta.
Ako je računalni sustav pošiljatelja nedostupan, pošiljatelj je dužan (uz ispunjenje supra
navedenih uvjeta) prije početka kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja
trošarine dostaviti informacije o razlozima nedostupnosti.
U trenutku kada računalni sustav Carinske uprave i/ili pošiljatelja postane dostupan,
pošiljatelj podnosi računalnom sustavu Carinske uprave nacrt e-TD-a.14 Potvrđivanjem
podataka u e-TD-u od strane Carinske uprave, nacrt e-TD-a se smatra zamjenom za papirnati
dokument.
Kada Trošarinski ured za veze primi od nadležnog tijela države članice odredišta papirnati
dokument koji sadrži iste podatke kao potvrda o primitku ili od nadležnog tijela države
članice izvoza papirnati dokument koji sadrži iste podatke kao potvrda o izvozu, (potvrda da
je kretanje završilo), iste prosljeđuje pošiljatelju u Republici Hrvatskoj.
1.2.7 Rezervni postupak za primatelja (fallback)
U slučaju kada je računalni sustav nedostupan te primatelj u Republici Hrvatskoj nije u

mogućnosti postupiti sukladno odredbama o potvrdi primitka15, primatelj mora odmah po
isteku petog radnog dana od dana primitka trošarinskih proizvoda podnijeti Trošarinskom
uredu za vezu papirnati dokument koji sadrži iste podatke kao potvrda o primitku i potvrđuje
da je kretanje završilo te presliku tog dokumenta čuvati u svojoj evidenciji.
Trošarinski ured za vezu šalje presliku papirnatog pisanog pošiljatelju u Republici Hrvatskoj
ili nadležnom tijelu države članice otpreme koja ga dostavlja pošiljatelju ili ga drži dostupnim
za pošiljatelja, osim u slučaju kada potvrda o primitku može biti odmah podnesena od strane
primatelja putem računalnog sustava.
Ako pri završetku izvoza računalni sustav nije dostupan, carinsko tijelo kod kojeg su
obavljene izvozne formalnosti šalje pošiljatelju, odnosno nadležnom tijelu države članice
otpreme papirnati dokument koji sadrži iste podatke kao i potvrda o izvozu i tako potvrđuje da
je kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode završeno.
14
Vidjeti više u čl. 12. st. 1. i čl. 13. st. 1. Zakona o trošarinama.
15
Vidjeti više u čl. 12. st. 6. i čl. 13. st. 5. Zakona o trošarinama.
U posebno opravdanim slučajevima kada ne postoji potvrda o primitku ili potvrda o izvozu,
Carinska uprava može prihvatiti od primatelja i drugi dokaz o završetku kretanja trošarinskih
proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine pod uvjetom da taj dokument sadrži iste
podatke kao i potvrda o primitku ili potvrda o izvozu i ako ga je ovjerilo nadležno tijelo
države članice odredišta ili nadležno tijelo države članice izvoza kad su trošarinski proizvodi
otpremljeni u drugu državu članicu. U slučaju prihvaćanja takvog dokumenta Carinska uprava
će potvrditi da je kretanje trošarinskih proizvoda završeno.
1.2.8 Pojednostavnjeni postupak
Pojednostavljeni postupak se provodi u situaciji kada se kretanje trošarinskih proizvoda u

sustavu odgode plaćanja trošarine u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske, i to
između trošarinskih skladišta istoga ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta. Takav
postupak, uključujući mogućnost odstupanja od potrebe za elektroničkim nadzorom kretanja,
može se odobriti i u drugim slučajevima kada se kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu
odgode plaćanja trošarine u cijelosti odvija na teritoriju Republike Hrvatske.
Temeljem sporazuma Republike Hrvatske i druge države članice može se odobriti

pojednostavnjenje postupka kada isti pošiljatelj često i redovito otprema trošarinske proizvode
u sustavu odgode plaćanja trošarine istom primatelju, uključujući kretanje fiksnim
cjevovodima.16
1.2.9 Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju
Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj, a koji se

otpremaju u komercijalne svrhe u drugu državu članicu, dozvoljeno je uz pojednostavnjeni
papirnati prateći trošarinski dokument (u nastavku teksta: PPTD).17 PPTD ispostavlja
pošiljatelj na propisanom obrascu u tri primjerka s tim da prvi primjerak zadržava pošiljatelj,
drugi primjerak prati kretanje trošarinskih proizvoda i zadržava ga primatelj, a treći primjerak
prati kretanje trošarinskih proizvoda te ga primatelj vraća pošiljatelju.
Prije otpreme trošarinskih proizvoda u drugu državu članicu pošiljatelj, odnosno druga osoba
koja će biti obvezna platiti trošarinu u državi članici odredišta obvezan je osigurati
informacije nadležnom tijelu države članice odredišta o namjeravanoj isporuci, osigurati
plaćanje trošarine, platiti trošarinu u skladu s uvjetima propisanim u državi članici odredišta te
omogućiti nadležnom tijelu odredišne države članice provjeru stvarne isporuke trošarinskih
proizvoda primatelju i da je trošarina plaćena.
Povrat plaćene trošarine pošiljatelj će ostvariti uz uvjet prethodne dostave zahtjeva za povrat
plaćene trošarine nadležnom carinskom uredu, ovjerenog trećeg primjerka PPTD-a, dokaza iz
kojih je vidljivo da je trošarina plaćena u Republici Hrvatskoj, kao i dokumenta kojim se
potvrđuje da je plaćanje trošarine osigurano u državi članici odredišta, odnosno svih drugih
16
O pojednostavljenom postupku vidjeti više u čl. 8. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
17
Postupak je propisan Uredbom Komisije (EEZ) br. 3649/92 od 17. prosinca 1992. o pojednostavnjenom
popratnom dokumentu za kretanje unutar Zajednice proizvoda podložnih trošarinama koji su bili pušteni u
potrošnju u državi članici otpreme (SL L 369 18. 12. 1992., str. 17.)
dokaza koje nadležni carinski ured zahtijeva kako bi se utvrdila stvarna opravdanost povrata
plaćene trošarine.
Primatelj, odnosno druga osoba koja će biti dužna platiti trošarinu u Republici Hrvatskoj
obvezna je pisanim putem obavijestiti nadležni carinski ured o namjeravanom primitku te
dostaviti instrument osiguranja plaćanja trošarine18 prije otpreme trošarinskih proizvoda iz
druge države članice te omogućiti nadležnom carinskom uredu provjeru primitka trošarinskih
proizvoda i da je trošarina stvarno plaćena.
Primatelj u Republici Hrvatskoj mora potvrditi primitak trošarinskih proizvoda ovjerom

trošarinskog dokumenta koji mora vratiti pošiljatelju najkasnije 15. dana u mjesecu koji slijedi
mjesec u kojem je primio pošiljku iz druge države članice. Prije nego što vrati ovjereni
primjerak dokumenta pošiljatelju, mora ga dostaviti nadležnom carinskom uredu na ovjeru.
Otprema trošarinskih proizvoda koji su pušteni u potrošnju u Republici Hrvatskoj iz jednoga u

drugo mjesto u Republici Hrvatskoj, ali preko teritorija druge države članice, zahtjeva da
pošiljatelj ispostavi PPTD, a pošiljka se mora kretati prema odgovarajućem planu puta.19
Umjesto PPTD-a može se koristiti i komercijalni dokument pod uvjetom da sadrži iste
podatke kao i PPTD, da vrsta podataka utvrđena brojem odgovara povezanom broju polja u
PPTD-u i da sadrži oznaku „Pojednostavljeni prateći dokument (trošarinski proizvodi) za
svrhe poreznog nadzora“. Kretanje potpuno denaturiranog alkohola između Republike
Hrvatske i drugih država članica dozvoljeno samo uz PPTD.
1.2.10 Prodaja na daljinu
Prodajom na daljinu se smatra kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj

državi članici te potom kupljenih od osobe u drugoj državi članici koja nije ovlašteni držatelj
trošarinskog skladišta ili registrirani primatelj i ne obavlja registriranu djelatnost, a
prodavatelj ili netko za njegov račun ih neposredno ili posredno otprema ili prevozi primatelju
u drugu državu članicu u kojoj nastaje obveza obračuna trošarine.
Prodavatelj iz Republike Hrvatske koji na taj način otprema trošarinske proizvode u drugu
državu članicu obvezan je prije otpreme trošarinskih proizvoda prijaviti se nadležnom
carinskom uredu te dostaviti ovjereni dokument nadležnog tijela države članice odredišta
kojim se dokazuje da je osigurano plaćanje trošarine i da su ispunjeni propisani uvjeti za
plaćanje u državi članici odredišta te voditi evidenciju isporuka trošarinskih proizvoda.
Na isti se način tretira postupanje prilikom kojeg trošarinske proizvode puštene u potrošnju u
drugoj državi članici prima osoba u Republici Hrvatskoj te je obveza obračuna trošarine
nastala u Republici Hrvatskoj. Navedene obveze mora ispuniti prodavatelj ili njegov porezni
zastupnik, a može i primatelj ako prodavatelj ne postupa sukladno navedenom.
1.2.11 Zlouporaba prava u kretanju trošarinskih proizvoda
18
O vrstama instrumenata osiguranja plaćanja trošarine vidjeti više u čl. 40-56. Pravilnika o trošarinama (1/17).
19
Zlouporabom prava u kretanju trošarinskih proizvoda smatra se svako postupanje osoba koje
su na bilo koji način izravno ili neizravno uključene u kretanje trošarinskih proizvoda
usmjereno na prikrivanje stvarne namjere, cilja ili osnove raspolaganja s trošarinskim
proizvodima, kao i na izbjegavanje plaćanja trošarine ili drugih javnih davanja, uključujući i
stvaranje uvjeta za izbjegavanje plaćanja trošarine ili drugih javnih davanja.
Neovisno o navedenom, smatra se da osobe koje su na bilo koji način izravno ili neizravno
uključene u kretanje trošarinskih proizvoda zloupotrebljavaju pravo u kretanju trošarinskih
proizvoda ako:
 sklapaju fiktivne ili prividne pravne poslove u vezi s kretanjem trošarinskih proizvoda
ili sudjeluju u sklapanju ili izvršavanju takvih pravnih poslova
 organiziraju fiktivne isporuke, primitke ili kretanja trošarinskih proizvoda ili izravno
ili neizravno sudjeluju u njima
 zloupotrebljavaju Sustav kontrole kretanja trošarinskih proizvoda za prikazivanje
fiktivnih kretanja
 izravno ili neizravno sudjeluju u krivotvorenju poslovne, prijevozne ili druge
dokumentacije u vezi s kretanjem trošarinskih proizvoda ili u korištenju takve
krivotvorene dokumentacije
 neovlašteno ili samovoljno koriste podatke drugih fizičkih ili pravnih osoba radi
obavljanja ili stvaranja uvjeta za obavljanje radnji, postupanja i raspolaganja s
trošarinskim proizvodima
 zloupotrebom povjerenja, prijevarnim, lažnim ili obmanjujućim radnjama obavljaju
radnje, postupanja ili raspolaganja s trošarinskim proizvodima ili stvaraju uvjete za
takve radnje, postupanja ili raspolaganja.
Ako je osnova za utvrđivanje obveze obračunavanja i plaćanja trošarine zlouporaba prava u

kretanju trošarinskih proizvoda i ako se s time u vezi utvrdi postojanje fiktivnog ili prividnog
pravnog posla ili fiktivne isporuke, primitka ili kretanja trošarinskih proizvoda, tada je osnova
za utvrđivanje trošarinske obveze fiktivni ili prividni pravni posao, odnosno fiktivna isporuka,
primitak ili kretanje trošarinskih proizvoda. Svaka osoba koja izravno ili neizravno sudjeluje u
sklapanju ili izvršavanju takvih pravnih poslova, odnosno isporukama, primitcima ili
kretanjima trošarinskih proizvoda odgovara kao jamac platac za plaćanje nastale trošarinske
obveze.
Svaka osoba za koju iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znala ili morala znati da svojim
radnjama ili propuštanjem poduzimanja dužnih radnji sudjeluje u zlouporabi prava u kretanju
trošarinskih proizvoda odgovara kao jamac platac za plaćanje nastale trošarinske obveze.
Ako je osnova za utvrđivanje obveze obračunavanja i plaćanja trošarine zlouporaba prava u

kretanju trošarinskih proizvoda, članovi trgovačkih društava i osobe koje vode poslove
društva ne mogu se pozvati na to da po zakonu ne odgovaraju za obveze društva i takve osobe
za trošarinski dug odgovaraju osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom. Za
trošarinski dug osobno, solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovara i osoba
koja se koristi drugim osobama koje djeluju kao njegovi povjerenici, tako da se u društvu kao
član iskazuje netko drugi, ali to čini po nalogu i uputama te osobe.20
20
Preuzeto iz čl. 20.a Zakona o trošarinama.
U postupku utvrđivanja zlouporabe prava u kretanju trošarinskih proizvoda na odgovarajući
način primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona o postupku utvrđivanja zlouporabe
prava u porezno-dužničkom odnosu.
1.3 OBVEZNIK PLAĆANJA TROŠARINE
Trošarinskim obveznikom smatra se osoba koja je u obvezi plaćanja trošarine:

 ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj, svaka osoba koja
otpušta trošarinske proizvode iz sustava odgode plaćanja trošarine
 uvoznik trošarinskih proizvoda
 proizvođač trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode
 primatelj trošarinskih proizvoda već puštenih u potrošnju u drugoj državi članici, a
koje drži u komercijalne svrhe na teritoriju Republike Hrvatske radi isporuke ili
potrošnje (i osoba koja isporučuje ili drži trošarinske proizvode radi isporuke)
 prodavatelj iz druge države članice (njegov porezni zastupnik) kod prodaje na daljinu
ili primatelj trošarinskih proizvoda u Republici Hrvatskoj ako prodavatelj prije
otpreme proizvoda nije nadležnom tijelu prijavio i podnio instrument osiguranja
plaćanja trošarine.
Uz navedene osobe, trošarinu su dužni platiti i:

 osoba koja drži trošarinske proizvode izvan sustava odgode plaćanja trošarine kod
kojih trošarina nije plaćena na propisani način ili bilo koja druga osoba koja je
uključena u držanje tih proizvoda, a smatra se trošarinskim obveznikom
 osoba koja pušta u potrošnju trošarinske proizvode u posebnim slučajevima propisane
obveze obračunavanja i plaćanja trošarine21
 osoba koja nezakonito proizvede, prima, otprema, uveze, unese, preveze, čuva,
posjeduje, proda, kupi, pusti u potrošnju trošarinske proizvode ili s njima na drugi
način nezakonito raspolaže, kao i osoba koja sudjeluje u tim radnjama, a smatra se
trošarinskim obveznikom
 u slučaju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja trošarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaćanja trošarine – ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta,
registrirani pošiljatelj ili bilo koja druga osoba koja je jamčila plaćanje trošarine
 u slučaju nepravilnosti koje su se dogodile tijekom kretanja trošarinskih proizvoda
puštenih u potrošnju – osoba koja je jamčila plaćanje trošarine,
 oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda kada otprema ili koristi trošarinske
proizvode u svrhe za koje nije dobio odobrenje.
Zabranjeno je i smatra se nezakonitim raspolaganjem stavljanje u promet, uporaba, potrošnja,

držanje, kupnja, prodaja ili prijevoz trošarinskih proizvoda na koje nije obračunata ili u
cijelosti plaćena trošarina. Osoba koja nezakonito raspolaže s trošarinskim proizvodima, kao i
osoba koja sudjeluje u tim radnjama je trošarinski obveznik, osim ako fizička osoba koja ne
obavlja djelatnosti s trošarinskim proizvodima dokaže da je trošarinske proizvode isključivo
namijenjene za osobne potrebe stekla u dobroj vjeri.
21
Vidjeti više u čl. 24. Zakona o trošarinama.
1.4 NASTANAK OBVEZE OBRAČUNAVANJA TROŠARINE
1.4.1 Obveza obračuna i plaćanja trošarine u redovitom postupku
Obveza obračunavanja trošarine nastaje puštanjem trošarinskih proizvoda u potrošnju na

teritoriju Republike Hrvatske:
 u trenutku otpuštanja trošarinskih proizvoda iz sustava odgode plaćanja trošarine i
prekida kretanja
 u trenutku proizvodnje gotovih trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode, izuzev
kod duhanskih prerađevina i energenata
 držanjem trošarinskih proizvoda izvan sustava odgode plaćanja trošarine za koje
trošarina nije propisano obračunata i plaćena
 kada se utvrdi gubitak ili manjak trošarinskih proizvoda koji se dogodio na teritoriju
Republike Hrvatske ili je tamo otkriven, a nije moguće utvrditi gdje se dogodio
 u trenutku isporuke duhanskih prerađevina iz trošarinskog skladišta drugom
ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta na teritoriju Republike Hrvatske, osim
ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta koji vrši prodaju u izdvojenim prodajnim
mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama22
 na dan prestanka važenja odobrenja koje je izdao nadležni carinski ured za poslovanje
s trošarinskim proizvodima.
Obveza obračunavanja trošarine nastaje u trenutku kada primatelj u Republici Hrvatskoj radi
obavljanja djelatnosti primi trošarinske proizvode puštene u potrošnju u drugoj državi članici
te u trenutku kada trošarinski proizvodi stignu na teritorij Republike Hrvatske kod prodaje na
daljinu.
Za duhanske prerađevine već puštene u potrošnju u drugoj državi članici i koje u Republiku
Hrvatsku unosi fizička osoba i ista ih sama prevozi za osobne potrebe obveza plaćanja
trošarine u Republici Hrvatskoj ne nastaje. Međutim, obveza plaćanja trošarine nastaje za
nabavljene i u Republiku Hrvatsku unesene energente koji su već bili pušteni u potrošnju u
drugoj državi članici te ih na neuobičajen način prevozi fizička osoba ili netko drugi u njezino
ime.
Pri uvozu trošarinskih proizvoda na teritorij Republike Hrvatske obveza obračunavanja

trošarine nastaje danom nastanka carinskog duga, osim u slučajevima kada je obračunavanje
trošarine odgođeno.
Obveza obračunavanja i plaćanja trošarine nastaje i kada:

 nadležni carinski ured proda ili ustupi oduzete trošarinske proizvode, osim kada ih
proda ili ustupi ovlaštenom držatelju trošarinskog skladišta, odnosno oslobođenom
korisniku,
 su trošarinski proizvodi u postupku spajanja gospodarskih subjekata pušteni u
potrošnju, osim kada je kupac ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, odnosno
oslobođeni korisnik,
 se završi postupak spajanja gospodarskih subjekata i kada su trošarinski proizvodi
otpremljeni novonastalom subjektu, osim kada je novonastali subjekt ovlašteni držatelj
22
Vidjeti više u čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona o trošarinama.
trošarinskog skladišta, odnosno oslobođeni korisnik, ali najkasnije do 30. dana od
dana upisa spajanja u sudski registar,
 su trošarinski proizvodi u postupku stečaja pušteni u potrošnju ili otpremljeni
vjerovniku, osim kada je vjerovnik ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, odnosno
oslobođeni korisnik.
1.4.2 Obveza obračuna i plaćanja trošarine kod nepravilnosti
Obveza obračunavanja i plaćanja trošarine nastaje i kada se utvrdi da su trošarinski proizvodi

nezakonito proizvedeni, otpremljeni, primljeni, uvezeni, uneseni, kupljeni, prodani, držani,
prevezeni, uporabljeni, potrošeni ili nezakonito pušteni u potrošnju, kao i u slučaju kada su
otpremljeni ili korišteni od strane oslobođenog korisnika u svrhe za koje nije dobio odobrenje.
Za trošarinske proizvode za koje pošiljatelj nije primio potvrdu primitka carinski ured
utvrđuje obvezu obračunavanja i plaćanja trošarine. Obveza obračuna trošarine nastaje u
trenutku otpreme prema trošarinskoj osnovici i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi
na dan otpreme.
Ako je tijekom kretanja trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine između
država članica došlo do nepravilnosti zbog kojih treba obračunati trošarinu u Republici
Hrvatskoj, trošarina se obračunava kada je:
 do nepravilnosti došlo na teritoriju Republike Hrvatske
 nepravilnost otkrivena u Republici Hrvatskoj, a nije moguće utvrditi u kojoj državi
članici je do te nepravilnosti došlo
 pošiljka otpremljena u drugu državu članicu iz Republike Hrvatske, a nije došla u
mjesto odredišta i tijekom kretanja nije otkrivena nikakva nepravilnost, osim ako
pošiljatelj u roku od četiri mjeseca od početka kretanja trošarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaćanja trošarine nadležnom carinskom uredu podnese dokaz o
pravilnom završetku kretanja ili dokaz o mjestu gdje je došlo do nepravilnosti.23
Obveza obračuna i plaćanja trošarine utvrđuje se rješenjem, a trošarinski obveznik je dužan

platiti obračunatu trošarinu u roku od deset dana od dana dostave rješenja. Žalba izjavljena
protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Ako je trošarinski dug nastao zbog nezakonitog postupanja s trošarinskim proizvodima u

prometu na teritoriju Republike Hrvatske, osoba koja nije upisana u registar trošarinskih
obveznika može izvršiti obvezu obračunavanja i plaćanja trošarine podnošenjem obrasca
trošarinske obračunske prijave i plaćanjem trošarine u roku od pet dana od dana kada je
proveden nadzor u kojem je utvrđeno da se trošarinski proizvodi nalaze u okolnostima koje
uvjetuju nastanak trošarinskog duga. Navedeno postupanje ne isključuje primjenu kaznenog
zakonodavstva ili prekršajnih odredbi sukladno Zakonu o trošarinama.
1.4.3 Primjena propisa za određivanje iznosa trošarine
Iznos trošarine za trošarinske proizvode utvrđuje se prema propisima za određivanje visine

trošarine koji su važili na dan nastanka trošarinskog duga. Ako nije moguće točno odrediti taj
trenutak, za određenje osnove za obračun trošarinskog duga mjerodavan je trenutak kada se
23
Vidjeti više u čl. 25. st. 5-8. Zakona o trošarinama.
utvrdi da se trošarinski proizvodi nalaze u okolnostima koje uvjetuju nastanak trošarinskog
duga.
Kada se na temelju poznatih okolnosti utvrdi da je trošarinski dug nastao prije nastanka
trošarinskog duga, iznos trošarinskog duga se utvrđuje prema osnovama koje su vrijedile u
najranijem trenutku u kojemu je na temelju dostupnih podataka moguće utvrditi njegovo
postojanje.
1.5 PODNOŠENJE DNEVNOG OBRAČUNA TROŠARINE, MJESEČNOG

IZVJEŠĆA I PLAĆANJE TROŠARINE
Trošarinski obveznik sam obračunava i plaća trošarinu sukladno propisanim trošarinskim

osnovicama i stopama, odnosno u iznosima koji su na snazi na dan nastanka obveze
obračunavanja trošarine.
Obračunata trošarina se iskazuje u dnevnom obračunu trošarine koji trošarinski obveznik

dostavlja dva puta mjesečno carinskom uredu nadležnom prema svome sjedištu, odnosno
prebivalištu, za razdoblje od 1. do 15. dana u mjesecu do 20. dana u istom mjesecu, a za
razdoblje od 16. do zadnjeg dana u mjesecu do 8. dana sljedećeg mjeseca. 24 Obračunatu
trošarinu mora platiti u roku od 30 dana od dana nastanka obveze obračunavanja trošarine.
Međutim, trošarinski obveznik duhanskih prerađevina i registrirani primatelj25 dužni su
obračunatu trošarinu iskazati u dnevnom obračunu trošarine te ga dostaviti carinskom uredu
nadležnom prema svome sjedištu, odnosno prebivalištu sljedećeg radnog dana od dana
nastanka obveze obračunavanja trošarine.
Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta koji ima više od jednog trošarinskog skladišta
dostavlja zbirni dnevni obračun trošarine, pod uvjetom da u svom knjigovodstvu vodi posebne
evidencije o obračunatoj trošarini za svako trošarinsko skladište.
U slučaju prestanka važenja trošarinskog odobrenja,26 za trošarinske proizvode koji su na

zalihi ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta dostavlja dnevni obračun trošarine i mjesečno
izvješće te trošarinu mora platiti u roku od 30 dana od dana prestanka važenja odobrenja.
Nadalje, zbog prestanka važenja odobrenja oslobođenog korisnika,27 za trošarinske proizvode
koji su na zalihi u pogonu oslobođenog korisnika, oslobođeni korisnik trošarinu mora platiti u
roku od 30 dana od dana prestanka važenja odobrenja.
U slučaju stečaja, likvidacije ili spajanja gospodarskih subjekata, za trošarinske proizvode koji
su na zalihi u skladištima na dan završetka postupka trošarina se plaća u roku od 30 dana od
završetka postupka, odnosno otpreme vjerovniku.
Pri uvozu trošarinskih proizvoda trošarina se plaća u skladu s carinskim propisima, osim kada
se plaćanje trošarine odgađa. Trošarinski obveznik uvoznik podnosi samo mjesečno izvješće i
to za mjesec kada je ostvario uvoz.
24
Specifičnosti podnošenja izvješća vidjeti više u čl. 26. st. 6-9.
25
26
O izuzetku vidjeti u čl. 26. st. 12. Zakona o trošarinama.
27
Ibidem
1.6 POVRAT PLAĆENE TROŠARINE
Pravo na povrat trošarine plaćene u Republici Hrvatskoj ima:

 proizvođač trošarinskih proizvoda koji je trošarinske proizvode na koje je plaćena
trošarina upotrijebio za proizvodnju novih trošarinskih proizvoda
 izvoznik koji izvozi trošarinske proizvode na koje je plaćena trošarina
 oslobođeni korisnik koji je trošarinske proizvode na koje je plaćena trošarina utrošio
za propisane namjene28
 osoba koja je platila trošarinu na energente koji su zagađeni ili slučajno pomiješani i
vraćeni u trošarinsko skladište radi recikliranja.29
Pravo na povrat trošarine ima pravna ili fizička osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti
trošarinske proizvode na koje je plaćena trošarina u Republici Hrvatskoj otpremi u drugu
državu članicu. To pravo ima i pošiljatelj.30
1.7 OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠARINE
Trošarina se ne plaća na trošarinske proizvode ako su namijenjeni za:

 službene potrebe diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih misija
akreditiranih u Republici Hrvatskoj pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih
predstavništava koje vode počasni konzularni dužnosnici
 osobne potrebe stranog osoblja diplomatskih i konzularnih predstavništava te posebnih
misija akreditiranih u Republici Hrvatskoj
 potrebe međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno međunarodnim ugovorom
koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku
 osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno
međunarodnim ugovorom koji se primjenjuje na Republiku Hrvatsku
 potrošnju u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zaključila s
trećom državom ili međunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku
trošarinskih proizvoda predviđa oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost
 potrebe oružanih snaga bilo koje države članice Sjevernoatlantskog saveza različite od
države članice u kojoj je nastala obveza obračuna trošarine i potrebe njihova pratećeg
civilnog osoblja ili za opskrbu njihovih kantina i restorana.
Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine iz druge države članice
primatelju koji je oslobođen plaćanja trošarine, mora biti popraćeno e-TD-om i potvrdom o
oslobođenju od plaćanja trošarine koju propisuje europsko zakonodavstvo.
Ako pošiljatelj otprema trošarinske proizvode iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu
osobama čiji je položaj prema zakonodavstvu te države članice usporediv s položajem osoba
oslobođenih od plaćanja trošarine, može ih otpremiti u sustavu odgode plaćanja trošarine
samo uz e-TD i potvrdu o oslobođenju od plaćanja trošarine koju izdaje država članica u koju
se trošarinski proizvodi otpremaju.
28
Vidjeti više u čl. 61. st. 1. t. 4-12. i čl. 101. st. 1. i 8. Zakona o trošarinama.
29
O tome vidjeti više u čl. 17. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
30
Uvjete za ostvarenje prava na povrat vidjeti više u čl. 19. st. 4. Zakona o trošarinama.
Trošarinski proizvodi na koje se trošarina ne plaća ne smiju se otuđiti bez prethodne
obavijesti nadležnom carinskom uredu i plaćanja trošarine.
Trošarina se ne plaća na sljedeće trošarinske proizvode:

 koji su u prodaji na brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u
treće države ili treće teritorije;
 koji su u prodaji u izdvojenim prodajnim mjestima carinskih odnosno trošarinskih
skladišta u zračnim lukama i pristaništima otvorenim za međunarodni promet
putnicima koji putuju u treće države ili treće teritorije, uz predočenje ukrcajne karte;
 koje putnik unese u osobnoj prtljazi iz treće države ili trećeg teritorija za koje je
propisano oslobođenje od plaćanja carine u skladu s carinskim propisima;
 koje fizička osoba iz druge države članice ili treće države ili iz trećih teritorija u malim
pošiljkama koje nisu komercijalne naravi besplatno šalje fizičkoj osobi u Republici
Hrvatskoj, a za koje je propisano oslobođenje od plaćanja carine u skladu s carinskim
propisima.
Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj i oslobođeni korisnik

oslobođeni su plaćanja trošarine na trošarinske proizvode koji se koriste kao uzorci za analize
za probne proizvodnje, odnosno za znanstvene svrhe; za kontrolu kvalitete; u svrhu
trošarinskog nadzora; oni koji su uništeni pod carinskim nadzorom, kao i za utvrđene gubitke
ili manjkove trošarinskih proizvoda za koje se dokaže da se mogu pripisati nepredviđenim
slučajevima ili višoj sili, odnosno da su gubici ili manjkovi neodvojivo povezani sa
svojstvima proizvoda nastalim tijekom proizvodnje, skladištenja i prijevoza (ako su priznati
od strane nadležnog carinskog ureda).
1.8 OPĆI UVJETI RADA TROŠARINSKIH SKLADIŠTA
Primanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladištenje i otpremanje trošarinskih proizvoda u

sustavu odgode plaćanja trošarine može se obavljati samo u trošarinskom skladištu za čije je
poslovanje nadležni carinski ured izdao odobrenje ovlaštenom držatelju trošarinskog
skladišta.
Trošarinsko odobrenje za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište

izdaje se temeljem pisanog zahtjeva31 pravne ili fizičke osobe koja želi poslovati u sustavu
odgode plaćanja trošarine bez prava prijenosa na drugu osobu.32
Nadležni carinski ured prije donošenja trošarinskog odobrenja za ovlaštenog držatelja

trošarinskog skladišta i za trošarinsko skladište mora utvrditi vjerodostojnost činjenica i
podataka navedenih u zahtjevu i prilozima te na licu mjesta utvrditi da li su ispunjeni uvjeti za
izdavanje odobrenja za trošarinsko skladište.
Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta mora:

 poduzimati sve potrebne radnje kojima se osigurava čuvanje trošarinskih proizvoda;
utvrditi i prijaviti nadležnom carinskom uredu svaki gubitak ili manjak trošarinskih
proizvoda; provjeravati postoji li nepravilnost u poslovanju trošarinskog skladišta
 osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora
31
O obveznim podacima iz zahtjeva vidjeti više u čl. 32. st. 2. Zakona o trošarinama.
32
O postupku za izdavanje trošarinskog odobrenja vidjeti više u čl. 27. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
 voditi evidenciju: zaliha trošarinskih proizvoda, o proizvedenim količinama
trošarinskih proizvoda, kretanja trošarinskih proizvoda za svako trošarinsko skladište
te nadležnom carinskom uredu dostavljati dnevni obračun trošarine i mjesečno
izvješće
 po završetku kretanja unijeti u svoje trošarinsko skladište i upisati u evidenciju sve
trošarinske proizvode koji su primljeni u sustavu odgode plaćanja trošarine
 obavijestiti nadležni carinski ured o svim izmjenama podataka iz odobrenja
 zatražiti od carinskog ureda izmjenu trošarinskog odobrenja u slučaju statusne
promjene.
Ako carinski ured utvrdi da ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ne izvršava ili nije izvršio
propisane obveze, odredit će rok u kojem se utvrđene nepravilnosti moraju otkloniti.
Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta obvezan je za namirenje mogućeg trošarinskog duga

za trošarinske proizvode koji se nalaze u sustavu odgode plaćanja trošarine Carinskoj upravi
položiti instrument osiguranja plaćanja trošarine. Utvrđuje ga Carinska uprava ovisno o
iznosu mogućeg trošarinskog duga. Ono je obvezno za otpremanje trošarinskih proizvoda u
sustavu odgode plaćanja trošarine, a za proizvodnju i skladištenje na zahtjev Carinske uprave.
S druge strane, neće se zahtijevati od tijela državne uprave za kretanja koja započinju i
završavaju na teritoriju Republike Hrvatske.
Iznimno, umjesto ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta koji otprema trošarinske

proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine iz Republike Hrvatske u drugu državu članicu,
instrument osiguranja plaćanja trošarine mogu položiti prijevoznik, vlasnik trošarinskih
proizvoda, primatelj ili solidarno dvije ili više tih osoba uz ovlaštenog držatelja trošarinskog
skladišta.
Osiguranje plaćanja trošarine nije potrebno za trošarinske proizvode za koje visina trošarine
iznosi nula kuna koji se proizvode, skladište te kreću u sustavu odgode na teritoriju Republike
Hrvatske.
U slučaju prestanka važenja trošarinskog odobrenja instrument osiguranja plaćanja trošarine

se može osloboditi, odnosno otpustiti samo nakon što je trošarina za trošarinske proizvode na
zalihi i proizvode za koje je obveza plaćanja nastala prije prestanka važenja trošarinskog
odobrenja plaćena, odnosno kada obveza plaćanja trošarine prema osnovi kretanja robe u
sustavu odgode više ne može nastati.
Trošarinsko odobrenje prestaje važiti kada ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta − fizička
osoba umre, prestankom pravne osobe, vraćanjem trošarinskog odobrenja carinskom uredu te
u slučaju kada carinski ured ukine trošarinsko odobrenje.
Carinski ured ukida trošarinsko odobrenje osobito: ako ovlašteni držatelj trošarinskog
skladišta prestane ispunjavati uvjete navedene u trošarinskom odobrenju; ako ne osigurava
odgovarajući sustav nadzora nad stanjem zaliha i ako ne sastavlja popise u rokovima
određenim u trošarinskom odobrenju; ako ne dostavi odgovarajući instrument osiguranja
plaćanja trošarine ili ako ga ne dostavi u iznosu koji može osigurati plaćanje trošarinskog
duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je trošarinsko odobrenje izdano;
ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih podataka; ako ne ukloni
nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u vršenju kažnjivih radnji;
te ako utaji trošarinu.
Žalba protiv ukidanja trošarinskog odobrenja ne odgađa izvršenje odluke. Carinski ured može
do odluke o žalbi odgoditi ukidanje trošarinskog odobrenja ako ocijeni da će žalba biti
usvojena.
1.9 Oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda
Oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda nabavlja trošarinske proizvode bez plaćanja

trošarine temeljem odobrenja carinskog ureda nadležnog prema sjedištu, odnosno
prebivalištu.
Odobrenje može zatražiti pravna ili fizička osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. obavlja djelatnost u skladu s propisanim uvjetima za koju koristi trošarinske proizvode33 i
ima sjedište, odnosno prebivalište u Republici Hrvatskoj,
2. pravodobno i u cijelosti podmiruje trošarinske, porezne i carinske obveze,
3. nije teže kršila ili nije ponavljala kršenja odredbi trošarinskih, poreznih ili carinskih
propisa.
Odobrenje oslobođenom korisniku izdaje carinski ured na temelju pisanoga zahtjeva, na ime
podnositelja zahtjeva bez prava prijenosa na drugu osobu.
Oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda je dužan voditi evidenciju o nabavi, proizvodnji i

potrošnji trošarinskih proizvoda, obavijestiti carinski ured o svim izmjenama podataka
navedenim u odobrenju te osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora.
Odobrenje prestaje važiti kada oslobođeni korisnik trošarinskih proizvoda − fizička osoba
umre, prestankom pravne osobe, vraćanjem odobrenja carinskom uredu te u slučaju kada
carinski ured ukine odobrenje.
Carinski ured ukida odobrenje osobito: ako oslobođeni korisnik više ne ispunjava uvjete koji
su određeni odobrenjem; ako ne osigurava odgovarajući sustav nadzora nad stanjem zaliha;
ako je odobrenje bilo izdano na temelju nepotpunih i netočnih podataka; ako ne ukloni
nedostatke u roku koji odredi carinski ured; ako sudjeluje u vršenju kažnjivih radnji.
Žalba protiv ukidanja odobrenja ne odgađa izvršenje odluke. Carinski ured može do odluke o
žalbi odgoditi ukidanje odobrenja ako ocijeni da će žalba biti usvojena.
1.10 Registrirani primatelj, registrirani pošiljatelj i porezni zastupnik za prodaju na

daljinu
Registrirani primatelj može primati trošarinske proizvode iz druge države članice u sustavu
odgode plaćanja trošarine ako ima sjedište, odnosno prebivalište ili podružnicu u Republici
Hrvatskoj i ako za to dobije odobrenje nadležnog carinskog ureda. On ne smije skladištiti niti
otpremati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja trošarine.
33
O uvjetima vidjeti više u čl. 61. st. 1. t. 4.-12. i čl. 101. st. 1. i 8. Zakona o trošarinama.
Odobrenje se izdaje na ime podnositelja zahtjeva bez prava prijenosa na drugu osobu i neće se
izdati osobi koja pravodobno i u cijelosti ne podmiruje trošarinske, porezne i carinske obveze,
koja je teže kršila ili je ponavljala kršenja odredbi trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa
te koja ne ispunjava uvjete za elektroničku razmjenu podataka o kretanju trošarinskih
proizvoda.
Dužnost je registriranog primatelja da Carinskoj upravi položi instrument osiguranja plaćanja

trošarine prije nego što počne primati trošarinske proizvode u sustavu odgode plaćanja
trošarine, po završetku kretanja upisati u evidenciju sve trošarinske proizvode koji su
primljeni u sustavu odgode plaćanja trošarine, obavijestiti carinski ured o svim izmjenama
podataka navedenim u odobrenju te osigurati nesmetano obavljanje nadzora.
Visinu iznosa instrumenta osiguranja plaćanja trošarine za trošarinske proizvode koji se

primaju u sustavu odgode plaćanja trošarine iz druge države članice utvrđuje carinski ured
ovisno o iznosu mogućeg trošarinskog duga.
Odobrenje prestaje važiti s prestankom pravne osobe, kada fizička osoba umre, vraćanjem
odobrenja carinskom uredu ili kada carinski ured ukine odobrenje.
Carinski ured ukida odobrenje osobito: ako registrirani primatelj prestane ispunjavati uvjete
navedene u odobrenju; ako ne osigurava odgovarajući sustav nadzora; ako ne dostavi
odgovarajući instrument osiguranja plaćanja trošarine ili ako ga ne dostavi u iznosu koji može
osigurati plaćanje trošarinskog duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je
odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih podataka; ako
ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u vršenju
kažnjivih radnji; te ako utaji trošarinu.
Registrirani primatelj koji u okviru obavljanja svoje registrirane djelatnosti samo povremeno
prima trošarinske proizvode iz druge države članice u sustavu odgode plaćanja trošarine mora
od nadležnog carinskog ureda prema svom sjedištu, odnosno prebivalištu ili sjedištu
podružnice u Republici Hrvatskoj ishoditi odobrenje koje je ograničeno na određenu količinu
trošarinskih proizvoda, za svaku pojedinu pošiljku, jednog pošiljatelja te na određeno
vremensko razdoblje unutar kalendarske godine. U tom smislu, povremenim primanjem
trošarinskih proizvoda smatra se primitak trošarinskih proizvoda iz druge države članice u
sustavu odgode plaćanja trošarine do tri puta u jednoj kalendarskoj godini.
koja je teže kršila ili je ponavljala kršenja odredbi trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa
te koja ne ispunjava uvjete za elektroničku razmjenu podataka o kretanju trošarinskih
proizvoda.34
Registrirani primatelj je dužan po završetku kretanja upisati u evidenciju sve trošarinske

proizvode koji su primljeni u sustavu odgode plaćanja trošarine, obavijestiti carinski ured o
svim izmjenama podataka navedenim u odobrenju te osigurati nesmetano obavljanje nadzora.
34
O postupku izdavanja odobrenja za registriranog primatelja i povremeno registriranog primatelja vidjeti više u
čl. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
Visinu iznosa instrumenta osiguranja plaćanja trošarine za trošarinske proizvode koji se
primaju u sustavu odgode plaćanja trošarine iz druge države članice utvrđuje carinski ured
ovisno o iznosu mogućeg trošarinskog duga.
odobrenja carinskom uredu, kada carinski ured ukine odobrenje, unosom trošarinskih
proizvoda iz druge države članice, istekom roka važenja odobrenja te nakon prekida kretanja.
Carinski ured ukida odobrenje osobito: ako registrirani primatelj prestane ispunjavati uvjete
navedene u odobrenju; ako ne osigurava odgovarajući sustav nadzora; ako prestanu postojati
razlozi i uvjeti na temelju kojih je odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju
nepotpunih ili netočnih podataka; ako sudjeluje u vršenju kažnjivih radnji; te ako utaji
trošarinu.
Registrirani pošiljatelj u okviru svoje registrirane djelatnosti može trošarinske proizvode

nakon provedbe carinskog postupka puštanja robe u slobodan promet35 otpremati u sustavu
odgode plaćanja trošarine u mjesto odredišta u kojem te proizvode mogu primati ovlaštene
osobe koje posluju u sustavu odgode plaćanja trošarine. Registrirani pošiljatelj mora imati
sjedište, odnosno prebivalište ili podružnicu u Republici Hrvatskoj i dobiti odobrenje
nadležnog carinskog ureda.36 Ne smije primati niti skladištiti trošarinske proizvode u sustavu
odgode plaćanja trošarine.
izdati osobi koja ne podmiruje trošarinske, porezne i carinske obveze, koja je teže kršila ili je
ponavljala kršenja odredbi trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa te koja ne ispunjava
uvjete za elektroničku razmjenu podataka o kretanju trošarinskih proizvoda.
Registrirani pošiljatelj mora prije otpreme trošarinskih proizvoda nadležnom carinskom uredu
dostaviti odgovarajući instrument osiguranja plaćanja trošarine u visini moguće nastalog
trošarinskog duga, voditi evidenciju o uvezenim i otpremljenim trošarinskim proizvodima,
obavijestiti carinski ured o svim izmjenama podataka navedenim u odobrenju te osigurati
nesmetano obavljanje nadzora.
odobrenja carinskom uredu, kada carinski ured ukine odobrenje te istekom roka važenja
odobrenja.
Carinski ured ukida odobrenje osobito: ako registrirani pošiljatelj prestane ispunjavati uvjete
navedene u odobrenju; ako ne osigurava odgovarajući sustav nadzora; ako ne dostavi
odgovarajući instrument osiguranja plaćanja trošarine ili ako ga ne dostavi u iznosu koji može
osigurati plaćanje trošarinskog duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je
odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih podataka; ako
35
Vidjeti više u čl. 79. Uredbe Komisije (EEC) br. 2913/92.
36
Postupak izdavanja odobrenja za registriranog pošiljatelja vidjeti više u čl. 34. Pravilnika o trošarinama (NN
1/17).
ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u vršenju
kažnjivih radnji.
1.11 Porezni zastupnik za prodaju na daljinu
Poreznog zastupnika za prodaju na daljinu može imenovati prodavatelj trošarinskih proizvoda

puštenih u potrošnju u drugoj državi članici, a koje prima osoba u Republici Hrvatskoj37 da u
njegovo ime i za njegov račun u Republici Hrvatskoj izvršava obveze i ostvaruje prava, ako
za to dobije odobrenje nadležnog carinskog ureda. Porezni zastupnik mora imati prebivalište,
sjedište ili podružnicu na teritoriju Republike Hrvatske.
koja je teže kršila ili je ponavljala kršenja odredbi trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa.
Porezni zastupnik za prodaju na daljinu mora prije nego što je trošarinska roba iz druge
države članice otpremljena, prijaviti se nadležnom carinskom uredu i jamčiti plaćanje
trošarine; platiti trošarinu kod nadležnog carinskog ureda nakon primitka trošarinske robe;
voditi evidencije te osigurati nesmetano obavljanje nadzora.
odobrenja carinskom uredu, kada carinski ured ukine odobrenje, istekom roka važenja
odobrenja.
Carinski ured ukida odobrenje osobito: ako porezni zastupnik za prodaju na daljinu prestane
ispunjavati uvjete navedene u odobrenju; ako ne osigurava odgovarajući sustav nadzora; ako
ne dostavi odgovarajući instrument osiguranja plaćanja trošarine ili ako ga ne dostavi u iznosu
koji može osigurati plaćanje trošarinskog duga; ako prestanu postojati razlozi i uvjeti na
temelju kojih je odobrenje izdano; ako je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih
podataka; ako ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; ako sudjeluje u
vršenju kažnjivih radnji.
1.12 Prijava djelatnosti i registracija trošarinskih obveznika
Svaka pravna ili fizička osoba koja posluje s trošarinskim proizvodima dužna je carinskom
uredu nadležnom prema sjedištu ili prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar
trošarinskih obveznika, najkasnije osam dana prije početka obavljanja registrirane djelatnosti
ili drugoga događaja koji znači trošarinsku radnju. Navedene su osobe obvezne nadležnom
carinskom uredu prijaviti svaku izmjenu podataka navedenu prilikom prijave za upis u
registar trošarinskih obveznika, kao i prestanak djelatnosti zbog koje su upisani u registar
37
trošarinskih obveznika u roku od osam dana od dana nastanka promjene, odnosno od dana
saznanja za izvršenu promjenu.
Ako se primjenom Općeg poreznog zakona utvrdi zlouporaba prava iz porezno-dužničkog

odnosa u pogledu osoba za koje je utvrđena zlouporaba prava ili koje su stvarno ili pravno
povezane s tim osobama, rješenjem će se odbiti prijava za upis u registar trošarinskih
obveznika i/ili zahtjev za izdavanje odobrenja (ovlaštenja) za rad u odgovarajućem
trošarinskom statusu, odnosno ukinut će se odobrenje za rad u odgovarajućem trošarinskom
statusu.
U slučaju da je već pokrenut postupak utvrđivanja zlouporabe prava iz porezno-dužničkog

odnosa u pogledu osoba za koje je pokrenut postupak zlouporabe prava ili koje su stvarno ili
pravno povezane s tim osobama u postupku izdavanja odobrenja za rad u odgovarajućem
trošarinskom statusu obvezno će se zahtijevati podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja
trošarine u dvostrukoj visini one jamstvene svote koja je u svakom trenutku dostatna za
namirenje dospjelog i mogućeg trošarinskog duga. U slučaju da je izdano zahtijevano
odobrenje za rad u odgovarajućem trošarinskom statusu, obvezno se provode kontinuirane
pojačane mjere nadzora.
Danom prestanka obavljanja djelatnosti trošarinskog obveznika, nadležni ga carinski ured na

njegov zahtjev ili po službenoj dužnosti briše iz registra trošarinskih obveznika.
1.13 Nadzor nad obračunavanjem i plaćanjem trošarine
Trošarinskim obveznicima i svim drugim pravnim i fizičkim osobama dozvoljena je prodaja

trošarinskih proizvoda na mjestima koja su određena kao tržnice i mjesta gdje se može
prigodno trgovati, samo ako su ispunjeni uvjeti propisani posebnim propisima u odnosu na
obavljanje djelatnosti trgovine, izdavanje računa, kao i uvjeti propisani posebnim propisima
koji se na bilo koji način odnose na trošarinske proizvode.
Nadzor obavlja Carinska uprava te druga tijela ovlaštena za obavljanje nadzora sukladno
posebnim propisima. Nadzor se osobito provodi nad proizvodnjom trošarinskih proizvoda,
obračunavanjem i plaćanjem trošarine, popisom zaliha, namjenskim korištenjem, otpremama,
primitcima, raspolaganjem i kretanjem trošarinskih proizvoda te vođenjem evidencija.
Carinska uprava može provjeravati trgovačke, knjigovodstvene, tehnološke i druge
evidencije, isprave i podatke koji se odnose na poslovanje trošarinskih obveznika, osoba koje
posjeduju ili obavljaju promet s trošarinskim proizvodima i svake druge osobe koja je izravno
ili neizravno poslovno ili na drugi način uključena u radnje s trošarinskim proizvodima. Ako
se u tijeku nadzora utvrdi da trošarinski obveznik ne vodi evidencije ili ih neuredno vodi i da
zbog toga nije moguće utvrditi trošarinsku obvezu, Carinska uprava će naložiti trošarinskom
obvezniku popis svih zatečenih trošarinskih proizvoda.
Carinska uprava može rješenjem trošarinskom obvezniku privremeno zabraniti daljnje

obavljanje djelatnosti ako:
 ne obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje trošarinu
 ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, otpremljenim, isporučenim i
prodanim trošarinskim proizvodima
 ne vodi propisane evidencije ili evidencije vodi nepotpuno ili ne dostavlja propisana
izvješća
 ne posjeduje ili pruža na uvid dokumentaciju o trošarinskoj obvezi za uplatu te o
uplaćenoj trošarini, kao i drugu porezno-pravno relevantnu poslovnu i financijsku
dokumentaciju.
Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Rješenje se izvršava pečaćenjem
poslovnih prostorija, skladišta ili drugih prostorija trošarinskog obveznika te
onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za rad. Zabrana traje do
uklanjanja razloga zbog kojih je zabrana izrečena.
Ako i nakon šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja trošarinski obveznik ne ukloni razloge
zbog kojih mu je izrečena privremena zabrana daljnjeg obavljanja djelatnosti, Carinska
uprava može poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje i prodaju trošarinskih proizvoda. U
tom će ga slučaju Carinska uprava rješenjem brisati iz registra trošarinskih obveznika.
Trošarinski obveznik koji bude izbrisan može se ponovno upisati u registar ako u trenutku
podnošenja prijave za upis nema evidentiranih dospjelih dugova s naslova javnih davanja te
ako ne postoje razlozi zbog kojih mu se može privremeno zabraniti daljnje obavljanje
djelatnosti.
Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Carinska uprava će rješenjem pravnoj ili fizičkoj osobi privremeno zabraniti daljnje
obavljanje djelatnosti ako:
 ne dopusti ili onemogućava provedbu poreznog ili trošarinskog nadzora
 proizvodi trošarinske proizvode, posluje ili obavlja djelatnost s trošarinskim
proizvodima na području Republike Hrvatske bez upisa u sudski ili drugi odgovarajući
registar i/ili bez upisa u registar trošarinskih obveznika i/ili bez ishođenja
odgovarajućeg odobrenja prema odredbama ovoga Zakona
 poduzima radnje koje imaju obilježja zlouporabe prava u kretanju trošarinskih
proizvoda
 u prometu na području Republike Hrvatske prodaje, kupuje, skladišti, posjeduje ili na
drugi način raspolaže s trošarinskim proizvodima protivno propisanim uvjetima
 oglašava prodaju ili ponudu trošarinskih proizvoda čiji promet nije dopušten.
Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja. Zabrana traje do uklanjanja
razloga zbog kojih je zabrana izrečena, a najkraće 30 dana od dana izdavanja rješenja.
Iznimno i ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići, Carinska uprava može, umjesto
donošenja rješenja kojim se trošarinskom obvezniku privremeno zabranjuje daljnje obavljanje
djelatnosti, rješenjem u pisanom ili usmenom obliku narediti otklanjanje nadzorom utvrđenih
nedostataka i odrediti primjereni rok u kojem nedostatke treba otkloniti.
1.14 Postupak provjere
Ne isključujući primjenu odredbi Općeg poreznog zakona o poreznom nadzoru, Carinska

uprava može provesti postupak provjere u smislu nadzornih mjera i radnji radi utvrđivanja
činjenica bitnih za zakonito postupanje i raspolaganje trošarinskim proizvodima i drugom
robom koja je predmet nadzora.
Postupak provjere smatra se pokrenutim kada Carinska uprava poduzme bilo koju radnju sa
svrhom vođenja postupka. Carinska uprava o pokrenutom postupku provjere obavještava
osobe na koje se ta provjera odnosi dostavom obavijesti o provođenju postupka provjere:
 kada se provjera mora provesti u poslovnim ili skladišnim prostorima
 kada se provjera odnosi na bilo koju osobu koja je u posjedu isprava ili podataka o
trošarinskim proizvodima
 kada su u vezi sa započetom provjerom potrebne aktivnosti osobe na koju se provjera
odnosi.
Obavijest o provođenju postupka provjere predaje se osobi najkasnije osam dana prije
predviđenog postupanja ili neposredno prije početka provjere ako bi obavještavanje umanjilo
učinkovitost provjere ili bi se ugrozila njezina svrha. Iznimno, obavijest se može izreći
usmeno, o čemu se unosi zabilješka u zapisniku o izvršenoj službenoj radnji.
Radi utvrđivanja pravilnosti obračuna i uplate trošarine Carinska uprava može provoditi
nadzor u prodajnim objektima, prodavaonicama, skladištima i drugim objektima. Jednako
tako, može pregledati trošarinske proizvode i uzeti uzorke za analizu te od trošarinskog
obveznika i drugih osoba kod kojih se oni nalaze tražiti dostavu računa, otpremnica, izdatnica
te drugih isprava i dokaza potrebnih za pravilno i potpuno utvrđivanje činjenica u poreznom
postupku.
1.15 Mjere radi osiguranja naplate trošarinskog duga
Ako postoji opasnost da će osoba koja je postupala protivno supra navedenim odredbama
raspolaganjem imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno
otežati izvršenje obveze plaćanja trošarine, Carinska uprava može radi osiguranja naplate
trošarine privremeno oduzeti sve predmete i sredstva koji su namijenjeni ili uporabljeni za
nezakonito postupanje te predmete koji su nastali kao posljedica nezakonitog postupanja.38
Postojanjem opasnosti osobito se smatra okolnost da je trošarinski obveznik osoba koja kršila
odredbe trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa; zbog visine trošarinskog duga opravdano
očekuje otežano izvršenje naplate; trošarinski obveznik je osoba čija financijska sposobnost ili
imovina ne osigurava izvjesnost naplate trošarinskog duga; te da je trošarinski obveznik osoba
koja nema stalno prebivalište, boravak ili sjedište u Republici Hrvatskoj.
O privremenom oduzimanju predmeta i sredstava Carinska uprava izdaje potvrdu i u roku od

30 dana od dana izdavanja potvrde donosi rješenje kojim se određuje rok zadržavanja tih
predmeta i sredstava do okončanja postupka obračuna i naplate trošarinskog duga.
Ako se trošarinski dug u propisanom roku ne plati, dug će se naplatiti iz instrumenta

osiguranja. Kada instrument osiguranja nije podnesen ili nije podnesen u visini pripadajućeg
trošarinskog duga, privremeno oduzeti predmeti i sredstva rješenjem će se trajno oduzeti radi
prodaje i namirenja trošarinskog duga.
Žalba na navedena rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
38
O postupanju s oduzetom robom vidjeti više u čl. 166-189. Pravilnika o trošarinama (1/17).
Utvrđivanjem vjerojatnosti da će trošarinski obveznik ili porezni jamac onemogućiti naplatu
trošarine, uključujući naplatu još nedospjelog i neutvrđenog iznosa trošarine te ako trošarinski
obveznik ne vodi evidencije ili evidencije vodi nepotpuno ili ne dostavlja izvješća propisana
ovim Zakonom, mogu se poduzeti mjere osiguranja naplate. One se određuju rješenjem i
sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima na žiroračunu ili drugim računima trošarinskog
obveznika, u popisu pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, zabrani raspolaganja
tražbinama trošarinskog obveznika, oduzimanju pokretnina i predbilježbi založnog prava na
nekretnini.
Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Pljenidba radi osiguranja naplate može se
odgoditi ili obustaviti ako trošarinski obveznik ili druga osoba za trošarinskog obveznika
podnese primjerena sredstva osiguranja.
1.16 Uporaba sustava elektroničke razmjene podataka
Prijava za upis u registar trošarinskih obveznika i izvješća koja podnose trošarinski obveznici
te porezni akti i podnesci trošarinskih obveznika dostavljaju se pisano ili elektroničkom
razmjenom podataka (ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako uporabu takvih sredstava
odobri Carinska uprava).
Carinska uprava objavljuje na svojim internetskim stranicama tehničke preduvjete za potrebe

elektroničke komunikacije s Carinskom upravom te pravila uporabe sustava elektroničke
razmjene podataka i pružanja usluga elektroničkog poslovanja Carinske uprave (e-Carina), a
trošarinski obveznici moraju osigurati ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih
radi podnošenja elektroničkog trošarinskog dokumenta te prijave za upis u registar
trošarinskih obveznika, propisanih izvješća, podnesaka i drugih podataka elektroničkim
putem.
2 ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA
Predmetom oporezivanja smatra se alkohol i alkoholna pića u smislu piva, vina, ostalih pića
dobivenih vrenjem osim piva i vina, međuproizvodi te etilni alkohol.
Trošarinska osnovica iznosi:

 na pivo - 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom hektolitru
gotovog proizvoda
 na vino, ostala pića dobivena vrenjem, osim piva i vina te međuproizvode - jedan
hektolitar gotovog proizvoda.
 na etilni alkohol - jedan hektolitar čistog alkohola izraženoga u volumnim postocima
mjerenim pri temperaturi od 20° C.
Iznosi trošarine u odnosu na predmet oporezivanja su:

 na pivo - 40,00 kuna za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u jednom
hektolitru gotovog proizvoda
 na mirna i pjenušava vina - 0,00 kuna
 na ostala pića koja su dobivena vrenjem osim piva i vina - 0,00 kuna
 na međuproizvode s volumnim udjelom stvarnog alkohola od 15% i većim - 800,00
kuna po hektolitru gotovog proizvoda
 na međuproizvode s volumnim udjelom stvarnog alkohola manjim od 15% - 500,00
kuna po hektolitru gotovog proizvoda
 na etilni alkohol - 5.300,00 kuna po hektolitru čistog alkohola.
Trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća se:

 na denaturirani alkohol pod kojim se smatra etilni alkohol (potpuno denaturiran), kao i
u skladu s uvjetima druge države članice
 na denaturirani alkohol koji se uvozi iz treće države u Republiku Hrvatsku
 kada se koristi u proizvodnji i preradi neprehrambenih proizvoda
 kada se koristi za proizvodnju lijekova
 kada se koristi za proizvodnju octa
 kada se koristi u proizvodnji neposredno ili kao sastojak nekog poluproizvoda za
proizvodnju prehrambenih proizvoda39
 kada se koristi za proizvodnju aroma za pripremu prehrambenih proizvoda i
bezalkoholnih pića kojima volumni udjel alkohola nije veći od 1,2% vol.,
 kada se koristi u proizvodnim procesima pod uvjetom da krajnji proizvod ne sadrži
alkohol
 za konzerviranje preparata i pulpiranje voća
 kada se koriste u medicinske svrhe u bolnicama, domovima zdravlja, ljekarnama
 kada se koristi za znanstveno-istraživačke ili obrazovne potrebe na fakultetima,
institutima i drugim znanstvenim ustanovama.
Osim navedenog trošarina na alkohol i alkoholna pića ne plaća se:

 na pivo40 koje je proizvela fizička osoba pojedinac za vlastitu potrošnju i potrošnju
članova njegova kućanstva ili njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji
 na vino i ostala pića dobivena vrenjem osim piva i vina41 koje je proizvela fizička
osoba pojedinac za vlastitu potrošnju i potrošnju članova njegova kućanstva ili
njegovih gostiju, pod uvjetom da se ne radi o prodaji.
Denaturiranim alkoholom se smatra alkohol koji je u procesu proizvodnje onečišćen

propisanim sredstvima u propisanim količinama tako da se daljnjom preradom ne mogu lako
otkloniti denaturanti, odnosno da se ne može proizvesti prehrambeno upotrebljiv alkohol.
2.1 Male nezavisne pivovare i mali proizvođači
Malom nezavisnom pivovarom smatra se pivovara s godišnjom proizvodnjom piva do 125.000

hektolitara i koja je pravno i ekonomski je nezavisna od bilo koje druge pivovare, zatim
koristi proizvodne (nadzemni i podzemni prostori) i skladišne prostore fizički odvojene od
prostora bilo koje druge pivovare u kojoj se proizvodi pivo i ne proizvodi pivo prema
licenciji. Kada dvije ili više malih pivovara surađuju i njihova godišnja proizvodnja zajedno
ne prelazi 125.000 hektolitara takve se pivovare mogu smatrati jednom malom nezavisnom
pivovarom.
39
O uvjetima vidjeti više u čl. 61. st. 1. t. 7. Zakona o trošarinama.
40
41
Vidjeti više u čl. 55. i 56. Zakona o trošarinama.
Trošarina na pivo koje proizvode male nezavisne pivovare i koje se pušta u potrošnju na
teritoriju Republike Hrvatske plaća se za 1% volumnog udjela stvarnog alkohola sadržanoga u
jednom hektolitru gotovog proizvoda, a za godišnju proizvodnju piva u hektolitrima iznos
trošarine u kunama propisan je Zakonom o trošarinama.42
Ako tijekom tekuće kalendarske godine mala nezavisna pivovara proizvede količinu piva
veću od količine prema odobrenju, na razliku od odobrene količine do stvarno proizvedene
količine piva obračunat će se trošarina prema visini propisane trošarine. U tom slučaju se
smatra da je količina piva koja prelazi odobrene količine nezakonito proizvedena. 43 Na iznos
manje plaćene trošarine obračunavaju se i plaćaju kamate, a odobrenje se ukida.
Mali proizvođač vina je osoba koja u komercijalne svrhe proizvodi ne više od 1000 hl vina
godišnje. Prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika podnosi osam dana prije početka
proizvodnje.44
Mali proizvođači vina oslobađaju se uvjeta u odnosu na kretanje trošarinskih proizvoda u

sustavu odgode plaćanja trošarine45 i uvjeta rada trošarinskih skladišta.46 Međutim, u slučaju
otpreme vina u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do mjesta u
drugoj državi članici na kojem vino napušta teritorij Europske unije nadležni carinski ured
može, u ime i za račun malog proizvođača vina, podnijeti nacrt e-TD-a koristeći računalni
sustav. Iznimno, nadležni carinski ured može malom proizvođaču vina posebno odobriti da
koristeći računalni sustav podnese nacrt e-TD-a.
Do 31. siječnja tekuće godine obvezni su nadležnom carinskom uredu za proteklu godinu
dostaviti izvješće o godišnjoj proizvodnji, otpremama i zalihama vina na dan 31. prosinca.
Malom destilerijom smatra se proizvođač etilnog alkohola koji proizvodi u komercijalne svrhe
u količini do 10 hektolitara čistog alkohola godišnje ako je pravno i ekonomski nezavisna od
bilo koje druge destilerije i ne proizvodi prema licenciji.
Trošarina na etilni alkohol koji proizvode male destilerije i koji se pušta u potrošnju na
teritoriju Republike Hrvatske plaća se u visini 50% iznosa propisane trošarine.47
Trošarinski obveznik proizvođač etilnog alkohola u Republici Hrvatskoj ima pravo na

primjenu visine propisane trošarine ako nadležni carinski ured odobri proizvodnju u statusu
male destilerije i ako proizvede do 10 hektolitara čistog alkohola godišnje.
Malim proizvođačem jakog alkoholnog pića smatra se fizička osoba vlasnik ili korisnik
poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakog alkoholnog pića koji proizvodi
za vlastite potrebe, i to u količini koja ne prelazi 20 litara čistog alkohola godišnje po
kućanstvu. Takvom proizvođaču nije dozvoljena prodaja jakog alkoholnog pića.
Carinskom uredu nadležnom prema prebivalištu podnosi prijavu za upis u registar trošarinskih
obveznika, i to najkasnije osam dana prije početka proizvodnje te istodobno dostavlja podatak
42
Vidjeti više u čl. 66.b Zakona o trošarinama.
43
Obračun i plaćanje trošarine odvijaju se prema čl. 25. i 25.a Zakona o trošarinama.
44
Vidjeti više u čl. 13. Pravilnika o trošarinama (NN 1/17).
45
Vidjeti više u odredbama glave III. Zakona o trošarinama.
46
Vidjeti više u odredbama glave IX. Zakona o trošarinama.
47
o volumenu pojedinog uređaja za proizvodnju alkohola − kotla koji ima u vlasništvu, odnosno
uporabi.
Trošarina se određuje ovisno o zapremnini kotla, a za svaki kotao zapremnine do uključivo

100 litara iznosi 100,00 kuna, a za kotao zapremnine veće od 100 litara iznosi 200,00 kuna.
Ako obveznik proizvede jako alkoholno piće u količini koja ne prelazi 20 litara čistog
alkohola godišnje po kućanstvu obvezan je uplatiti obračunatu trošarinu do 31. siječnja tekuće
godine za proteklu godinu. U slučaju proizvodnje jakog alkoholnog pića u količini većoj od
propisane obvezan je nadležnom carinskom uredu najkasnije do 31. siječnja tekuće godine za
proteklu godinu dostaviti izjavu s podacima o ukupno proizvedenoj količini jakog alkoholnog
pića za vlastite potrebe te zapremnini kotla. Carinska uprava će na osnovu zaprimljene izjave
poreznim rješenjem utvrditi i obračunati trošarinu ovisno o zapremnini kotla i količini jakog
alkoholnog pića većoj od 20 litara čistog alkohola godišnje po kućanstvu. Mali proizvođač
jakog alkoholnog pića dužan je platiti obračunatu trošarinu u roku od 10 dana od dana dostave
poreznog rješenja.
Ako mali proizvođač jakog alkoholnog pića – vlasnik kotla najkasnije do 30. lipnja tekuće
godine obavijesti nadležni carinski ured da kotao nije u uporabi i zatraži da se zapečati, u
sljedećim poreznim razdobljima ne nastaje trošarinska obveza dok je kotao zapečaćen.
Također se može izuzeti od primjene odredbi propisanih za rad trošarinskih skladišta.48
3 DUHANSKE PRERAĐEVINE
Predmet oporezivanja smatraju se duhanske prerađevine u smislu cigareta, cigara, cigarilosa i

duhana za pušenje, proizvodi namijenjeni udisanju pare, bez procesa izgaranja, a koji se mogu
smatrati supstitutima za duhanske prerađevine,49 kao i svi ostali proizvodi takve vrste koji se
nalaze se u prometu na tržištu Republike Hrvatske (u nastavku teksta: novi duhanski
proizvodi).
Obvezi prijave djelatnosti i registracije trošarinskih obveznika, ishođenju posebnog odobrenja

za poslovanje te posebnim mjerama nadzora, podliježu sve osobe koje posluju s duhanskim
prerađevinama te fizičke i pravne osobe koje namjeravaju posjedovati, skladištiti, obavljati
promet ili na bilo koji drugi način činjenično ili pravno raspolagati duhanom koji je ubran,
neovisno o stupnju njegove prerade ili obrade.50
Takva se obveza ne odnosi se na osobe koje isključivo obavljaju djelatnost prijevoza

duhanske sirovine, kao ni na osobe koje imaju status proizvođača duhana ili obrađivača
duhana, kao i na ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta – proizvođača duhanskih
prerađevina.
Uz prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika istodobno se podnosi i zahtjev za

izdavanje posebnog odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom. Odobrenje za
poslovanje s duhanskom sirovinom izdaje se na ime podnositelja zahtjeva bez prava prijenosa
48
Vidjeti više u odredbama glave IX. Zakona o trošarinama.
49
50
O opsegu djelatnosti koje potpadaju pod navedene obveze vidjeti više u čl. 73.a st. 1. Zakona o trošarinama.
na drugu osobu i postaje izvršno danom dostave. Prije donošenja takvog odobrenja, nadležni
carinski ured mora utvrditi vjerodostojnost navedenih činjenica i podataka te na licu mjesta
utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za njegovo izdavanje. Ako se utvrdi da podnositelj zahtjeva ne
ispunjava propisane uvjete, nadležni carinski ured odredit će rok za otklanjanje nepravilnosti.
Nakon ishođenja pravomoćnog odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom obavlja se
upis u registar trošarinskih obveznika i može početi poslovanje s duhanskom sirovinom.
Korisnik odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom i druga osoba koja unosi u

Republiku Hrvatsku i/ili otprema iz Republike Hrvatske duhansku sirovinu dužna je
obavijestiti Carinsku upravu – Trošarinski ured za vezu o namjeravanom unosu, odnosno
otpremi duhanske sirovine i omogućiti Carinskoj upravi provjeru i nesmetano obavljanje
nadzora nad pošiljkom. Ako se utvrdi postupanje protivno navedenom, a koje ima za
posljedicu nezakonitu proizvodnju, preradu, posjedovanje, skladištenje, promet ili na bilo koji
drugi način nezakonito činjenično ili pravno raspolaganje duhanskom sirovinom, smatra se da
je duhanska sirovina predmet nezakonitog postupanja i da je namijenjena korištenju za
savijanje cigareta te za svaku količinu duhanske sirovine koja je predmet takvog postupanja
nastaje obveza obračunavanja i plaćanja trošarine.51
Obračun trošarine određuje se prema trošarinskoj osnovici i visini trošarine koja je propisana
na sitno rezani duhan za savijanje cigareta, a provodi ga nadležni carinski ured. Obveza
obračuna i plaćanja trošarine na duhansku sirovinu utvrđuje se rješenjem. Trošarinski
obveznik je dužan platiti obračunatu trošarinu u roku od deset dana od dana dostave rješenja.
Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
3.1 Grijani duhanski proizvodi, e-tekućina i novi duhanski proizvodi
Osobe koje puštaju u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske grijani duhanski proizvod, e-
tekućinu i novi duhanski proizvod moraju carinskom uredu nadležnom prema sjedištu,
odnosno prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika, najkasnije
osam dana prije prvog puštanja u potrošnju te su obveznici obračunavanja i plaćanja trošarine.
Obveza obračunavanja trošarine nastaje puštanjem proizvoda u potrošnju na teritorij

Republike Hrvatske.52
Trošarinska osnovica:
 na grijani duhanski proizvod je jedan kilogram, a trošarina se obračunava prema
visini trošarine propisanoj na ostali duhan za pušenje
 na e-tekućinu je 1 mililitar, a trošarina se obračunava kao specifična trošarina
propisana za 1 mililitar i iznosi 0,00 kuna.
Trošarina na nove duhanske proizvode53 obračunava se prema visini trošarine propisanoj na

ostali duhan za pušenje.
Obveznik u mjesečnom izvješću iskazuje obračunatu trošarinu za sve obveze nastale u

obračunskom razdoblju od prvog do posljednjeg dana u mjesecu, kao i podatke o stanju
51
O posebnostima postupanja s duhanskom sirovinom vidjeti više u čl. 113-116. Pravilnika o trošarinama (1/17).
52
Detaljnije u čl. 74.a st. 2. Zakona o trošarinama.
53
zaliha, primljenim, unesenim, proizvedenim, otpremljenim i uvezenim proizvodima.
Mjesečno izvješće dostavlja se nadležnom carinskom uredu do zadnjeg dana u tekućem
mjesecu po isteku obračunskog razdoblja. Obračunatu trošarinu trošarinski obveznik mora
platiti najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja.54
Pravo na povrat trošarine plaćene u Republici Hrvatskoj ima izvoznik koji izvozi proizvod na
koji je plaćena trošarina i pravna ili fizička osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti
proizvode na koje je plaćena trošarina u Republici Hrvatskoj otpremi u drugu državu članicu.
3.2 Trošarinska osnovica i visina trošarine na cigarete
Trošarinska osnovica na cigarete je 1.000 komada i maloprodajna cijena.
Trošarina na cigarete plaća se kao specifična trošarina propisana u određenom iznosu za

količinu od 1.000 komada cigareta i kao proporcionalna trošarina propisana u određenom
postotku od prijavljene maloprodajne cijene cigareta. Ako maloprodajna cijena nije
prijavljena, proporcionalna trošarina obračunava se u odnosu na najviše prijavljenu
maloprodajnu cijenu cigareta u Republici Hrvatskoj.
Ukupna trošarina (specifična i proporcionalna trošarina bez poreza na dodanu vrijednost) na

cigarete iznosi najmanje 57% ponderirane prosječne maloprodajne cijene cigareta puštenih u
potrošnju i ne smije biti niža od 64 eura u kunskoj protuvrijednosti za 1000 komada cigareta
bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta. Ponderirana prosječna
maloprodajna cijena utvrđuje se najkasnije do 1. ožujka svake godine, a izračunava se
uzimajući u obzir ukupnu vrijednost svih cigareta puštenih u potrošnju tijekom prethodne
kalendarske godine na osnovi maloprodajne cijene koja uključuje sve poreze podijeljenu s
ukupnom količinom cigareta puštenih u potrošnju u tom razdoblju.
3.3 Trošarinska osnovica i visina trošarine na cigare, cigarilose, sitno rezani duhan za
savijanje cigareta i ostali duhan za pušenje
Trošarinska osnovica:
 na cigare i cigarilose je 1.000 komada, a trošarina se obračunava kao specifična
trošarina propisana za 1.000 komada i iznosi 600,00 kuna
 na sitno rezani duhan za savijanje cigareta je jedan kilogram, a trošarina se
obračunava kao specifična trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi
450,00 kuna
 na ostali duhan za pušenje je jedan kilogram, a trošarina se obračunava kao specifična
trošarina propisana za 1 kilogram neto težine i iznosi 380,00 kuna.
Maloprodajna cijena duhanskih prerađevina koje se puštaju u potrošnju na teritoriju

Republike Hrvatske je cijena koju za svaki pojedini proizvod utvrđuju proizvođači ili njihovi
predstavnici ili ovlašteni posrednici u Republici Hrvatskoj te uvoznici. Maloprodajna cijena
uključuje i trošarinu, carinu i porez na dodanu vrijednost.
54
O posebnostima postupanja s grijanim duhanskim proizvodima, e-tekućinom i novim duhanskim proizvodima
vidjeti više u čl. 117-120. Pravilnika o trošarinama (1/17).
3.4 Označavanje duhanskih prerađevina markicama
Kada se duhanske prerađevine koje su proizvedene u Republici Hrvatskoj puštaju u potrošnju

(na teritoriju Republike Hrvatske) moraju biti označene duhanskim markicama Ministarstva
financija, koje uz tekst „Republika Hrvatska – Ministarstvo financija“ moraju imati
naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice.
Duhanske prerađevine proizvedene u Republici Hrvatskoj koje se u sustavu odgode plaćanja

trošarine otpremaju u drugu državu članicu ili do mjesta na kojem duhanske prerađevine
napuštaju teritorij Europske unije ili se prodaju na brodovima i zrakoplovima za vrijeme
plovidbe ili leta u treće države ili treće teritorije ili se prodaju putnicima u pristaništima
otvorenim za međunarodni promet koji putuju u treće države ili treće teritorije uz predočenje
ukrcajne karte ili se otpremaju uz oslobođenje od plaćanja trošarine55, moraju biti označene,
osim duhanskom markicom Ministarstva financija, s riječju „EU“, odnosno „za izvoz“ na
hrvatskom jeziku ili jednom od stranih jezika. Iznimno, duhanske prerađevine mogu biti
označene oznakom koju zahtijeva država uvoznica ili druga država članica, odnosno biti bez
oznake.
Sve duhanske prerađevine koje se uvoze moraju biti označene duhanskim markicama
Ministarstva financija u trenutku kada se provodi carinski postupak puštanja robe u slobodan
promet na teritoriju Republike Hrvatske, koje uz tekst „Republika Hrvatska – Ministarstvo
financija“ moraju imati naznačenu slovnu oznaku predmeta oporezivanja i broj markice. Na
isti način, duhanskim markicama moraju biti označene i duhanske prerađevine koje se uvoze i
provodi se carinski postupak puštanja robe u slobodan promet u drugoj državi članici
Europske unije te se u sustavu odgode otpremaju na teritorij Republike Hrvatske radi puštanja
u potrošnju moraju, kao i duhanske prerađevine koje su unesene iz druge države članice i
puštaju se u potrošnju na teritoriju Republike Hrvatske.
Duhanske prerađevine koje nisu proizvedene u Republici Hrvatskoj, a koje se uz odobrenje

nadležnog carinskog ureda unose iz druge države članice ili uvoze te smještaju u trošarinsko
skladište radi otpreme u sustavu odgode plaćanja trošarine u drugu državu članicu ili do
mjesta na kojem duhanske prerađevine napuštaju teritorij Europske unije ne moraju biti
označene duhanskim markicama Ministarstva financija. Ne moraju biti označene niti
duhanske prerađevine koje nisu proizvedene u Republici Hrvatskoj, a koje unosi iz druge
države članice ili uvozi primatelj trošarinskih proizvoda oslobođenih plaćanja trošarine.
Duhanska markica mora biti nalijepljena na pakiranju za prodaju na malo ispod celofanskog
ili drugog prozirnog omota kojim je obložen paketić tako da je vidljiva i da se pri otvaranju
prekine. Iznimno, kod duhanskih prerađevina koja su u specijalnim ili neuobičajenim
pakiranjima duhanska markica može biti nalijepljena neposredno na originalnom pakiranju
tako da je vidljiva i pri otvaranju se prekine, a lijepljenje markica može se obaviti i u
trošarinskom skladištu uz posebno odobrenje nadležnog carinskog ureda.
Duhanske prerađevine koje nisu označene duhanskim markicama Ministarstva financija

smatraju se proizvodima na koje nije obračunata i plaćena trošarina te se njihovo puštanje u
potrošnju, kupnja i posjedovanje smatraju protuzakonitima.
55
O oslobođenju vidjeti više u čl. 29. Zakona o trošarinama.
Trošarinski obveznik duhanskih prerađevina koji duhanske prerađevine pušta u potrošnju na
području Republike Hrvatske obvezan je Carinskoj upravi dostavljati dnevni utrošak markica
sljedećeg radnog dana od dana proizvodnje, od dana puštanja u slobodan promet u Republici
Hrvatskoj i od dana primitka iz druge države članice, a u svakom drugom slučaju do isteka
60. dana računajući od dana preuzimanja duhanskih markica kada nastaje trošarinska obveza.
Iznimno, u slučaju uvoza duhanskih prerađevina iz prekooceanskih zemalja koji nije obavljen
u roku od 60 dana računajući od dana preuzimanja duhanskih markica, po zahtjevu uvoznika
Carinska uprava može odobriti produženje toga roka.
3.5 Oslobođenja od plaćanja trošarina
Trošarina na duhanske prerađevine ne plaća se na prerađevine koje su isključivo namijenjene

za znanstvena istraživanja i analizu kvalitete proizvoda, uz odobrenje Carinske uprave, kao i
na cigarete koje se za vlastitu uporabu proizvode ručno ili nekim jednostavnim uređajem i to
od duhanskih prerađevina na koje je plaćena trošarina, a nisu namijenjene prodaji i ne puštaju
se u promet.
3.6 Povrat trošarine
Pravo na povrat plaćene trošarine na duhanske prerađevine imaju trošarinski obveznici na

duhanske prerađevine koje su postale neupotrebljive zbog izmjena posebnih propisa kojima se
uređuje postupanje s duhanskim prerađevinama u prometu i koje su uništene pod carinskim
nadzorom, osim ako je neupotrebljivost nastala zbog neodgovarajuće kvalitete, starosti ili
nemogućnosti prodaje koja nije izravno povezana s izmjenom tih propisa.
4 ENERGENTI I ELEKTRIČNA ENERGIJA
Kao predmet oporezivanja smatraju se energenti i električna energija određena tarifnim

oznakama Kombinirane nomenklature56 (KN 2701, 2702, 2704 do 2715, KN 2901 i 2902,
KN 3403, KN 3811, KN 3817 KN 1507 do 1518, KN 2905 11 00 KN 3824 90 99) ili prema
svojstvima pojedinog proizvoda.
Energentima se smatraju i ostali proizvodi koji su namijenjeni za uporabu, ponuđeni na

prodaju ili se koriste kao pogonsko gorivo; aditivi ili punila koji se dodaju pogonskom gorivu,
namijenjeni za uporabu, ponuđeni na prodaju ili su kao takvi korišteni, kao i ostali
ugljikovodici koji su namijenjeni za uporabu, ponuđeni na prodaju ili se koriste za grijanje,
osim treseta ili biomase.
Trošarina se plaća na energente koji se koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje i
električnu energiju.
4.1 Trošarinska osnovica
Trošarinska osnovica za energente je 1000 kilograma neto mase, 1000 litara pri osnovnim
uvjetima temperature energenta od +15 stupnjeva C, Gigajoul bruto toplinske vrijednosti.
56
Vidjeti više u čl. 2. t. 5. Direktive 2003/96/EZ.
Trošarinska osnovica za električnu energiju i prirodni plin je količina električne energije,
odnosno prirodnog plina mjerena u megavatsatima.57
Za energente koji se ne koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje trošarinski
obveznici ne podnose mjesečno izvješće58 ali su dužni nadležnom carinskom uredu do 20.
dana u mjesecu za protekli mjesec dostaviti specifikaciju tih energenata. Energenti koji se ne
koriste kao pogonsko gorivo ili gorivo za grijanje puštaju se u potrošnju uz izjavu o namjeni
korištenja temeljem koje ne podliježu obvezi obračunavanja trošarine.
Ako se prilikom provedbe nadzora ili na drugi način utvrdi povreda Zakona o trošarinama i
izbjegavanje plaćanja trošarine u vezi s energentima koji ne predstavljaju predmet
oporezivanja, ali su namijenjeni i ponuđeni kao gorivo za grijanje ili pogonsko gorivo,
Carinska uprava će o tome obavijestiti Europsku komisiju te će se, po potrebi ili temeljem
odluke Europske komisije, pravilnikom proširiti popis energenata i/ili u suglasnosti s drugim
državama članicama poduzeti druge mjere radi osiguranja zakonitog postupanja s takvim
energentima.
Ulazne i izlazne količine energenata trošarinski obveznici moraju mjeriti zakonitim mjerilima
koje propisuje i ovjerava tijelo nadležno za mjeriteljstvo, dodatno plombiranim od nadležnog
carinskog ureda.
Plinska ulja koja se koriste kao gorivo za namjenu grijanja i ostale namjene korisnika59 prije
isporuke iz trošarinskog skladišta moraju biti označena propisanim indikatorom i obojena
crvenom, odnosno plavom bojom.
Plinska ulja koja se uvoze te se provodi carinski postupak puštanja robe u slobodan promet na
teritoriju Republike Hrvatske, odnosno koja se uvoze i provodi se carinski postupak puštanja
robe u slobodan promet u drugoj državi članici te se u sustavu odgode otpremaju na teritorij
Republike Hrvatske smatrat će se propisno označena ako ih prati potvrda inozemnog
dobavljača o vrsti i količini tvari za označavanje, ovjerena od strane nadležnog tijela da su
bila označena u trećoj državi. Ako se prilikom uvoza ne priloži potvrda ili na neki drugi način
ne dokaže da su plinska ulja propisno označena, ista će se smatrati neoznačenima.
Označavanje plinskog ulja obavlja se samo u trošarinskom skladištu ovlaštenog držatelja

trošarinskog skladišta. U slučajevima kada plinska ulja nisu propisno označena ili kada
postrojenja ne osiguravaju propisano označavanje nadležni carinski ured će ukinuti odobrenu
radnju označavanja plinskog ulja.
4.2 Stavljanje u promet označenih plinskih ulja
Prodaja označenih plinskih ulja za namjenu grijanja može se obavljati samo iz posebno
utvrđenih skladišta koja se moraju prijaviti nadležnom carinskom uredu. Ne smije se obavljati
izravnim utakanjem u spremnike goriva motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih
motora ili strojeva. Trošarinski obveznici i druge pravne ili fizičke osobe koje prodaju
označena plinska ulja za grijanje dužni su u elektroničkom obliku voditi evidenciju o kupcima
57
O visini trošarine vidjeti više u čl. 84. st. 3-9. Zakona o trošarinama.
58
O mjesečnom izvješću vidjeti više u čl. 26. st. 6. Zakona o trošarinama.
59
O obuhvatu ostalih namjena korisnika vidjeti više u čl. 92. Zakona o trošarinama.
i prodanim količinama označenog plinskog ulja za grijanje koje se dostavljaju se Carinskoj
upravi u elektroničkom obliku.
Prodaja označenog plinskog ulja vrši se uz karticu goriva. Prodavatelj je prije prodaje dužan
izvijestiti korisnika o raspoloživoj količini.
Ako se pri nadzoru motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora ili strojeva
utvrdi da se označena plinska ulja koriste u druge svrhe osim u svrhe i na propisan način 60,
vlasniku se obračunava trošarina na količine koje odgovaraju obujmu spremnika pogonskog
goriva.
Kada se pri nadzoru, temeljem knjigovodstvenih i drugih isprava ili na drugi način utvrdi da
se energenti na koje je visina trošarine snižena ili energenti za koje nije plaćena trošarina ili je
primijenjeno oslobođenje od plaćanja trošarine kupuju, prevoze, prerađuju, posjeduju, drže ili
prodaju suprotno odredbama Zakona o trošarinama, osobi koja je nezakonito postupala
obračunava se trošarina na one količine za koje se utvrdi da su bile predmet nezakonitog
postupanja. Carinska uprava će procjenom utvrditi količinu energenta koji je bio predmet
nezakonitog postupanja ako se ta količina ne može utvrditi na temelju poslovnih knjiga i
evidencija. U tom se slučaju trošarina obračunava prema najvišem važećem iznosu trošarine
propisanom za jednakovrijedno pogonsko gorivo ovisno o vrsti energenta koji je predmet
nezakonitog postupanja. Trošarinu rješenjem obračunava nadležni carinski ured. Smatra se da
je obveza obračunavanja trošarine nastala na dan kada je proveden nadzor.
Za označena plinska ulja koja se koriste u druge svrhe, osim u svrhe i na propisan način,
ovlašteni carinski službenik će osobi koja je nezakonito postupala naložiti da u roku od pet
dana od dana kada je proveden nadzor ili u duljem roku koji odredi službena osoba ovisno o
okolnostima slučaja izvrši istakanje energenta koji je predmet nezakonitog postupanja i
čišćenje spremnika pogonskog goriva te da o tome dostavi pisani dokaz nadležnoj
ustrojstvenoj jedinici Carinske uprave. Troškove istakanja energenta i čišćenje spremnika
pogonskog goriva snosi osoba koja je nezakonito postupala. U slučaju nepostupanja u skladu
s nalogom, Carinska uprava može poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje motornog
vozila, plovnog objekta, plovila ili drugog stroja ili motora u čijem se spremniku nalazio
energent koji je predmet nezakonitog postupanja. Mjere se poduzimaju donošenjem rješenja.
Neovisno o navedenom, Carinska uprava će rješenjem oduzeti motorno vozilo, plovni objekt,
plovilo ili drugi stroj ili motor u kojem je ugrađen ili korišten poseban spremnik ili je
postojeći preinačen radi zlouporabe energenata ili izbjegavanja nadzora nad namjenskom
uporabom energenata. Predmeti i sredstva će se oduzeti i kada nisu vlasništvo osobe koja je
nezakonito postupala. Oduzimanje predmeta i sredstava ne utječe na prava trećih osoba za
naknadu štete od osobe od koje su ti predmeti i sredstva oduzeti.
Ako postoji opasnost da će osoba kojoj je ovlašteni carinski službenik naložio istakanje
energenta koji je predmet nezakonitog postupanja i čišćenje spremnika pogonskog goriva
izbjeći izvršenje naloga, Carinska uprava može, ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići
rješenjem, privremeno zabraniti uporabu motornih vozila, plovnih objekata i plovila za druge
svrhe, osim za izvršenje tog naloga. Rješenje se izvršava pečaćenjem motornih vozila, plovnih
objekata i plovila ili na drugi pogodan način.
60
Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja.
Radi utvrđivanja zakonitosti i namjenskog korištenja plinskih ulja koja se koriste kao gorivo
za namjenu grijanja, odnosno kao gorivo za druge namjene61, Carinska uprava je ovlaštena
nadzirati i provjeravati udovoljava li korisnik svim uvjetima za ostvarivanje prava na njihovo
korištenje. U provedbi nadzora ovlašteni carinski službenici mogu pregledavati
poljoprivredno zemljište, ulaziti i pregledavati poslovne i proizvodne prostore te objekte,
pregledavati uređaje, strojeve, motore, prijevozna sredstva, plovila, plovne objekte, robu,
usjeve, nasade, poslovnu dokumentaciju i druge stvari kod nadziranih korisnika.
Svaka pravna ili fizička osoba koja nabavlja biogorivo62 koje je pušteno u potrošnju na
teritoriju Republike Hrvatske radi korištenja kao pogonskog goriva za potrebe komercijalnog
prijevoza mora prodavatelju dostaviti izjavu o korištenju biogoriva za prijevoz kojom se jamči
isključivo korištenje biogoriva za prijevoz bez umješavanja i/ili dodavanja drugih energenata.
Odobrenje nadležnog carinskog ureda za poslovanje s biogorivom puštenim u potrošnju na

teritoriju Republike Hrvatske dužna je ishoditi svaka osoba koja nabavlja biogorivo radi
prodaje korisnicima za potrebe komercijalnog prijevoza i/ili drugim osobama koje obavljaju
djelatnost trgovine biogorivom puštenim u potrošnju. Odobrenjem za poslovanje s
biogorivom puštenim u potrošnju mogu se odrediti dodatne mjere nadzora nad raspolaganjem
biogorivom, uključujući obvezu podnošenja instrumenta osiguranja plaćanja trošarine. Ako se
utvrdi postupanje protivno navedenom ili protivno uvjetima iz odobrenja za poslovanje s
biogorivom puštenim u potrošnju, smatra se da je biogorivo predmet nezakonitog
raspolaganja. Obračun trošarine određuje se prema iznosu propisanom za jednakovrijedno
gorivo za pogon.
Kada postoji opasnost da će se raspolaganjem imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na

drugi način spriječiti ili znatno otežati izvršenje naplate, trošarine carinski ured može (radi
osiguranja naplate i ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići) poduzeti sve mjere
uključujući i oduzimanje i prodaju motornih vozila, plovnih objekata, plovila, drugih motora
ili strojeva koji su bili predmet nadzora. Radi provedbe navedenih mjera carinski ured donosi
rješenje kojim se određuje stavljanje pod trošarinski nadzor motornih vozila, plovnih
objekata, plovila, drugih motora ili strojeva do izvršenja rješenja o naplati trošarine. Ako se
nakon izvršnosti rješenja o naplati trošarine utvrdi da trošarina nije plaćena, carinski ured će u
slučaju da je motorno vozilo, plovni objekt, plovilo, drugi motor ili stroj stavljeno pod nadzor
rješenjem o izvršenju oduzeti te objekte i odrediti njihovu prodaju. Žalba na rješenja ne
odgađa izvršenje rješenja, a i primjeni navedenih odredaba carinski ured provodi žurni
postupak.
Svaka pravna ili fizička osoba koja namjerava poslovati s energentima i Zakonom o
trošarinama navedenim proizvodima63 mora carinskom uredu nadležnom prema sjedištu,
odnosno prebivalištu podnijeti prijavu za upis u registar trošarinskih obveznika i ishoditi
posebno odobrenje za poslovanje s tim energentima i proizvodima. Odobrenjem za poslovanje
mogu se odrediti dodatne mjere nadzora proizvodnje, prerade, skladištenja i kretanja,
uključujući obvezu podnošenja instrumenta osiguranja plaćanja trošarine.
61
62
O opsegu definicije biogoriva vidjeti više u čl. 84. st. 3. t. 9. Zakona o trošarinama.
63
O vrstama energenata i proizvoda vidjeti više u čl. 91.a Zakona o trošarinama.
Obveza upisa u registar trošarinskih obveznika i ishođenja posebnog odobrenja odnosi se na
svaku osobu koja činjenično ili pravno na bilo koji način namjerava poslovati ili posluje s
takvim energentima i proizvodima, što se ne odnosi se na osobe koje obavljaju isključivo
djelatnost prijevoza tih energenata i proizvoda.
Prijevoznik ili druga osoba koja unosi i/ili otprema energente i proizvode u/iz Republike
Hrvatske dužna je prije unosa i/ili otpreme obavijestiti Trošarinski ured za vezu o
namjeravanom unosu, odnosno otpremi te omogućiti Carinskoj upravi provjeru i nesmetano
obavljanje nadzora nad pošiljkom. Prijevoznici ili druge osobe koje unose energente i
proizvode moraju imati primjerak poslane obavijesti Trošarinskom uredu za vezu s dokazom
o slanju (ispis obavijesti i poruke poslane elektroničkom poštom) i prema potrebi istu
predočiti nadležnim tijelima.
Primatelj energenata i proizvoda dužan je voditi evidencije o primljenim, naručenim,

isporučenim i uskladištenim energentima i proizvodima na način da u svakom trenutku može
iskazati stanje, odnosno kretanje energenata i proizvoda. Nadležni carinski ured može u bilo
kojem trenutku zatražiti od primatelja uvid u evidenciju, odnosno obvezati primatelja na
dostavu iste.64
Za energente i proizvode koji su predmet nezakonitog postupanja nastaje obveza

obračunavanja i plaćanja trošarine. Obračun trošarine određuje se prema iznosu propisanom
za plinsko ulje za pogon. Ako se prilikom provedbe nadzora ili na drugi način utvrdi povreda
Zakona o trošarinama i izbjegavanje plaćanja trošarine u vezi s energentima i proizvodima
koji nisu navedeni kao takvi, ali su namijenjeni i/ili ponuđeni kao gorivo za grijanje, odnosno
kao pogonsko gorivo, Carinska uprava će o tome obavijestiti Europsku komisiju te će se
pravilnikom proširiti popis energenata.
Smatra se da su energenti65 namijenjeni nezakonitom korištenju onda kada se u provedbi

nadzora utvrdi da su predmet protupravnog otuđenja, obavljanja nezakonite trgovine i/ili
neregistrirane djelatnosti. Pritom nastaje obveza obračunavanja i plaćanja trošarine, a
obveznik plaćanja trošarine je osoba koja je izvršila protupravno otuđenje energenata,
obavljala nezakonitu trgovinu i/ili neregistriranu djelatnost s energentima, kao i osoba koja je
sudjelovala u tim radnjama.
Trošarinu rješenjem obračunava nadležni carinski ured. Smatra se da je obveza obračunavanja

trošarine nastala na dan kada je proveden nadzor. Ako se prilikom obračuna trošarine ne može
utvrditi točna namjena energenta, smatra se da je namijenjen za svrhe za koje je propisan
najviši iznos trošarine.
Nadležni carinski ured neće donijeti rješenje ako bi troškovi utvrđivanja i naplate trošarine
bili nerazmjerni naplaćenom iznosu trošarine ili ako osoba koja je dužna platiti trošarinu ne
dokaže da energenti nisu bili namijenjeni korištenju kao pogonsko gorivo, kao dodatak ili
sredstvo za poboljšanje pogonskih goriva ili kao gorivo za grijanje.
Radi sprječavanja daljnjeg nezakonitog postupanja zbog sigurnosnih razloga, razloga zaštite
zdravlja i života ljudi, životinja, bilja, zaštite prirode i okoliša ili drugih osobito opravdanih
razloga Carinska uprava može rješenjem oduzeti energente koji su predmet nezakonitog
korištenja ili raspolaganja te sredstva, uređaje i drugu opremu za proizvodnju, preradu,
64
Vidjeti više u čl. 91.a st. 3. Zakona o trošarinama.
65
Energenti iz čl. 83., a koji nisu navedeni u čl. 84. st. 3. Zakona o trošarinama.
prijevoz i skladištenje tih energenata. Oduzeti energenti, sredstva, uređaji i druga oprema se
izlažu javnoj prodaji, prodaji neposrednom pogodbom, besplatno dodjeljuju ili uništavaju na
trošak osobe koja je nezakonito postupala.
Energenti, sredstva, uređaji i druga oprema oduzet će se i kada nisu vlasništvo osobe koja je
nezakonito postupala. Oduzimanje ne utječe na prava trećih osoba za naknadu štete od osobe
od kojih su ti energenti, sredstva, uređaji i druga oprema oduzeti. Žalba na rješenje ne odgađa
izvršenje rješenja.
5 ELEKTRIČNA ENERGIJA
Trošarinskim obveznikom za električnu energiju smatra se:

 opskrbljivač električnom energijom kada električnu energiju isporuči krajnjem kupcu
u Republici Hrvatskoj
 opskrbljivač kada uvozi ili unosi električnu energiju za vlastite potrebe
 proizvođač kada proizvedenu električnu energiju koristi za vlastite potrebe.
Pri obračunu trošarine na električnu energiju prema izdanim računima trošarinska obveza
nastaje za isporuke električne energije istekom obračunskog razdoblja (od prvog do
posljednjeg dana u mjesecu) u kojemu su obavljene. Mjerenje/utvrđivanje isporučenih
količina električne energije obavljaju operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog
sustava te proizvođač putem redovito ovjeravanih brojila električne energije.
Opskrbljivač električnom energijom obračunava trošarinu na električnu energiju prema

izdanim računima za izvršene isporuke u obračunskomu razdoblju, a temeljem podataka o
stvarno isporučenim količinama električne energije krajnjem kupcu. Obračun se može vršiti i
na temelju podataka operatora prijenosnog sustava ili operatora distribucijskog sustava o
procijenjenim isporučenim mjesečnim količinama električne energije krajnjem kupcu prema
prosječnoj mjesečnoj potrošnji električne energije tog kupca iz odgovarajućeg obračunskog
razdoblja prethodne godine, odnosno prema sporazumno utvrđenoj mjesečnoj potrošnji
električne energije s novim krajnjim kupcem.66
Trošarinski obveznik mora za obračunsko razdoblje sam utvrditi obvezu trošarine na

električnu energiju sukladno propisanim trošarinskim osnovicama i iznosima koji su na snazi
na dan nastanka obveze obračunavanja trošarine. Obračunska razdoblja su od prvog do
posljednjeg dana u mjesecu. Utvrđenu obveza trošarine iskazuje se u mjesečnom izvješću koje
dostavlja nadležnom carinskom uredu na propisanom obrascu do zadnjeg dana u tekućem
mjesecu po isteku obračunskog razdoblja. Obračunatu trošarinu potrebno je platiti najkasnije
do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja.
5.1 Prirodni plin
Trošarinskim obveznikom za prirodni plin smatra se:

 opskrbljivač plinom kada prirodni plin isporuči krajnjem kupcu u Republici Hrvatskoj
 opskrbljivač kada uvozi ili unosi prirodni plin za vlastitu potrošnju
 proizvođač plina kada proizvedeni prirodni plin koristi za vlastitu potrošnju.
66
Pri obračunu trošarine na prirodni plin prema izdanim računima trošarinska obveza nastaje za
isporuke prirodnog plina istekom obračunskog razdoblja (od prvog do posljednjeg dana u
mjesecu) u kojemu su obavljene. Opskrbljivač plinom obračunava trošarinu na prirodni plin
prema izdanim računima za izvršene mjesečne isporuke u obračunskom razdoblju, a temeljem
podataka o stvarno isporučenim količinama prirodnog plina krajnjem kupcu.
Trošarina se može obračunati i temeljem procijenjenih isporučenih mjesečnih količina

prirodnog plina krajnjem kupcu prema prosječnoj mjesečnoj potrošnji prirodnog plina tog
kupca iz odgovarajućeg obračunskog razdoblja prethodne godine, odnosno prema
sporazumno utvrđenoj mjesečnoj potrošnji plina s novim krajnjim kupcem. Opskrbljivač
plinom obvezan je najmanje jednom šestomjesečno izraditi konačan obračun trošarine za
mjesece za koje je trošarina utvrđena prema procijenjenim mjesečnim količinama prirodnog
plina, u mjesečnom obračunu trošarine za mjesec u kojem je utvrđena stvarno isporučena
količina prirodnog plina.
Trošarinski obveznik mora utvrđenu obvezu trošarine na prirodni plin iskazati u mjesečnom
izvješću koje dostavlja nadležnom carinskom uredu, na propisnom obrascu do zadnjeg dana u
tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja. Obračunata trošarina se također plaća
najkasnije do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja.
5.2 Ugljen, koks i lignit
Trošarinskim obveznikom za kruta goriva smatra se isporučitelj kada isporuči kruta goriva
krajnjem potrošaču u Republici Hrvatskoj ili ih koristi za svoju konačnu potrošnju, kao i
krajnji potrošač kada uvozi ili unosi kruta goriva za svoju konačnu potrošnju.
Isporučitelj obračunava trošarinu pri isporuci krutih goriva krajnjem potrošaču prema izdanim
računima. Trošarinska obveza nastaje za isporuke krutih goriva istekom obračunskog
razdoblja u kojemu su obavljene. Trošarinski obveznik je dužan za obračunsko razdoblje sam
utvrditi obvezu trošarine na kruta goriva sukladno propisanim trošarinskim osnovicama i
iznosima koji su na snazi na dan nastanka obveze obračunavanja trošarine. Obračunska
razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.
Obveza trošarine na kruta goriva iskazuje se u mjesečnom izvješću koje dostavlja nadležnom
carinskom uredu na propisanom obrascu do zadnjeg dana u tekućem mjesecu po isteku
obračunskog razdoblja. Obračunata trošarina mora se platiti najkasnije do zadnjeg dana u
tekućem mjesecu po isteku obračunskog razdoblja.
Pri uvozu krutih goriva na teritorij Republike Hrvatske obveza obračunavanja i plaćanja
trošarine nastaje u skladu s carinskim propisima o obračunu i naplati carinskog duga.
5.3 Upotreba energenata i električne energije za namjene na koje se ne plaća trošarina
Trošarina se ne plaća na:

 energente koji se koriste kao pogonsko gorivo u zračnom prometu (osim uporabe za
privatne letove)
 energente koji se koriste kao pogonsko gorivo za plovidbu i električnu energiju
proizvedenu na plovilu (osim uporabe plovnih objekata i plovila za privatne svrhe)
 energente koje proizvođač energenata i električne energije koristi u svojim
proizvodnim prostorijama za daljnju preradu ili proizvodnju drugih energenata i
električne energije (osim ako se koriste kao pogonsko gorivo za vozila)
 energente koji se koriste za zajedničku proizvodnju toplinske i električne energije u
jedinstvenom procesu (kogeneracija)
 energente koji se koriste u mineraloškim procesima,
 dvojno korištenje energenata − ako se koriste kao gorivo za grijanje i istodobno za
namjenu koja nije pogon ili grijanje
 energente koji se koriste za druge namjene, a ne kao pogonsko gorivo ili gorivo za
grijanje
 prirodni plin koji se koristi u kućanstvima i prirodni plin koji se koristi za pogon
vozila.
 energente puštene u potrošnju u drugoj državi članici koji se nalaze u standardnim
spremnicima komercijalnih motornih vozila te su namijenjeni uporabi kao pogonsko
gorivo u tim vozilima, a ne za daljnju prodaju
 energente koji su u specijalnim kontejnerima i koji dolaze iz drugih država članica, a
namijenjeni su specifičnom korištenju za rad opskrbnih sustava tih kontejnera tijekom
prijevoza.
Osim navedenog, trošarina se ne plaća na električnu energiju koja se koristi: za kemijsku

redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima; za zajedničku proizvodnju toplinske i
električne energije u jedinstvenom procesu (kogeneracija); u mineraloškim procesima; u
kućanstvima; za proizvodnju električne energije te za održavanje sposobnosti proizvodnje
električne energije te onu koja se dobiva korištenjem iz obnovljivih izvora energije i ako je
proizvođač koristi za vlastite potrebe: snage vjetra, valova, plime, geotermalnih izvora,
sunčeve energije ili ako je proizvedena od biomase ili proizvoda od biomase.
6 ZAKON O POSEBNOM POREZU NA KAVU I BEZALKOHOLNA PIĆA
Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića uređuje se sustav oporezivanja

kave67 i bezalkoholnih pića68 koji se stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj. Taj je porez dio
prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.
6.1 Porezni obveznik
Obveznik plaćanja ovog posebnog poreza je ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač
i trgovac izvan sustava odgode, primatelj te osoba za koju se utvrdi da je nezakonito postupala
s predmetom oporezivanja u Republici Hrvatskoj. Obuhvat definicije poreznog obveznika
odnosi se i na osobu koja je sudjelovala u nezakonitom postupanju na području Republike
67
O opsegu pojma “kava” vidjeti više u čl. 4. st. 2. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
(72/13).
68
O opsegu pojma “bezalkoholna pića” vidjeti više u čl. 4. st. 3. Zakona o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića (72/13).
Hrvatske, a znala je ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je takvo postupanje
nezakonito te osoba koja je predmete oporezivanja stekla u vlasništvo ili posjed premda je u
trenutku stjecanja ili primitka znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da se s
predmetom oporezivanja nezakonito postupa na području Republike Hrvatske.
6.2 Nastanak porezne obveze
Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje stavljanjem na tržište u Republici

Hrvatskoj predmeta oporezivanja:
 u trenutku otpuštanja predmeta oporezivanja iz sustava odgode
 u trenutku proizvodnje predmeta oporezivanja izvan sustava odgode
 u trenutku uvoza, unosa ili primitka predmeta oporezivanja u Republici Hrvatskoj
izvan sustava odgode
 kada se utvrdi manjak ili gubitak predmeta oporezivanja u poreznom skladištu ili za
vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode (osim gubitka ili manjka za
koji porezni obveznik dokaže nadležnom carinskom uredu da se može pripisati višoj
sili ili razlozima koji se ne mogu pripisati njegovoj krivnji69)
 na dan prestanka važenja odobrenja koje je izdao nadležni carinski ured za poslovanje
u sustavu odgode
 kada se utvrdi da se s predmetima oporezivanja nezakonito postupalo.
Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza se odgađa ako se predmeti oporezivanja

primaju, skladište ili proizvode u poreznom skladištu. Ista obveza za proizvođača i trgovca
izvan sustava odgode ne nastaje ako u obračunskom razdoblju izvezu ili iznesu predmete
oporezivanja iz Republike Hrvatske.
6.3 Porezna osnovica i visina poreza
Porezna osnovica za prženu kavu te ekstrakte, esencije i koncentrate od kave 70 je jedan

kilogram netomase kave, a posebni porez se plaća:
 za prženu kavu u iznosu od 6,00 kuna/kg,
 za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave u iznosu od 20,00 kuna/kg.
Porezna osnovica za pripravke na osnovi ekstrakta, esencije, koncentrata ili na osnovi kave,
nadomjestaka kave te napitaka i bezalkoholnih pića s istim obilježjima71 je jedan kilogram
netomase kave sadržane u gotovom proizvodu, a posebni porez se plaća:
 za prženu kavu sadržanu u gotovom proizvodu u iznosu od 6,00 kuna/kg,
 za ekstrakte, esencije i koncentrate od kave sadržane u gotovom proizvodu u iznosu od
20,00 kuna/kg.
69
O utvrđivaju gubitka ili manjkova vidjeti više u čl. 2. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna
pića (NN 90/13, 111/13).
70
Vidjeti više u čl. 4. st. 2. t. 1. i 2. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
71
Vidjeti više u čl. 4. st. 2. t. 3., 4. i 5. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
Porezna osnovica za vodu, ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 %, sirupe i
koncentrate namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića72 je jedan hektolitar bezalkoholnog
pića, a posebni porez se plaća:
 za vodu i ostala pića s udjelom alkohola ne većim od 1,2 %u iznosu od 40,00
kuna/hektolitar,
 za sirupe i koncentrate namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića u iznosu od
240,00 kuna/hektolitar.
Porezna osnovica za prake i granule namijenjene za pripremu bezalkoholnih pića je 100

kilograma netomase prašaka i granula namijenjenih za pripremu bezalkoholnih pića, a
posebni porez se plaća u iznosu od 400,00 kuna/100 kg neto.
6.4 Obračun i dospijeće plaćanja porezne obveze
Porezni obveznik - ovlašteni držatelj poreznog skladišta, kao i proizvođač i trgovac izvan
sustava odgode je dužan sam obračunati i platiti posebni porez sukladno propisanim poreznim
osnovicama i visinama koje su na snazi na dan nastanka obveze obračunavanja posebnog
poreza, osim ako porezna obveza nastane u slučajevima nezakonitog postupanja. U tom je
slučaju obračunsko razdoblje za plaćanje posebnog poreza jedan kalendarski mjesec, a
porezni obveznik je dužan obračunati i uplatiti posebni porez do zadnjeg dana tekućeg
mjeseca za prethodni kalendarski mjesec. Pri uvozu predmeta oporezivanja posebni porez
obračunava i naplaćuje carinski ured koji provodi carinski postupak zajedno s obračunom i
naplatom carinskog duga, osim ako je plaćanje posebnog poreza odgođeno.
Primatelj je dužan podnijeti poreznu prijavu carinskom uredu prema mjestu svog sjedišta ili
prebivališta na kojoj će obračunati posebni porez najkasnije u roku od pet dana od dana unosa
ili primitka predmeta oporezivanja, a posebni porez utvrđuje i obračunava nadležni carinski
ured donošenjem rješenja.
Ako se u poreznom nadzoru utvrdi da osoba posjeduje predmete oporezivanja koji su uneseni
ili primljeni u Republici Hrvatskoj, a za koje nije podnesena porezna prijava, smatrat će se da
su predmeti oporezivanja uneseni ili primljeni prije roka od pet dana za podnošenje porezne
prijave, osim ako osoba kod koje su pronađeni predmeti oporezivanja ne dokaže suprotno.
Pritom carinski ured može provjeriti ispravnost obračuna posebnog poreza i rješenjem utvrditi
ispravan iznos porezne obveze. Kod nastanka porezne obveze u slučajevima nezakonitog
postupanja posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i obračunava nadležni carinski ured
donošenjem rješenja. Porezni obveznik - osoba za koju se utvrdi da je nezakonito postupala s
predmetom oporezivanja u Republici Hrvatskoj, kao i primatelj dužni su platiti posebni porez
u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja.
Žalba na rješenje carinskog ureda o utvrđivanju i obračunu poreza ne odgađa njegovo

izvršenje.
6.5 Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza
Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja ako su namijenjeni za:
72
Vidjeti više u čl. 4. st. 3. t. 1., 2. i 3. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti (osim konzularnih
predstavništava koje vode počasni konzularni dužnosnici)
osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno
međunarodnim ugovorom
 uporabu u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zaključila s
drugom državom ili međunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku
predmeta oporezivanja predviđa oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost
 službene potrebe institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj
 osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj.73
Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza ostvaruje se na temelju potvrde ministarstva

nadležnog za vanjske poslove, odnosno potvrde nadležnog državnog tijela koje je nositelj
provedbe pojedinog međunarodnog ugovora. Ako je u skladu s međunarodnim ugovorom
moguće ostvariti oslobođenje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora
potvrditi ministarstvo nadležno za vanjske poslove. Oslobođenje ne mogu ostvariti državljani
Republike Hrvatske, odnosno strani državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
Predmeti oporezivanja na koje se ne plaća posebni porez ne smiju se otuđiti bez prethodne
obavijesti nadležnom carinskom uredu i plaćanja posebnog poreza.
6.5.1 Ostala oslobođenja
Posebni porez se ne plaća na predmete oporezivanja koje fizička osoba proizvede te unese ili
uveze u osobnoj prtljazi u količinama za koje se smatra da nisu namijenjene za komercijalnu
uporabu.
Ovlašteni držatelj poreznog skladišta, proizvođač i trgovac su oslobođeni plaćanja posebnog

poreza na predmete oporezivanja koji se koriste kao uzorci za analize za probnu proizvodnju,
odnosno za znanstvene svrhe, za kontrolu kvalitete, u svrhu poreznog nadzora, koji su
uništeni pod carinskim nadzorom, a samo ovlašteni držatelj poreznog skladišta oslobođen je
plaćanja posebnog poreza i za utvrđene gubitke ili manjkove predmeta oporezivanja u
poreznom skladištu ili za vrijeme kretanja predmeta oporezivanja u sustavu odgode.74
Nadalje, posebni porez se ne plaća i za one predmete oporezivanja koji su u prodaji na

brodovima i zrakoplovima za vrijeme plovidbe morem ili leta u treće države i treće teritorije
ili druge države članice Europske unije, kao i oni koji su u prodaji u izdvojenim prodajnim
mjestima carinskih, odnosno poreznih skladišta u zračnim lukama i pristaništima otvorenim
za međunarodni promet putnicima koji putuju izvan područja Republike Hrvatske, uz
predočenje ukrcajne karte.75
73
Preuzeto iz čl. 9. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
74
Vidjeti više u čl. 6. st. 1. t. 4. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
75
Detaljnije o tome vidjeti u Pravilniku o načinu izvješćivanja o obračunanom posebnom porezu na plovila
odnosno zrakoplove proizvedene i isporučene u Republici Hrvatskoj (NN 26/10).
6.6 Povrat posebnog poreza
Osoba koja u okviru obavljanja djelatnosti izveze ili iznese predmete oporezivanja iz
Republike Hrvatske na koje je plaćen posebni porez ima pravo na povrat u visini posebnog
poreza plaćenog za predmete oporezivanja u Republici Hrvatskoj.
Proizvođač koji izveze ili iznese iz Republike Hrvatske predmete oporezivanja za čiju je
proizvodnju utrošio predmete oporezivanja na koje je plaćen posebni porez u Republici
Hrvatskoj, ima pravo na povrat na količine utrošene u proizvodnji novog proizvoda.
Proizvođač koji proizvede trošarinske ili druge proizvode za čiju je proizvodnju utrošio
predmete oporezivanja na koje je plaćen posebni porez u Republici Hrvatskoj ima pravo na
povrat posebnog poreza na količine utrošene u proizvodnji novog proizvoda.
Porezni obveznik ima pravo na povrat plaćenog posebnog poreza za predmete oporezivanja
koji su temeljem odluke nadležnog tijela povučeni iz prodaje zbog zdravstvene neispravnosti.
Zahtjev76 za povrat podnosi se nadležnom carinskom uredu prema sjedištu, odnosno

prebivalištu poreznog obveznika. Međutim, povrat plaćenog posebnog poreza neće se izvršiti
ako osoba na koju glasi rješenje o povratu ima nepodmirenih dospjelih obveza po osnovi
javnih davanja uključujući i novčane kazne izrečene pravomoćnim i izvršnim rješenjem o
prekršaju iz nadležnosti poreznog tijela. Povrat i dospjela javna davanja u tom će se slučaju
prebiti po službenoj dužnosti. Povrat se neće odobriti za predmete oporezivanja za koje je
posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonitog postupanja.
6.7 Kretanje i promet predmeta oporezivanja
Ovlašteni držatelj poreznog skladišta može primati i otpremati predmete oporezivanja u

sustavu odgode ako se predmeti oporezivanja unose ili uvoze u Republiku Hrvatsku radi
primanja u poreznom skladištu te otpremaju u drugo porezno skladište u Republici Hrvatskoj.
Ako se nakon završetka carinskog postupka puštanja robe u slobodan promet predmeti
oporezivanja odmah unose u porezno skladište, kretanje predmeta oporezivanja u sustavu
odgode plaćanja posebnog poreza dozvoljeno je uz presliku carinske deklaracije po kojoj su
predmeti oporezivanja pušteni u slobodan promet, odnosno uz primjerak papirnatog ispisa
carinske deklaracije podnesene elektroničkom razmjenom podataka.77
Kretanje predmeta oporezivanja u sustavu odgode između poreznih skladišta dozvoljeno je uz

komercijalni dokument koji obavezno mora sadržavati naznaku da se predmeti oporezivanja
kreću u sustavu odgode.
Na području Republike Hrvatske nije dopuštena isporuka, prijevoz, skladištenje i prodaja

predmeta oporezivanja bez dokumentacije o nabavi.
76
O obveznim prilozima zahtjevu vidjeti više u čl. 11. st. 6. i 7. Zakona o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića.
77
O sustavu elektroničke razmjene podataka vidjeti više u čl. 10. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića.
6.8 Registracija poreznih obveznika
Proizvođač, trgovac i ovlašteni držatelj poreznog skladišta je dužan nadležnom carinskom

uredu najkasnije osam dana prije početka obavljanja djelatnosti proizvodnje ili prodaje
predmeta oporezivanja podnijeti prijavu za upis u registar obveznika posebnog poreza.
Navedene osobe su obvezne nadležnom carinskom uredu prijaviti i svaku izmjenu podataka
navedenu prilikom prijave za upis u registar obveznika posebnog poreza, kao i prestanak
djelatnosti zbog koje su upisani u registar obveznika posebnog poreza u roku od osam dana od
dana nastanka promjene, odnosno od dana saznanja za izvršenu promjenu.
U slučaju prestanka obavljanja djelatnosti, carinski ured će je na zahtjev ili po službenoj

dužnosti brisati iz registra obveznika posebnog poreza. Primatelj nema obvezu upisa u registar
obveznika posebnog poreza.
6.9 Opći uvjeti rada poreznog skladišta
Osoba koja proizvodi, uvozi, unosi ili prodaje predmete oporezivanja može od nadležnog
carinskog ureda zatražiti porezno odobrenje za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za
porezno skladište.
Takvo porezno odobrenje78 će se izdati ako podnositelj obavlja djelatnost u vezi s predmetima
oporezivanja, pravodobno i u cijelosti podmiruje trošarinske, porezne i carinske obveze, nije
teže kršio ili nije ponavljao kršenja trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa te ako
ispunjava propisane uvjete u vezi s proizvodnjom i/ili skladištenjem predmeta oporezivanja.
O tome odlučuje nadležni carinski ured. Odobrenje kojim se zahtjev usvaja postaje izvršno
danom dostave.
Obvezama ovlaštenog držatelja poreznog skladišta smatraju se:

 poduzimanje svih potrebnih radnji kojima se osigurava čuvanje predmeta oporezivanja
u poreznom skladištu te prijava nadležnom carinskom uredu svakog gubitka ili manjka
predmeta oporezivanja
 osiguranje uvjeta za nesmetano obavljanje nadzora
 vođenje evidencije zaliha predmeta oporezivanja po vrsti predmeta oporezivanja,
trgovačkom nazivu i tarifnoj oznaci iz Kombinirane nomenklature, evidencije o
proizvedenim količinama predmeta oporezivanja, evidencije kretanja predmeta
oporezivanja za svako porezno skladište te dostava nadležnom carinskom uredu
propisanih izvješća79
 po završetku kretanja unos u porezno skladište i upis u evidenciju svih predmeta
oporezivanja koji su primljeni u sustavu odgode
78
Sastavne dijelove zahtjeva za izdavanje poreznog odobrenja vidjeti u čl. 15. Zakona o posebnom porezu na
kavu i bezalkoholna pića.
79
O evidencijama za svako porezno skladište vidjeti više u čl. 6. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića.
 obavijest nadležnom carinskom uredu o svim izmjenama podataka navedenih u
poreznom odobrenju
 traženje izmjene poreznog odobrenja u slučaju statusne promjene.
Ako carinski ured utvrdi da ovlašteni držatelj poreznog skladišta ne izvršava ili nije izvršio
propisane obveze odredit će rok u kojem se utvrđene nepravilnosti moraju otkloniti.
Porezno odobrenje prestaje važiti kada ovlašteni držatelj poreznog skladišta – fizička osoba
umre, prestankom pravne osobe, kada carinski ured po službenoj dužnosti ili na zahtjev
ovlaštenog držatelja poreznog skladišta ukine porezno odobrenje te brisanjem iz registra
obveznika posebnog poreza.
Carinski ured će ukinuti porezno odobrenje po službenoj dužnosti ako je to razmjerno svrsi
koja se želi postići i ako: ovlašteni držatelj poreznog skladišta prestane ispunjavati uvjete
navedene u poreznom odobrenju; ne osigurava odgovarajući sustav nadzora nad stanjem
zaliha i ne sastavlja popise u rokovima određenim u poreznom odobrenju; prestanu postojati
razlozi i uvjeti na temelju kojih je porezno odobrenje izdano; je odobrenje izdano na temelju
nepotpunih ili netočnih podataka; ne ukloni nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski
ured; teže krši ili ponavlja kršenja trošarinskih, poreznih ili carinskih propisa; ne obračunava,
netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez.
Žalba protiv ukidanja poreznog odobrenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Carinski ured može u slučaju statusne promjene odobriti da se prava i obveze nositelja
poduzeća iz odobrenja za ovlaštenog držatelja poreznog skladišta i za porezno skladište
prenesu na stjecatelja poduzeća ako ne prestaje poduzeće čiji je nositelj društvo kapitala,
odnosno trgovačko društvo i ako se to poduzeće prenosi na novog nositelja. Zahtjev za
izdavanje odobrenja podnosi se carinskom uredu nadležnom prema sjedištu, odnosno
prebivalištu stjecatelja poduzeća u roku od 15 dana od dana upisa u sudski registar provedene
statusne promjene.
6.10 Izvješćivanje
Proizvođač, trgovac i ovlašteni držatelj poreznog skladišta su obvezni u svojim evidencijama

voditi podatke o nabavi predmeta oporezivanja, mjestu i državi nabave ili isporuke, datumu
nabave ili isporuke, količini proizvedenih, uvezenih, unesenih, izvezenih, iznesenih,
isporučenih i prodanih predmeta oporezivanja, stanju zaliha i sirovina, vrijednosti, poreznoj
osnovici, poreznoj stopi i iznosu obračunatog posebnog poreza, dok je ovlašteni držatelj
poreznog skladišta dužan voditi i evidencije o primljenim i otpremljenim količinama
predmeta oporezivanja u sustavu odgode. Upisivanje u evidencije obavlja se svakodnevno, a
najkasnije sljedećeg radnog dana od nastanka poslovnog događaja. Proizvođač, trgovac i
ovlašteni držatelj poreznog skladišta su obvezni na temelju evidencija sastavljati i carinskom
uredu nadležnom prema svom sjedištu dostavljati mjesečno izvješće. Mjesečno izvješće se
dostavlja do zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.
U slučaju prestanka važenja poreznog odobrenja, za predmete oporezivanja koji se nalaze na

zalihi, ovlašteni držatelj poreznog skladišta dužan je dostaviti mjesečno izvješće te platiti
posebni porez u roku od 30 dana od dana prestanka važenja odobrenja. Za razdoblje u kome
nije bilo proizvodnje, uvoza, unosa, isporuke, primanja, otpreme ili prodaje predmeta
oporezivanja ne postoji obveza dostavljanja mjesečnih izvješća.
6.11 Oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene

podataka
Prijava za upis u registar obveznika posebnog poreza i izvješća koja podnose porezni
obveznici te porezni akti i podnesci poreznih obveznika se dostavljaju pisano ili
elektroničkom razmjenom podataka, ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako uporabu
takvih sredstava odobri Carinska uprava.

elektroničke komunikacije te pravila uporabe sustava elektroničke razmjene podataka i
pružanja usluga elektroničkog poslovanja (e-Carina), a porezni obveznici moraju osigurati
ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih radi podnošenja propisanih prijava,
izvješća, podnesaka i drugih podataka elektroničkim putem.
Kada se određeno postupanje obavlja uporabom sustava elektroničke razmjene podataka

Carinska uprava određuje pravila za zamjenu vlastoručnog potpisa nekom drugom tehnikom
koja se može temeljiti na uporabi šifara.80
6.12 Porezni nadzor
Porezni nadzor obavlja Carinska uprava. Ako se u tijeku nadzora utvrdi da proizvođač,
trgovac ili ovlašteni držatelj poreznog skladišta ne vodi propisane evidencije ili ih netočno ili
nepotpuno vodi i da zbog toga nije moguće utvrditi obvezu posebnog poreza, carinski ured će
naložiti proizvođaču, trgovcu ili ovlaštenom držatelju poreznog skladišta popis zatečenih
Ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići carinski ured može rješenjem poreznom
obvezniku privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti ako:
 ne dopusti ili onemogućava provedbu nadzora
 obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje predmeta oporezivanja na području
Republike Hrvatske bez upisa u registar obveznika posebnog poreza
 ne obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez
 ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim
predmetima oporezivanja
 ne vodi propisane evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi ili ne dostavlja
propisana izvješća
 ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu te o
uplaćenom posebnom porezu, kao i drugu poreznopravno relevantnu poslovnu i
financijsku dokumentaciju
 ne izdaje račune u skladu s odredbama ovoga Zakona ili ako isporuke predmeta
oporezivanja ne iskazuje preko naplatnog uređaja ili na drugi propisani način.81
80
Vidjeti više u čl. 10. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
81
Preuzeto iz čl. 21. Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.
poslovnih prostorija, skladišta, pogona, dijela pogona, postrojenja, opreme ili drugih
prostorija poreznog obveznika te onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge
opreme za rad.
Ako i nakon šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja porezni obveznik ne ukloni razloge zbog
kojih mu je izrečena privremena zabrana daljnjeg obavljanja djelatnosti, Carinska uprava
može poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje i prodaju predmeta oporezivanja. U tom će
slučaju Carinska uprava rješenjem brisati poreznog obveznika iz registra obveznika posebnog
poreza. Porezni obveznik koji bude izbrisan iz registra obveznika posebnog poreza može se
ponovno upisati u registar ako u trenutku podnošenja prijave za upis nema evidentiranih
dospjelih dugova s naslova javnih davanja te ako ne postoje razlozi zbog kojih se poreznom
obvezniku može privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti. Žalba izjavljena protiv
rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Ako porezni obveznik ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i

prodanim predmetima oporezivanja ili ne posjeduje ili ne da na uvid dokumentaciju o obvezi
posebnog poreza za uplatu, carinski ured će utvrditi visinu porezne obveze na temelju
procjene.
Ovlašteni službenik Carinske uprave može rješenjem u pisanom ili usmenom obliku
privremeno za razdoblje od najduže 30 dana ograničiti ili zabraniti raspolaganje ili obavljanje
djelatnosti s predmetima oporezivanja osobi koja nije registrirana kao porezni obveznik za
koju se u nadzoru utvrdi da je postupala protivno odredbama Zakona o posebnom porezu na
kavu i bezalkoholna pića. Rješenje u usmenom obliku dostavlja se i u pisanom obliku.
Rješenje se izvršava pečaćenjem poslovnih prostorija, skladišta, pogona, dijela pogona,

postrojenja, opreme ili drugih prostorija poreznog obveznika te onemogućavanjem korištenja
postrojenja, uređaja i druge opreme za rad, odnosno na drugi pogodan način i privremenim
oduzimanjem predmeta oporezivanja, uređaja i druge opreme za proizvodnju, preradu,
prijevoz i skladištenje predmeta oporezivanja, o čemu je ovlašteni carinski službenik dužan
izdati potvrdu.
Ako se utvrdi nezakonito postupanje s predmetima oporezivanja, Carinska uprava može

poduzeti sve mjere, uključujući oduzimanje te prodaju ili uništenje predmeta oporezivanja,
uređaja i druge opreme za proizvodnju, preradu, prijevoz i skladištenje predmeta
oporezivanja.
U svrhu provedbe poreznog nadzora, porezni obveznik je dužan u papirnatom ili

elektroničkom obliku čuvati izdane i primljene račune i druge komercijalne isprave, carinske
deklaracije, dokumente temeljem kojih je ostvario oslobođenje od plaćanja posebnog poreza,
izvješća i sve druge knjigovodstvene dokumente koji su bitni za obračunavanje i plaćanje
posebnog poreza, u roku utvrđenom posebnim propisima, a najduže šest godina nakon isteka
godine na koju se ti dokumenti odnose.
U provedbi nadzora Carinska uprava može, radi utvrđivanja pravilnosti obračuna i uplate
posebnog poreza, provjeravati evidencije i podatke koji se odnose na poslovanje poreznih
obveznika i svake druge osobe koja je uključena u radnje s predmetima oporezivanja te
obaviti nadzor u prodajnim objektima, skladištima i drugim mjestima gdje se obavlja prodaja i
čuvanje predmeta oporezivanja.
U postupku utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje Carinska uprava može pregledati

predmete oporezivanja i uzeti uzorke za analizu te od poreznog obveznika i drugih osoba kod
kojih se one nalaze tražiti dostavu računa i drugih isprava potrebnih za pravilno i potpuno
utvrđivanje činjenica u poreznom postupku.82
Ako postoji vjerojatnost da će porezni obveznik onemogućiti naplatu posebnog poreza,

uključujući naplatu još nedospjelog i neutvrđenog iznosa posebnog poreza te ako ne vodi
evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi ili ne dostavlja propisana izvješća, mogu se
poduzeti mjere osiguranja naplate.
Mjere osiguranja naplate određuju se rješenjem i sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima

na žiro-računu ili drugim računima poreznog obveznika, u popisu pokretnina, tražbina i
drugih imovinskih prava, zabrani raspolaganja tražbinama poreznog obveznika, oduzimanjem
pokretnina i predbilježbi založnog prava na nekretnini.
Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja. Pljenidba radi osiguranja naplate može se
odgoditi ili obustaviti ako porezni obveznik podnese primjerena sredstva osiguranja.
Poreznim obveznicima i svim drugim pravnim i fizičkim osobama nije dozvoljena prodaja
predmeta oporezivanja na mjestima koja su određena kao tržnice i mjesta gdje se može
prigodno trgovati (sajmovi, izložbe, priredbe i slično), odnosno na otvorenim mjestima na
kojima se gotovinski promet ne evidentira preko naplatnih uređaja ili izdavanja računa u
smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost. Iznimno, takva prodaja je dopuštena uz odluku
propisanu posebnim propisima te uz pisanu suglasnost nadležnog carinskog ureda prema
mjestu prodaje u kojoj se navode uvjeti prodaje.
6.13 Postupovne odredbe
Glede žalbenog postupka, postupka obnove, zastare, obračunavanja, naplate, povrata

posebnog poreza i poreznog nadzora primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
Iznimno, na predmete oporezivanja koji su uvezeni ili koji se uvoze na područje Republike
Hrvatske glede žalbenog postupka, postupka obnove, zastare, obračunavanja, naplate, povrata
posebnog poreza i nadzora primjenjuju se odredbe carinskih propisa koji su na snazi u
Republici Hrvatskoj.
Za provedbu prekršajnog postupka nadležna je Carinska uprava. Na zastaru pokretanja i

vođenja prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
Dostava rješenja i drugih akata obavlja se javnom objavom u skladu sa Zakonom o općem
upravnom postupku ako iz okolnosti slučaja proizlazi da su drugi oblici dostave nemogući ili
neprikladni, ako postoje okolnosti koje upućuju na to da se očito izbjegava primitak rješenja
82
Posebne odredbe u vezi s poreznim nadzorom vidjeti više u čl. 12. Pravilnika o posebnom porezu na kavu i
bezalkoholna pića.
ili ako stranka promijeni adresu prebivališta, boravišta ili sjedišta, a o tome ne obavijesti
Carinsku upravu.
7 ZAKON O POSEBNOM POREZU NA MOTORNA VOZILA
Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila uređuje se plaćanje posebnog poreza na

motorna vozila namijenjena za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj.83 Posebni porez
prihod je Državnog proračuna Republike Hrvatske.
7.1 Predmet oporezivanja
Predmet oporezivanja su motorna vozila na koje nije obračunat i plaćen posebni porez u
Republici Hrvatskoj koja se registriraju sukladno posebnim propisima:
 osobni automobili i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za prijevoz osoba,
uključujući motorna vozila tipa karavan, kombi i trkaće automobile (osim sanitetskih
vozila, dostavnih “van” vozila i vozila posebno prilagođenih za prijevoz osoba s
invaliditetom)
 motocikli (uključujući i mopede), bicikli i slična vozila s pomoćnim motorom, sa ili
bez bočne prikolice
 “pick-up” vozila s dvostrukom kabinom
 “ATV” vozila
 druga motorna vozila prenamijenjena u motorna vozila.
Motorna vozila koja se isključivo pokreću na električni pogon, motorna vozila čija je emisija
ugljičnog dioksida (CO2) 0 grama po kilometru te motorna vozila proizvedena prije 30 i više
godina koja su sukladno posebnim propisima razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer)
vozila nisu predmet oporezivanja.
Obveznik plaćanja ovog posebnog poreza je:

 fizička i pravna osoba koja, radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, stječe
motorno vozilo u Republici Hrvatskoj ili koja takvo motorno vozilo na koje nije
obračunat i plaćen posebni porez uvozi ili unosi u Republiku Hrvatsku
 osoba koja je izvršila prenamjenu drugog motornog vozila u motorno vozilo
 osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo na području Republike Hrvatske.84
Osobom koja je nezakonito uporabila motorno vozilo smatra se i osoba koja je sudjelovala u
nezakonitoj uporabi motornog vozila na području Republike Hrvatske, a znala je ili je prema
okolnostima slučaja morala znati da je takva uporaba nezakonita te osoba koja je odnosno
motorno vozilo stekla u vlasništvo ili posjed premda je u trenutku stjecanja ili primitka
83
U ovom je području oporezivanja relavantna Direktiva Vijeća 83/182/EEZ od 28. ožujka 1983. o oslobođenju
od poreza unutar Zajednice za određena prijevozna sredstva koja se privremeno uvoze iz jedne države članice u
drugu (SL L 105, 23. 4. 1983.).
84
Preuzeto iz čl. 6. Zakona o posebnom porezu na promet motornih vozila.
motornog vozila znala ili je prema okolnostima slučaja morala znati da je motorno vozilo u
nezakonitoj uporabi. Ako je više osoba odgovorno za plaćanje posebnog poreza, odgovaraju
solidarno.
Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje kad proizvođač, trgovac ili
registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima izda račun o prodaji motornog vozila
namijenjenog za uporabu na cestama u Republici Hrvatskoj ili nabavi motorno vozilo za
vlastite potrebe te kad pravna ili fizička osoba sa sjedištem, odnosno prebivalištem u
Republici Hrvatskoj te trgovac rabljenim motornim vozilima unese ili uveze motorno vozilo.
Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje i prenamjenom drugih motornih
vozila u motorna vozila.
Ista obveza ne nastaje kad proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima
motorno vozilo proda osobi sa sjedištem ili prebivalištem izvan područja Republike Hrvatske
za uporabu na cestama izvan Republike Hrvatske ili motorno vozilo proda osobi ili instituciji
koja je oslobođena plaćanja tog poreza. Ako trgovci i registrirani trgovci rabljenim motornim
vozilima unose, uvoze ili nabavljaju motorna vozila u Republici Hrvatskoj radi daljnje
prodaje, ne nastaje obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza sve do isporuke motornog
vozila osobi koja ga stječe radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj.
Obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje kada se utvrdi da su motorna vozila
nezakonito upotrebljavana na području Republike Hrvatske. Kod nezakonite uporabe
motornih vozila obveza obračunavanja i uplate posebnog poreza nastaje kad proizvođač,
trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima isporuči drugoj osobi motorno vozilo na koje
u Republici Hrvatskoj nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez te kad se
utvrdi da je fizička osoba s prebivalištem u Republici Hrvatskoj posjedovala motorno vozilo
na koje nije na propisan način obračunat ili plaćen posebni porez ili koristila takvo motorno
vozilo na cesti u Republici Hrvatskoj.
7.4 Način obračuna i plaćanje posebnog poreza
Kod nastanka porezne obveze proizvođač, trgovac i registrirani trgovac rabljenim motornim
vozilima je obvezan u ime i za račun stjecatelja motornog vozila prije izdavanja računa
obračunati posebni porez te obračunati iznos uplatiti najkasnije do 15. dana tekućeg mjeseca
za prethodni kalendarski mjesec. Račun mora obvezno sadržavati naznaku da je posebni porez
obračunat u skladu s odredbama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
Kod nastanka porezne obveze trgovac rabljenim motornim vozilima i stjecatelj motornog
vozila je dužan carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu podnijeti
poreznu prijavu radi obračuna i plaćanja posebnog poreza u roku od 15 dana od dana unosa,
uvoza ili nabave motornog vozila. Smatra se da trgovac rabljenim motornim vozilima plaća
posebni porez u ime i za račun osobe koja će rabljeno motorno vozilo steći radi uporabe na
cestama u Republici Hrvatskoj. Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu
u rokovima i svako raspolaganje motornim vozilom u Republici Hrvatskoj prije plaćanja
posebnog poreza smatra se nezakonitom uporabom.
Kod nastanka porezne obveze u slučaju prenamjene, porezni obveznik (osoba koje je izvršila
prenamjenu drugog motornog vozila u motorno vozilo) je obvezan carinskom uredu
nadležnom prema svom sjedištu ili prebivalištu podnijeti poreznu prijavu radi obračuna i
naplate posebnog poreza u roku od 15 dana od dana prenamjene motornog vozila. Carinski
ured utvrđuje poreznu obvezu donošenjem rješenja bez odgode ako porezni obveznik nije
prigovorio na zapisnik.85 Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u
navedenim rokovima smatra se nezakonitom uporabom motornog vozila. Kod nastanka
porezne obveze u navedenim slučajevima posebni porez po službenoj dužnosti utvrđuje i
obračunava nadležni carinski ured donošenjem rješenja. Žalba na rješenje ne odgađa njegovo
izvršenje.
Kada se zbog opravdanih razloga porezna prijava ne može podnijeti carinskom uredu prema
sjedištu ili prebivalištu poreznog obveznika, podnosi se bilo kojem carinskom uredu.
Registracija motornog vozila ne može se obaviti bez dokaza o obračunatom, odnosno
plaćenom posebnom porezu. Posebni porez se plaća u roku od 15 dana od dana dostave
rješenja.
7.5 Porezna osnovica i visina posebnog poreza
Posebni porez se utvrđuje na temelju emisije ugljičnog dioksida izražene u gramima po

kilometru, prodajne cijene motornog vozila, snage motora u kilovatima, obujma motora u
kubičnim centimetrima i razine emisije ispušnih plinova.
Posebni porez za rabljena motorna vozila se plaća u iznosu ostatka posebnog poreza
utvrđenog prema postotku pada vrijednosti istog motornog vozila na tržištu u Republici
Hrvatskoj od čije je prve registracije proteklo isto vremensko razdoblje.
Posebni porez osobne automobile i ostala motorna vozila konstruirana prvenstveno za

prijevoz osoba te “pick up” vozila s dvostrukom kabinom te druga motorna vozila
prenamijenjena u takva motorna vozila plaća se ovisno o vrsti goriva koje vozilo koristi za
pogon prema izrazu
PP = (ON + EN) + PC
(PP – posebni porez u kunama; ON – osnovna naknada u kunama prema Tablici 2 ili Tablici
386; EN naknada koja se utvrđuje na način da se od iznosa prosječne emisije ugljičnog
dioksida motornog vozila oduzme najniži iznos za skupinu kojoj motorno vozilo pripada
prema Tablici 2 ili Tablici 3 i tako dobiveni iznos pomnoži s pripadajućim iznosom u kunama
za jedan g/km CO2; PC – postotak od prodajne cijene motornog vozila prema Tablici 1).
Iznos emisije ugljičnog dioksida utvrđuje se na temelju certifikata o sukladnosti (COC

dokumenta), potvrde proizvođača prema podatku o iznosu prosječne emisije ugljičnog
dioksida u kombiniranoj vožnji, izjave o sukladnosti ili potvrde o sukladnosti pojedinačno
85
Vidjeti više u čl. 11. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
86
pregledanog vozila prema podatku o iznosu prosječne emisije ugljičnog dioksida u
kombiniranoj vožnji. Ako se u postupku oporezivanja ne može podnijeti dokaz o iznosu
emisije ugljičnog dioksida, uzima se da je iznos emisije ugljičnog dioksida motornog vozila
201 g/km.
U postupcima koji se vode po službenoj dužnosti radi nezakonite uporabe motornog vozila
Carinska uprava će, ako stranka ne raspolaže valjanom potvrdom, od ovlaštene pravne osobe
zatražiti podatke o prosječnoj emisiji ugljičnog dioksida izraženoj u gramima po kilometru.
Ako ovlaštena pravna osoba ne može utvrditi prosječnu emisiju ugljičnog dioksida, uzima se
da je prosječna emisija za vozila koja za pogon koriste dizelsko gorivo, benzin, ukapljeni
naftni plin, prirodni plin i druga goriva (osim dizelskog) 201 g/km.
Za “plug-in” hibridna električna vozila utvrđen iznos posebnog poreza umanjuje se za

postotni iznos koji odgovara dosegu vozila u kilometrima u potpuno električnom načinu rada.
Za motorna vozila s devet sjedala utvrđen iznos posebnog poreza umanjuje se za 75%, a za
motorna vozila s osam sjedala za 50%, dok za kamper vozila za 85%.
Na motorna vozila “pick up” s dvostrukom kabinom te druga motorna vozila koja su
prenamijenjena u takva motorna vozila87, posebni porez se plaća prema izrazu
PP = (S x KS)
(PP – posebni porez u kunama; S – snaga motora u kilovatima (kW); KS – koeficijent snage
motora u iznosu od 225,00 kuna).
Iznimno, na sva prenamijenjena motorna koja su proizvedena prije 30 i više godina, a koja
sukladno posebnim propisima nisu razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila,
posebni porez se plaća u paušalnom iznosu od 2.000,00 kuna.
Posebni porez na motocikle, bicikle i slična vozila s pomoćnim motorom i “ATV” vozila te
druga motorna vozila prenamijenjena u takva motorna vozila plaća se prema izrazu
PP = (O x KO)
(PP – posebni porez u kunama; O – obujam motora u kubičnim centimetrima (cm³) prema
Tablici 4; KO – koeficijent obujma motora prema Tablici 4 koji se uvećava ovisno o razini
emisije ispušnih plinova na način da se za razinu emisije ispušnih plinova: EURO III uvećava
za 5, EURO II uvećava za 10 i EURO I uvećava za 15)
Iznimno, na sva takva motorna vozila te druga motorna vozila prenamijenjena u takva
motorna vozila koja su proizvedena prije 30 i više godina, a koja sukladno posebnim
propisima nisu razvrstana u kategoriju starodobnih (oldtimer) vozila, posebni porez se plaća u
paušalnom iznosu od 2.000,00 kuna.
Fizička ili pravna osoba s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj koja iznajmi,
uzme u leasing ili posudi motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije
radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana obvezna je
87
Vidjeti više u čl. 12. st. 7. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
prijaviti se Carinskoj upravi elektroničkim putem prije ulaska na područje Republike Hrvatske
te u daljnjem roku od 15 dana od dana prijave carinskom uredu nadležnom prema svom
sjedištu ili prebivalištu podnijeti poreznu prijavu.88
Na zahtjev fizičke ili pravne osobe s prebivalištem ili sjedištem u Republici Hrvatskoj koja
iznajmi ili uzme u leasing motorno vozilo registrirano u drugoj državi članici Europske unije
radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj u trajanju dužem od 15 dana posebni porez
obračunat će se razmjerno trajanju ugovora o najmu ili leasingu, odnosno vremenu trajanja
uporabe motornog vozila na cestama u Republici Hrvatskoj.
Neprijavljivanje motornog vozila nadležnom carinskom uredu u propisanim rokovima smatra

se nezakonitom uporabom motornog vozila na području Republike Hrvatske.
Osoba koja je posudila motorno vozilo te najmoprimac ili primatelj leasinga može najranije
14 dana prije prestanka posudbe, odnosno isteka ili ranijeg raskida ugovora o najmu ili
leasingu prijaviti motorno vozilo carinskom uredu kojem je podnesena porezna prijava koji će
utvrditi iznos povrata posebnog poreza.89
7.6 Oslobođenja i izuzeća od plaćanja posebnog poreza
Posebni porez se ne plaća na motorna vozila ako su namijenjena za:

akreditiranih u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom uzajamnosti, osim konzularnih
predstavništava koje vode počasni konzularni dužnosnici
koji obvezuje Republiku Hrvatsku
 osobne potrebe stranog osoblja međunarodnih organizacija, kada je to utvrđeno
međunarodnim ugovorom koji obvezuje Republiku Hrvatsku
 uporabu u skladu s međunarodnim ugovorom koji je Republika Hrvatska zaključila s
drugom državom ili međunarodnom organizacijom, ako taj ugovor za isporuku
motornih vozila predviđa oslobođenje od plaćanja poreza na dodanu vrijednost
 službene potrebe institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj
 osobne potrebe stranog osoblja institucija Europske unije u Republici Hrvatskoj.
Oslobođenje od plaćanja posebnog poreza ostvaruje se na temelju potvrde ministarstva

nadležnog za vanjske poslove, odnosno potvrde nadležnog državnog tijela koje je nositelj
provedbe pojedinog međunarodnog ugovora. Ako je u skladu s međunarodnim ugovorom
moguće ostvariti oslobođenje samo uz uvjet uzajamnosti, ispunjenje uvjeta uzajamnosti mora
potvrditi ministarstvo nadležno za vanjske poslove.
Motorna vozila na koja se ne plaća posebni porez ne smiju se otuđiti bez prethodne obavijesti
nadležnom carinskom uredu i plaćanja posebnog poreza.
88
O poreznoj prijavi vidjeti više u čl. 9. st. 2. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
89
O utvrđivanju iznosa za povrat vidjeti više u čl. 18. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
7.7 Povrat posebnog poreza na motorna vozila
Vlasnik motornog vozila na koje je plaćen posebni porez koji izveze ili iznese motorno vozilo
iz Republike Hrvatske odjavljeno iz evidencije registriranih motornih vozila nadležnog tijela,
ima pravo na povrat dijela plaćenog posebnog poreza koji se utvrđuje u visini ostatka iznosa
posebnog poreza na dan prijave motornog vozila za izvoz ili iznos carinskom uredu
nadležnom prema mjestu njegovog sjedišta ili prebivališta. U tom je slučaju dužan nadležnom
carinskom uredu podnijeti prijavu o izvozu ili iznosu motornog vozila najranije 14 dana prije
nego što će biti obavljen izvoz ili iznos motornog vozila. Nakon izvršenog iznosa ili izvoza
motornog vozila iz Republike Hrvatske zahtjev za povrat posebnog poreza podnosi se
carinskom uredu nadležnom prema mjestu sjedišta ili prebivališta vlasnika motornog vozila.90
Osim ako postoje osobito opravdani razlozi, povrat posebnog poreza neće se odobriti ako se
odjava iz evidencije registriranih motornih vozila te iznos ili izvoz motornog vozila za koje se
zahtjeva povrat ne obavi najkasnije u roku od 14 dana od dana podnošenja prijave. Ako se
motorna vozila na koja je odobren povrat plaćenog posebnog poreza ponovno uvoze ili unose
u Republiku Hrvatsku radi uporabe na cestama u Republici Hrvatskoj, posebni porez se na ta
motorna vozila obračunava i naplaćuje.
7.8 Registracija proizvođača i trgovca i polaganje instrumenta osiguranja
Proizvođač, trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima je dužan nadležnom carinskom

uredu prema mjestu svog sjedišta ili prebivališta najkasnije osam dana prije početka
obavljanja djelatnosti proizvodnje ili drugog postupanja podnijeti prijavu za upis u registar
proizvođača i trgovaca motornih vozila.
Trgovac i trgovac rabljenim motornim vozilima dužni su uz prijavu za upis u registar

proizvođača i trgovaca motornim vozilima podnijeti dokaz o ispunjavanju minimalno
tehničko-tehnoloških i drugih uvjeta za skladištenje i obavljanje trgovine sukladno posebnim
propisima.
Proizvođač i trgovac dužan je uz prijavu za upis u registar proizvođača i trgovaca motornih

vozila položiti instrument osiguranja plaćanja posebnog poreza koji može biti u obliku
bankovne garancije (čiji rok ne može biti kraći od roka u kojem obveza uplate može nastati,
produžen za tri mjeseca) ili bjanko zadužnice ili zadužnice. Trgovac rabljenim motornim
vozilima dužan je uz prijavu za upis u registar proizvođača i trgovaca motornim vozilima za
status registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima priložiti zahtjev za izdavanje
odobrenja.
O prihvaćanju instrumenta osiguranja plaćanja posebnog poreza odlučuje Carinska uprava te

utvrđuje njegovu visinu ovisno o iznosu mogućeg duga po osnovi posebnog poreza. Carinska
uprava može odobriti da instrument osiguranja umjesto proizvođača i trgovca položi druga
osoba.
Kada proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim motornim vozilima prestane obavljati
djelatnost, carinski ured će ga na njegov zahtjev ili po službenoj dužnosti brisati iz registra
proizvođača i trgovaca motornih vozila.
90
Detaljnije o prilozima u čl. 18. st. 4. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
7.9 Registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima
Porezno odobrenje za registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima temeljem

podnesenog zahtjeva donosi nadležan carinski ured prema sjedištu, odnosno prebivalištu
pravne ili fizičke osobe u Republici Hrvatskoj koja ispunjava sljedeće uvjete:
 obavlja djelatnost u vezi s motornim vozilima i ima sjedište, odnosno prebivalište u
Republici Hrvatskoj
 pravodobno i u cijelosti podmiruje porezne i carinske obveze
 nije teže kršila ili nije ponavljala kršenja odredbi poreznih ili carinskih propisa
 ispunjava minimalno tehničko-tehnološke i druge uvjete za skladištenje i obavljanje
trgovine
 ostvaruje pozitivne pokazatelje boniteta i solventnosti
 prije izdavanja odobrenja položi instrument osiguranja plaćanja posebnog poreza u
obliku bankovne garancije čiji rok ne može biti kraći od roka u kojem obveza uplate
može nastati, produžen za tri mjeseca.91
Žalba protiv odobrenja ne odgađa njegovo izvršenje. Nakon izvršnosti odobrenja za

registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima obavlja se upis u registar proizvođača i
trgovaca motornih vozila te trgovac rabljenim motornim vozilima može početi poslovati kao
registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima.
Registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima je dužan:

 voditi evidenciju o uvezenim, unesenim, isporučenim i prodanim motornim vozilima i
njihovim tehničkim karakteristikama, stanju zaliha, prosječnoj emisiji ugljičnog
dioksida te ostale podatke potrebne za obračun i plaćanje posebnog poreza utvrđenog
prema postotku pada vrijednosti na dan prodaje rabljenog motornog vozila
 osigurati uvjete za nesmetano obavljanje nadzora
 obavijestiti nadležni carinski ured o svim izmjenama podataka navedenih u poreznom
odobrenju
 zatražiti od carinskog ureda izmjenu poreznog odobrenja u slučaju statusne promjene.
Ako carinski ured utvrdi da registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima ne izvršava ili
nije izvršio propisane obveze, odredit će rok u kojem se utvrđene nepravilnosti moraju
otkloniti.
Porezno odobrenje prestaje važiti kada registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima –
fizička osoba umre, danom smrti fizičke osobe; prestankom pravne osobe, danom brisanja iz
sudskog ili drugog odgovarajućeg registra; kada carinski ured po službenoj dužnosti ili na
zahtjev registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima ukine porezno odobrenje, danom
izvršnosti rješenja; te brisanjem iz registra obveznika posebnog poreza, danom izvršnosti
rješenja o brisanju.
Carinski ured će ukinuti ili poništiti porezno odobrenje po službenoj dužnosti ako je to
razmjerno svrsi koja se želi postići i ako: registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima
prestane ispunjavati uvjete navedene u poreznom odobrenju; ne osigurava odgovarajući
sustav nadzora nad stanjem zaliha i ne sastavlja popise i evidencije u rokovima određenim u
91
O tome vidjeti više u čl. 34-37. Pravilnika o posebnom porezu na motorna vozila.
poreznom odobrenju; prestanu postojati razlozi i uvjeti na temelju kojih je porezno odobrenje
izdano; je odobrenje izdano na temelju nepotpunih ili netočnih podataka; ne ukloni
nepravilnosti u roku koji mu je odredio carinski ured; teže krši ili ponavlja kršenja poreznih ili
carinskih propisa; ne obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez.
Žalba protiv rješenja o ukidanju poreznog odobrenja ne odgađa njegovo izvršenje.
Iznimno, carinski ured može u slučaju statusne promjene odobriti da se prava i obveze
nositelja poduzeća iz odobrenja za registriranog trgovca rabljenim motornim vozilima prenesu
na stjecatelja poduzeća ako ne prestaje poduzeće čiji je nositelj društvo kapitala, odnosno
trgovačko društvo i ako se to poduzeće prenosi na novog nositelja. Zahtjev za izdavanje
odobrenja podnosi se nadležnom carinskom uredu u roku od 15 dana od dana upisa u sudski
registar provedene statusne promjene.
7.10 Izvješćivanje
Upisivanje u propisane evidencije92 obavlja se svakodnevno, a najkasnije sljedećeg radnog

dana od nastanka poslovnog događaja.
Proizvođač, trgovac i registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima obvezni su na temelju

evidencija sastavljati i carinskom uredu nadležnom prema svom sjedištu dostavljati mjesečno
izvješće o obračunatim iznosima posebnog poreza na motorna vozila koje će sadržavati
podatke o prodanim i isporučenim motornim vozilima u Republici Hrvatskoj, kao i podatke o
obračunatom posebnom porezu. Mjesečno izvješće se dostavlja do 15. dana u mjesecu za
prethodni mjesec. Za razdoblje u kojem nije bilo prodaje i isporuke motornih vozila ne postoji
obveza dostavljanja mjesečnih izvješća.
7.11 Oblik propisanih prijava i izvješća i uporaba sustava elektroničke razmjene

podataka
Porezna prijava93, prijava za upis u registar proizvođača i trgovaca motornih vozila94 i

mjesečno izvješće95 te porezni akti i podnesci poreznih obveznika dostavljaju se pisano ili
elektroničkom razmjenom podataka, ako to dopuštaju tehničke mogućnosti i ako uporabu
takvih sredstava odobri Carinska uprava.

elektroničke komunikacije te pravila uporabe sustava elektroničke razmjene podataka i
pružanja usluga elektroničkog poslovanja (e-Carina), a porezni obveznici moraju osigurati
ispunjenje objavljenih tehničkih preduvjeta potrebnih radi podnošenja propisanih prijava,
izvješća, podnesaka i drugih podataka elektroničkim putem. Kada se postupanje obavlja
uporabom sustava elektroničke razmjene podataka Carinska uprava određuje pravila za
zamjenu vlastoručnog potpisa nekom drugom tehnikom koja se može temeljiti na uporabi
šifara.
92
93
O poreznoj prijavi vidjeti više u čl. 9. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
94
O prijavi za upis u registar proizvođača i trgovaca motornih vozila vidjeti više u čl. 19. Zakona o posebnom
porezu na motorna vozila.
95
O mjesečnom izvješću vidjeti više u čl. 21. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
7.12 Nadzor
Nadzor obavlja Carinska uprava. Ako se u tijeku nadzora utvrdi da proizvođač, trgovac ili
trgovac rabljenim motornim vozilima ne vodi propisane evidencije ili ih netočno ili
nepotpuno vodi i da zbog toga nije moguće utvrditi obvezu posebnog poreza, carinski ured će
naložiti proizvođaču, trgovcu ili trgovcu rabljenim motornim vozilima popis zatečenih
Carinski ured može rješenjem proizvođaču, trgovcu ili trgovcu rabljenim motornim vozilima
privremeno zabraniti daljnje obavljanje djelatnosti ako:
 ne dopusti ili onemogućava provedbu poreznog nadzora
 obavlja djelatnost proizvodnje ili prodaje motornih vozila na području Republike
Hrvatske bez upisa u registar proizvođača i trgovaca motornih vozila
 proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima ne
obračunava, netočno obračunava ili ne uplaćuje posebni porez
 ne posjeduje dokumentaciju o proizvedenim, primljenim, isporučenim i prodanim
predmetima oporezivanja
 ne vodi propisane evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi, ili ne dostavlja
propisana izvješća
 ne posjeduje ili ne daje na uvid dokumentaciju o obvezi posebnog poreza za uplatu te
o uplaćenom posebnom porezu, kao i drugu porezno-pravno relevantnu poslovnu i
financijsku dokumentaciju
 ne izdaje račune na propisani način ili ako isporuke predmeta oporezivanja ne iskazuje
preko naplatnog uređaja ili na drugi propisani način
 ako istekne rok valjanosti bankovne garancije ili ako bankovna garancija bude
opozvana.
poslovnih prostorija, skladišta dr. prostorija proizvođača, trgovca ili trgovca rabljenim
motornim vozilima te onemogućavanjem korištenja postrojenja, uređaja i druge opreme za
rad, odnosno na drugi pogodan način. Zabrana traje do uklanjanja razloga radi kojih je
zabrana izrečena.
Ako i nakon šest mjeseci od dana izdavanja rješenja proizvođač, trgovac ili trgovac rabljenim
motornim vozilima ne ukloni razloge radi kojih mu je izrečena privremena zabrana daljnjeg
obavljanja djelatnosti, dužan je u roku od sedam dana od isteka tog roka carinskom uredu
nadležnom prema svom sjedištu podnijeti poreznu prijavu za svako neisporučeno motorno
vozilo radi obračuna i plaćanja posebnog poreza. Ako proizvođač, trgovac ili trgovac
rabljenim motornim vozilima ne podnese poreznu prijavu u roku, carinski ured može poduzeti
sve mjere96, uključujući oduzimanje i prodaju motornih vozila.
U tom će slučaju carinski ured rješenjem brisati proizvođača, trgovca ili trgovca rabljenim
motornim vozilima iz registra proizvođača i trgovaca motornih vozila. Oni se mogu ponovno
upisati u registar ako u trenutku podnošenja prijave za upis nema evidentiranih dospjelih
dugova s naslova javnih davanja te ako ne postoje razlozi zbog kojih se proizvođaču, trgovcu
96
ili trgovcu rabljenim motornim vozilima može privremeno zabraniti daljnje obavljanje
djelatnosti. Žalba izjavljena protiv rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Ako se u tijeku nadzora utvrdi da proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim
motornim vozilima ne obračunava ili netočno obračunava posebni porez, carinski ured će
proizvođaču, trgovcu ili registriranom trgovcu rabljenim motornim vozilima rješenjem
utvrditi ispravan iznos posebnog poreza.
U slučaju opasnosti da će osoba koja je nezakonito uporabila motorno vozilo raspolaganjem

imovinom, dogovorom s trećim osobama ili na drugi način spriječiti ili znatno otežati
izvršenje porezne obveze, odnosno ako iz drugih okolnosti proizlazi da bi izvršenje porezne
obveze moglo biti neizvjesno, carinski ured može, ako je to razmjerno svrsi koja se želi
postići, radi osiguranja naplate posebnog poreza privremeno oduzeti motorno vozilo koje je
bilo predmet nezakonite uporabe.
Radi osiguranja naplate posebnog poreza carinski ured će bez odgode izdati potvrdu o
privremenom oduzimanju motornog vozila te donijeti rješenje kojim određuje stavljanje pod
nadzor motornog vozila do izvršenja rješenja o naplati posebnog poreza.
Carinski ured će obustaviti provedbu navedenih mjera ako osoba koja je nezakonito uporabila
motorno vozilo podnese odgovarajuće sredstvo osiguranja naplate posebnog poreza, ako
provedba tih mjera više nije razmjerna svrsi koja se želi postići ili ako se obustavi postupak za
naplatu posebnog poreza.
Sredstva osiguranja moraju odgovarati najvišem mogućem iznosu posebnog poreza koji može
nastati za vozilo koje je bilo predmet nezakonite uporabe i mogu se dati polaganjem bankovne
garancije, gotovine u kunama, bjanko zadužnice, zadužnice, mjenice te drugim sredstvima
osiguranja koje Carinska uprava može smatrati primjerenima za osiguranje naplate. Carinski
ured može odobriti da sredstva osiguranja umjesto osobe koja je nezakonito uporabila
motorno vozilo položi druga osoba.
Na polaganje sredstava osiguranja i naplatu iz sredstava osiguranja na odgovarajući se način

primjenjuju odredbe carinskih propisa koji su na snazi u Republici Hrvatskoj te Općeg
poreznog zakona.
Kada se nakon izvršnosti rješenja o naplati posebnog poreza koja su nezakonito

upotrebljavana na području Republike Hrvatske utvrdi da porezna obveza nije plaćena, niti je
položeno dostatno sredstvo osiguranja, carinski ured će u slučaju da je motorno vozilo
stavljeno pod nadzor rješenjem o izvršenju oduzeti motorno vozilo i odrediti njegovu
prodaju.97
Žalba na rješenja ne odgađa izvršenje rješenja.
Sredstva ostvarena prodajom motornog vozila raspoređuju se tako da se najprije naplati

posebni porez i kamate, zatim troškovi odnosnog postupka (troškovi prikupljanja, čuvanja i
prodaje motornih vozila), a ostatak sredstava se vraća osobi koja je nezakonito uporabila
motorno vozilo, čime se porezni dug s osnove posebnog poreza smatra ugašenim u dijelu
prihoda ostvarenog prodajom. Carinski ured pritom provodi žurni postupak.
97
O postupanju s oduzetim motornim vozilom vidjeti više u čl. 40-50. Pravilnika o posebnom porezu na motorna
vozila.
Ako postoji vjerojatnost da će porezni obveznik, proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac
rabljenim motornim vozilima onemogućiti naplatu posebnog poreza, uključujući naplatu još
nedospjelog i neutvrđenog iznosa posebnog poreza te ako proizvođač, trgovac ili registrirani
trgovac rabljenim motornim vozilima ne vodi evidencije ili ih netočno ili nepotpuno vodi ili
ne dostavlja izvješća, mogu se poduzeti mjere osiguranja naplate. Mjere osiguranja naplate
određuju se rješenjem i sastoje se u zabrani raspolaganja sredstvima na žiroračunu ili drugim
računima poreznog obveznika, proizvođača, trgovca ili registriranog trgovca rabljenim
motornim vozilima u popisu pokretnina, tražbina i drugih imovinskih prava, zabrani
raspolaganja tražbinama poreznog obveznika, proizvođača, trgovca ili registriranog trgovca
rabljenim motornim vozilima oduzimanjem pokretnina i predbilježbi založnog prava na
nekretnini.
Žalba na rješenje ne odgađa izvršenje rješenja.
Pljenidba radi osiguranja naplate može se odgoditi ili obustaviti ako porezni obveznik,
proizvođač, trgovac ili registrirani trgovac rabljenim motornim vozilima podnese primjerena
sredstva osiguranja.
Motorna vozila za koja je posebni porez obračunat i plaćen zbog nezakonite uporabe na
području Republike Hrvatske moraju se registrirati kod nadležnog tijela u roku od 30 dana od
dana uplate posebnog poreza. Ako se utvrdi da je motorno vozilo registrirano, a da na njega
nije plaćen posebni porez ili nije plaćen u cijelosti ili ako se utvrdi da je motorno vozilo
registrirano na temelju lažne ili krivotvorene isprave, smatra se da je motorno vozilo predmet
nezakonite uporabe na području Republike Hrvatske.
Carinska uprava je dužna poduzeti mjere radi osiguranja naplate posebnog poreza i, ovisno o
okolnostima slučaja te ako je to razmjerno svrsi koja se želi postići, od nadležnog tijela
zatražiti poništenje registracije motornog vozila. Nadležno tijelo će na zahtjev Carinske
uprave poništiti registraciju motornog vozila. Ako se utvrdi da je nezakonita uporaba
motornog vozila posljedica prijevarnog postupanja i/ili zlouporabe povjerenja i/ili
poduzimanja fiktivnih ili prividnih pravnih poslova ili radnji, osobom koja je nezakonito
uporabila motorno vozilo smatra se osoba koja je poduzimala te radnje i svaka osoba za koju
iz objektivnih okolnosti proizlazi da je znala ili morala znati da svojim radnjama ili
propuštanjem poduzimanja dužnih radnji sudjeluje u nezakonitoj uporabi motornog vozila.
7.13 Posebni porez na stjecanje motornih vozila u Republici Hrvatskoj
Pravne i fizičke osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj plaćaju posebni
porez na stjecanje rabljenih motornih vozila u Republici Hrvatskoj na koja je plaćen posebni
porez na motorna vozila, ako to stjecanje, odnosno isporuka ne podliježe oporezivanju
porezom na dodanu vrijednost ili porezom na nasljedstva i darove.
Porezni obveznik posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila je stjecatelj.
Porezna obveza posebnog poreza na stjecanje nastaje u trenutku stjecanja.

Porezni obveznik mora nastanak porezne obveze prijaviti ispostavi Porezne uprave nadležnoj
prema svom sjedištu ili prebivalištu u roku od 15 dana od dana stjecanja rabljenog motornog
vozila. Porez obračunava i naplaćuje nadležna ispostava Porezne uprave.
Porezna osnovica posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih vozila je tržišna cijena u
trenutku nastanka porezne obveze. Porezna uprava provjerava tržišnu cijenu iskazanu u
ispravama o stjecanju, a ako utvrdi da ista nije realno iskazana, tržišnu cijenu utvrđuje na
temelju usporedbe ili procjene ili na drugi primjereni način.98 Posebni porez na stjecanje
rabljenih motornih vozila ne plaća daroprimatelj koji je u odnosu prema darovatelju u prvom
nasljednom redu i nasljednik koji je u odnosu prema ostavitelju u prvom nasljednom redu.
Porez se ne plaća se na stjecanje rabljenih motornih vozila koja su namijenjena za posebne

potrebe vezane uz oslobođenja i izuzeća.99
Bez dokaza o plaćenom posebnom porezu na stjecanje rabljenog motornog vozila ne može se
kod nadležnog tijela obaviti registracija tog motornog vozila.
Posebni porez na stjecanje motornih vozila plaća se po stopi od 5%. Porezni obveznik je
dužan platiti posebni porez na stjecanje motornih vozila u roku od 15 dana od dana nastanka
porezne obveze. Obračunavanje i plaćanje posebnog poreza na stjecanje rabljenih motornih
vozila nadzire Porezna uprava.
Na sva postupovna pitanja koja nisu Zakonom o posebnom porezu na motorna vozila
primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
Za provedbu prekršajnog postupka nadležna je Carinska uprava. Za prekšaje koji se odnose na

situacije u kojima stjecatelj motornog vozila ne podnese prijavu na propisani način i u roku,
odnosno ako ne uplati posebni porez na stjecanje motornih vozila100, prekšajni postupak
provodi nadležna Porezna uprava. Na zastaru pokretanja i vođenja prekršajnog postupka
primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona. U tim postupcima se ne plaćaju upravne
pristojbe.
8 ZAKON O POREZU NA PREMIJE OSIGURANJA OD AUTOMOBILSKE

ODGOVORNOSTI I PREMIJE KASKO OSIGURANJA CESTOVNIH VOZILA
Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja

cestovnih vozila prihod je državnog proračuna.
98
99
100
Vidjeti više u čl. 30. st. 1. t. 4. i 5. Zakona o posebnom porezu na motorna vozila.
8.1 Predmet oporezivanja
Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti plaća se na premije utvrđene

ugovorom s društvom za osiguranje o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila,
odnosno na premije utvrđene ugovorom s društvom za osiguranja za kasko osiguranje
cestovnih vozila.
Porezni obveznici su društva za osiguranje koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju

ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja
cestovnih vozila izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika.
8.3 Porezna osnovica
Porezna osnovica za utvrđivanje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti

je premija osiguranja koju društvo za osiguranje utvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi pri
sklapanju ugovora o obveznom osiguranju cestovnih motornih vozila.101
Porezna osnovica za utvrđivanje poreza na premiju kasko osiguranja cestovnih vozila je

premija osiguranja koju društvo za osiguranje utvrđuje pravnoj ili fizičkoj osobi pri sklapanju
ugovora o kasko osiguranju cestovnih vozila.
8.4 Porezna stopa
Stopa poreza iznosi 15% od ugovorene premije osiguranja od automobilske odgovornosti,

odnosno 10% od ugovorene premije kasko osiguranja cestovnih vozila.
8.5 Porezna oslobođenja
Porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na premije kasko

osiguranja cestovnih vozila ne plaćaju diplomatska i konzularna predstavništva.
Obveza obračunavanja poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i poreza

na premije kasko osiguranja cestovnih vozila nastaje u trenutku sklapanja ugovora s pravnom
ili fizičkom osobom.
101
O evidenciji ugovora o obveznom cestovnih motornih vozila i kasko osiguranju motornih vozila na obrascu
E-PAO i E-PKO te ostalim izvješćima vidjeti više u čl. 2-4. Pravilnika o vođenju evidencije o plaćenom porezu
na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i na premije kasko osiguranja cestovnih vozila (NN 16/03,
1/17).
Porezni obveznik plaća porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i porez na
premije kasko osiguranja cestovnih vozila u roku 30 dana od dana nastanka porezne obveze.
8.7 Porezni nadzor
Obračunavanje i plaćanje poreza na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i

poreza na premije kasko osiguranja cestovnih vozila nadzire Porezna uprava.
U žalbenom postupku, obnovi i prekršajnom postupku, pri utvrđivanju roka zastare te pri
obračunavanju, plaćanju i povratu poreza primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona.
9 ZAKON O IGRAMA NA SREĆU
Igrom na sreću smatra se igra u kojoj se za uplatu određenog iznosa sudionicima pruža
mogućnost stjecanja dobitka u novcu, stvarima, uslugama ili pravima, pri čemu dobitak ili
gubitak ovisi pretežito o slučaju ili nekom drugom neizvjesnom događaju.
Priređivanje igara na sreću na području Republike Hrvatske pravo je Republike Hrvatske.

Republika Hrvatska pravo priređivanja svih igara na sreću prenosi na Hrvatsku Lutriju d.o.o.,
čiji je osnivač. To pravo mogu na temelju odluke i odobrenja steći i druga trgovačka društva
sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Iznimno, pravo prigodnoga jednokratnog priređivanja
pojedinih igara imaju neprofitne pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, temeljem
odobrenja.
9.1 Vrste igara na sreću
Igre na sreću razvrstavaju se u četiri skupine: lutrijske igre, igre u casinima, igre klađenja i
igre na sreću na automatima.
Zabranjeno je priređivanje igara i obavljanje djelatnosti u kojima sudionici uplaćuju određene

novčane iznose sudionicima koji su se prije njih uključili u igru, odnosno djelatnost i koji
očekuju plaćanje određenih novčanih iznosa od sudionika koji bi se iza njih trebali uključiti u
takvu igru odnosno djelatnost (lanci sreće i sl.). Drugim riječima, nitko ne smije primati
uplate i obećavati dobitak. Igre na sreću ne smiju se priređivati u slobodnim zonama.
9.2 Način raspodjele prihoda od igara na sreću
Vlada Republike Hrvatske uredbom određuje kriterije za utvrđivanje korisnika i način

raspodjele prihoda od igara na sreću za financiranje programa organizacija koje promiču
razvoj sporta, pridonose borbi protiv zlouporabe droga i svih drugih oblika ovisnosti te koje se
bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s
invaliditetom, kulturom, tehničkom kulturom, izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem
djece i mladih, kao i one koje pridonose razvoju civilnog društva.
Za financiranje navedenih programa izdvaja se:

 50% godišnje naknade od priređivanja igara na sreću u casinima i putem interaktivnih
prodajnih kanala od-line igranja
 50% mjesečne naknade od priređivanja igara na sreću102
 50% godišnje naknade od igara klađenja putem uplatnih mjesta i samoposlužnih
terminala te klađenje putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja
 50% mjesečne naknade od igara klađenja103
 50% godišnje naknade od priređivanja igara na sreću na automatima
 50% mjesečne naknade od priređivanja igara na sreću na automatima104
 50% mjesečne naknade od priređivanja lutrijskih igara na sreću
 50% ostvarene dobiti Hrvatske Lutrije d.o.o.105
9.3 Hrvatska lutrija
Hrvatska Lutrija d.o.o. ima pravo priređivanja svih igara na sreću te isključivo pravo
priređivanja lutrijskih igara.
Dobit koju ostvari Hrvatska Lutrija d.o.o. prihod je državnog proračuna.
Uvjeti za priređivanje pojedine lutrijske igre propisuju se pravilima koja za svaku vrstu igre
donosi priređivač, a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja Ministarstva financija. Uvjeti
za priređivanje lutrijske igre na sreću uz sudjelovanje više inozemnih priređivača propisuju se
pravilima igre koja se primjenjuju nakon dobivenog odobrenja Ministarstva financija.
Priređivač lutrijskih igara obvezan je pravila igre javno objaviti prije početka priređivanja
igre, a osobama zainteresiranima za sudjelovanje u igri omogućiti da se na prodajnim
mjestima upoznaju s pravilima. Pravila lutrijske igre ne mogu se mijenjati nakon što je počela
prodaja lutrija određene serije ili primanje uplata za sudjelovanje u igri započetog kola.
Uplate za lutrijske igre mogu se primati na uplatnim mjestima, putem terminala, interneta,
telefona ili drugih interaktivnih komunikacijskih uređaja, a nakon dobivenog odobrenja
Ministarstva financija.
9.3.1 Sudionik i dobitnik u lutrijskim igrama
Sudionik u lutrijskoj igri jest fizička osoba koja je navršila 18 godina i koja ispunjava uvjete
za sudjelovanje u pojedinoj igri (kolu ili seriji). Dobitnik u lutrijskoj igri na sreću isključivo je
donositelj dobitne potvrde. U lutrijskim igrama putem on-line igranja dobitnik je igrač čiji se
identifikacijski broj nalazi na dobitnoj elektroničkoj potvrdi o uplati.
9.3.2 Izvlačenje dobitaka
102
Vidjeti više čl. 38. st. 3. i 9. Zakona o igrama na sreću.
103
Vidjeti više čl. 51. st. 3. Zakona o igrama na sreću.
104
Vidjeti više čl. 58. st. 4. Zakona o igrama na sreću.
105
Vidjeti više u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na
sreću za 2016. godinu (NN 38/16, 115/16).
U lutrijskim igrama izvlačenje mora biti javno u nazočnosti tročlanog povjerenstva koje
imenuje priređivač i u nazočnosti ovlaštenog službenika Ministarstva financija i javnog
bilježnika. U međunarodnim igrama u kojima se izvlačenje brojeva ili simbola obavlja izvan
Republike Hrvatske, postupak izvlačenja odvija se u skladu s pravilima struke i propisima
države u kojoj se izvlačenje obavlja.
Prije početka izvlačenja dobitaka u lutrijskim igrama priređivač mora utvrditi i objaviti
ukupnu uplatu, odnosno broj prodanih srećaka. U igrama u kojima se javno izvlačenje
dobitaka mora obavljati u nazočnosti svih sudionika (dvoranski bingo ili keno), izvlačenje se
obavlja pred povjerenstvom koje imenuje priređivač u skladu s pravilima igre.106
O tijeku izvlačenja vodi se zapisnik107 kojeg priređivač dostavlja Ministarstvu financija.

Izvješće o rezultatima izvlačenja ili o utvrđivanju dobitaka priređivač mora javno objaviti
najkasnije u roku od sedam dana od dana izvlačenja i to na isti način na koji su objavljena
pravila igre, a osobama zainteresiranima za rezultate igre treba omogućiti uvid u rezultate na
prodajnim mjestima.
9.3.3 Fond dobitaka
U lutrijskim igrama fond dobitaka utvrđuje se prema pravilima tih igara, a iznosi najmanje
50% od osnovice koju kod svih oblika lutrija čini ukupna vrijednost emisije srećaka, odnosno
ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru, umanjena za obvezu naknade za
priređivanje lutrijskih igara. U međunarodnim igrama fond dobitaka utvrđuje se prema
pravilima tih igara. Fond dobitaka je iznos koji se igračima vraća kao dobitak.
9.3.4 Naknada
Za priređivanje lutrijskih igara priređivač plaća mjesečnu naknadu u iznosu od 10% od

osnovice koju kod svih oblika lutrija čini ukupna vrijednost prodanih srećaka, odnosno
ukupna vrijednost primljenih uplata za pojedinu igru.
Mjesečna naknada za priređivanje lutrijskih igara uplaćuje se u korist državnog proračuna

zaključno petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, a mjesečnu evidenciju s
konačnim obračunom rezultata poslovanja i dokazom o uplati mjesečne naknade, priređivač je
dužan dostaviti Ministarstvu financija najkasnije do dvadesetog dana u tekućem mjesecu za
prethodni mjesec.108
9.3.5 Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću
Porez na dobitke od lutrijskih igara plaćaju fizičke osobe koje stječu dobitke od igara na
sreću.
106
Vidjeti više u Pravilniku o priređivanju lutrijskih igara (NN 78/10, 69/11, 22/15).
107
Vidjeti više u čl. 14. st. 7. Zakona o igrama na sreću (NN 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14).
108
Vidjeti više u Pravilniku o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću (NN
8/15).
Osnovica za obračun poreza na novčane dobitke jest novčani iznos pojedinačnog dobitka, a
osnovica poreza na dobitak onih dobitaka koji se sastoje od stvari, usluga ili prava jest tržišna
vrijednost stvari, usluga ili prava koje čine pojedinačni dobitak.
Porez na dobitke plaća se po stopi:
 10% na dobitke iznad 750,00 kuna do 10.000,00 kuna

 5% na dobitke iznad 10.000,00 kuna do 30.000,00 kuna
 30% na dobitke iznad 500.000,00 kuna.
Porez se obračunava i naplaćuje pri isplati dobitka, a obračun i uplatu obavlja priređivač igara
na sreću.
9.3.6 Isplata dobitaka
Isplata, odnosno preuzimanje dobitaka u lutrijskim igrama na sreću obavlja se u roku koji ne
može biti kraći od 15 dana niti dulji od 60 dana od dana objavljivanja konačnog izvješća o
rezultatu igre. Nakon isteka navedenog roka povjerenstvo koje imenuje priređivač utvrđuje
koji dobici u tom kolu ili seriji nisu bili isplaćeni, odnosno preuzeti i koja je njihova
vrijednost te o tome sastavlja zapisnik. Ako dobitnik u lutrijskim igrama na sreću ne zatraži
od priređivača isplatu dobitka u propisanom roku, iznos toga dobitka prenosi se u sljedeće
kolo odnosno seriju ili se koristi za dobitke u drugim igrama.
Zapisnik priređivač dostavlja Ministarstvu financija najkasnije u roku od sedam dana od dana
isteka roka za isplatu odnosno preuzimanje dobitaka. Za isplatu dobitaka od igara na sreću
koje priređuje Hrvatska Lutrija d.o.o. jamči Republika Hrvatska.
9.3.7 Prigodno jednokratno priređivanje igara na sreću
Neprofitna pravna osoba sa sjedištem na području Republike Hrvatske može prigodno

jednokratno (jedanput godišnje) prirediti tombolu radi prikupljanja sredstava za financiranje
djelatnosti koje su određene općim aktima priređivača. Takva se igra može priređivati
isključivo na temelju posebnog odobrenja Ministarstva financija, uz uvjet da se srećke mogu
prodavati najdulje 30 dana, a u izvlačenje su uključene samo prodane srećke. Ukupna
vrijednost izdanih srećaka za pojedine igre na sreću ne smije prijeći 300.000,00 kuna. Cijena
pojedine srećke ne smije biti veća od vrijednosti najmanjeg dobitka.
Od prihoda ostvarenog prigodnim jednokratnim priređivanjem igara na sreću priređivač mora

u korist državnog proračuna uplatiti naknadu u iznosu 5% od osnovice za obračun, koju čini
zbroj ukupnih uplata za sudjelovanje u pojedinoj prigodno jednokratno priređenoj igri.
Obveza plaćanja naknade dospijeva u roku od sedam dana od dana objave izvlačenja
dobitaka, o čemu se u istom roku mora Ministarstvu financija dostaviti izvješće o konačnom
obračunu, s dokazom o uplati. Za isplatu dobitaka od igara koje priređuju, priređivači
prigodnih jednokratnih igara na sreću jamče svojom cjelokupnom imovinom.
9.4 IGRE U CASINIMA
Igre u kasinima i igre na sreću na automatima mogu osim Hrvatske Lutrije d.o.o. priređivati i
trgovačka društva koja su na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske stekla pravo
priređivanja igara na sreću u casinima i koja su sklopila ugovor o pravu priređivanja.
Trgovačkim društvima koja imaju pravo na priređivanje igara na sreću u casinima može se
odobriti pravo priređivanja igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-
line igranja. Ministar financija propisat će standarde o tehničkim uvjetima sustava
priređivanja igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja:
postupak registracije i identifikacije igrača, uvjete programske podrške (softver) i opreme,
certificiranje sustava i igara, postupanje s transakcijama uplata i isplata, sigurnosna načela,
uvjete nadzora, načela odgovornog priređivanja i ostalo. Priređivač koji želi na taj način
priređivati igre mora svoj sustav priređivanja uskladiti s tehničkim standardima koje propisuje
ministar financija.109 Odobrenje za početak priređivanja igara na sreću donosi Ministarstvo
financija.
9.4.1 Naknada
Za priređivanje igara na sreću u casinima plaća se godišnja naknada110, u iznosu od

500.000,00 kuna za svaki casino. Za svako otvaranje casina tijekom godine plaća se godišnja
naknada u punom iznosu.
Za priređivanja casino igara putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja plaća se
godišnja naknada u iznosu od 3.000.000,00 kuna.
Priređivač je dužan plaćati i mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću koje priređuje u
casinu. Mjesečna naknada za priređivanje igara u casinima iznosi 15% od osnovice za
obračun naknade, a uplaćuje se u korist državnog proračuna zaključno petnaestog dana u
tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
Osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbroj dnevnih obračuna svih stolova i zbroj
dnevnih obračuna svih automata. Osnovica za obračun mjesečne naknade kod igara koje
igrači igraju jedan protiv drugoga (chemin de feer, texas holdem poker i sl.) čini postotak
uplate koji priređivač zadržava od svih igrača. Priređivač podnosi mjesečno izvješće odvojeno
za stolove i automate. Mjesečni obračun je konačan.
U osnovicu za obračun mjesečne naknade ne ulazi vrijednost ulaznica i napojnica. Ulaznica se

smatra računom koji se u casinu ne može zamijeniti za vrijednosne žetone niti za novac.
Mjesečna naknada za priređivanje turnira u casinima iznosi 25% od osnovice, koju čini
postotak uplate koji priređivač zadržava od svih uplata sudionika turnira, a uplaćuje se u
korist državnog proračuna zaključno petnaestog dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
109
Vidjeti više u Pravilniku o priređivanju igara na sreću u casinima putem interaktivnih prodajnih kanala on-
line igranja NN 78/10.
110
Vidjeti više u čl. 31. Zakona o igrama na sreću.
9.5 IGRE KLAĐENJA
Igre klađenja mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., priređivati i trgovačka društva koja su
odlukom Vlade Republike Hrvatske stekla pravo priređivanja igara klađenja i koja su sklopila
ugovor o pravu priređivanja.
Trgovačkim društvima koja imaju pravo na priređivanje igara klađenja može se odobriti pravo
priređivanja putem interaktivnih prodajnih kanala on-line igranja, a nakon ispunjenja
propisanih uvjeta.
Odobrenje za početak primanja uplata donosi Ministarstvo financija.
Na području Republike Hrvatske zabranjuje se priređivanje klađenja:

 koja su u suprotnosti sa zakonskim propisima i općim moralnim načelima,
 koja se odnose na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike
u Hrvatski sabor i za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave,
 priređivaču klađenja čiji je vlasnik ili dioničar ujedno i član, vlasnik ili dioničar
nekoga sportskog kluba na događaje u vrsti sporta i rangu natjecanja kojemu pripada
klub u kojem je priređivač klađenja istodobno vlasnik ili dioničar.
Zabranjeno je i primanje uplata za klađenje od osoba mlađih od 18 godina.
9.5.1 Naknada
Za priređivanje klađenja putem uplatnih mjesta i samoposlužnih terminala plaća se godišnja

naknada111 u iznosu od 1.000.000,00 kuna.
Priređivač koji osim klađenja priređuje i klađenje putem interaktivnih prodajnih kanala on-
line igranja plaća godišnju naknadu u iznosu od 3.000.000,00 kuna.
Priređivač je dužan u korist državnog proračuna plaćati i mjesečnu naknadu u iznosu od 5%

od osnovice, koju čini ukupan iznos uplate, i to zaključno petnaestoga dana u tekućem
mjesecu za prethodni mjesec.
Mjesečnu evidenciju s konačnim obračunom rezultata poslovanja i dokazom o uplati

mjesečne naknade priređivač je dužan na propisanim obrascima dostaviti Ministarstvu
financija do dvadesetoga dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec.
9.5.2 Porez na dobitke od igara klađenja
Porez na dobitke od igara klađenja plaćaju fizičke osobe koje ostvaruju dobitke od igara
klađenja.
Porez na dobitke plaća se po stopi:
111
 od 10% na dobitke do 10.000,00 kuna
 30% na dobitke iznad 500.000,00 kuna.
Porez na dobitke se obračunava i naplaćuje pri isplati dobitka, a obračun i uplatu obavlja
priređivač igre klađenja. Osnovica za obračun poreza jest novčani iznos pojedinačnog
dobitka.
Priređivač je dužan omogućiti pohranu primljenih uplata klađenja i isplata na način da

omogući uspostavu sustava nadzora. Priređivač mora omogućiti Ministarstvu financija
izravno spajanje na informacijski sustav priređivača, u realnom vremenu, radi uspostave i
osiguranja neprekidnog i neposrednog nadzora – cjeloviti nadzor.
Ministarstvo financija obvezuje se osigurati programsku podršku (softver) cjelovitom nadzoru

izgradnjom sustava programske podrške i odgovarajuće opreme.
9.6 IGRE NA SREĆU NA AUTOMATIMA
Igre na sreću na automatima mogu, osim Hrvatske Lutrije d.o.o., priređivati i trgovačka
društva koja su na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske stekla pravo priređivanja igara
na sreću na automatima i koja su sklopila ugovor o pravu priređivanja. Odobrenje za početak
rada na automatima za igre na sreću donosi Ministarstvo financija.
Priređivač može igre na sreću na automatima priređivati i sezonski u neprekidnom razdoblju

od najmanje četiri do najdulje šest mjeseci, i to najviše u dva automat kluba. Priređivanje se
može prekinuti samo uz posebno odobrenje Ministarstva financija.
9.6.1 Naknada
Za priređivanje igara na sreću na automatima plaća se godišnja naknada u iznosu od

10.000,00 kuna po automatu. Ako priređivač u automat klubu priređuje igru na sreću na
elektronskom roulettu do šest igraćih mjesta plaća i godišnju naknadu u iznosu od 40.000,00
kuna, a iznad šest igraćih mjesta 50.000,00 kuna. Prilikom stavljanja u uporabu novih
automata tijekom godine plaća se godišnja naknada po automatu u punom iznosu.
Priređivač je dužan plaćati i mjesečnu naknadu od prihoda igara na sreću na automatima, a

osnovicu za obračun mjesečne naknade čini zbroj dnevnih obračuna112 svih istovrsnih
automata za igre na sreću. Mjesečni obračun je konačan.
Mjesečna naknada za priređivanje igara na sreću na automatima iznosi 25%, a utvrđuje se od

osnovice za obračun naknade. Dospijeva petnaestoga dana u mjesecu za prethodni mjesec, a
dokaz o uplati dostavlja se Ministarstvu financija najkasnije do dvadesetog dana u mjesecu za
protekli mjesec.
112
Vidjeti više u čl. 38. stavku 6. Zakona o igrama na sreću.
Posjet i sudjelovanje u igri na automatima dopušten je samo punoljetnim osobama koje su tu
činjenicu, na zahtjev priređivača, dužne dokazati identifikacijskom ispravom.
9.7 AUTOMATI I STOLOVI ZA IGRE NA SREĆU
Priređivač igara na sreću na automatima dužan je osigurati pohranu primljenih uplata i isplata
na način da omogući uspostavu sustava nadzora. Priređivač mora omogućiti Ministarstvu
financija izravno spajanje na informacijski sustav priređivača, u realnom vremenu, radi
uspostave i osiguranja neprekidnog i neposrednog nadzora – cjeloviti nadzor.
Ministarstvo financija obvezuje se osigurati podršku cjelovitom nadzoru izgradnjom sustava

programske podrške (softvera) i odgovarajuće opreme.
Priređivač može stavljati u uporabu automate i stolove za igre na sreću koji su u njegovu
vlasništvu ili u najmu.
Pravne osobe koje iznajmljuju automate i stolove za igre na sreću moraju imati registriranu
djelatnost za iznajmljivanje automata i stolova, te ovlaštenje za zastupanje od proizvođača, a
Ministarstvu financija dužne su jednom mjesečno dostavljati izvješće s popisom priređivača,
brojem automata i stolova, te podacima o automatima i stolovima koji su dani u najam.
Automati i stolovi za igre na sreću koji se prvi put stavljaju u uporabu ne mogu u trenutku
stavljanja u uporabu biti stariji od godinu dana od dana njihove proizvodnje.
Za potrebe testiranja priređivač ima pravo privremenog uvoza i stavljanja u uporabu najviše
10% ukupnog broja automata i stolova koje priređivač ima u uporabi, i to najdulje tri mjeseca.
9.7.1 Tehnička ispravnost i plombiranje automata
Automati i stolovi na kojima se priređuju igre na sreću moraju biti tehnički ispravni, a
kontrolni uređaji uplate, isplate, programske ploče i igre te dijelovi koji utječu na rezultat igre
moraju biti plombirani. Potvrdu o tehničkoj ispravnosti izdaje pravna osoba ovlaštena za
obavljanje tehničkog pregleda.
Priređivač mora na vidljivu mjestu istaknuti obavijest za igrače o minimalnom prosječnom

postotku vraćanja novca, o pravilima igre i vrijednosti kredita.
Plombiranje automata za igre na sreću obavljaju ovlašteni službenici Ministarstva financija, a

priređivač uz zahtjev za plombiranje prilaže dokaz o uplati naknade u korist državnog
proračuna u iznosu od 300,00 kuna po automatu. Uz zahtjev za plombiranje jack-pot i on-line
sustava prilaže se dokaz o uplati naknade u korist državnog proračuna u iznosu od 500,00
kuna po sustavu.
Automati za igre na sreću moraju biti tako konstruirani, odnosno tako podešeni da na ukupan
broj programiranih kombinacija isplaćuju igračima najmanje 80% od vrijednosti uplata za
sudjelovanje u igrama na sreću, uz bilježenje ulaza i izlaza.
9.8 Posebne obveze priređivača
Priređivači igara na sreću dužni su u svom poslovanju postupati sukladno propisima kojima se
uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, a posebno u slučajevima dubinske
analize stranke, utvrđivanja stvarnog vlasnika, utvrđivanja identiteta stranke, sumnjivih
transakcija i rokova čuvanja podataka o igračima.
Priređivači su dužni obaviti dubinsku analizu stranke u svim slučajevima i na način propisan
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.113 Priređivač i zaposlenici
priređivača dužni su čuvati u tajnosti podatke o igračima i njihovu sudjelovanju u igri,
uključujući i podatke o njihovim dobicima i gubicima.
Obveza čuvanja tajnosti nije povrijeđena u slučajevima u kojima sukladno odredbama Općega
poreznog zakona ne postoji obveza čuvanja porezne tajne i u slučajevima kada je priređivač
obvezan postupati sukladno propisima kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i
financiranja terorizma.
Priređivač je dužan na zahtjev igrača izdati potvrdu na igračevo ime o njegovim ostvarenim
dobicima te voditi evidenciju o izdanim potvrdama i čuvati ju pet godina nakon godine u
kojoj je potvrda izdana. Oglasi i reklame vezani uz igre na sreću ne smiju se objavljivati u
radijskim i televizijskim emisijama za djecu i mladež, niti u tiskanom materijalu
namijenjenom djeci i mladeži.
9.9 Inozemne igre na sreću
Vezano za inozemne igre na sreću zabranjeno je:

 priređivanje igara na sreću114 i nagradnih igara115 na području Republike Hrvatske
inozemnim priređivačima
 sudjelovanje u inozemnim igrama na sreću ako se ulozi uplaćuju na području
Republike Hrvatske,
 prikupljanje uloga u Republici Hrvatskoj za sudjelovanje i uplatu u igrama na sreću
koje se priređuju u inozemstvu,
 prodavanje, držanje, poslovno ustupanje, izdavanje, oglašavanje i bilo koja promidžba
ili reklama inozemnih igara na sreću i nagradnih igara na području Republike
Hrvatske.
Zabrana se odnosi i na pružatelja usluga i izdavača.
Osobama koje nemaju hrvatsko državljanstvo a privremeno borave u Republici Hrvatskoj

dopušta se posjedovanje uplata ili srećaka inozemnih igara na sreću radi osobnog sudjelovanja
u igri.
9.10 NAGRADNE IGRE
Nagradne igre jesu igre koje radi promidžbe svojih proizvoda i usluga priređuju trgovačka
društva te druge pravne i fizičke osobe poduzetnici, pri čemu se priređivač obvezuje
113
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (NN 87/08, 25/12).
114
115
izvučenim dobitnicima podijeliti nagrade u robi ili uslugama, a da se od sudionika ne
zahtijeva posebna uplata za sudjelovanje u igri.
Prijavljivanje sudionika u nagradnim igrama putem poziva u svim oblicima elektroničkih

komunikacijskih mreža te putem SMS usluga ne smatra se posebnom uplatom za sudjelovanje
pod uvjetom da cijena po pozivu odnosno SMS usluzi ne prelazi iznos utvrđen posebnim
propisom koji donosi ministar financija, a u suglasnosti s nadležnim regulatornim tijelom za
elektroničke komunikacije.
Nagradnom igrom ne smatraju se društvene igre znanja (kvizovi).
Pravila nagradne igre utvrđuje priređivač, a primjenjuju se nakon dobivenog odobrenja

Ministarstva financija i njihove objave u elektroničkim i drugim javnim medijima. Nagradna
igra ne može biti priređena po pravilima igara na sreću, a priređivač nagradne igre ne može
formirati fond dobitaka uplatama sudionika nagradne igre.
Fond nagrada nagradne igre može se sastojati isključivo od dobara i usluga koje dobitnik ne
može zamijeniti za novac, a čija ukupna vrijednost po tržišnim cijenama ne može prijeći
1.000.000,00 kuna po nagradnoj igri. Od utvrđene vrijednosti fonda nagradnih igara
priređivači plaćaju naknadu u iznosu od 5% u korist Hrvatskoga crvenog križa.
Ako nagradni fond u vrijednosti većoj od 5.000,00 kuna nakon završetka nagradne igre nije
podijeljen, priređivač ga je dužan prodati na javnom natječaju, a sredstva ostvarena prodajom
uplatiti u državni proračun u roku od 90 dana od dana isteka roka za podizanje nagrada.
Iznimno, ova odredba ne odnosi se na nagrade kojima je istekom određenog roka vrijednost
postala ništava.116
9.11 Nadzor
Pravna osoba koja priređuje igre na sreću obvezna je omogućiti svakodnevni nadzor
cjelokupnoga materijalno-financijskog poslovanja.
Ministarstvo financija nadzire zakonitost poslovanja svakog casina preko ovlaštenih

službenika nazočnih u casinu za vrijeme njegova rada.
Ovlašteni službenici Ministarstva financija imaju pravo u obavljanju nadzora pregledati

poslovne prostorije i sve postupke izravno ili neizravno povezane s priređivanjem igara na
sreću u casinima, kladionicama ili automat klubovima, naprave i pomagala za priređivanje
igara na sreću, naprave za nadziranje izvođenja igara na sreću, audio i video naprave i
pomagala, poslovne knjige, izvještaje, evidencije i druge dokumente ili podatke koji
omogućuju utvrđivanje stanja, te nadzirati provedbu odredaba koje se odnose na sprječavanje
pranja novca i financiranje terorizma. Osim navedenog, mogu biti nazočni potpisivanju
otvaranja, obračunavanja i zatvaranja stolova i automata za igre na sreću u casinu, odnosno
automata u automat klubu, kao i dnevnom obračunu blagajne i drugih naprava za igre,
dnevnom obračunu blagajne svih uplatnih mjesta kladionice, te drugim radnjama koje su
izravno ili neizravno povezane s poslovanjem casina, automata za igre na sreću ili kladionice.
116
Vidjeti više u Pravilniku o priređivanju nagradnih igara (NN 8/10).
Ako se u obavljanju nadzora utvrdi da se igre na sreću i nagradna igra priređuju protivno
odredbama Zakona o igrama na sreću ili ugovora o pravu privređivanja117 te protivno
pravilima igara, ili da priređivači priređuju igre i unatoč tome što više ne ispunjavaju sve
propisane uvjete, može se privremeno, a najdulje do osam dana, naredbom odrediti jednu ili
više mjera opreza, te u roku od osam dana od dana određivanja mjere opreza podnijeti optužni
prijedlog sudu da produlji primjenu mjere opreza.
Mjera opreza izvršava se pečaćenjem ili privremenim oduzimanjem stolova, automata za igre
na sreću i opreme, odnosno pečaćenjem poslovnog prostora casina, automat kluba ili uplatnog
mjesta kladionice ili bilo kojeg drugog prostora gdje se te igre priređuju. Nakon okončanja
postupka privremeno oduzeti predmeti trajno se oduzimaju i uništavaju.
Na utvrđivanje, naplatu i povrat godišnje i mjesečne naknade, žalbeni postupak, zastaru,

prekršajni postupak i druge mjere u pogledu prava i obveza odgovarajući se način primjenjuju
odredbe Općega poreznog zakona i Zakona o prekršajima.
Troškove oduzimanja predmeta, pohranjivanja i uništavanja automata i stolova snosi

priređivač ili vlasnik.
117

TROSARINE Skripta

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

TROSARINE Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

PRAVNI FAKULTET SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

STUDIJSKI CENTAR ZA JAVNU UPRAVU I JAVNE FINANCIJE

POSEBNI POREZI NA PROMET I EKOLOŠKA JAVNA DAVANJA

Zagreb, ožujak 2017.

1 ZAKON O TROŠARINAMA ...................................................................................................................... 4

Zakon o trošarinama uređuje trošarinski sustav oporezivanja alkohola i alkoholnih pića,

Usklađenje sa zakonodavstvom Europske unije odvija se u okviru dosega Direktive

1.1 SUSTAV ODGODE PLAĆANJA TROŠARINE

Sustav odgode plaćanja trošarine je porezni sustav koji se primjenjuje na primanje,

Plaćanje trošarine se odgađa i na uvezene trošarinske proizvode koji se neposredno nakon

Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine na teritoriju Republike

Trošarinski proizvodi kreću se u sustavu odgode plaćanja trošarine između Republike

1.2.1 Trošarinski dokument

Kretanje trošarinskih proizvoda u sustavu odgode plaćanja trošarine započinje kada se

Takvo je kretanje trošarinskih proizvoda dozvoljeno samo uz elektronički trošarinski

Primatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta) trošarinskih proizvoda šalje računalnom

Neovisno o općim odredbama o trošarinskom dokumentu, ako se nakon završetka carinskog

1.2.3 E-kretanje između Republike Hrvatske i druge države članice

Primatelj (ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta ili registrirani primatelj trošarinskih

1.2.4 Mogućnost praznog polja

1.2.5 Direktna isporuka

Mjestom direktne isporuke smatra se mjesto različito od lokacije trošarinskog skladišta te

Mjesto direktne isporuke određuje se trošarinskim odobrenjem za ovlaštenog držatelja

1.2.6 Rezervni postupak za pošiljatelja (fallback)

1.2.7 Rezervni postupak za primatelja (fallback)

U slučaju kada je računalni sustav nedostupan te primatelj u Republici Hrvatskoj nije u

1.2.8 Pojednostavnjeni postupak

Pojednostavljeni postupak se provodi u situaciji kada se kretanje trošarinskih proizvoda u

Temeljem sporazuma Republike Hrvatske i druge države članice može se odobriti

1.2.9 Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju

Kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u Republici Hrvatskoj, a koji se

Primatelj u Republici Hrvatskoj mora potvrditi primitak trošarinskih proizvoda ovjerom

Otprema trošarinskih proizvoda koji su pušteni u potrošnju u Republici Hrvatskoj iz jednoga u

1.2.10 Prodaja na daljinu

Prodajom na daljinu se smatra kretanje trošarinskih proizvoda puštenih u potrošnju u jednoj

1.2.11 Zlouporaba prava u kretanju trošarinskih proizvoda

Ako je osnova za utvrđivanje obveze obračunavanja i plaćanja trošarine zlouporaba prava u

Ako je osnova za utvrđivanje obveze obračunavanja i plaćanja trošarine zlouporaba prava u

1.3 OBVEZNIK PLAĆANJA TROŠARINE

Trošarinskim obveznikom smatra se osoba koja je u obvezi plaćanja trošarine:

Uz navedene osobe, trošarinu su dužni platiti i:

Zabranjeno je i smatra se nezakonitim raspolaganjem stavljanje u promet, uporaba, potrošnja,

1.4.1 Obveza obračuna i plaćanja trošarine u redovitom postupku

Obveza obračunavanja trošarine nastaje puštanjem trošarinskih proizvoda u potrošnju na

Pri uvozu trošarinskih proizvoda na teritorij Republike Hrvatske obveza obračunavanja

Obveza obračunavanja i plaćanja trošarine nastaje i kada:

1.4.2 Obveza obračuna i plaćanja trošarine kod nepravilnosti

Obveza obračunavanja i plaćanja trošarine nastaje i kada se utvrdi da su trošarinski proizvodi

Obveza obračuna i plaćanja trošarine utvrđuje se rješenjem, a trošarinski obveznik je dužan

Ako je trošarinski dug nastao zbog nezakonitog postupanja s trošarinskim proizvodima u

1.4.3 Primjena propisa za određivanje iznosa trošarine

Iznos trošarine za trošarinske proizvode utvrđuje se prema propisima za određivanje visine

1.5 PODNOŠENJE DNEVNOG OBRAČUNA TROŠARINE, MJESEČNOG

Trošarinski obveznik sam obračunava i plaća trošarinu sukladno propisanim trošarinskim

Obračunata trošarina se iskazuje u dnevnom obračunu trošarine koji trošarinski obveznik

U slučaju prestanka važenja trošarinskog odobrenja,26 za trošarinske proizvode koji su na

Pravo na povrat trošarine plaćene u Republici Hrvatskoj ima:

1.7 OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA TROŠARINE

Trošarina se ne plaća na trošarinske proizvode ako su namijenjeni za:

Trošarina se ne plaća na sljedeće trošarinske proizvode:

Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta, registrirani primatelj i oslobođeni korisnik

1.8 OPĆI UVJETI RADA TROŠARINSKIH SKLADIŠTA

Primanje, proizvodnja, prerada (obrada), skladištenje i otpremanje trošarinskih proizvoda u