Upute Za Pisanje Studentskih Radova 05-04-13

Pisanje studentskih radova
Upute za pisanje seminarskih, zavrnih, diplomskih radova

i doktorske disertacije

Prof.dr.sc. Antun undali
Prof.dr.sc. Josip Mesari
Prof.dr.sc. Marijana Zeki-Suac

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku

Osijek, 2014.

1 Ekonomski fakultet u Osijeku, Pisanje studentskih radova
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku

Pisanje studentskih radova

Upute za pisanje seminarskih, zavrnih, diplomskih radova
i doktorske disertacije

Prof.dr.sc. Antun undali
Prof.dr.sc. Josip Mesari
Prof.dr.sc. Marijana Zeki-Suac

Osijek, 2014.

2 Kazalo
Kazalo

1. Svrha ovih uputa i vrste studentskih radova .................................................................. 3
2. Ope upute za oblikovanje rada vrste i veliina pisma, prored, odlomci ................... 4
3. Stil citiranja, parafraziranja, interpretiranja i navoenja literature ........................... 4
4. Uporaba pozivne biljeke ................................................................................................ 7
5. Seminarski rad ................................................................................................................ 8
6. Zavrni rad na strunom ili preddiplomskom studiju ................................................. 11
7. Diplomski rad ................................................................................................................ 11
8. Zavrni rad na poslijediplomskom specijalistikom studiju ....................................... 16
9. Doktorska disertacija .................................................................................................... 21
10. Struktura rada ............................................................................................................. 27
10.1. Glavni dijelovi ....................................................................................................... 27
10.1.1. Naslov .............................................................................................................. 27
10.1.2. Uvod ................................................................................................................ 28
10.1.3. Metodologija istraivanja i hipoteze ................................................................. 29
10.1.4. Rezultati istraivanja ........................................................................................ 29
10.1.5. Rasprava........................................................................................................... 29
10.1.6. Zakljuak ......................................................................................................... 29
10.1.7. Literatura .......................................................................................................... 30
10.2. Orijentacijski dijelovi ........................................................................................... 31
10.2.1. Sadraj ili kazalo .............................................................................................. 31
10.2.2. Popis kratica i simbola ...................................................................................... 31
10.2.3. Popis tablica, slika i grafikona .......................................................................... 32
10.2.4. Kazalo imena .................................................................................................... 32
10.2.5. Kazalo pojmova................................................................................................ 33
10.3. Pomoni dijelovi .................................................................................................... 33
10.3.1. Predgovor ......................................................................................................... 33
10.3.2. Pogovor ............................................................................................................ 33
10.3.3. Saetak ............................................................................................................. 33
10.3.4. Kontrolna pitanja .............................................................................................. 34
10.3.5. Rjenik ............................................................................................................. 34
10.3.6. Prilozi ............................................................................................................... 34
10.3.7. Biografija autora ............................................................................................... 34
10.3.8. Moto................................................................................................................. 34
10.3.9. Zahvale i posvete .............................................................................................. 34
11. Etike norme ................................................................................................................ 35
12. Literatura .................................................................................................................... 36
Popis slika .......................................................................................................................... 37

1. Svrha ovih uputa i vrste studentskih radova
Upute za izradu studentskih radova na Ekonomskom fakultetu u Osijeku imaju za svrhu
obuiti studente akademskom pisanju radova tijekom studija te time pridonijeti kvaliteti i
veoj mogunosti objavljivanja tih radova u znanstvenim i strunim asopisima, zbornicima s
konferencija i drugim publikacijama. Kroz standardizaciju "formalnih" aspekata radova, ove
upute omoguit e i lake ocjenjivanje radova od strane njihovih mentora / nastavnika.
Cilj je dvojak: (1) kroz dosljednu primjenu ovih uputa ujednaiti okvirnu strukturu radova,
nain oblikovanja teksta, nain oznaavanja tablica i grafikih prikaza, pisanje formula,
navoenje literature kao i ostalih formalnih aspekata izrade jednog rada, (2) omoguiti da
studenti tijekom studija usvoje pravila akademskog pisanja i time poveaju izglede
objavljivanja svojih radova u znanstveno-strunim publikacijama.

Upute se odnose na sve kategorije studentskih radova, a posebice na:
seminarski rad
zavrni rad na strunom studiju
zavrni rad na preddiplomskom studiju
diplomski rad
zavrni rad na poslijediplomskom specijalistikom studiju
magistarski rad
doktorsku disertaciju

Seminarski rad, zavrni rad preddiplomskog ili strunog studija, diplomski rad i zavrni rad
poslijediplomskog specijalistikog studija su struni radovi, dok je doktorski rad znanstveni.
U nastavku su ponajprije dane ope upute za oblikovanje koje se odnose na svaki od ovih
radova, preporueni stil citiranja, parafraziranja, interpretiranja i navoenja literature i
uporaba pozivnih biljeaka (fusnota). S obzirom na njegovu uestalu uporabu u drutvenim
znanostima, preporuujemo za studentske radove na Ekonomskom fakultetu u Osijeku
koristiti harvardski stil navoenja literature. Nakon toga slijedi dio koji opisuje posebne
smjernice za strukturiranje i oblikovanje svake kategorije studentskog rada pojedinano, kao
na primjer kako treba izgledati naslovnica i struktura seminarskog, zavrnog, diplomskog
rada ili doktorske disertacije. S obzirom da za svaki od strukturnih dijelova rada u
akademskom pisanju (Uvod, Metodologija, Rezultati, Rasprava, Zakljuak i drugi dijelovi)
postoje smjernice kako ih treba napisati i to oni trebaju sadravati, u poglavlju 10 detaljnije
je opisan svaki strukturni dio rada i studentima preporuujemo da slijede ove smjernica kod
pisanja svojih radova s ciljem preglednosti i poveanja kvalitete radova.

Na kraju su dane etike norme po kojima su studenti duni pri pisanju radova navesti sve
koritene izvore i izbjegavati bilo kakav oblik plagiranja tuih djela, a posebice plagiranje
radova kolega studenata. Prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata (Senat
Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2010) plagiranje tuih radova predstavlja
teku povredu studentskih obveza i neispunjavanja obveza za to su predviene sankcije kao
to su zabrana polaganja ispita, privremeno iskljuenje sa studija ili iskljuenje sa studija.

4 Ope upute za oblikovanje rada vrste i veliina pisma, prored, odlomci
2. Ope upute za oblikovanje rada vrste i veliina pisma, prored, odlomci

Ope upute za oblikovanje teksta u studentskim radovima su sljedee:
Studentski rad se pie u raunalnom programu za obradu teksta (npr. Microsoft Word,
Open Office Writer i sl.).
Veliina je stranice A4 (210x297 mm). Rubnice trebaju biti sljedee veliine: lijeva
25 mm, desna 25 mm, gornja i donja po 25 mm.
Rad treba pisati fontom Times New Roman veliine 12 toaka uz prored 1,5.
Reenice treba pisati u neodreenom licu, i koliko je to mogue, u pasivu, npr. U
radu je istraen utjecaj , a ne U radu sam istraio utjecaj .
Ilustracije u tekstu (tablice, grafikoni, slike, zemljovidi i sl.) treba brojano oznaiti i
imenovati (kratko opisati). Broj i kratak opis stavlja se iznad tablice, a ispod slike i
grafikona. Ukoliko su tablica ili slika preuzete od drugih autora, potrebno je uz naslov
tablice ili slike staviti referencu na izvornik. Tekst od tablice i slike mora biti odvojen
proredom od 1,5. Slika, tablica i pripadajui tekst moraju biti centrirani i smjeteni
ispod teksta nakon kojeg dolaze i iznad teksta kojem prethode.
Na mjestima u tekstu gdje se koristi citiranje, parafraziranje ili interpretiranje drugih
autora, potrebno je navesti referencu prema pravilima (vidi poglavlje 6 za pravila i
primjere koritenja literature)
Upotrijebljenu literaturu treba na kraju rada popisati abecednim redom (prezimena
autora), i to u skladu s pravilima odgovarajuega stila citiranja, parafraziranja i
interpretiranja u struci odnosno prema uputama mentora (ameriki/harvardski ili
europski stil).

Na naslovnoj stranici rada treba navesti naziv sveuilita, fakulteta i studija, ime i prezime
studenta, naslov rada, naziv vrste rada ispod naslova (npr. Seminarski rad iz predmeta ... ),
titulu, ime i prezime mentora te mjesto i godinu nastanka rada. Preporuuje se da podatci na
prvoj stranici budu napisani fontom Times New Roman, slovima veliine kako je za svaku
vrstu rada prikazano u poglavlju 6.

3. Stil citiranja, parafraziranja, interpretiranja i navoenja literature

Ne postoji jedan, opeprihvaen nain navoenja bibliografskih jedinica. Postoje razliite
prakse kojima se priklanjaju pojedini izdavai, odnosno koje se primjenjuju u pojedinim
izdanjima. (Badurina i dr., 2007: 313).

Zbog nepostojanja jedinstvenog naina citiranja, nekoliko je veih svjetskih organizacija i
sveuilita razvilo vlastite stilove pisanja radova, koji ne definiraju samo pravila citiranja i
referiranja, ve openito cjelokupan izgled svakog segmenta znanstvenog i strunog rada pa
ih ne nazivamo metodama, ve stilovima (Frelih, 2011:8). Danas se posebno u drutvenim
znanostima esto koriste stilovi udruga American Psychological Association (APA), Modern
Language Association (MLA), te ameriki (harvardski) i vancouverski stil. Vie informacija
o stilovima vidjeti u undali, Pavi (2013:237-253).
Za pisanje studentskih radova na Ekonomskom fakultetu u Osijeku preporuujemo
ameriki (harvardski) stil o kojemu vie informacija donosimo u nastavku.
Ameriki, tzv. harvardski stil pisanja je onaj prema kojemu se citat, parafraza ili
interpretacija oznaava u tekstu tako da se na kraju reenice u zagradi navede prezime autora

djela, godina izdanja i po mogunosti stranica(e) s koje se citira, parafrazira ili interpretira
tekst, npr. (Milas, 2009:563). Potpunu informaciju o djelu iz kojega se uzima citat autor daje
u dijelu Literatura pa e tamo biti ovako navedeno djelo:
Milas, G. (2009). Istraivake metode u psihologiji. Zagreb: Naklada Slap.
Njegova praktinost proizlazi iz jednostavnog i kratkog navoenja izvora u zagradi odmah
iza citiranja, parafraziranja ili interpretiranja nekog djela, a nepraktinost je to se informacija
o izvoru ne nalazi na istoj stranici (fusnota) ve na kraju djela.
Citiranje je doslovno preuzimanje teksta (ili izgovorenih rijei) iz drugih izvora, dakle
prenoenje od rijei do rijei dijela tueg rada. Pri tome je bitno preuzeti tekst ili izgovorene
rijei oznaiti navodnim znakovima kako bi se jasno izdvojili od autorova teksta i navesti
stranicu s koje je preuzet citat. Nie navodimo primjer jednog fiktivnog citata.
Prema miljenju ovoga autora, na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i
privatnih kola nedostaje konkluzivnih istraivanja (Smith, 2010:28).
Parafraziranje je vrlo esto prisutan nain koritenja tuih rijei, ideja ili stavova. Rije je o
autorovu skraenom prikazivanju (prepriavanju) veih dionica tueg teksta, ak cijelih
lanaka ili knjige. Osim to je obvezan navesti izvor djela koji parafrazira, autor je obvezan
voditi rauna da parafraziranjem vjerno prikae izvorno djelo. Prethodno navedeni citat u
parafraziranoj verziji izgledao bi ovako:
Smith (2010) smatra da na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i privatnih
kola nedostaje konkluzivnih istraivanja.
Interpretiranje je prikazivanje autorova razumijevanja tueg pisanog djela, predstavljene
ideje ili odranog govora. Iako kod interpretacije autor dodaje vlastite ideje, vlastito
razumijevanje znaenja tueg djela, ipak je obvezan pozvati se na izvor. Jedna od moguih
interpretacija navedenog citata izgledala bi ovako:
Smith (2010) smatra da na podruju tumaenja razlika u kvaliteti javnih i privatnih
kola nedostaje konkluzivnih istraivanja. Razlog za ovakvo miljenje vjerojatno se
moe pronai u injenici da sva dosadanja istraivanja sadre metodoloke
nedostatke ili se temelje na nepotpunim podatcima.

U popisu literature na kraju rada potrebno je navesti punu referencu, takoer slijedei
harvardski stil.
Navodimo primjere referenci u popisu literature na kraju rada prema harvardskom stilu. (Iako
i za harvardski postoje razliita tumaenja, u nastavku su primjeri navedeni prema undali,
Pavi (2013) i prema Academic Skills Tutors/Librarians, Information Services (2013)).

Knjiga
Referenca na knjigu treba ukljuiti:
Prezime autora ili urednika, Prvo slovo imena autora ili urednika. (godinu izdavanja). Naslov
djela (ukoenim slovima). Mjesto izdavanja: Naziv izdavaa.

6 Stil citiranja, parafraziranja, interpretiranja i navoenja literature
Primjeri:
Knjiga, jedan autor, tiskano izdanje:

Milas, G. (2009). Istraivake metode u psihologiji. Zagreb: Naklada Slap.

Knjiga, dva autora, tiskano izdanje:
Granovetter, M. and Swedberg, R. (2001). The sociology of economic life. Cambridge:
Westview Press.
Knjiga, vie od dva autora, tiskano izdanje:

Bradbury, I., Boyle, J. and Morse, A. (2002). Scientific principles for physical
geographers. Harlow: Prentice Hall.

Znanstvena knjiga s urednitvom:

Wing, P. and Cappello, M. (ur.) (2010). Tourism and competitiveness. Bristol: Regent
Publications.

Poglavlje u knjizi:

Lebert, D., and Vercellone, C. (2007). Uloga znanja u dinamici dugog razdoblja
kapitalizma: hipoteze o kognitivnom kapitalizmu, u knjizi: Vercellone, C.: Kognitivni
kapitalizam. Zagreb: Politika kultura, str. 15-28.

Poglavlje u urednikoj knjizi:

Thomas, R. (2010). Destination management organisations in Ireland. In Wing, P.
and Cappello, M., (ur.). Tourism and competitiveness. Bristol: Regent Publications,
pp. 106-125.

E-knjiga:

Sadler, P. (2003) Strategic management. [Online] Sterling. VA Kogan Page.
Available from: http://www.netlibrary.com/reader/. [pristupljeno: 6. svibnja 2012].

Znanstveni i struni prirunik:

Hrvatska knjievna enciklopedija (2010). Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav
Krlea.

Zbornik radova s konferencije

Referenca na zbornik radova treba ukljuiti:
Prezime autora, Prvo slovo imena autora (godinu izdavanja) Naslov rada. U - Naslov
konferencije. Naslov publikacije (zbornika) i broj (ako postoji). Prezime i prvo slovo imena
urednika (ur.). Mjesto odravanja konferencije ili skupa. Vrijeme odravanja konferencije ili

skupa. Mjesto izdavanja: Izdava. str. od-do (na engleskom jeziku p ili pp umjesto
str.).
Rad u zborniku radova s konferencije:

Zeki-Suac, M., arlija, N. and Beni, M.. (2008). Insolvency prediction by neural
networks. 12th International Conference on Operational Research. Proceedings.
Boljuni, V., Nerali, L., ori, K. (ur.). Pula Croatia. 24-26.09.2008. Pula: Croatian
Operational Research Society. pp. 175-188.

lanak u asopisu

Referenca na lanak u asopisu treba ukljuiti:
Prezime autora, Prvo slovo imena autora. (godinu izdavanja) Naslov rada. Naslov asopisa
(ukoenim ili podvuenim slovima). Broj volumena (Broj asopisa/mjesec). str. (ili na
engleskom jeziku p ili pp) od-do.
lanak u asopisu, tiskani:
Pajunen, K. (2008). Institutions and inflows of foreign direct investment: a fuzzy-set
analysis. Journal of International Business Studies. 39(4), pp. 652-669.
lanak u asopisu, online, bez doi broja:
Wilson, J. (1995). Enter the Cyberpunk librarian: future directions in cyberspace.
Library Review. [Online] Emerald Database 44 (8). str.63-72. Raspoloivo na:
http://www.emeraldinsight.com. [pristupljeno: 30. sijenja 2012].

lanak u asopisu, online s doi brojem
Ku, G. (2008). Learning to de-escalate: The effects of regret in escalation of
commitment. Organizational Behavior and Human Decision Processes. 105(2). str.
221-232. doi:10.1016/j.obhdp.2007.08.002. [pristupljeno: 24. veljae 2014].

Vie informacija o stilovima vidjeti u undali, Pavi (2013: 237-253) te u Academic Skills
Tutors/Librarians, Information Services (2013).

4. Uporaba pozivne biljeke
Kako smo se opredijelili za harvardski stil pisanja, pozivne biljeke (fusnote) se nee
koristiti za navoenje literature (izvora) u tekstu. Biti e koritene iskljuivo u ove svrhe:
a) U biljeci autor moe ukazivati na dodatne izvore o istoj problematici (navoenje
drugih autora, knjiga, lanaka, zbornika radova i sl.).
b) Biljeka slui autoru i za proirivanje iznesenih argumenata. Npr. ako tekst ne trpi
previe nabrajanja detalja, pozivanja na drugaije sluajeve iste problematike i sl.,
tada je autor sklon u biljeci proiriti argumentaciju za svoju tezu.

8 Seminarski rad
c) esto biljeka autoru slui i za navoenje drugaijih miljenja. Time se u biljeci
ograuje od neznanja i potvruje svoju upoznatost s njima, ali i svoje neslaganje i
vlastito vienje problema.

Pozivne biljeke se u programima za obradu teksta (tekstualnim procesorima) umeu ovisno
o izabranom nainu na dno teksta ili na kraj teksta a program ih automatski numerira
slijedom njihova pojavljivanja. Uobiajeno se veliina slova stavlja na Times New Roman 10
pt.

5. Seminarski rad
Dijelovi koje seminarski rad treba sadravati:
Naslov (tema)
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Obujam rada nije strogo definiran. Preporuuje se obujam od 10 do 20 stranica (ili u
dogovoru s mentorom).

Naslovnica i prva stranica rada prikazani su u nastavku.

Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (14 pt.)
Ekonomski fakultet u Osijeku (14 pt.)
Preddiplomski (Struni ili Diplomski) studij ( naziv studija/smjera) (14 pt.)

(5 proreda 1,5 14pt.)

NASLOV SEMINARSKOG RADA (16pt. bold)

Seminarski rad iz predmeta . (12 pt.)


Student : Ime i prezime (12 pt. bold)
Broj indeksa: (12 pt.)
e-mail: xxxxx@efos.hr (AAI-EDU mail) (12 pt.)

(Ako je vie autora za svakog autora navesti potrebne podatke)

Mentor: (titula, ime i prezime) (12 pt.)

Osijek, godina (zadnji red) (12 pt.)
(1 prored 1,5 16pt).

10 Seminarski rad
SADRAJ (bold, 16pt)
1. Uvod (bold, 14pt) ....1
2. Metodologija rada ................................................................................................... 2
2.1. Poglavlje 2. razine (bold 12pt)....2
2.2. Poglavlje 2. razine (bold, 2pt)..4
3. Rezultati istraivanja (bold, 14pt)
3.1. Poglavlje 2. razine (bold, 12pt)
3.1.1. Poglavlje 3. razine (normal, 12 pt)...6
3.1.1.1. Poglavlje 4. razine (italic, 12)...7
4. Rasprava
4.1. Poglavlje 2. razine
4.2.1. Poglavlje 3. razine
5. Zakljuak
5.2.1. Poglavlje 3. razine (normal, 12 pt)
5.2.1.1. Poglavlje 4. razine (italic, 12)
Literatura .....10

(Razine su ilustrativne. Na isti nain koristiti vrstu i veliinu slova u radu za poglavlja i pod
poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New roman, normal 12pt. s
proredom 1,5 poravnato lijevo i desno. Odlomak u (pod) poglavlju se razdvaja jednostrukim
proredom i zapoinje bez uvlake. Poglavlja se razdvajaju jednostrukim proredom od 1,5. )

6. Zavrni rad na strunom ili preddiplomskom studiju

Dijelovi koje treba sadravati zavrni rad i diplomski rad su:
Naslov (tema)
Saetak i kljune rijei na jeziku na kojem je rad napisan
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Na drugoj stranici zavrnoga rada treba biti saetak od 200 do 250 rijei i 3 do 5 kljunih
rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim redoslijedom.

Obujam rada nije strogo definiran. Preporuuje se da zavrni rad ima izmeu 20 i 30
stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.

7. Diplomski rad
Dijelovi koje diplomski rad treba sadravati:
Naslov (tema)
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Prilozi (anketni upitnik, pravilnik, zakon, odluka i sl.)
rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim redosljedom.

Obujam rada: diplomski rad treba imati izmeu 30 i 50 stranica ne raunajui saetak,
sadraj, popis literature i priloge.

12 Diplomski rad


Ime i Prezime autora (14 pt.)
NASLOV ZAVRNOG (DIPLOMSKOG) RADA (16pt. bold)

Zavrni (Diplomski) rad (12 pt.)

Ovo je izgled prve stranice uveza (korica)





NASLOV ZAVRNOG (DIPLOMSKOG) RADA (16pt. bold)

Zavrni (Diplomski) rad (12 pt.)


Kolegij: naziv kolegija (12 pt. bold)
Broj indeksa autora: (12 pt.)



14 Diplomski rad
SAETAK
Ovdje se pie saetak od 200 do 250 rijei .

Kljune rijei: nekoliko (3-5) kljunih rijei

SADRAJ (bold, 16pt)

1. Uvod (bold, 14pt)
2. Metodologija rada
3.1.1. Poglavlje 3. razine (normal, 12pt)
4. Rasprava
4.1.1.1. Poglavlje 4. razine
5. Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Prilozi


16 Zavrni rad na poslijediplomskom specijalistikom studiju
8. Zavrni rad na poslijediplomskom specijalistikom studiju
Dijelovi koje treba sadravati zavrni rad poslijediplomskog specijalistikog studija
Naslov (tema)
Sadraj (kazalo)
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Popis kratica i simbola
Kazalo imena (opcionalno)
Kazalo pojmova (opcionalno)
Prilozi (anketni upitnik, povijesni dokumenti, pravilnik, zakon, odluka i sl.)
rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim redosljedom.

Obujam rada nije unaprijed definiran. Preporuuje se da zavrni rad ima izmeu 60 i 100
stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.

Zavrni rad koristi znanstvenu metodologiju, ali nema znanstveni doprinos pa se
odreuje kao struni rad.
Izgled stranice uveza, prve stranice, druge stranice i tree stranice prikazani su u nastavku.

Poslijediplomski specijalistiki studij ( naziv studija/smjera 14 pt.)


NASLOV ZAVRNOG RADA (18 pt., bold)

Zavrni rad poslijediplomskog specijalistikog studija (14 pt.)



Poslijediplomski specijalistiki studij ( naziv studija/smjera) (14 pt.)


NASLOV ZAVRNOG RADA (18pt., bold)

Zavrni rad poslijediplomskog specijalistikog studija (14 pt.)


Broj indeksa autora: (12 pt.)



SAETAK
Ovdje se pie saetak od 200 do 250 rijei .

Kljune rijei: nekoliko kljunih rijei

SADRAJ (bold, 16pt)

4. Rasprava
4.1.Poglavlje 2. razine
5. Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Prilozi

poglavlja. Osnovni tekst svakog poglavlja pisati pismom Times New Roman, normal 12pt. s

9. Doktorska disertacija

Struktura doktorske disertacije

Doktorska disertacija znanstveno je djelo iz odreenog znanstvenog podruja, polja i grane.
Njezin autor treba imati znanja i sposobnosti koja mu omoguavaju znanstvenoistraivaki
rad udovoljavajui svim pravilima znanstvenoga istraivanja. Doktorand mora pokazati
originalnost pristupa problemu, poznavanje ve postojeih spoznaja, kreativnost u
zakljuivanju i utemeljenost zakljuaka. Pri tome je osobito vana etika dimenzija u
koritenju tuih ideja i znanja kako bi se izbjeglo plagiranje. Rezultat toga uvijek mora biti
znanstveni doprinos. Piui doktorsku disertaciju doktorand mora voditi rauna o strukturi
djela kako bi ve u njoj naglasio jasnou, preciznost, sustavnost i preglednost iznoenja ideje.
Iako je disertacija samostalno djelo doktoranda, ona nastaje pod stalnim praenjem i
savjetima mentora (sve ee i komentora) kako bi se izbjegle mogue pogreke uzrokovane
nedovoljnim iskustvom kandidata. (undali, Pavi, 2013:265)
Dijelovi koje doktorska disertacija treba sadravati:
Naslovnica na jeziku kojim je rad napisan
Naslovnica na engleskom jeziku
Stranica s podatcima o doktorandu i doktorskoj disertaciji
Predgovor i zahvale (opcionalno)
Posvete (opcionalno)
Proireni saetak i kljune rijei na engleskom jeziku
Sadraj (kazalo)
Uvod
Metodologija rada
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Kazalo imena (nije obavezno)
Kazalo pojmova (nije obavezno)
Prilozi (anketni upitnik, povijesni dokumenti, pravilnik, zakon, odluka i sl.)
ivotopis autora i popis objavljenih radova
Saetak sadri do 500 rijei i 3 do 5 kljunih rijei (sve na jeziku rada), i to navedenim
redoslijedom.
Ako je rad pisan na engleskom jeziku onda treba dati proireni saetak na hrvatskom jeziku.
Proireni saetak obuhvaa kratak opis kompozicije rada.
Obujam rada nije strogo definiran. Preporuuje se da doktorska disertacija ima izmeu 150
i 300 stranica ne raunajui saetak, sadraj, popis literature i priloge.
Izgled doktorske disertacije i redoslijed stranica prikazan je nastavku.

22 Doktorska disertacija
Poslijediplomski doktorski studij ( naziv studija/smjera 14 pt.)


NASLOV DOKTORSKE DISERTACIJE
(20 pt. bold)

DOKTORSKA DISERTACIJA (18 pt.)


u naslovu koristiti jednostruki prored

Poslijediplomski specijalistiki studij ( naziv studija/smjera) (14 pt.)


NASLOV DOKTORSKE DISERTACIJE
(20 pt. bold)

DOKTORSKA DISERTACIJA (18 pt.)

6 proreda 1,5 18pt.)
Ovo je izgled prve stranice (nakon korica)



Universtity Josip Juraj Strossmayer in Osijek (14 pt.)
Faculty of Economics in Osijek (14 pt.)
Postgraduate doctoral study (title of postgraduate study 14 pt.)


Name and Surname of Author (16 pt.)
TITLE OF DOCTORAL THESIS
(20 pt. bold)

DOCTORAL THESIS (18 pt.)

6 proreda 1,5 18pt.)

Mentor: (title, Name and Surname) (16 pt.)

Osijek, year (last row) (14 pt.)
u naslovu koristiti jednostruki prored

Sljedee stranice obuhvaaju:
SAETAK (bold, 14 pt.)
Ovdje se pie saetak do 500 rijei .(Times new roman normal, 12pt, prored 1,5)
Saetak mora na kraju imati obvezni popis kompozicije rada prema glavnim poglavljima.
Kljune rijei: nekoliko kljunih rijei

Na novoj stranici je proireni saetak na engleskom jeziku :

ABSTRACT (bold, 14 pt.)
Abstract up to 500 words .(Times new roman normal, 12pt, line space 1,5)
At the end of the abstract a brief content has to be described.
Key words: few key words

Na novoj stranici:

PREDGOVOR
Sadri motivaciju i kratak opis postignua.
Moe sadravati i zahvalu izdvojenu kao poseban odjeljak

Na novoj stranici:
Posveta (opcionalno; pie se bez navoenja teksta Posveta) u srednjem ili donjem dijelu
stranice

Hrbat (bona stranica uveza) mora sadravati:
Ime Prezime: NASLOV DOKTORSKE DISERTACIJE (bold, 14)

SADRAJ (bold, 16pt)

4. Rasprava
5. Zakljuak
Literatura
Popis tablica
Popis slika
Popis grafikona
Popis pojmova
Prilozi
Biografija autora
Sadri kratku biografiju (ne uzimati obrasce prethodno predanih biografija) i popis
najvanijih publiciranih radova


10. Struktura rada

Ovdje navodimo osnovne informacije o strukturi znanstvenog i strunog rada, dok se vie
informacija moe potraiti u undali, Pavi (2013, str. 227-235).

Seminarski rad, zavrni rad preddiplomskog ili strunog studija, diplomski rad i zavrni rad
poslijediplomskog specijalistikog studija su struni radovi, dok je doktorski rad znanstveni.
Ve prema zahtjevnosti odreenog rada on mora imati odreene dijelove u svojoj strukturi ili
kompoziciji. O strukturi znanstvenog i strunog djela postoje brojni radovi kojima se, s
malim razlikama, ukazuje na bitne i manje bitne dijelove razvrstane u skupine dijelova koje
ukazuju na njihovu veu ili manju vanost.
Uzimajui u obzir kriterij bitnosti (vanosti, nezaobilaznosti, nunosti) nekog dijela, postoje
tri skupine dijelova: glavni, pomoni i orijentacijski.

10.1. Glavni dijelovi

Glavni dijelovi znanstvenog i strunog djela jesu oni koje susreemo u gotovo svakom od
njih. Dakle, to su oni dijelovi koje nalazimo u strukturi svakog znanstvenog i veeg dijela
strunih radova. Rije je o sljedeim dijelovima:
Naslov
Uvod
Metodologija
Rezultati
Rasprava
Zakljuak
Literatura ili bibliografija

10.1.1. Naslov

Naslov je nezaobilazni dio svakog rada. Odlike mu trebaju biti kratkoa i jasnoa, ali i
dovoljna informativnost kako bi se prepoznalo o kakvom se djelu radi. esta je praksa da
autor naslovu dodaje podnaslov kako bi to preciznije odredio predmet kojim se djelo bavi
.

Postoje razlike u shvaanju odnosa naslova i teme: za jedne vrijedi naslov ili tema rada, za
druge tema je istraivako podruje na koje se naslov odnosi. Naslov moe biti postavljen od
samog autora (istraivaa), od mentora (disertacije, magisterija ili znanstvenog projekta), od
recenzenta (prijedlog korekcije naslova), ali i od izdavaa knjige ili od naruitelja
istraivanja. Naslov moe naglaavati teorijski, praktiki ili kombinirani pristup istraivanja.
Takoer moe usmjeravati na istraivanje prolosti, sadanjosti, budunosti ili na
kombinirano istraivanje.

28 Struktura rada
10.1.2. Uvod

Uvod je dio kojim autor(i) itatelja uvode u temu, daju opis problema, obrazlae potrebu za
istraivanjem, njenu opravdanost i aktualnost. U uvodu se takoer daje prikaz postojeih
znanja o temi, odreena (ne)slaganja s njima, kao i smjer u kojemu e istraivanje ii. Uvod
se nalazi u svakom znanstvenom i strunom djelu i uvijek mu je zadaa pobuditi interes
itatelja za ostali dio koji slijedi.

Prema Swales and Feak (1994), tekst u uvodu kree od opih informacija prema specifinima
vezanim uz rad i ima tri glavna dijela (ili koraka):

Slika 1. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja uvoda (prema: Swales and Feak, 1994)
Primjeri reenica koje pripadaju u uvod istraivakog rada:
Brojna istraivanja ukazala su da informacijska tehnologija ima veliku ulogu u
ostvarivanju uspjenosti poslovanja. korak 1a Uvoda
Quirk i Douglas (1972) su meu prvima istraivali utjecaj informacijske tehnologije
na uspjenost i rast poslovanja. korak 1b Uvoda
Meutim, niti jedan od radova nije ispitao postoji li obrnuti uinak utjecaja rasta
poslovanja na razvoj informacijske tehnologije. korak 2 Uvoda
Ovaj rad ima za svrhu identificirati inovacije u informacijskoj tehnologiji na koje su
direktno ili indirektno utjecale potrebe brzorastuih tvrtki. korak 3a Uvoda
Svrha rada postii e se postavljanjem vie ciljeva koji e omoguiti sukcesivno postizanje
svrhe ili nekog njezinog aspekta. Ciljevi u tom smislu moraju biti jednostavni i jasno
odreeni, smisleni i na neki nain mjerljivi, izvedivi, realistini, orijentirani k svrsi i
vremenski odreeni.

10.1.3. Metodologija istraivanja i hipoteze

Metodologija istraivanja i hipoteze vaan su dio koji se nalazi samo u strunim i
znanstvenim djelima (ne u beletristici ili esejistici). Etimoloki, metodologija predstavlja
studij metode, meutim, u pragmatinom smislu esto se shvaa kao skup metoda -
postupaka koje se koriste u rjeavanju identificiranih problema i postizanja ciljeva. Kako se
identificirani problem esto opisuje modelom nekim oblikom reprezentacije realnog svijeta,
metoda se koristi za rjeavanje modela i autor mora biti svjestan ogranienja koja ima model i
primijenjena metoda u odnosu na stvarnost koju reprezentira.

U metodologiji se istraivanje precizira predmetno, vremenski, podruno; navode se izvori
podataka, metode i tehnike kao i instrumenti koji se koriste, tekoe na koje se nailazilo.
Metode i tehnike koje se koriste u radu treba detaljnije opisati i referirati se na izvore.
U metodolokom dijelu se takoer postavljaju hipoteze (jedna ili vie, radne, nulte, glavna,
pomone), odabire (i opisuje) uzorak i varijable te se precizira cilj koji se eli istraivanjem
postii. Hipoteze predstavljaju polazine stavove koje treba u istraivanju verificirati a ime
se postiu zacrtani ciljevi i svrha istraivanja i u tom smislu moraju biti provedive, dokazive
i konzistentne (neprotuslovne).

10.1.4. Rezultati istraivanja

U rezultatima istraivanja tekstualno i/ili grafiki navode se rezultati do kojih se dolo
istraivanjem. U tom se dijelu rada rezultati ne komentiraju jer je komentar rezerviran za
sljedei dio raspravu.

10.1.5. Rasprava

Rasprava se jo naziva glavni dio ili razrada teme. Sve ono to je u uvodnom i
metodolokom dijelu naznaeno, ovdje se realizira pa je taj dio po broju stranica najopseniji.
U raspravi se diskutira o predmetu i problemu istraivanja (otuda neki ovaj dio nazivaju
diskusija) analizirajui postojee informacije i njihove izvore, provjeravajui postavljene
hipoteze na dobivenim rezultatima provedenih istraivanja (teorijskih i/ili empirijskih).
Dakle, sustavnost i argumentiranost u propitivanju istraivanjem dobivenih rezultata bitno je
obiljeje rasprave. Vano je naglasiti da se u raspravi ne ponavljaju rezultati istraivanja,
nego se samo naznaavaju implikacije rezultata po postavljene hipoteze i ciljeve istraivanja.
Zbog jasnoe i preglednosti u ovom dijelu autor najee posee za podjelom na vie dijelova
(poglavlja i potpoglavlja) kojima itatelja vodi kroz temu od njezinog teorijskog postavljanja,
empirijskog potvrivanja i provjeravanja, do sinteze postignutih znanja i verifikacije
hipoteza.

10.1.6. Zakljuak

Zakljuak predstavlja sintezu rezultata istraivanja. Prema Zeleniki (1998:466) zakljuak je
na sustavan, koncizan i jezgrovit nain izloena sinteza svih relevantnih spoznaja,
informacija, stavova, znanstvenih injenica, teorija i zakona koji su izneseni u analitikom
dijelu znanstvenog djela. U zakljuku se, dakle, ne donosi nita novo, nego se zakljuno
potvruje, naglaava, podvlai ono to se na prethodnim stranicama istrailo, spoznalo i

30 Struktura rada
dokazalo. Opseg zakljuka treba biti primjeren opsegu djela, dakle, nije propisano koliko
stranica treba biti ostavljeno za zakljuak. Takoer, treba spomenuti da neki autori za
zakljuak upotrebljavaju razliite nazive: umjesto zakljuka, zakljune teze, zavrne teze,
zakljuna rije i druge. Zakljuak trebaju imati svi znanstveni i struni radovi (knjige i
lanci), ne i struni i znanstveni prirunici (enciklopedije, udbenici i sl.).
Prema Swales and Feak (1994), rasprava i zakljuak (koji se mogu spojiti u jedno poglavlje),
kreu od specifinih informacija prema opima i imaju tri glavna dijela (ili koraka):

Slika 2. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja rasprave i zakljuka (prema: Swales and Feak, 1994)

10.1.7. Literatura

Literatura ili bibliografija takoer pripada u glavne dijelove. Svaka znanstvena knjiga, kao
i znanstveni lanak, ali i znanstveni i struni prirunici sadre popis koritene, predmetne i
preporuene literature. Dakle, popis literature moe biti dvovrstan: a) navoenje samo
koritene literature (tj. citiranih, parafraziranih i interpretiranih djela), b) navoenje koritene
i predmetne literature (tj. uz koritena se navode i djela koja su poznata i na odreeni nain
vezana uz temu, a nije koritena). Najee se popis pravi abecednim redom prezimena
autora, odnosno naslova nekog dokumenta. Neki autori i urednici zbornika i prirunika
literaturu navode po skupinama, npr.: a) znanstvene knjige, b) lanci u asopisima, c)
prirunici, d) dokumenti, e) internet. Takoer postoje i drugi kriteriji razvrstavanja kao to su:
prema znanstvenom podruju i polju, prema povijesnom razdoblju nastajanja djela, prema
zemljama porijekla autora i slino.
Zbog uestalije uporabe, preporuujemo za potrebe radova koristiti zajedniki popis literature
bez podjele po skupinama izvora, i to prema abecednom redoslijedu prezimena prvog autora.
Uobiajeno je literaturu stavljati poslije zakljuka.
Stvaranje popisa literature (koritenih izvora; bibliografije) i njihovo pronalaenje u tekstu
moe se u veini koritenih tekstualnih procesora izvesti prema automatizmu koji je opisan u
sustavu pomoi ili priruniku za koriteni tekstualni procesor


10.2. Orijentacijski dijelovi

Orijentacijski dijelovi znanstvenog i strunog djela slue za lake snalaenje itatelja u vie
ili manje opsenom materijalu knjige, zbornika radova, znanstvenog i strunog prirunika, a
rjee se koriste u znanstvenim lancima.

10.2.1. Sadraj ili kazalo
Sadraj ili kazalo dio je koji nalazimo u svakoj znanstvenoj knjizi. Zadatak mu je pregledno
i jasno donijeti prikaz cjelina i dijelova cjeline u knjizi. U europskoj je tradiciji sadraj
stavljan na kraj knjige. Danas je sve prisutniji ameriki pristup po kojemu se sadraj stavlja
na poetak knjige. Sadraj bi trebao imati onakvu formu kakav je raspored oznaavanja
dijelova u knjizi. esto se, meutim, dogaa nepreglednost sadraja, a to se dalje i u samoj
knjizi potvruje kao tekoa u snalaenju i praenju razrade teme, razliitosti pristupa,
vanosti pojedinih poglavlja i slino. Za primjer preglednosti sadraja Kuki i Marki
(2006:273) navode linijski princip i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja:

Linijski princip
1. (bold 14 pt.)
2. (bold 14 pt.)
2.1. (bold 12 pt)
2.1.1. (normal, 12pt.)
2.2.
2.2.1.
2.2.1. (normal, 12pt.)
2.2.1.1.1. (italic, 12pt.)
2.2.1.1.2.
2.2.1.2.
2.2.2.
2.3.
2.4.
3.
4.
Princip stupnjevanja
1. (bold 14 pt.)
2. (bold 14 pt.)
2.1. (bold 12 pt)
2.1.1. (normal, 12pt.)
2.2. (bold 12 pt)
2.2.1. (normal, 12pt.)
2.2.1.1. (italic, 12pt.)
2.2.1.1.1.
2.2.1.1.2.
2.2.1.2.
2.2.2.
2.3.
2.4.
3.
4.

Slika 3.Linijski pristup i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja (Kuki i Marki, 2006: 273)

Oblikovanje tablice sadraja u veini tekstualnih procesora moe se izvesti prema
automatizmu za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili
raspoloivim prirunicima. Predloeni stil treba definirati kao novi autorski stil i koristiti ga u
postupku stvaranja tablice sadraja prema uputama za dati tekstualni procesor.

10.2.2. Popis kratica i simbola
Popis kratica i simbola orijentacijski je dio koji se najee stavlja na poetku knjige ili
prirunika, odmah poslije sadraja. Autori su skloni esto koritene pojmove i simbole pisati
u skraenom obliku, pa je stoga preporuljivo abecednim redom sakupiti sve koritene
kratice. Na primjer:

32 Struktura rada

Kratice:
BDP = bruto drutveni proizvod
DHK = Drutvo hrvatskih knjievnika
HAZU = Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
HBK = Hrvatska biskupska konferencija
ICT = informacijsko komunikacijska tehnologija
pc = per capita (po glavi stanovnika)
UN = ujedinjeni narodi
Simboli:
> = manje
< = vie
= razliito
= beskonano
= euro
= postotak
= paragraf

10.2.3. Popis tablica, slika i grafikona

Popis tablica, slika i grafikona nalazi se kao orijentacijski dio u svakoj ozbiljnijoj
znanstvenoj i strunoj knjizi, kao i u prirunicima (ako se u njima koriste tablini, slikovni i
grafiki prikazi). To je posebice potrebno u ekonomskim, statistikim, demografskim,
sociolokim i drugim znanstvenim djelima koja koriste kvantitativne prikaze istraivanih
predmeta. Iz popisa tablica, grafikona i slika itatelj moe vidjeti njihov broj, naziv i stranicu
na kojoj se nalazi. Na primjer:

Popis tablica:

Tablica 1. Stanovnitvo prema mjestu stanovanja (u %) .. 26
Tablica 2. Stanovnitvo prema obrazovanju i spolu (u %) 31

Oblikovanje popisa tablica u veini tekstualnih procesora moe se izvesti prema automatizmu
za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili raspoloivim
prirunicima. Pozivi na tablice ili slike mogu se u pojedinim tekstualnim procesorima urediti
kao tzv. unakrsne reference i koriste se za brzo pretraivanje kreiranih slika, tablica ili drugih
izvora.

10.2.4. Kazalo imena

Kazalo imena vaan je orijentacijski dio, posebice koristan u opsenijim znanstvenim i
strunim djelima i prirunicima. Iz njega se itatelj moe brzo informirati o tome koji su i
kako autori ili druge osobe spominjani u djelu. Kazalo se ustrojava abecednim redom
prezimena tako da se uz prezime i ime navedu stranice na kojima se autori ili druge osobe
spominju. Na primjer:
Cifri, I. 26, 63, 127
Morin, E. 16, 83
Napoleon, 8
Rifkin, J. 42, 143, 216
Oblikovanje kazala imena u veini tekstualnih procesora moe se izvesti prema automatizmu
za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili raspoloivim
prirunicima.


10.2.5. Kazalo pojmova

Kazalo pojmova, kao i kazalo imena, zaseban je dio znanstvenog i strunog djela koji
olakava snalaenje itatelju kada ga zanima odreeni pojam, njegovo znaenje i autorovo
koritenje pojma. Kao i imena, i pojmovi se navode abecednim redom s navoenjem brojeva
stranica na kojima se nalaze. Na primjer:
Metafizika, 8, 36
Metoda, 12, 45, 129
Utilitarizam, 22, 131
Znanstveno istraivanje, 16, 63, 189, 212
Oblikovanje kazala pojmova (tzv. indeksa) u veini tekstualnih procesora moe se izvesti
prema automatizmu za danu vrstu tekstualnog procesora to je opisano u sustavu pomoi ili
raspoloivim prirunicima.

10.3. Pomoni dijelovi

Pomoni dijelovi znanstvenog i strunog djela postoje kako bi pomogli autoru to potpunije
izloiti, prikazati i predstaviti rezultate znanstvenog ili strunog istraivanja, diskusije i
promiljanja o nekom predmetu i problemu. Mogu biti ukljueni u znanstvena i struna djela,
no nisu obvezni poput glavnih dijelova.

10.3.1. Predgovor

Predgovor najee donosi autorovo ukazivanje na razloge, poticaje i motive pisanja
znanstvenog ili strunog djela te kratku, nepotpunu strukturu djela. Osim autora predgovor
mogu pisati i recenzenti istog djela. Ustaljeno je pravilo da se predgovor pie kada je djelo
zavreno. Ako se isto djelo tiska u vie izdanja, moe se dodati novi predgovor svakom
novom izdanju. Predgovor je dio koji se stavlja na poetku djela, prije uvoda, esto i prije
sadraja.

10.3.2. Pogovor

Pogovor je pomoni dio koji se pojavljuje u nekim znanstvenim i strunim djelima. Ne treba
ga shvaati kao zavrni dio nekog djela, ve kao posebnu cjelinu o samom djelu. Najee
ga pie recenzent ili neka trea osoba. Autor pogovora najee se trudi prikazati okolnosti
nastajanja djela (povijesno vrijeme, sociokulturni prostor), te samo djelo (njegovoj vanosti u
odnosu na postojea znanja, o znaaju znanstvenog doprinosa i sl.) i autora (dosadanjem
radu autora, njegovim postignuima i sl.).

10.3.3. Saetak
Saetak je kratki, saeti prikaz sadraja znanstvenog i strunog djela. Svrha mu je, navodi
ugaj (1998:467), pruiti javnosti informaciju o djelu, te pobuditi interes pojedinaca ili
ustanova za djelo. U knjigama saetak se dodaje na kraju, poslije literature. Uglavnom se

34 Struktura rada
prevodi na neki, jedan ili vie, svjetski jezik na kojemu djelo nije pisano (npr. djela na
hrvatskom najee imaju saetke na engleskom i/ili njemakom). Uvrijeena je praksa
tiskati knjige saetaka referata na znanstvenim skupovima, ali i u bibliografijama davati
kratke saetke djela.

10.3.4. Kontrolna pitanja

Kontrolna pitanja spadaju u neobvezne, pomone dijelove znanstvenog i strunog djela.
Najee se nalaze u sveuilinim udbenicima i imaju edukativnu svrhu za itatelja. Zadaa
im je voditi uenika/studenta kroz izloenu grau, tako da se uenjem dijelova ne izgubi
cjelina. Mogu se staviti na kraju svakog poglavlja ili na kraju djela.

10.3.5. Rjenik
Rjenik ili glosarij pomoni je dio koji mogu imati opsenija znanstvena i struna djela.
Autor dodaje rjenik kao zasebni dio kada smatra da e time olakati snalaenje itatelja kod
manje poznatih pojmova koji se u djelu esto koriste. Rjenik sadri autorovo tumaenje
znaenja pojmova i broj stranica na kojima se pojam nalazi.

10.3.6. Prilozi

Prilozi su dodaci na kraju knjige koji donose koritenu grau ili sredstva pomou kojih se
dolazilo do informacija bitnih za znanstveno ili struno djelo (npr. povijesni dokumenti,
zemljovidi, statistike tablice, anketni upitnici i sl.).

10.3.7. Biografija autora
Biografija autora zadnji je dodatak znanstvenog i strunog djela. Osnovni mu je cilj kratko
predstaviti autora: biografski, bibliografski te profesionalno.

10.3.8. Moto

Moto je kratka, smislena, duhovita reenica koja se stavlja na poetak nekog znanstvenog ili
strunog djela, a svrha mu je poticajno i usmjeravajue djelovati na itatelja. Moto na neki
nain predstavlja i autorov smjer u pristupu temi. Najee se za moto uzimaju misli poznatih
autora, povijesnih veliina, mudracai slino. Na primjer:
Mislim, dakle ja jesam! (Descartes)

10.3.9. Zahvale i posvete

Zahvale i posvete piu se na poetku knjige, prije stranice sadraja. U zahvali autor se
zahvaljuje osobama i ustanovama, koji su na bilo koji nain pozitivno doprinijeli zavretku
djela. Autor takoer moe djelo posvetiti nekoj osobi, obitelji, narodu, ustanovi, mjestu, kraju
i slino.


11. Etike norme

Prilikom pisanja svojih radova studenti se koriste knjigama, lancima, zakonima,
pravilnicima i ostalim izvorima. U sluaju da se u radu citira, parafrazira ili interpretira neki
izvor, potrebno je napraviti sljedee dvije radnje:
1) Pozvati se na izvor u samom tekstu rada na nain da se iza reenice ili odjeljka koji je
preuzet od drugog autora prema odreenom stilu navede izvor (s obzirom da se na
Fakultet opredijelio za harvardski stil tada je potrebno u okrugloj zagradi navesti
prezimena autora, godinu izdavanja i po mogunosti i stranicu, npr. (Badurina, 2007:
123))
2) Na kraju rada u popisu literature potrebno je navesti puni izvor (pogledati nain
navoenja punog izvora prema harvardskom stilu opisan u odjeljku ).

U suprotnom, ako se preuzima tekst drugog autora bez navoenja izvora, rije je o plagiranju.
Plagiranje oznaava preuzimanje tuih ideja, miljenja stavova, rezultata i sl. bez navoenja
originalnog izvora, ime se tui rad prikazuje kao vlastito djelo. Plagiranje je strogo
zabranjeno, te prema Pravilniku o stegovnoj odgovornosti studenata Sveuilita Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku, lanak 7, stavak 5 (Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku, 2010) predstavlja teku povredu studentskih obveza i neispunjavanja obveza za to
su predviene sankcije kao to su zabrana polaganja ispita, privremeno iskljuenje sa studija
ili iskljuenje sa studija.

Ako se tui tekst preuzima u cijelosti onda se taj tekst mora navesti unutar navodnih znakova, uz
preporueni harvardski stil citiranja. Pravilo o obveznom citiranju izvora vrijedi i kod
parafraziranja i interpretiranja tueg teksta. Vano je da se kroz cijeli rad konzistentno koristi
samo jedan stil. Dakle, u jednom radu nije doputeno kombinirano koritenje vie razliitih
stilova citiranja, parafraziranja i interpretiranja.
Uz konzistentno navoenje koritenih radova drugih autora, od studenta se oekuje potivanje
etikih normi u svim fazama pisanja rada, posebice u fazi prikupljanja primarnih podataka
(najee putem ankete i/ili intervjua). To znai da je potrebno imati dobrovoljni i informirani
pristanak ispitanika, potovati pravo na privatnost ispitanika, osigurati anonimnost ispitanika,
mogunost odustajanja ispitanika od istraivanja te ponuditi ispitanicima mogunost
upoznavanja s krajnjim rezultatima istraivanja. Student mora zadrati objektivnost te
biljeiti i prikazivati tone i potpune podatke.

Zadatak studenata je obveza proitati literaturu primjerenu temi istraivanja, po potrebi
svojim rijeima "prepriati" tj. parafrazirati i interpretirati pojedine cjeline, konzultirajui
stavove vie autora, te u konanici profilirati i svoje miljenje o svim bitnim pitanjima.
Plagijarizam moe biti namjeran ili sluajan, ali ga je u svakom sluaju potrebno izbjei zbog
moguih zakonskih sankcija uslijed povrede intelektualnog vlasnitva. Referiranje na druge
autore vano je i zbog potpore i razlikovanja vlastitih ideja i stajalita. Prema (Gillet, 2011),
izvor nije potrebno navesti jedino ako se navodi neto to predstavlja ope znanje. S obzirom
da je teko odluiti to je tono ope znanje o nekoj temi, savjetuje se referiranje na izvor
uvijek kad god postoji sumnja da je to potrebno.

36 Literatura
12. Literatura

1. Academic skills tutors/librarians, Information services. (2013). Harvard Referencing
System - guide and examples. Staffordshire University.
http://www.staffs.ac.uk/support_depts/infoservices/learning_support/refzone/harvard/.
Staffordshire UK. [pristupljeno 24. veljae 2014].
2. Badurina, L. Markovi, I. Mianovi, K. (2007). Hrvatski pravopis. Zagreb: Matica
hrvatska.
3. Frelih, R. (2011). Citiranje u znanstvenim i strunim radovima. Diplomski rad. Zagreb:
Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za informacijske znanosti, Katedra za
bibliotekarstvo. http://bib.irb.hr/datoteka/585816.Frelih_diplomski_rad.pdf. [pristupljeno
13. veljae 2013].
4. Gillet, A. (2011). Using English for academic purposes, A guide for students in higher
education, UEFAP.com, http://www.uefap.com/writing/writfram.htm. [pristupljeno 15.
studenoga 2011].
5. Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku (2010). Senat Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. 28. lipnja 2010.
http://www.uaos.unios.hr/stegovna-student.pdf. [pristupljeno 25. veljae 2014]
6. ReferenCite, Academic Referencing Resource (2014). Which referencing style is the right
one?. http://www.cite.auckland.ac.nz/index.php?p=which_referencing_style.
[pristupljeno 10. veljae 2014].
7. Swales, J.M., Feak, C. B. (1994). Academic Writing for Graduate Students. Ann Arbor:
The University of Michigan Press.
8. undali, A., Pavi, . (2013). Uvod u metodologiju drutvenih znanosti. Osijek:
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Ekonomski fakultet.
9. Zelenika, R. (2000). Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i strunog djela, Rijeka:
Sveuilite u Rijeci.

Popis slika
Slika 1. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja uvoda (prema: Swales and Feak,
1994) .................................................................................................................................. 28
Slika 2. Tri koraka koja je potrebno slijediti kod pisanja rasprave i zakljuka (prema: Swales
and Feak, 1994) ................................................................................................................... 30
Slika 3.Linijski pristup i princip stupnjevanja u oznaavanju dijelova sadraja (Kuki i
Marki, 2006: 273) .............................................................................................................. 31

Upute Za Pisanje Studentskih Radova 05-04-13

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Upute Za Pisanje Studentskih Radova 05-04-13

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Pisanje studentskih radova

Upute za pisanje seminarskih, zavrnih, diplomskih radova

You might also like