HRVATSKI SABOR

1329
Na temelju lanka 81. Ustava Republike Hrvatske, Hrvatski sabor na sjednici 12. lipnja 2015., donio je

STRATEGIJU
RAZVOJA JAVNE UPRAVE ZA RAZDOBLJE OD 2015. DO 2020. GODINE
1. UVOD
Strategija razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine (u daljnjem tekstu: Strategija)
sveobuhvatni je dokument koji predstavlja okvir za razvoj javne uprave i usmjerena je na unaprjeenje
upravnih kapaciteta te na bolju organizaciju javne uprave.
Javna uprava predstavlja jedno od strateki vanih podruja, a modernizacija javne uprave te pruanje brzih i
pouzdanih javnih usluga nuni su sastavni dijelovi poticajne poduzetnike okoline i pretpostavka osiguranja
boljeg ivotnog standarda svih graana. Suvremena uprava mora odraavati harmonizaciju hrvatskog
pravnog sustava s europskim, kao i prihvaanje europskih upravnih standarda.
Javna uprava u smislu ove Strategije obuhvaa tijela dravne uprave, tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti (javnopravna tijela).

Ukljuivanjem u europski upravni prostor Republika Hrvatska se obvezala temeljiti postupanje javne uprave
na sljedeim naelima:
pouzdanost i predvidljivost (pravna sigurnost)
otvorenost i transparentnost
odgovornost

 uinkovitost i djelotvornost
koherentnost.
Pouzdanost i predvidljivost (pravna sigurnost) podrazumijevaju da javna uprava obavlja svoje dunosti u
skladu sa zakonom i unaprijed poznatim pravilima te nepristrano prema svim korisnicima usluga koje prua.
Otvorenost izlae rad javne uprave nadzoru i kritici izvana, ali i otvara mogunost utjecaja i ukljuenosti
graana i drugih zainteresiranih strana u njezin rad, dok transparentnost znai da rad javne uprave treba
svima biti razvidan i razumljiv.
Odgovornost znai obvezu pojedinca ili tijela koje obavlja poslove javne uprave da obrazloi i opravda svoj
rad drugima, bilo hijerarhijski nadreenim pojedincima, bilo tijelima zakonodavne, izvrne ili sudbene
vlasti.
Uinkovitost predstavlja odnos uloenih javnih sredstava i rezultata ostvarenih njihovim troenjem, dok
djelotvornost zahtijeva da se obavljanjem tih poslova uspjeno ispune unaprijed postavljeni ciljevi.
Koherentnost znai da se razliite javne politike i propisi, kao i rad upravnih tijela dosljedno primjenjuju i
meusobno usuglaavaju i usklauju s obzirom na ciljeve, naela i naine njihove provedbe, uz ustrajno
politiko voenje.
Reforma javne uprave u Republici Hrvatskoj mora omoguiti uinkovitu provedbu zakona i stvoriti
transparentnu, korisnicima orijentiranu, racionalnu, profesionalnu, djelotvornu i uinkovitu javnu upravu.
Takva javna uprava sastavni je dio uinkovitog poslovnog okruenja, poluga drutvenog i gospodarskog
razvitka i uporite demokratskog procesa. Budui da djelokrug javnopravnih tijela obuhvaa gotovo sve
segmente ivota drutvene zajednice, bez kvalitetne javne uprave koja je sposobna provoditi odluke vlasti
drutvo stagnira ili nazaduje, stvara se nezadovoljstvo korisnika, usporava se gospodarska aktivnost, a
posljedice se odraavaju na sva drutvena podruja.
Takoer, valja naglasiti da je vremenski okvir donoenja, a donekle i sadraj ove Strategije, povezan s
ispunjenjem preduvjeta za koritenje sredstava europskih fondova za razdoblje 2014. 2020., tematski cilj
11 Jaanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i zainteresiranih strana te uinkovite javne uprave,
Prioritetna os Dobro upravljanje.
Strategija ima cilj uskladiti razvoj javne uprave s ciljevima Europe 2020., strategijom Europske unije (u
daljnjem tekstu: EU) kojom se eli poduprijeti razvoj pametnog, odrivog i ukljuivog gospodarstva do
2020. godine. Navedeni prioriteti trebaju osigurati EU-u i dravama lanicama visok stupanj zaposlenosti,
produktivnosti i socijalne ukljuivosti. Kako bi se to ostvarilo, svaka drava lanica postavlja ciljeve na
nacionalnoj razini. Europska komisija (u daljnjem tekstu: EK) provjerava napredovanje i daje preporuke za
svaku dravu lanicu. Proces usklaivanja ekonomske politike s ciljevima i odredbama definiranim na razini
EU-a poznat je pod nazivom Europski semestar. Preporuke za Republiku Hrvatsku posebno naglaavaju
potrebu stvaranja djelotvornije javne uprave.
Preporuke su uzete u obzir prilikom izrade Operativnog programa za uinkovite ljudske potencijale, gdje je
poseban naglasak stavljen na razvoj sustava kvalitete, sustav e-uprave u smislu unaprjeenja procesa uprave
te na upravljanje ljudskim potencijalima. Sve navedeno uzeto je u obzir prilikom pripreme ove Strategije i
slui kao temelj za koritenje sredstava Europskog socijalnog fonda.
Uz ovaj dokument, u pripremi je Strategija e-Hrvatska 2020. koja definira razvoj elektronikih usluga u
Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

2. JAVNA UPRAVA KAKVU ELIMO

Vlada Republike Hrvatske odluno se zalae i stvara pretpostavke za ostvarenje vizije moderne javne uprave
koja e pridonositi gospodarskom i odrivom razvoju hrvatskog drutva pruanjem javnih usluga na
pouzdan, predvidiv i drutveno odgovoran nain.
Ta vizija obuhvaa niz ciljeva ije e se ostvarenje pratiti i nadzirati precizno odreenim pokazateljima.
Rije je o sljedeim ciljevima:
poveanje uinkovitosti i djelotvornosti u sustavu javne uprave
poveanje razine kvalitete javnih usluga

 poveanje povjerenja izmeu javne uprave i korisnika u elektronikoj komunikaciji

via razina otvorenosti, transparentnosti i pristupanosti javnopravnih tijela
jaanje vladavine prava
jaanje socijalne osjetljivosti u javnoj upravi i u odnosu prema korisnicima
potivanje etikih naela u javnoj upravi i iskorjenjivanje korupcije
uporaba moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije sa svrhom djelotvornog pruanja usluga i
vee transparentnosti rada javne uprave
ukljuivanje hrvatske javne uprave u europski upravni prostor
snanije sudjelovanje korisnika u javnom upravljanju i razvoj demokratske politike kulture.
Razvoj javne uprave odvijat e se u tri glavna smjera:
pojednostavnjenje i modernizacija upravnog postupanja, kao i osiguravanje pouzdane i brze podrke javne
uprave graanima i poslovnim subjektima realizacijom projekata e-uprave
unaprjeenje sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima radi stvaranja moderne javne slube
reforma upravnog sustava sukladno najboljoj praksi i iskustvima dobrog upravljanja prema europskim
standardima.
U konanici, rezultati provedbe ove Strategije trebaju biti sljedei:
opseg i kvaliteta javnih usluga koje prua javna uprava prilagoeni su stvarnim potrebama korisnika
postupak pruanja javnih usluga maksimalno je pojednostavnjen te zahtijeva minimalan angaman
korisnika
broj i kompetencije zaposlenih u javnoj upravi usklaeni su s potrebama, ciljevima i standardima kvalitete
pojedine usluge
sustav javne uprave predstavlja jasan i realan okvir u kojem se odvijaju postupci pruanja javnih usluga s
odgovarajuim brojem i kompetencijama zaposlenih za njihovo pravodobno, uinkovito i kvalitetno
izvravanje.

3. ZATO STRATEGIJA?
Strategija je temeljni akt koji odreuje dugorone ciljeve i smjernice za modernizaciju javne uprave u
Republici Hrvatskoj. Kompetentna javna uprava kljuna je za razvoj demokratskih i kvalitetnih javnih
politika koje usmjeravaju ukupan drutveni i ekonomski razvitak.
Cilj Strategije je osiguranje pravodobne, pouzdane i kvalitetne javne usluge korisnicima radi osiguravanja
vieg ivotnog standarda svih graana i stvaranja poticajne poduzetnike okoline.
EK prati nastojanja Republike Hrvatske da ojaa svoje upravne kapacitete i u svojim preporukama trai
reformu i modernizaciju javne uprave, to predstavlja i obvezu koju Republika Hrvatska preuzima svojim
Nacionalnim programom reformi, vanim instrumentom za upravljanje prekomjernim deficitom i postizanje
razvojnih ciljeva zacrtanih u sklopu strategije Europa 2020.
Od Strategije se oekuje poticanje promjena u javnoj upravi na zadovoljstvo korisnika i doprinos
gospodarskom razvoju.
Osvrt na razdoblje prije donoenja Strategije
Prethodno reformsko razdoblje obiljeeno je pristupanjem Republike Hrvatske u punopravno lanstvo u EU,
kojim je ostvaren najvaniji vanjskopolitiki cilj Republike Hrvatske nakon osamostaljenja. Tijekom
procesa pridruivanja Republika Hrvatska je nastojala uvesti i u praksi provoditi europske standarde kako bi
osigurala cjelovito ukljuivanje javne uprave u europski upravni prostor i tako omoguila kvalitetnije usluge
svojim korisnicima, kao i korisnicima iz drugih drava lanica EU-a. Pristupno razdoblje obiljeili su snana

zakonodavna aktivnost radi preuzimanja pravne steevine EU-a i jaanje administrativnih kapaciteta radi
povlaenja sredstava iz europskih fondova. U tome je, prema ocjenama iz EU-a, postignut zadovoljavajui
uspjeh, u emu je pomogla i provedba Strategije reforme dravne uprave za razdoblje 2008. 2011.
Vlada Republike Hrvatske je 19. oujka 2008. donijela Strategiju reforme dravne uprave za razdoblje 2008.
2011. kojom su utvrene pretpostavke za ostvarenje vizije moderne javne uprave koja obuhvaa niz
meuovisnih ciljeva: poveanje djelotvornosti i ekonominosti u sustavu dravne uprave; podizanje razine
kvalitete upravnih usluga; ostvarenje otvorenosti i pristupanosti tijela dravne uprave; jaanje standarda
vladavine prava; jaanje socijalne osjetljivosti u dravnoj upravi i u odnosu prema graanima; podizanje
etike razine u dravnoj slubi i smanjenje korupcije; primjena moderne informacijsko-komunikacijske
tehnologije i ukljuivanje hrvatske dravne uprave u europski upravni prostor. Ova je strategija uspjeno
provedena s obzirom na to da je ukupno realizirano priblino 89% predvienih mjera, u to su ukljuene i
mjere koje su djelomino realizirane, odnosno ija je realizacija u tijeku.
Vanije provedene mjere Strategije reforme dravne uprave za razdoblje 2008. 2011. su sljedee:
dovrena je provedba funkcionalne analize u tijelima dravne uprave te je provedena racionalizacija
organizacijske strukture
provedene su mjere unaprjeenja sustava javnih agencija (u okviru programa bilateralne pomoi
Kraljevine Norveke Republici Hrvatskoj izraena je Komparativna studija Neovisne javne agencije
pravni okvir i institucionalni izazovi, odrani su sastanci s predstavnicima SIGMA-e, osnovane su radne
skupine za izradu normativnog rjeenja sustava javnih agencija, izraena je analitika podloga za ureenje
sustava te su izraene smjernice za njegovo unaprjeenje)
poboljane su koordinacija i usklaenost u radu prvostupanjskih tijela dravne uprave (utvren je formalni
oblik suradnje ureda dravne uprave u upanijama Kolegij predstojnika)
unaprijeena je otvorenost uprave prema korisnicima uspostavljanjem standarda i naina informiranja
javnosti o obavljanju poslova javne uprave (tijela javne vlasti u obvezi su omoguiti pristup informacijama
pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan nain), uvoenjem
savjetovanja s javnou o prijedlozima programa, zakona i drugih propisa te izobrazbom slubenika za
informiranje
unaprijeeno je strateko planiranje (uvedena je funkcija stratekog planiranja, ureen je nain planiranja
poslova, u tijelima dravne uprave definiraju se strateki prioriteti te se izrauju strateki planovi za
trogodinje razdoblje sukladno Zakonu o proraunu, uspostavljen je stalni nadzor napretka u ispunjavanju
obveza unutar plana rada tijela dravne uprave, provedena je izobrazba dravnih slubenika o stratekom
planiranju u okviru programa Strateko planiranje i upravljanje, ojaan je proces koordinacije planiranja
koji je povezao planove tijela dravne uprave sa strategijama Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo
financija izrauje uputu za izradu stratekih planova za trogodinje razdoblje)
uspostavljen je sustav procjene uinaka propisa (uspostavljeni su normativni i institucionalni okvir,
ojaani su administrativni kapaciteti u podruju procjene uinaka propisa izobrazbom dravnih slubenika)
provedena je depolitizacija i profesionalizacija dravne slube (za sva depolitizirana radna mjesta, koja su
postala radna mjesta dravnih slubenika, raspisani su natjeaji i imenovani slubenici)
poduzete su mjere za jaanje etike u dravnoj slubi (ojaani su kapaciteti ustrojstvene jedinice za etiku,
imenovani su povjerenici za etiku u tijelima dravne uprave, osnovano je etiko povjerenstvo, kontinuirano
se provodi izobrazba za jaanje etikih standarda dravnih slubenika)
provedene su mjere unaprjeenja u sustavu izobrazbe i usavravanja dravnih slubenika (kontinuirano se
provodi procjena potreba za izobrazbom dravnih slubenika, nastavljeno je stipendiranje polaznika
poslijediplomskog specijalistikog studija Javno pravo i javna uprava pri Pravnom fakultetu u Zagrebu,
doneseni su planovi strunog osposobljavanja i usavravanja slubenika, osigurana je posebna stavka u
dravnom proraunu Republike Hrvatske za struno osposobljavanje i usavravanje)
donesen je novi Zakon o opem upravnom postupku (u daljnjem tekstu: ZUP)[1], preispitani su posebni
upravni postupci u okviru projekta danske bilateralne pomoi, provedena je izobrazba slubenika ovlatenih
za provoenje upravnih postupaka te su stvorene pretpostavke za jaanje inspekcijskog nadzora u provedbi
upravnog postupka i upravnog nadzora od strane sredinjih tijela

 ojaana je uloga elektronike uprave u razvoju gospodarstva (provedena je analiza tijeka aktivnosti i
izraeno je Izvjee o provedbi Programa e-Hrvatska 2007., nastavljena je implementacija projekta Hitro.hr,
donesena je Uredba o uredskom poslovanju[2] prilagoena elektronikom funkcioniranju dravne uprave,
provedena je izobrazba dravnih slubenika u podruju primjene informatike tehnologije i opreme,
uspostavljen je sustav Centralnog obrauna plaa COP i upravljanja ljudskim potencijalima).
Iako je tijekom pregovarakog procesa postignut napredak, u podruju reforme javne uprave potrebni su
daljnji napori da bi se izgradila moderna, transparentna i korisnicima orijentirana javna uprava. U razdoblju
nakon pristupanja EU-u Republika Hrvatska je ula u europski upravni prostor u kojem razvoj javne uprave
vie nije pokrivala razvojna strategija, ve drugi instrumenti koji nisu imali cjelovit i sustavan pristup javnoj
upravi poput ove Strategije. Ipak, u tom je razdoblju ostvarena funkcionalnost Registra zaposlenih u javnom
sektoru, Centralnog obrauna plaa, pokrenut je projekt e-Graani itd.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. 2015. godine predviena je provedba reforme
javne uprave radi postizanja vee uinkovitosti i kvalitete pruanja usluga javne uprave, to treba postii
reorganizacijom i racionalizacijom postojeeg sustava (smanjenje broja ureda, zavoda i agencija,
unaprjeenje procesa, redefiniranje standarda usluga, informatizacija) te podizanjem razine kvalitete i
uinkovitosti upravljanja ljudskim potencijalima (integralno upravljanje ljudskim potencijalima, izobrazba,
stimulativno nagraivanje) u javnoj upravi to bi, u konanici, trebalo rezultirati postupnim smanjenjem
ukupnih trokova.
Nadalje, ciklus Europskog semestra kljuan je instrument gospodarskog upravljanja EU-a, okvir za
provedbu politika i integrirani nadzor, ukljuujui nadzor i ocjenu provedbe Opih smjernica ekonomske
politike i Smjernica za zapoljavanje te je snaan instrument za ostvarenje prioriteta potrebnih za postizanje
ciljeva Strategije Europa 2020. Sa svrhom usklaivanja s preporukama EK-a izrauje se Nacionalni program
reformi u kojem se navode reformske i druge mjere, provedba kojih treba dovesti do postizanja
preporuenih ciljeva.
Vlada Republike Hrvatske je u travnju 2014. godine prihvatila Nacionalni program reformi Republike
Hrvatske kao prvi nacionalni program reformi koji je Republika Hrvatska izradila kao drava lanica
Europske unije u okviru procesa usklaivanja ekonomske politike s ciljevima i odredbama definiranim na
razini EU-a, a na sjednici 23. travnja 2015. prihvatila je svoj drugi Nacionalni program reformi kojim su
usvojena tri paketa mjera: mjere za promicanje rasta, vanjske konkurentnosti i ponovnu uspostavu ravnotea
u gospodarstvu, mjere za rjeavanje slabosti u upravljanju i podizanje uinkovitosti javnog sektor i mjere za
poveanje odrivosti duga ope drave i jaanje upravljanja javnim financijama. Drugi Nacionalni plan
reformi sadrava mjere koje odgovaraju mjerama predvienim u Strategiji.
Na temelju Zakona o proraunu Vlada Republike Hrvatske je svake godine donosila strategiju Vladinih
programa za trogodinje razdoblje. Na sadraj zadnje Strategije Vladinih programa za razdoblje 2015.
2017., koju je Vlada Republike Hrvatske donijela 7. studenoga 2014., bitno su utjecala dva kljuna
dokumenta Europskog semestra Nacionalni program reformi i Program konvergencije Republike
Hrvatske. Program konvergencije definira makroekonomski i fiskalni okvir drave lanice u tekuoj godini i
nastupajuem trogodinjem razdoblju. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proraunu[3]
proraunski proces Republike Hrvatske usklaen je s Europskim semestrom s obzirom na to da je Republika
Hrvatska, kao drava lanica EU-a, duna na godinjoj razini donositi dva kljuna dokumenta program
konvergencije i nacionalni program reformi. Stoga e ubudue strateki planovi obveznika biti osnova za
izradu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije.
Zahvaljujui iskustvima iz prethodnih reformskih razdoblja, tijekom provedbe Strategije reforme dravne
uprave za razdoblje 2008. 2011. tako i protekle dvije godine fokusa na specifine reformske zadatke
(razvoj ljudskih potencijala, projekt e-Hrvatska itd.) prepoznati su rizici za djelotvornost i uinkovitost
provedbe ove Strategije koji se odnose na interno upravljanje:
nedovoljno kvalitetna komunikacija izmeu izvrne i politike razine
nerazraena komunikacija izmeu nositelja i korisnika pojedinih skupina mjera
manjkavosti kontrole nad provedbom i uincima na sredinjoj toki Vlade Republike Hrvatske, posebno
glede sprjeavanja kanjenja i neusklaenosti s financijskim planiranjem
izostanak operacionalizacije i specifikacije provedbenih sredstava
nedjelotvoran sustav praenja provedbe (bez definiranih pokazatelja koji usmjeravaju provedbu) i
izostanak evaluacije rezultata i uinaka

 izostanak parlamentarnog nadzora nad provedbom.

Predloeni mehanizmi provedbe u Strategiji trebali bi otkloniti navedene rizike i omoguiti njezinu uspjenu
provedbu.

4. PRUANJE JAVNIH USLUGA

4.1. Analiza stanja

Analize pokazuju da se veina prigovora domae i strane javnosti odnosi na postupanja u javnoj upravi koja
traju predugo te su esto nepotrebno sloena, na nejasne nadlenosti razliitih institucija za pojedina pitanja,
na lokaciju tijela koja rjeavaju o pojedinim pitanjima te na radno vrijeme institucija i kontakte koji su esto
teko dostupni. Sve navedeno dovodi korisnike pred birokratske prepreke u ostvarivanju njihovih prava,
obveza ili pravnih interesa.
U nastojanju da se takvo stanje trajno promijeni, potrebno je temeljito razmotriti i redefinirati postupke
pruanja javnih usluga, pojednostavniti ih, a one za koje se utvrdi da su nepotrebni, ukinuti. Ujedno je u
dananje vrijeme uza sva tehnoloka dostignua nuno i lako ostvarivo osigurati vie kanala za rjeavanje
zahtjeva graana i poslovnih subjekata.

4.1.1. Odnos tijela javne uprave i korisnika javnih usluga

Modernizacija javne uprave podrazumijeva ukljuivanje korisnika usluga u rad javne uprave. U Republici
Hrvatskoj takav je pristup tek u zaetku, a graani i poslovni subjekti ponajprije se doivljavaju kao pasivni
korisnici javnih usluga, dok je zanemaren njihov potencijalni doprinos unaprjeenju javne uprave.
Iako je obveza javnopravnih tijela davati korisnicima podatke, upute, obavijesti i pruati im strunu pomo u
poslovima radi kojih se obraaju tim tijelima te upoznati javnost s obavljanjem poslova iz svog djelokruga, u
praksi je javnost esto nezadovoljna dostupnim informacijama.
Daljnji razvoj drutvenih odnosa i prilagodba demokratskim standardima u obavljanju javnih usluga, prema
kojima se graani i poslovni subjekti vie ne smatraju samo pasivnim korisnicima, ve sve vie aktivnim
sudionicima, zahtijeva uspostavu novog odnosa izmeu korisnika i uprave, u kojem korisnici svojim
sudjelovanjem utjeu na unaprjeenje kvalitete usluga javne uprave.
Zbog toga povjerenje u javne slube treba jaati ponajprije upoznavanjem i ukljuivanjem svih
zainteresiranih dionika u izradu i provedbu javnih politika, stratekih i drugih vanih akata planiranja koji e
se, u konanici, na njih odnositi. Treba poticati i unaprjeivati uzajamno potovanje, povjerenje i suradnju
korisnika i javne uprave te njihovu meusobnu komunikaciju koja e, s jedne strane, pridonositi
kvalitetnijem i uinkovitijem obavljanju javnih slubi, a s druge, jaanju demokratskog poloaja graana.
Posebno e se paziti na podizanje kvalitete, ali i razine obvezatnosti javnih savjetovanja koja od aktualnog,
djelomino dobrovoljnog procesa na razini sredinje dravne uprave (obveza savjetovanja sa
zainteresiranom javnou propisana je Zakonom o procjeni uinaka propisa[4] samo u postupku izrade
nacrta prijedloga zakona, a ne i u postupku izrade drugih propisa i akata) trebaju prerasti u standardni
postupak i u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, kao i u ostalim javnopravnim
tijelima.
Nova zakonska rjeenja trebaju detaljnije urediti javnost rada javnopravnih tijela, s naglaskom na poticanju
otvorenog dijaloga, suradnje i uspostave partnerskog odnosa sa zainteresiranom javnou (graanima,
poslovnim subjektima, organizacijama civilnog drutva, akademskom zajednicom, komorama i drugim
pravnim osobama) te na daljnjem jaanju instituta i obveza tijela javne vlasti propisanih Zakonom o pravu
na pristup informacijama[5]. Potrebno je utvrditi nove modele konzultacija, odnosno savjetovanja s
javnou te obvezu osiguravanja sudjelovanja zainteresirane javnosti u postupku donoenja akata planiranja
te zakona i drugih propisa.
Zapreke odgovarajuoj primjeni policy pristupa u javnoj upravi su nedostatak odgovarajueg
institucionalnog kapaciteta za strateko planiranje i neodgovarajua koordinacija stratekih ciljeva i praenja
provedbe. Stoga je jedan od temeljnih zadataka uvoenje instrumenata za strateko upravljanje politikama i
za njihovu evaluaciju. Strateko planiranje zahtijeva ukljuivanje svih zainteresiranih dionika u proces
stvaranja javnih politika ime e se, osim podizanja kvalitete javnih politike, dokazati i demokratski princip
upravljanja dravom. U radne skupine za izradu javnih politika potrebno je na transparentan nain ukljuiti
neovisne strunjake iz relevantnih podruja, predstavnike akademske zajednice, civilnog drutva, kao i
privatnog sektora.

Takoer, javnopravna tijela treba obvezati da na jednostavan i razumljiv nain upoznaju korisnike s nainom
koritenja njihovih usluga. Radi podizanja razine kvalitete javnih usluga korisnicima treba omoguiti
ocjenjivanje usluga koje primaju, a ocjene pojedinih usluga potrebno je uiniti dostupnima javnosti.

4.1.2. Sustav oblikovanja i provedbe javnih politika

Logika stvaranja politika ima pet tipinih faza:
postavljanje prioriteta neke politike
formulacija politike
legitimiranje politike
provedba politike i
evaluacija politike.
S obzirom na faznu logiku naina oblikovanja posebnih javnih politika u Republici Hrvatskoj, u svim
fazama postoje odreeni nedostaci, meu kojima se posebno istiu problemi koordinacije i izostanak
analitikog pristupa u stvaranju javnih politika.
U fazi formulacije pojedinih politika esto se preskau ili se nedostatno odrauju analitiki koraci u izradi
prijedloga javne politike. Prvi od tih koraka odnosi se na definiranje problema koji treba rijeiti, a
karakteriziraju ga manjkavosti u provoenju analize, posebice u dijelu prikupljanja podataka. Definicija
problema odreuje specifine ciljeve politike meu kojima je vano razdvajanje i jasno specificiranje
dugoronih ciljeva i kratkoronih (operativnih) ciljeva kojima se tei provoenjem odreene politike.
Manjkava analiza problema u praksi rezultira neadekvatnim i nerazdvojenim dugoronim i kratkoronim
ciljevima, a naini postizanja tih ciljeva ne zasnivaju se na participativnoj i supstantivnoj razradi razliitih
opcija i procjeni njihovih uinaka. Isto tako, fazu implementacije optereuje nedostatak kapaciteta i
metodologije za praenje (monitoring), a odgovarajua praksa evaluacije rezultata i uinaka politika na
razini sustava jo uvijek ne postoji.
Aktivnosti vezane uz oblikovanje i provedbu sektorskih politika iziskuju, uz primjenu analize javnih
politika, razliite razine koordinacije, s obzirom na sloenost zahtjeva koje treba ostvariti na pojedinoj
razini. Prva se odnosi na izbjegavanje preklapanja u javnom sektoru, druga na objedinjavanje resursa zbog
postizanja zajednikih ciljeva vie upravnih tijela, a trea na koordinaciju jedne politike unutar vie resornih
ministarstava. Niz politika nije mogue vezati samo uz jedno ministarstvo, ve uz vie ministarstava koja
imaju, svako unutar svog djelokruga, udio u toj politici. Na vrhu hijerarhijske strukture su strategije Vlade
Republike Hrvatske, kao rezultat stratekog planiranja koje poduzima vlast da bi, ne samo koordinirala
postojee politike, nego i ukazala na izazove vezane uz te politike u kratkoronom ili srednjoronom
razdoblju.
U Republici Hrvatskoj strateki dokumenti nisu meusobno povezani niti su objedinjeni opom strategijom
kojom bi se usmjeravali prioriteti Vlade Republike Hrvatske. Zbog toga je oteano njezino usmjeravajue
djelovanje, a prilikom oblikovanja i implementacije javnih politika slaba je horizontalna koordinacija
izmeu resornih ministarstava. U oblikovanju javnopolitikih dokumenata nisu razvijeni djelotvorni
mehanizmi meuresornih konzultacija o zajednikim pitanjima, niti postoji stabilan i transparentan obrazac
usklaivanja neslaganja izmeu ministarstava prije nego to prijedlog politike bude upuen Vladi Republike
Hrvatske. Neusklaeni materijali ministarstava se, u pravilu, preputaju radnim tijelima (koordinacijama)
Vlade Republike Hrvatske i njezinim strunim radnim skupinama, koje su zbog toga preoptereene
nepotrebnim detaljima i nerijeenim pitanjima niih razina uprave. Izostanak mehanizama odgovarajue
koordinacije takoer onemoguava uinkovitu implementaciju usvojenih strategija i planova pa, zbog
neujednaenog djelovanja razliitih sektora, ali i niza izazova u oekivanju provedbe politike na podrunoj
(regionalnoj) i lokalnoj razini vlasti izostaju uinci politika.
Navedene slabosti u velikom dijelu proizlaze iz jo uvijek nedostatno razvijenih kapaciteta te
neodgovarajueg metodolokog i institucionalnog okvira za primjenu policy pristupa u sustavu hrvatske
javne uprave. Sustav javne uprave jo uvijek ne raspolae dovoljnim brojem zaposlenika koji bi na
kvalitetan nain mogli sustavno analizirati opcije u vezi s pojedinim politikama, a unutar resora nisu
predviena radna mjesta (npr. savjetnik koordinator za javne politike), kao niti ustrojstvene jedinice koje
bi se bavile oblikovanjem, praenjem i vrednovanjem javnih politika. Takoer, postavlja se pitanje potrebe
za sredinjim policy uredom, kao institucionalnim okvirom za koordinaciju politika od strane Vlade

Republike Hrvatske. Iako postoji Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske i, unutar njega, jedinica
za procjenu uinaka propisa, ustrojstveni oblici kao to su ured za koordinaciju politika i ured za planiranje i
praenje politika jo uvijek nisu postali dijelom organizacijske strukture Vlade Republike Hrvatske. Te bi
jedinice trebale provoditi sustavnu evaluaciju regulatornih i javnopolitikih prijedloga pojedinih
ministarstava i povezivati ih s opim ciljevima Vlade Republike Hrvatske.
Vaan korak prema uspostavi metodolokog okvira i institucionalizaciji policy analize, odnosno analize
javnih politika napravljen je uvoenjem sustava za procjenu uinaka propisa (Regulatory Impact
Assessment, RIA) kao dijela procesa usklaivanja s pravnom steevinom EU-a. Nakon ukidanja Ureda za
koordinaciju sustava procjene uinka propisa, od 2011. godine ova klasina metoda policy analize postala je
zadaa Ureda za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske. Iako procjena fiskalnog, ekonomskog,
drutvenog i okolinog uinka propisa predstavlja vaan analitiki iskorak, jo uvijek postoji velik prostor za
unaprjeenje njezine primjene u praksi. Ova metoda u Republici Hrvatskoj ne primjenjuje se u postupcima
izrade strategija, planova i drugih dokumenata javnih politika. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike
Hrvatske planira provesti evaluaciju primjene Zakona o procjeni uinaka propisa za razdoblje od 2013. do
2015. godine.
Uz sadrajne slabosti, postupak procjene uinka propisa optereuju izazovi u vezi s djelotvornou. Udio
propisa ije se oblikovanje prema godinjim planovima normativnih aktivnosti vee uz procjenu uinka
propisa kontinuirano raste, ali jo uvijek iznosi manje od 50%. Unato normativnim planovima,
zakonodavnim procesom i dalje dominiraju ad hoc inicijative koje ne primjenjuju ovaj analitiki alat. Iako je
jedinica za procjenu uinaka propisa u protekle etiri godine razvila kapacitete za njezinu primjenu i
izgradila partnerstva s predstavnicima poslovnog sektora te dijelom organizacija civilnog drutva i sindikata,
samu procjenu uinaka propisa jo uvijek karakterizira relativno slab utjecaj na sadraj zakona te niska
razina ukljuenosti zainteresirane javnosti.
Iako je usvajanje i primjena Kodeksa savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja
zakona, drugih propisa i akata[6], kao neizostavnog dijela institucionalnog okvira policy analize podignula
razinu ukljuivosti i transparentnosti procesa stvaranja javnih politika, konzultacije sa zainteresiranom
javnou vezane uz pojedinu politiku jo uvijek su nedostatne i esto nepravodobne. Izbjegavanje
ukljuivanja irokog niza dionika javnih politika (poslodavaca, sindikata, profesionalnih udruenja,
nevladinih udruga, graana na koje se odreena politika odnosi itd.) potencijalni je uzrok prijedloga
sektorskih politika slabije kvalitete.
Na vanost podizanja kvalitete oblikovanja javnih politika u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama
Jugoistone Europe sve vie ukazuju i zapadni analitiari i autori, istiui da je uvoenje stabilnog sustava
odluivanja o politikama zasnovanog na dokazima (evidence-based policy) jedan od naina podizanja
djelotvornosti kolektivnog odluivanja. Pritom se naglaava potreba uvoenja neovisnijeg modela
oblikovanja politika, oslonjenog i na domau policy ekspertizu. Problem je tim vei jer je u dosadanjem
razdoblju dominiralo oslanjanje na meunarodne organizacije i vanjske policy konzultante. Zbog toga je
izrazito oslabljen administrativni kapacitet neovisnog stvaranja javnih politika. U situaciji gospodarske
recesije takva politika osnaivanja vlastitih kapaciteta za oblikovanje i provedbu javnih politika jedini je
nain da se podigne razina djelotvornosti u pruanju javnih usluga te da se stvore nune osnove za socijalni i
ekonomski prosperitet.

4.1.3. Planiranje i izvrenje u javnoj upravi

Jedan od temeljnih nedostataka postojeeg upravnog sustava je nedostatan nadzor nad njegovim
funkcioniranjem. Nerijetko se planovi rada donose prvenstveno radi zadovoljavanja forme, odnosno
ispunjenja propisane obveze, a njihovo se izvravanje ne prati na odgovarajui nain. Tako su i izvjea o
izvrenju esto opisnog karaktera, bez brojanih pokazatelja koji bi govorili u prilog izvrenju planiranoga.
Dugorono nefunkcioniranje, odnosno loe funkcioniranje pojedinih procesa, osim to optereuje korisnike
usluga, jasno upozorava i na injenicu nepostojanja odgovarajueg nadzora nad pojedinim segmentima
upravnog sustava. Uinkovit nadzor zahtijeva jasnu podjelu odgovornosti za ostvarenje planova i
djelotvorno funkcioniranje sustava, kao i urno reagiranje na svaki zastoj u obavljanju planiranih aktivnosti.
Slijedom toga potrebno je hijerarhijskim slijedom, od vrha sustava pa do najnie razine, dugorono i
kratkorono (na godinjoj razini, a po potrebi i ee) donositi konkretne i realne planove djelovanja te
pratiti njihovo ostvarivanje kroz redovito izvjeivanje.
Prijedlozi za poboljanje uinkovitosti javne uprave trebaju se temeljiti na integriranom sustavu planiranja
koji obuhvaa strateko i proraunsko planiranje kao rezultat stratekih promiljanja vezanih uz realizaciju

programa, aktivnosti i projekata, a to znai da dravni proraun mora postati rezultat intenzivne suradnje
svih dionika.
Strateko planiranje je proces na temelju ijih rezultata se donose temeljne odluke i utvruju kljune
aktivnosti ijom e se provedbom ostvariti ciljevi koje Vlada Republike Hrvatske smatra najvanijima. Ono
odgovara na pitanja:
Gdje smo sada?
Gdje elimo biti?
Kako emo tamo stii?
Polazinu osnovu stratekog planiranja predstavlja program Vlade Republike Hrvatske za mandatno
razdoblje, aktualan u vrijeme izrade stratekog dokumenta. Svako tijelo dravne uprave mora pripremiti svoj
strateki plan koji sadrava strateke ciljeve usmjerene realizaciji programa Vlade Republike Hrvatske za
mandatno razdoblje. Uz to, strateki planovi ministarstava i drugih tijela dravne uprave temelje se na
postojeem pravnom okviru, aktualnim nacionalnim strategijama te su usklaene s EU strategijama i drugim
meunarodnim obvezama. Strateki plan sadrava misiju, viziju, strateke ciljeve, naine njihova ostvarenja,
pokazatelje rezultata (polazne i ciljane vrijednosti za trogodinje razdoblje) te planirane programe, aktivnosti
i projekte u dravnom proraunu kojima se ostvaruju strateki ciljevi.
Proces stratekog planiranja uveden je u hrvatsku praksu 2009. godine i njime se nastojalo povezati
planiranje nacionalnih stratekih ciljeva s dravnim proraunom. Izraeni su prvi strateki planovi u
ministarstvima za trogodinje razdoblje po jedinstvenoj uputi Ministarstva financija koji su sadravali viziju,
ciljeve, naine ispunjavanja ciljeva, pokazatelje procjene rezultata i sustav praenja rezultata. Strateki
planovi nisu bili zamjena za postojee akte planiranja, ve su trebali osigurati poveznicu izmeu postojeih
stratekih dokumenata i prorauna. Ministarstva i druga tijela dravne uprave trebala su voditi rauna o tome
da se prilikom izrade financijskih planova, kroz definiranje programa i alokaciju financijskih sredstava,
ostvari njegova veza sa stratekim planom. Proces stratekog planiranja omoguuje Vladi Republike
Hrvatske identificiranje stratekih ciljeva, utvrivanje prioriteta, a potom osigurava da se odgovarajua
sredstva usmjere za te prioritete kroz proraunski proces. Integriranje procesa utvrivanja prioriteta i
proraunskog procesa preduvjet je ispunjavanja stratekih ciljeva.
Na temelju stratekih planova ministarstava i drugih tijela dravne uprave Vlada Republike Hrvatske prvi je
put za trogodinje razdoblje izradila Strategiju Vladinih programa 2010. 2012. koja je obuhvatila
dugorone razvojne planove svih resora (pravosue, zdravstvo, sustav socijalne skrbi, promet i prometna
infrastruktura, znanost i obrazovanje, vanjska politika, obrana i nacionalna sigurnost, kultura, zatita prirode,
okoli i ostali). Njezin cilj bio je postii bolju koordinaciju u procesu odluivanja o kljunim razvojnim
pitanjima pojedinog resora i fiskalnim uincima na proraun.
Vlada Republike Hrvatske dosad je usvojila est strategija Vladinih programa za trogodinje razdoblje kako
slijedi: 2010. 2012., 2011. 2013., 2012. 2014., 2013. 2015., 2014. 2016. i 2015. 2017. na temelju
kojih je Ministarstvo financija izraivalo nacrt smjernica, a Vlada Republike Hrvatske donosila smjernice
ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje. Na osnovi smjernica Vlade Republike Hrvatske
Ministarstvo financija dostavljalo je ministarstvima i drugim tijelima dravne uprave upute za izradu
prijedloga dravnog prorauna, a proraunski korisnici i ministarstva izraivali su financijske planove.
Ministarstvo financija izraivalo je nacrt dravnog prorauna za proraunsku godinu i projekciju za sljedee
dvije godine te ih dostavljalo Vladi Republike Hrvatske koja je utvrivala prijedlog dravnog prorauna i
projekcije za sljedee dvije godine te ih dostavljala Hrvatskome saboru koji je do sredine prosinca tekue
godine donosio dravni proraun za sljedeu proraunsku godinu.
Izmjenama Zakona o proraunu proraunski proces Republike Hrvatske usklaen je s Europskim semestrom
pa je Republika Hrvatska, kao drava lanica EU-a, duna na godinjoj razini donositi dva kljuna
dokumenta program konvergencije i nacionalni program reformi, tako da strateki planovi obveznika, kao
prvi korak u procesu izrade prorauna, vie nee biti osnova za izradu strategije Vladinih programa za
trogodinje razdoblje ve za izradu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije.
Svaka je nova generacija strategije Vladinih programa za trogodinje razdoblje donijela odreeni pozitivni
pomak u stratekom planiranju, kojemu je cilj bio ujednaiti pristup izradi stratekih planova, poveati
transparentnost procesa stratekog planiranja, prepoznati strateke prioritete te ih implementirati u dravni
proraun kroz konkretne aktivnosti i projekte s mjerljivim rezultatima i uincima.

Valja naglasiti da je proces stratekog planiranja obuhvatio ministarstva i ostala tijela dravne uprave, dok
su jedinice lokalne samouprave u potpunosti, a jedinice podrune (regionalne) samouprave djelomino
izostavljene iz tog procesa. Tek novi Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske[7], koji se
primjenjuje od 1. sijenja 2015., propisuje obvezu usuglaavanja planova razvojnih programa jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave sa upanijskim razvojnim strategijama. Prvi se put propisuje
obveza izrade strategija razvoja urbanih podruja u kojima se odreuju ciljevi i prioriteti razvoja (urbane
aglomeracije Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, vea urbana podruja gradovi u kojima ivi vie od 35.000
stanovnika i manja urbana podruja gradovi u kojima ivi najmanje 10.000 stanovnika i/ili su sjedita
upanija). Jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika i dalje nisu u obvezi izraivati strateke
planove razvoja.
Uz potrebu da se svi proraunski i izvanproraunski korisnici te sve ostale pravne osobe koje se djelomino
financiraju iz prorauna i koje u najirem smislu ine javni sektor ukljue u proces stratekog planiranja,
osnovna preporuka odnosi se na potrebu metodolokog i sadrajnog usklaivanja procesa planiranja razvoja
na nacionalnoj razini s procesima programiranja na razini EU-a za razdoblje 2014. 2020. te s ve
postojeim nacionalnim procedurama stratekog planiranja. Proces stratekog planiranja treba biti usklaen
izmeu ministarstava i drugih tijela dravne uprave, pri emu resorna ministarstva trebaju imati
koordinirajuu ulogu u tom procesu. Strateki planovi trebaju postati dugoroni razvojni dokumenti koji
prate sedmogodinji programski ciklus uspostavljen u EU-u. Akcijski se planovi trebaju pretvoriti u
trogodinje provedbene dokumente s financijskim planom i jasnom poveznicom na trogodinje proraunsko
planiranje u kojima se u planu prorauna za iduu i projekcije prorauna za sljedee dvije godine planiraju
aktivnosti i projekti po stratekim prioritetima.
Uz to je nuno daljnje unaprjeenje proraunskog planiranja u tri smjera:
planiranje pravog programskog prorauna s elementima prorauna koji prati ostvarenje rezultata i
ishoda, pri emu je zadaa Ministarstva financija kontinuirano unaprjeivati i nadzirati provedbu procesa
stratekog i proraunskog planiranja
dosljedna primjena rokova u proraunskom procesu koje propisuje Zakon o proraunu[8], pri emu je
prvenstvena zadaa Ministarstva financija, u koordinaciji s ostalim ministarstvima i drugim tijelima dravne
uprave, kao i ostalim proraunskim korisnicima, osigurati provedbu planiranih aktivnosti u zadanim
rokovima te
kontinuirani proces praenja i vrednovanja koji treba osigurati napredak u praenju postignutih rezultata i
ishoda troenja javnih sredstava.
Iako strateko planiranje redovito zapoinje na inicijativu izvrne vlasti, u sam proces nisu odgovarajue
ukljuene druge zainteresirane strane (dionici) za pojedinu javnu politiku, to rezultira raspodjelom
proraunskih sredstava bez njihova neposrednog sudjelovanja u odreivanju prioriteta. Kako bi se izbjegla
takva praksa, potrebno je voditi rauna o ukljuivanju drugih dionika u proces stratekog planiranja,
odnosno o transparentnosti tog procesa. Takoer, u proces stratekog planiranja treba snanije ukljuiti i
druge teritorijalne razine te strateko planiranje na razini podrune (regionalne) samouprave unaprijediti, a
uvesti ga na razini lokalne samouprave koja je do sada bila izostavljena iz tog procesa.
S druge strane, u proraunu trebaju biti jasno utvreni ciljevi s mjerljivim pokazateljima ostvarenja za
svakog proraunskog korisnika. Tako bi se za programe koji ostvaruju dobre rezultate mogla u budunosti
osigurati dodatna sredstva, dok bi se onima koji ne ostvaruju planirane rezultate sredstva razmjerno umanjila
ili bi se od njihove provedbe odustalo.
Iako je unaprjeenje proraunskog planiranja, osobito u svezi s troenjem proraunskih sredstava i
praenjem oekivanih rezultata i uinaka troenja javnog novca, navedeno kao vaan prioritet u nizu
stratekih akata u Republici Hrvatskoj, u praksi nije uspostavljena metodologija za mjerenje rezultata i
uinkovitosti javne uprave. U vezi s tim ne postoji sustav pokazatelja koji bi omoguili mjerenje
uinkovitosti pruanja javnih usluga, odnosno troenja javnih sredstava pa tako nije mogue ni praenje
postignutih rezultata, ishoda i krajnjih uinaka troenja sredstava u dravnom proraunu i proraunima
opina, gradova i upanija.
Isto tako, iako je izrada godinjeg plana rada i godinjeg izvjea o radu propisana obveza svih tijela
dravne uprave, mnoga ih tijela nisu izraivala. Godinji plan rada sadrava opi prikaz zadaa i poslova
tijela dravne uprave u odreenoj godini, a posebno izrade nacrta propisa, neposredne provedbe zakona i
drugih propisa, upravnog, odnosno inspekcijskog nadzora te praenja stanja u upravnim podrujima iz
djelokruga tijela dravne uprave. Obvezu izrade standardiziranog godinjeg plana rada i godinjeg izvjea o

radu trebalo bi utvrditi svim javnopravnim tijelima koja su korisnici dravnog prorauna ili prorauna
opina, gradova i upanija. Neophodno je da godinji plan rada, koji predstavlja operacionalizaciju provedbe
stratekog plana tijela, sadrava pokazatelje rezultata utvrene u stratekom planu te planirana sredstva u
financijskom planu odnosno dravnom proraunu po programima, aktivnostima i projektima.
Uspostavljanjem odgovarajueg sustava planiranja i izvjeivanja o radu poveala bi se djelotvornost i
uspjenost javne uprave te dodatno osiguralo ostvarivanje utvrenih ciljeva. Takoer, radi poveanja
transparentnosti rada uprave objavljivanje planova i izvjea pruilo bi korisnicima i ostaloj zainteresiranoj
javnosti kvalitetne argumente za pozitivno ili negativno reagiranje na ostvarene rezultate.
Da bi se to postiglo, potrebno je prilagoditi metodologiju stratekog planiranja i uspostaviti sustav planiranja
i praenja ostvarenja planova u skladu s kombinacijom top-down naela (hijerarhijskim slijedom od vrha
prema dnu) i prioritetima koje je utvrdila Vlada Republike Hrvatske te bottom-up naelima (odozdo prema
gore) koji osiguravaju ukljuivanje svih relevantnih dionika kako bi planiranjem svojih ciljeva pridonijeli
ostvarenju stratekih prioriteta Vlade Republike Hrvatske. Pritom je vano potovati hijerarhijsko
usklaivanje stratekih akata, odnosno uskladiti planiranje s planskim aktima EU-a, kako u pogledu
smjernica, ciljeva i rokova tako i glede planiranja iznosa proraunskih sredstava koje Republika Hrvatska
mora, kao nacionalni doprinos, pravodobno osigurati za provedbu planiranih aktivnosti. Uz to, ne smiju biti
zanemareni ni drugi strateki ciljevi utvreni u nacionalnim stratekim dokumentima te je potrebno planirati
sredstva u dravnom proraunu za njihovo ostvarenje.
U podruju stratekog planiranja u sljedeem razdoblju se oekuje:
bolja koordinacija i povezanost u donoenju stratekih akata u razliitim sektorima i, na temelju njih,
planiranje stratekih planova tijela dravne uprave i ostalih javnopravnih tijela
bolja koordinacija u pripremi stratekih planova tijela dravne uprave i ostalih javnopravnih tijela,
ukljuivanje prioriteta u nacionalni program reformi i program konvergencije te planiranje sredstava za
njihovu provedbu u programima, aktivnostima i projektima u dravnom proraunu
praenje i izvjetavanje o postignutim rezultatima i ishodima provedbe stratekih planova tijela dravne
uprave, nacionalnog programa reformi i programa konvergencije te, u konanici, programa Vlade u
mandatnom razdoblju na temelju kojih se redefiniraju strateki prioriteti
smanjivanje iznosa financiranja ili iskljuivanje iz prorauna aktivnosti i projekata koji ne postiu rezultate
periodino redefiniranje stratekih ciljeva na temelju praenja postignutih rezultata u provedbi stratekih
planova tijela dravne uprave, nacionalnog programa reformi, programa konvergencije i programa Vlade
Republike Hrvatske u mandatnom razdoblju
unaprjeenje proraunskog procesa sukladno proraunskom kalendaru definiranom Zakonom o proraunu
bolja koordinacija izmeu stratekih planova i financijskih planova te nacionalnog programa reformi i
programa konvergencije i drugih akata planiranja i dravnog prorauna
definiranje jasne uloge i odgovornosti pojedinih dionika u procesu stratekog i proraunskog planiranja.

4.1.4. Pristup informacijama

Pravo na pristup informacijama je vano sredstvo za osiguranje vladavine prava i dobrog upravljanja svih
razina tijela javne vlasti, a sudjelovanje graana u donoenju odluka i njihovo pravo nadzora tijela javne
vlasti postalo je demokratski standard, dok su transparentnost i odgovornost mjerilo demokratskog
upravljanja. Od donoenja prvog Zakona o pravu na pristup informacijama[9] 2003. godine u Republici
Hrvatskoj jaa transparentnost u javnom upravljanju.
U novi Zakon o pravu na pristup informacijama[10] ugraene su odredbe Direktive 2003/98/EZ Europskog
parlamenta i Vijea od 17. studenog 2003. o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora, kako bi se
osiguralo ostvarivanje naela transparentnosti i slobodnog pristupa informacijama. Navedenim je Zakonom
utvren Povjerenik za informiranje kao neovisno dravno tijelo za zatitu, praenje i promicanje prava na
pristup informacijama, a njegova funkcija je ojaana, kao to je ojaan i mehanizam nadzora nad provedbom
tog Zakona, posebno uvoenjem mogunosti pokretanja prekrajnog postupka i neposrednog izricanja
sankcije u propisanim sluajevima. Takoer je utvrena obveza tijela javne vlasti da prilikom izrade zakona,
podzakonskih propisa i akata kojima se utjee na interese graana provode savjetovanja sa zainteresiranom

javnou, propisani su dui rokovi u korist podnositelja zahtjeva za pristup informacijama te je detaljno
propisano koje su informacije tijela javne vlasti duna objaviti na svojim internetskim stranicama.
Takav je pristup u skladu s ciljem Vlade Republike Hrvatske da novim konceptom zajednitva dravne
vlasti i graana, poslovnog sektora i civilnoga drutva otvori prostor zajednikog djelovanja u stvaranju,
provedbi i nadzoru politika koje su od zajednikog interesa. Time se eli potaknuti transparentnost i
otvorenost rada tijela javne vlasti, iskoritavanje gospodarskog potencijala javnih informacija i ukljuivanje
zainteresiranih subjekata u oblikovanje javnih politika.
Meutim, ostao je irok prostor za daljnja poboljanja. Osobito je potrebno poboljati kvalitetu postupanja
pri rjeavanju zahtjeva za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, poticati svijest o potrebi i
praksu proaktivne objave to veeg broja informacija koje se odnose na rad, organizaciju i odluivanja tijela
javne vlasti te ostvarivanje prava korisnika i javne usluge, a posebno javnih registara i podataka koje graani
i poslovni subjekti mogu koristiti radi stvaranja nove drutvene vrijednosti.
S obzirom na to da informacije javne uprave posjeduju znatni gospodarski potencijal, Direktiva 2003/98/EZ
Europskog Parlamenta i Vijea od 17. studenoga 2003. o ponovnoj uporabi informacija javne uprave te
Direktiva 2013/37/EU od 26. lipnja 2013. godine, koja dorauje Direktivu 2003/98/EZ, ureuju pitanja
koritenja informacija javne uprave na nain da se osigura stvaranje proizvoda temeljenih na informacijama
javne uprave, olaka prekogranino koritenje informacija i omogui nadmetanje na europskom tritu.
Daljnjim pravnim ureenjem evidencije iskljuivih prava na ponovnu uporabu ostvarit e se praenje i
nadzor nad uspostavom posebnih (iskljuivih) prava za koritenje podataka, ime se smanjuje mogunost
zlouporaba i ustanovljuje dobra praksa.
Sukladno tome, pripremljen je sustav za ponovnu uporabu informacija javne uprave, kao to su geografske
informacije, statistiki podaci, meteoroloki podaci, podaci o vremenu, javni registri i slino te e se
osigurati mogunost kombiniranja podataka iz razliitih izvora i kreiranje novih aplikacija, za komercijalnu i
nekomercijalnu uporabu. Sustav e osigurati strojno itljivu objavu podataka u otvorenim formatima svih
informacija javne uprave. Time se daje podrka realnom sektoru u stvaranju novih poslova i radnih mjesta.
Na stranicama sustava objavit e se pravila koritenja podataka te osigurati mogunost informiranja o
kvaliteti podataka.
U praksi se poveava broj tijela javne vlasti, ukljuujui javnu upravu, koja prepoznaju i provode svoje
obveze, poveava se razina proaktivne objave, kao i broj inovativnih rjeenja u ponovnoj uporabi
informacija. Ujedno je sve vei broj savjetovanja s javnou na razini dravne uprave. Takoer, uspostava
portala otvorenih podataka, e-savjetovanja te drugih naina provedbe obveza propisanih Zakonom o pravu
na pristup informacijama koritenjem IT-a znatno unaprjeuju razinu transparentnosti i otvorenosti. Sve vei
broj slubenika za informiranje pohaa edukacije u organizaciji Povjerenika za informiranje, radi
upoznavanja sa zakonskim obvezama i praksom.
Meutim, usprkos nastojanjima da se kvalitetnim zakonskim rjeenjima usklaenim s europskim i
meunarodnim standardima i uspostavom neovisne institucije nadlene iskljuivo za zatitu, praenje i
promicanje prava na pristup informacijama ojaa transparentnost i otvorenost javne uprave, u praksi i
provedbi Zakona jo uvijek postoje mnogi nedostaci, a pomaci su spori i ne prate brzi razvoj potreba,
oekivanja graana, civilnog i privatnog sektora, kao ni napredne tehnike mogunosti. Oni su rezultat
nedovoljne informiranosti tijela javne vlasti o njihovim zakonskim obvezama, nedovoljne izobrazbe
slubenika za informiranje i drugih slubenika u javnoj upravi za provedbu zakonskih obveza, osobito u
odnosu na proaktivnu objavu na mrenim stranicama, ponovnu uporabu informacija i savjetovanja s
javnou, nedovoljnih kapaciteta Povjerenika za informiranje u odnosu na zadatke i poslove definirane
Zakonom i na kraju zanemarenosti transparentnosti kao vanog obiljeja javne uprave u odnosu na kljune
zadatke tijela, a koja dijelom proizlazi iz tradicionalnog shvaanja javne uprave kao nadreene graanima.
Jedan od pokazatelja neprovedbe Zakona jest injenica da se dvije treine albi upuenih Povjereniku
odnose na utnju uprave, dakle, nepostupanje po zahtjevu za pristup informacijama u zakonskim rokovima,
nepristupanost informacija na mrenim stranicama, nepostojanje mrenih stranica kod manjih tijela,
osobito malih lokalnih jedinica, izostanak imenovanja slubenika za informiranje i nepodnoenje godinjeg
izvjea Povjereniku od 20% tijela javne vlasti. Ujedno, tijela se nastavljaju pozivati na Kodeks savjetovanja
sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i akata, usprkos tome to su
obveza i dulji rokovi propisani Zakonom, ime pokazuju da nisu upoznata s vaeim zakonima odnosno da
ne razumiju hijerarhiju propisa.
U osnovi, servisna uloga uprave jo nije u dovoljnoj mjeri prepoznata na svim razinama vlasti, pa tako ni
osnovni principi njezina rada, od kojih transparentnost, otvorenost i s njima povezana odgovornost, pa i
suodgovornost graana za rad uprave jo nisu usvojeni kao postulati svakodnevnog postupanja.

Prioriteti u smjeru kojih e se poduzimati mjere i aktivnosti su:

jaanje demokratskih procesa i iskoritavanje gospodarskog potencijala proaktivnom objavom i otvaranjem
podataka
transparentnost te sudjelovanje graana, poslovnog sektora i civilnoga drutva u oblikovanju javnih
politika
jaanje proaktivne objave informacija i provedbe savjetovanja s javnou
omoguavanje ponovne uporabe informacija putem odgovarajueg praenja i nadzora provedbe Zakona o
pravu na pristup informacijama
provedba izobrazbe u tijelima javne vlasti
promicanje prava na pristup i ponovnu uporabu informacija u javnosti i
svoenje kruga zatienih podataka na nunu mjeru, osobito klasificiranih informacija i poslovne tajne, uz
adekvatno osiguravanje zatite osobnih podataka i privatnosti.
Navedene ciljeve potrebno je ostvarivati brim i kvalitetnijim postupanjem po zahtjevima graana u skladu
sa zakonskim rokovima, provedbom inspekcijskog nadzora i odgovarajuom primjenom prekrajnih
odredbi, struno-analitikim praenjem provedbe Zakona, izobrazbom slubenika, izobrazbom graana,
medija, udruga i privatnog sektora, kao i stalnim unaprjeenjem zakonskih rjeenja, kako u Zakonu o pravu
na pristup informacijama, tako i posebnim zakonima kojima se reguliraju pojedine vrste informacija.
U okviru unaprjeenja zakonskog okvira za ostvarivanje i zatitu prava na pristup informacijama nuno je
izmijeniti i dopuniti Zakon o tajnosti podataka[11] (ZTP) koji je donesen prije Zakona o pravu na pristup
informacijama. Izmjenama ZTP-a potrebno je ujednaiti postupak testa razmjernosti i javnog interesa
sukladno odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama radi uspostavljanja koherentnog pravnog
okvira. Takoer, preciznijim definiranjem obveznika primjene ZTP-a, kao i zakonskih pojmova
(neklasificirani podaci) onemoguit e se zloupotreba postupaka klasificiranja podataka.

4.1.5. Postupci i poslovni procesi u javnoj upravi

Kako bi se sprijeilo da se pozitivne promjene i utede pokuavaju ostvariti iskljuivo otputanjem
zaposlenih u unaprijed utvrenom postotku ili ad hoc intervencijama u propise kojima se ureuje upravni
sustav, a bez prethodno provedene analize trokova i koristi koje e se time ostvariti, reforma javne uprave
treba krenuti od temeljite izmjene procesa na kojima se temelji njezino poslovanje. Pritom treba teiti
maksimalnom pojednostavnjenju postupaka i procesa uz istodobno osiguravanje svih prava korisnika.
Poetnu toku reforme javne uprave treba predstavljati analiza procesa koji se odvijaju u svakom upravnom
tijelu. Jedino na taj nain mogue je dobiti jasan pregled nad stvarnim djelovanjem javne uprave.
Pritom je potrebno voditi rauna o pravnim izvorima kojima se reguliraju pojedina postupanja u javnoj
upravi, kao i iskoristiti rezultate dosadanjih napora koje je javni sektor uloio u uspostavljanje sustava
financijskog upravljanja i kontrole, poglavito u dijelu uspostavljanja pisanih internih pravila i procedura
(unutar pojedinanih tijela), ime je napravljen prvi korak prema standardizaciji postupanja.
Procese pritom treba, zbog razliitog pristupa njihovoj analizi, promatrati s tri aspekta:
a) upravnog postupanja i odluivanja
b) struno-kreativnih poslova
c) horizontalnih funkcija.
a) Upravno postupanje i odluivanje
Prvu skupinu procesa ine oni koji su izvorni razlog postojanja upravnih tijela, dakle oni iji je rezultat
pruanje javne usluge korisniku, odnosno ostvarivanje odreenog prava, obveze ili pravnog interesa
korisnika sukladno materijalnim propisima i ZUP-u kao opem postupovnom propisu. Oni obuhvaaju
rjeavanje upravnih stvari za ostvarivanje prava, interesa i obveza korisnika, voenje propisanih evidencija,
registara podataka i proaktivno objavljivanje informacija od javnog interesa.

Upravno postupanje i odluivanje, kao procese u pruanju javnih usluga, treba ponajprije analizirati s
obzirom na njihovu svrhovitost, uestalost i trajanje te s obzirom na tijela u kojima se odvijaju u prvom i
drugom stupnju, kao i s obzirom na broj slubenika potrebnih za njihovo nesmetano, kvalitetno i
pravodobno odvijanje.
b) Struno-kreativni poslovi
Drugu skupinu ine struno-kreativni poslovi koji obuhvaaju:
analizu i izradu resornih politika i drugih stratekih akata u svrhu razvoja poslovanja resora, nadzor nad
njihovom provedbom, koordinaciju rada svih sudionika u resornim procesima, analizu stanja i izvjeivanje
izradu prijedloga propisa i nadzor nad njihovom provedbom
praenje stanja u upravnim podrujima iz djelokruga tijela te briga o standardizaciji i modernizaciji
procesa u resoru
kreiranje inovativnih rjeenja primjenom ICT-a.
Ove procese ponajprije treba analizirati s obzirom na njihovu svrhovitost, uinkovitost i standarde
postupanja te s obzirom na angairanost ljudskih i materijalnih resursa u njima. Takoer, treba teiti
poveanju udjela struno-kreativnih poslova u ukupnom poslovanju cjelokupne javne uprave.
c) Horizontalni procesi
Treu skupinu ine horizontalni procesi, odnosno popratne funkcije. Radi se o funkcijama koje se, u veoj ili
manjoj mjeri, obavljaju u svim upravnim tijelima i ija je svrha podupirati glavne procese ponajprije kroz
osiguravanje materijalnih i ljudskih resursa te odgovarajuih radnih uvjeta.
Ove procese treba ponajprije analizirati s financijskog i organizacijskog aspekta s obzirom na njihov udio u
ukupnom poslovanju tijela te s aspekta broja zaposlenih u njima. Javnopravna tijela trebaju teiti smanjenju
udjela horizontalnih funkcija u ukupnom poslovanju.
Svrha analize postupaka u upravnim tijelima je doi do zakljuaka koji e sluiti kao kvalitetna
informacijska podloga za poduzimanje buduih mjera u svrhu standardizacije i jaanja kvalitete upravnog
postupanja. Standardizacija e se temeljiti na definiranju poeljnih vrijednosti i teit e postavljanju ljestvice
na razini najbolje ostvarene prakse u poslovanju pojedinih javnopravnih tijela. Zakljuak o mogunosti
postizanja odreenih standarda bit e rezultat usporedbe komparabilnih podataka o poslovanju razliitih
tijela na koje se primjenjuju isti propisi, koje se odvija u usporedivim uvjetima i s usporedivim ljudskim i
materijalnim resursima.
Za postavljanje navedenih standarda bit e zaduena sredinja tijela dravne uprave, svako u svom resoru,
koja e ujedno i obavljati nadzor nad njihovim potivanjem. U definiranju standarda treba maksimalno teiti
smanjivanju/uklanjanju birokratskih prepreka, brzim rjeenjima uz uporabu moderne tehnologije i
minimalnom angamanu korisnika u ostvarivanju njihovih prava i interesa. U tom je smislu poeljno da
postupci budu do te mjere pojednostavnjeni i jasni korisnicima da njihov zahtjev, odnosno prva
komunikacija s tijelom javne uprave bude i jedina koja e biti inicirana s njihove strane. Postupanja
javnopravnih tijela trebaju biti brza i uinkovita, a treba izbjegavati praksu da najdui zakonski rok ujedno
bude i rok u kojem ta tijela postupaju.
Odgovornost za postupanje tijela sukladno postavljenim standardima treba biti utvrena ve na najnioj
razini, onoj koja je najblia korisniku.
Postavljanje standarda postupanja u javnoj upravi prvi je korak u kontinuiranom podizanju kvalitete
poslovanja javne uprave radi racionalnijeg koritenja resursa i postizanja zadovoljstva korisnika.
Takoer, sredinja tijela dravne uprave u ijem su djelokrugu pojedina upravna podruja nisu u dovoljnoj
mjeri ukljuena u zajednike aktivnosti i koordinirano postizanje zajednikog cilja dostizanje viih
standarda upravnoga odluivanja. Isto tako, ova tijela ne provode u dovoljnoj mjeri upravni nadzor niti
analiziraju stanje upravnoga odluivanja u svom podruju, zbog ega nisu uspostavljeni jedinstveni
postupovni standardi. S druge strane, nedovoljna pozornost posveuje se jaanju struno-kreativnih poslova
i poveanju njihova udjela u ukupnom poslovanju resornih tijela, dok udio horizontalnih (popratnih)
funkcija u tijelima raste, unato informatikim i sustavnim rjeenjima koja bi trebala omoguiti
pojednostavnjenje tih funkcija i smanjenje resursa angairanih na tim poslovima.

Radi omoguavanja komunikacije stranaka s javnopravnim tijelima na jednostavniji nain i na mjestima

koja su im najblia, planirano je kontinuirano uspostavljanje jedinstvenih upravnih mjesta, i u realnom i u
virtualnom svijetu, ime e se stranki omoguiti da s jednog mjesta komunicira s javnopravnim tijelima bre
i jednostavnije.
Temeljne pretpostavke za ustrojavanje jedinstvenih upravnih mjesta su informatika povezanost
javnopravnih tijela i dostupnost sredinjih registara te priprema aplikacija na temelju pojednostavnjenih
procesa, to zahtijeva dobru unutarnju povezanost i koordinaciju javnopravnih tijela. Digitalizacija
dokumenata zaprimljenih na papiru, kao i digitalizacija procesa upravljanja pismenima osnovni su procesi
koji za jedinstveno upravno mjesto u realnom svijetu moraju biti informatizirani.
Za kvalitetno pruanje usluga kljuno je pruiti korisnicima kvalitetne informacije na standardiziran i
strukturiran nain kako bi znali kako zatraiti usluge ovisno o tome kojim komunikacijskim kanalom
pristupaju.
Pruanje pravodobnih, standardiziranih i kvalitetnih usluga treba biti temeljni zadatak svakog javnopravnog
tijela. Te usluge moraju biti usklaene sa stvarnim potrebama korisnika i ne smiju predstavljati nepotrebnu
birokratizaciju koja optereuje financijske i ljudske upravne kapacitete bez dodane vrijednosti i time
opravdano proizvodi negativne reakcije korisnika.
Definiranjem usluga za kojima postoji stvarna potreba i njihovim paljivim usklaivanjem s novim
potrebama, uz aktivno sudjelovanje javnosti kao partnera, zatvorio bi se prostor utvrivanju dodatnih obveza
za korisnike u ostvarivanju njihovih prava i pravnih interesa, kao i poveavanju javne uprave osnivanjem
novih tijela i pravnih osoba ije poslove mogu obavljati ve postojea tijela i pravne osobe s postojeim
resursima. Time e se smanjiti optereenje za dravni proraun, a konano i za sve korisnike usluga.

4.1.6. Upravno postupanje i odluivanje

U tijeku pregovora za pristupanje Republike Hrvatske EU-u donesen je ZUP, koji je stupio na snagu 1.
sijenja 2010. Jedna od temeljnih postavki ZUP-a njegova je primjena u postupanju u svim upravnim
stvarima, to znai da on vie nije supsidijarni propis te da je odredbe posebnih zakona potrebno uskladiti sa
ZUP-om. Stoga je, u okviru programa bilateralne pomoi Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Danske
Potpora razvoju kapaciteta javnog sektora, realiziran projekt Pripreme za implementaciju novog Zakona
o opem upravnom postupku, izraena analiza postojeih posebnih propisa i kategorizacija odstupanja od
odredbi ZUP-a za 118 zakona te izvreno njihovo usklaivanje sa ZUP-om.
Nakon zavretka tog Projekta nastavljeno je, kao kontinuirana zadaa, praenje usklaenosti zakonskih
prijedloga sa ZUP-om u postupku donoenja zakona. Svrha tog usklaivanja je smanjenje broja posebnih
upravnih postupaka u korist ZUP-a kao opeg zakona koje treba osigurati predvidljivost i ujednaavanje
upravnog postupanja i veu pravnu sigurnost graana. Najea odstupanja posebnih zakona od ZUP-a
odnose se na:
propisivanje drugostupanjskih tijela koja nisu predviena ZUP-om (najee razliitih povjerenstava)
odreivanje ZUP-a kao supsidijarnog zakona i nepotrebno ponavljanje odredaba ZUP-a u posebnim
zakonima
nejasno definiran nain pokretanja postupka
propisivanje konanosti rjeenja iako vie ne postoji u ZUP-u
proputanje definiranja albenog tijela
uvoenje nepostojeeg pravnog lijeka (ponitavanje i mijenjanje rjeenja u vezi s upravnim sporom)
nejasno definiranje rokova.
Takoer je esta pojava propisivanje upravnog postupka podzakonskim aktima, premda je upravni postupak
mogue propisivati samo zakonom, u skladu s odredbama ZUP-a.
Ustrojstvo javnopravnih tijela potrebno je uskladiti s odredbama ZUP-a o definiciji javnopravnih tijela i
pravu stranke na pravni lijek, na nain da o pravnom lijeku (albi i prigovoru) odluuje doista neovisno
drugostupanjsko tijelo.

Jedno od vanijih naela novog ZUP-a je naelo uinkovitosti i ekonominosti, to podrazumijeva

rjeavanje upravnih stvari to je mogue jednostavnije, bez odgode i uz to manje trokova, ali tako da se
utvrde sve injenice i okolnosti bitne za rjeavanje upravne stvari.
S tim u vezi, vanija novina je obveza drugostupanjskog tijela da meritorno odluuje o albi, a samo
iznimno moe predmet vratiti na ponovno rjeavanje prvostupanjskom tijelu. Ta odredba nailazi na prilian
otpor i nerazumijevanje u primjeni jer je dugo ustaljena praksa bila upravo suprotna ovoj odredbi. Zasad ne
postoji djelotvoran mehanizam praenja primjene novih instituta ZUP-a iji bi rezultati ukazivali na
oekivane prednosti novog ZUP-a.
Od 16. studenoga 2011. do 31. sijenja 2014. Ministarstvo uprave bilo je korisnik Projekta IPA 2008
Potpora provedbi ZUP-a iji je cilj bilo pruanje potpore Republici Hrvatskoj u razvoju javne uprave
usmjerene korisnicima i osiguravanje odrivih institucionalnih i profesionalnih kapaciteta za pravodobnu
provedbu i uinkovitu primjenu ZUP-a na svim razinama javne uprave, kao i unaprjeivanje javne svijesti
meu graanima o pitanjima vezanima za ZUP i reformu javne uprave.
Kao glavni rezultat Projekta razvijena je Metodologija praenja i nadzora primjene ZUP-a i rjeavanja
upravnih stvari, s detaljnom analizom pravnih instituta i zahtjevom za sustavnim praenjem njihove
primjene. Izraen je prijedlog tehnikog rjeenja za informatiko izvjeivanje o ZUP-u, kao i detaljne
tehnike specifikacije koje e sluiti kao podloga za realizaciju novog projekta kojim e se razviti
informatiko rjeenje za prikupljanje i analizu podataka potrebnih za izvjeivanje o njegovoj provedbi, a u
skladu s utvrenom Metodologijom. Sveobuhvatno informatiko izvjeivanje o primjeni pojedinih instituta
ZUP-a treba pridonijeti redefiniranju postupaka pruanja javnih usluga, njihovu pojednostavnjenju i
eventualnom ukidanju onih za koje se utvrdi da su nepotrebni. Pomou ovog mehanizma postii e se
standardizacija upravnog postupanja i vea pravna sigurnost graana te e se kontinuirano smanjivati broj
posebnih postupaka.
U okviru Projekta uspostavljena je sredinja mrea trenera ZUP-a i decentralizirani sustav izobrazbe o
ZUP-u. Nakon zavretka Projekta Dravna kola za javnu upravu preuzela je trenersku mreu i nastavila
provoditi treninge, koristei Metodologiju i nastavne materijale razvijene u okviru Projekta.
Takoer, rezultat Projekta je standardizirani program e-uenja o ZUP-u, stavljen na raspolaganje iroj
javnosti putem mrene stranice o ZUP-u (www.zup.hr), sada https://uprava.gov.hr/istaknute-teme/zupinformirajte-se-o-upravnom-postupanju/13420, dostupan i na engleskom jeziku. Sustav je besplatan i
dostupan svima te predstavlja velik iskorak u modernizaciji izobrazbe slubenika i informiranju graana.
U iduem razdoblju potrebno je voditi rauna o naprijed iznesenim problemima i raditi na njihovu
suzbijanju, prvenstveno implementacijom mehanizma za djelotvoran nadzor nad provedbom ZUP-a,
odnosno realizacijom Projekta koji e to omoguiti te podizanjem razine izobrazbe slubenika koji
primjenjuju ZUP putem treninga i e-uenja o ZUP-u.

4.1.7. Informatizacija postupanja javnopravnih tijela

Hrvatska javna uprava u nedovoljnoj mjeri koristi rjeenja ICT. Pojam e-uprava odnosi se na svako
koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnoj upravi. U javnoj upravi u Republici
Hrvatskoj ICT se ponajprije koristi kao sredstvo za kreiranje pismena te za raunanje, dakle kao pisai stroj i
kalkulator. Takoer se koristi za informatizaciju pojedinih registara, tj. elektronikog zapisivanja podataka u
javne registre umjesto u knjige. Pritom ICT najee ne prati poslovni proces, ve se koristi za zapisivanje
podataka kao konanih rezultata obrade.
Razlozi nedovoljne i neadekvatne uporabe ICT-a u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj su sljedei:
a. nedovoljna svijest o mogunostima koje prua ICT za unaprjeenje rada cijele javne uprave
b. nedovoljna educiranost zaposlenika u javnoj upravi za koritenje ICT-a te za sudjelovanje u razvoju
projekata usmjerenih uvoenju novih rjeenja radi unaprjeenja poslovnih procesa u javnoj upravi
c. premalo strunih zaposlenika koji istodobno poznaju poslovne procese i nove tehnologije te su ih u stanju
spojiti u alat kojim e doista unaprijediti poslovanje javne uprave
d. ICT oprema u veini javnopravnih tijela je zastarjela i neadekvatna te postoje velike razlike u njihovoj
opremljenosti, ime je meusobna komunikacija izmeu tijela oteana, a razina pruanja upravnih usluga
neujednaena i nestandardizirana.

Navedeni problemi rezultiraju manjim brojem e-usluga za graane i poslovne subjekte. Graanima je u
2010. godini bilo na raspolaganju 50% osnovnih javnih usluga putem interneta, to je ispod prosjeka EU-27,
koji je iznosio 81%. Samo 30,8% graana komuniciralo je s javnom upravom putem online aplikacija u
2013. godini, dok je u EU-27 taj prosjek iznosio 50%. Razina javnih usluga pripremljenih i koritenih u
okviru e-javne uprave trenutano nije zadovoljavajua, tj. pokazatelj online dostupnosti za Republiku
Hrvatsku u 2013. iznosio je 57%, dok je prosjek za EU-27 74%. Institucijama unutar javne uprave (posebno
obrazovni sektor, upravljanje prostorom, zdravstvo, pravosue, kultura i turizam) nedostaju digitalizirani
podaci te nemaju mogunost njihove razmjene niti pruanja e-usluge.
Uporaba ICT-a postala je kritini element za isporuku usluga korisnicima. Na potrebu postizanja ciljeva
Digitalne agende[12] upozorava i Commission Position Paper EK te obvezuje na bru izgradnju sustava za
pruanje e-usluga javne uprave, ukljuujui i e-zdravstvene usluge. Pritom se posebna pozornost obraa
izgradnji povjerenja korisnika, zatiti osobnih podataka i pouzdanosti usluge, to treba biti u ravnotei sa
zahtjevima za to pristupanijim i jednostavnijim ICT aplikacijama i izgradnjom kulture otvorenosti i
povjerenja izmeu institucija i graana.
Zbog navedenih problema aplikacije rade na principu otoka, kako unutar pojedinog javnopravnog tijela
vezano za pojedine funkcionalnosti, tako i na razini meusobnog komuniciranja javnopravnih tijela.
Povezivanje je vrlo rijetko. Informatizacija kompleksnih rjeenja koja obuhvaaju podatke kao rezultate
poslovnih procesa drugih ustrojstvenih jedinica istih institucija ili drugih institucija u Republici Hrvatskoj
jo je uvijek iznimka, iako se kao pozitivni primjeri mogu navesti informatizacija dravnih matica, registra
biraa, sustava socijalnih naknada te poreznog sustava koji koriste informacije iz raznih informacijskih
sustava javnopravnih tijela. Isto tako se e-usluge razvijaju na nain da obuhvaaju jednostavne funkcije, kao
to je izdavanje izvadaka iz nekog registra ili sl.
Razvoj elektronikih usluga u javnoj upravi promatra se kroz 20 osnovnih usluga prema Operativnom planu
eEurope 2005. Plan predvia niz usluga koje zemlje lanice trebaju osigurati putem interneta, interaktivno,
poput plaanja poreza na dohodak, usluga traenja zaposlenja, plaanja doprinosa, zahtjeva za izdavanje
osobnih dokumenata, registracije automobila, izdavanja graevinske dozvole, policijskih prijava
(prebivalita i boravita), javnih knjinica, izdavanja izvoda iz dravnih matica, prijava i dostave
dokumenata, upisa u vie kole, promjena adrese, usluga u zdravstvenom sektoru (zakazivanje pregleda,
interaktivno savjetovanje o uslugama bolnica). Za poslovne subjekte navedeno je plaanje doprinosa za
zaposlene, plaanje tzv. korporacijskih poreza (na dohodak, na tvrtku/naziv), poreza na dodanu vrijednost
(PDV), registracija tvrtke, podnoenje podataka Dravnom zavodu za statistiku, carinske deklaracije,
izvjeivanje o okoliu i javna nabava.
Republika Hrvatska danas nadoknauje neto kasniji poetak razvoja elektronike uprave projektima poput
e-Graani koji je dostupan graanima Republike Hrvatske od lipnja 2014. godine. Naime, za razvoj i
koritenje sustava elektronikih usluga potrebno je raspolagati elektronikim identitetom te mogunou
autentifikacije (potvrivanja) elektronikog identiteta i jedinstvenim mjestom dostave informacija za
graane. To je zahtjevan posao koji trai velik angaman ljudskih i financijskih resursa. Sustav e-Graani
nudi zajedniko rjeenje dodjele elektronikog identiteta i mogunosti autentifikacije identiteta te
omoguava integraciju ve postojeih sustava, kao i jedinstveno mjesto elektronike dostave informacija
graanima putem osobnog korisnikog pretinca. Time je osiguran zajedniki dio svih elektronikih usluga,
tako da se javnopravna tijela mogu posvetiti razvoju vlastitih e-usluga. Zakonom o dravnoj informacijskoj
infrastrukturi[13] propisano je da se sve usluge moraju pruati kroz sustav e-Graani, ime je omogueno
koritenje jedinstvenog upravnog mjesta u virtualnom svijetu. Sve e-usluge za graane koje se razvijaju
moraju se pruati uz identifikaciju i autentifikaciju putem sredinjeg identifikacijskog i autentifikacijskog
mjesta.
Ako zahtjev po kojem se postupa ima znaajne posljedice na prava korisnika usluge, mora se postavljati uz
uporabu elektronikog potpisa, dok se ostale usluge mogu realizirati jednostavnije, tj. bez uporabe
elektronikog potpisa. S aspekta zatite prava stranke koja komunicira elektronikim putem s javnopravnim
tijelom nuna je tehnika opremljenost tijela i samih stranaka za koritenje elektronikog potpisa. Meutim,
u svim ostalim sluajevima potrebno je vie poticati elektroniku komunikaciju (e-mail) u cilju ubrzavanja
procedura. Time se jaa povjerenje izmeu graana, poslovnih subjekata i javne uprave.
Ministarstvo unutarnjih poslova, radi izgradnje suvremenog sustava uprave, pristupilo je projektu uvoenja
elektronike osobne iskaznice koja e omoguiti identifikaciju i autentifikaciju najvie razine sigurnosti uz
mogunost koritenja elektronikog potpisa. Svrha uvoenja navedenog projekta je poticanje i praenje
razvoja informacijskog drutva te razvoja informacijskog sustava dravne uprave (e-uprava), pruanje
korisniki orijentiranih elektronikih javnih usluga te aktivno sudjelovanje svih korisnika (graana i
poslovnih subjekata) u koritenju i razvoju elektronikih servisa.

Radi izgradnje suvremenog sustava uprave kao zajednike poslovne, organizacijske, informacijske i
komunikacijske infrastrukture javnopravna tijela trebaju se povezati na zajednikoj informatikoj platformi,
koja danas postoji u pojedinim segmentima, ali ne kao jedinstvena povezna toka, kako bi tijekom svog
postupanja ponajprije koristila vlastite informacije, odnosno informacije koje mogu sama pribaviti, uz to
manji angaman korisnika.
Tako, primjerice, upravno tijelo ne smije od korisnika traiti informaciju koja se nalazi kod drugog tijela,
ve mora podatke potraiti u javnom registru elektronikim putem. Na taj e se nain pridonijeti
pojednostavnjenju postupanja i vremenskim utedama, a sve vei dio postupka oslanjat e se na koritenje
informacija pohranjenih/obraenih u informacijskim sustavima te na programska rjeenja, uz smanjivanje
birokratiziranja procesa, standardizaciju postupanja, a time i smanjivanje mogunosti ljudske pogreke.
Za rjeavanje navedenih problema pokrenut je projekt Drava bez papira kojim je Vlada Republike
Hrvatske zapoela ureivanje voenja i auriranja temeljnih registara koji raspolau autentinim podacima
vezanim uz pravne i fizike osobe te podacima vezanim uz prostor. Daljnjim razvojem tog projekta osigurat
e se povezivanje javnih registara osnovicom za sigurni prijenos podataka (GSB) te koritenje autentinih
podataka iz temeljnih registara, sukladno Zakonu o dravnoj informacijskoj infrastrukturi. Sve navedeno
rezultirat e smanjenjem administrativnog optereenja korisnika usluga javne uprave, a svakako smanjenjem
potrebe koritenja komunikacijskog kanala alter i direktnog kontakta sa zaposlenicima javne uprave.
Svi projekti u podruju ICT-a te sva natjeajna dokumentacija morat e sadravati elemente koji odreuju
nain pristupa podacima iz vanjskih sustava, nain dostave podataka drugim sustavima te pruanje e-usluga
putem sustava e-Graani i e-Poslovanje. U okviru platforme za e-Poslovanje, zbog daljnjeg razvoja
elektronike Jedinstvene kontaktne toke, potrebno je, osim opsenog sadraja informacija o uvjetima
poslovanja u Republici Hrvatskoj, razviti i e-procedure za registraciju poslovnog nastana, tj. online
osnivanje tvrtki i obrta te e-procedure za ishoenje dozvola za obavljanje pojedinih uslunih djelatnosti.
Radi se obvezi prema EU pravu poslovnog nastana i slobodi pruanja usluga koje je usmjereno na
pojednostavnjenje uvjeta zapoinjanja poslovanja i pristupa tritu za poslovne subjekte.
Problem razliitih razina informatiziranosti te razliite kvalitete i starosti opreme optereuje informatizaciju
poslovnog informacijskog sustava drave te njegovo povezivanje. Cilj je, koritenjem zajednike raunalnokomunikacijske infrastrukture, osigurati zajedniko koritenje istih resursa (raunalne mree, serverske
opreme i aplikativnih rjeenja) sa svrhom racionalizacije trokova, osiguravanja viih standarda sigurnosti i
ujednaavanja postupanja te, u konanici, obuhvatiti sve elemente koji ine cjelovite usluge elektronikim
uslugama. Takoer je nuno osigurati razliite komunikacijske kanale za korisnike, to e se rijeiti
uspostavom jedinstvenih upravnih mjesta u realnom i u virtualnom svijetu.
Problem u razvoju informacijskih sustava drave jest nepostojanje propisa vezanih uz elektroniko uredsko
poslovanje te neukljuenost u hrvatski pravni sustav eIDAS Uredbe Europskog parlamenta i Vijea br.
910/2014 o elektronikoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronike transakcije na unutarnjem
tritu[14].
Nedovoljna izobrazba korisnika za pristup e-uslugama takoer je jedna od prepreka za aktivnije ukljuivanje
graana u koritenje, ali i razvoj novih e-usluga.
Informatizacija javne uprave provodit e se u skladu sa strategijom e-Hrvatska 2020 koja je u pripremi.
e-Uprava e se uvesti na nain da sva tijela javne uprave osiguraju e-usluge iz svog djelokruga, pri emu e
se voditi rauna o tome da se iz EU fondova, ponajprije iz ERDF-a, razvijaju e-usluge, i to one usluge koje
obuhvaaju najvei broj korisnika, imaju najbolji uinak na gospodarstvo, poveavaju efikasnost, skrauju
vrijeme pruanja usluga i poveavaju transparentnost, a koje graani i poslovni subjekti smatraju potrebnim,
sukladno anketi o zadovoljstvu elektronikim uslugama javnog sektora. Razvoj informacijske infrastrukture
temeljit e se na razvoju zajednikog sustava interoperabilnosti u centru dijeljenih usluga te sustavu za
zajedniko koritenje raunalne i komunikacijske infrastrukture na temelju cloud paradigme. Pri razvoju
elektronike uprave osobita e se pozornost posvetiti zatiti osobnih podataka te sigurnosti podataka.
Razmjena podataka izmeu razliitih registara i institucija odvijat e se sukladno zakonskim ovlastima te
zahtjevima za informacijsku sigurnost, to e biti detaljnije obraeno u stratekom dokumentu vezanom uz
digitalni rast.
Informatizacija poslovnih procesa sa svrhom poveanja uinkovitosti i transparentnosti javnog sektora
financirat e se iz ESF-a.
ZUP-om i Uredbom o uredskom poslovanju utvrena je obveza javnopravnih tijela omoguiti zaprimanje
pismena u elektronikom obliku. S druge strane, u Republici Hrvatskoj ne postoji propis kojim bi se detaljno

utvrdili standardi elektronikog uredskog poslovanja. Stoga je potrebno utvrditi tehnike pretpostavke za
primjenu elektronikog uredskog poslovanja propisivanjem tono odreenog naina razmjene i uvanja
elektronikih isprava, svih traenih funkcionalnosti te jasnih pravila zaprimanja i otpreme zahtjeva u
elektronikom obliku.
Elektronika uredska komunikacija uredit e se na nain da postane primarni nain razmjene informacija i
dokumenata izmeu javnopravnih tijela, a korisnicima e se ostaviti na izbor mogunost dobivanja
informacija elektronikim putem ili na klasian nain, na papiru, ime e se omoguiti smanjenje potrebe
dolazaka graana na altere, odnosno smanjit e se potreba za alterima. Uvest e se sredinji arhiv svih
dokumenata javne uprave uz mogunost dohvata podataka i dokumenata od strane ovlatene osobe, bez
obzira na to u kojem tijelu javne uprave osoba radi. Osigurat e se jedinstveno mjesto zaprimanja
elektronikih dokumenata te pravno urediti pojam uredne e-dostave, pogotovo za preporuene dostave.
Elektronika komunikacija, pristup informacijama i ponovna uporaba informacija tijela javne vlasti, podaci
javne uprave kao temelj gospodarskog razvoja, unaprjeenje zajednikog djelovanja javnopravnih tijela
putem ICT-a i uvoenje elektronikog uredskog poslovanja posebne su funkcije koje e se razviti usporedno
s rjeavanjem osnovnih problema vezanih uz ICT u javnoj upravi.

4.1.8. Upravljanje kvalitetom javnih usluga

Zadovoljstvo graana i poslovnih subjekata javnim uslugama odnosno upravljanje kvalitetom javnih usluga
jedan je od glavnih ciljeva Strategije. Za upravljanje kvalitetom usluga javne uprave vano je da
rukovodstvo i svi zaposlenici u javnoj upravi uvedu, prihvate i koriste skup alata i mehanizama koje nude
postojei standardi i instrumenti upravljanja kvalitetom.
Ciljevi uspostave sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi su:
osiguravanje kontinuirane promjene i prilagodbe ustrojstva, naina rada, upravljanja i odluivanja, zbog
ostvarivanja postavljenih opih ciljeva institucija javne uprave i uinkovitog troenja proraunskih sredstava
namijenjenih zadovoljavanju javnih potreba graana i drugih korisnika javnih usluga, dakle drutveno
odgovorno ponaanje na razini cijele drave
prihvaanje i primjena meunarodnih i EU standarda i alata (Povelje javnih slubi Citizens Charters,
TQM Total Quality Management, CAF Common Assessment Framework, ISO 9000, ISO 9001, EFQM,
Sustav uravnoteenih pokazatelja Balanced Scorecards itd.) u javnoj upravi radi ujednaavanja domaih s
EU standardima javne uprave koja mora biti iz temelja modernizirana i transformirana u servis koji slui
javnoj dobrobiti i javnom interesu, a ujedno i racionalizirana na nain da svojim trokom prekomjerno ne
optereuje gospodarstvo.
Kvaliteta rada i usluga koje prua javna uprava u velikoj mjeri ovisi o ponaanju i djelovanju, u prvom redu
rukovodee strukture, o razmjeni relevantnih informacija te o meusobnoj komunikaciji zaposlenih. O
kvaliteti moemo govoriti samo ako je ona obiljeje cjelokupnog poslovnog sustava i filozofije upravljanja
top-down.
Iako u postojeem zakonskom okviru postoje instituti i mehanizmi koji se mogu iskoristiti radi daljnjeg
razvoja sustava upravljanja kvalitetom (upravni nadzor, praenje stanja, izrada i objava izvjea o obavljanju
poslova, podnoenje prigovora, predstavki i pritubi i sl.), postoji vrlo malo sustavnog planiranja, praenja,
statistike te izvjetavanja o koritenju navedenih instituta unutar tijela javne uprave.
Sustav upravljanja kvalitetom prema modelu CAF (Common Assessment Framework)[15] primjenjuju
brojne institucije dravne uprave i javnog sektora drava lanica EU od 2000. godine, ali i mnoge druge
zemlje u svijetu. Osim CAF-a, postoji mogunost koritenja ISO standarda, kao i rjeenja iz drugih sustava
upravljanja kvalitetom, o emu e se odluiti na temelju prethodno provedene analize, a vodei rauna o
specifinostima javne uprave u Republici Hrvatskoj.
Dio pravnog okvira sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi uspostavljen je kroz sustav unutarnjih
financijskih kontrola u javnom sektoru definiran Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u
javnom sektoru[16] te pripadajuim podzakonskim propisima i prirunicima[17]. Zakon obvezuje institucije
javne uprave na uspostavu sustava unutarnjih financijskih kontrola i unutarnje revizije uz koordinaciju i
harmonizaciju koje provodi Ministarstvo financija. Ovim sustavom obuhvaeni su kontrolno okruenje,
upravljanje rizicima, kontrolne aktivnosti, informacije i praenje i procjena sustava.

Nastavno na zadnji izvjetaj o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru iz 2013. godine[18]
i dalje postoje slabosti u:
stratekom planiranju, osobito na lokalnoj razini
delegaciji ovlasti i odgovornosti unutar organizacijske strukture za realizaciju postavljenih ciljeva i
upravljanje dodijeljenim proraunskim sredstvima
povezanosti i usklaenosti stratekih ciljeva i ciljeva iz godinjih planova rada
povezivanju procesa upravljanja rizicima s procesima stratekog planiranja, programiranja i godinjeg
planiranja rada, kao i u izvjeivanju o najznaajnijim rizicima
neureenim odnosima prve i druge razine korisnika prorauna posebno u dijelu ovlasti i odgovornosti u
planiranju, financiranju, nadziranju (nainu na koji e pojedini korisnik prve razine nadgledati poslove druge
razine) i
sustavima praenja ostvarivanja rezultata programa i projekata kroz pokazatelje uspjenosti te
izvjetavanje o ostvarenju ciljeva.
Trenutano ne postoje podaci koliko institucija javne uprave implementira neki od standarda upravljanja
kvalitetom te e u iduem razdoblju biti potrebno napraviti analizu stanja u svim institucijama javne uprave.
Takoer ne postoje dostupni prijevodi standarda upravljanja kvalitetom, kao ni sustavna izobrazba
rukovodeih slubenika o sustavima upravljanja kvalitetom u javnoj upravi s praktinim primjerima.
U postojeem zakonskom okviru postoje instrumenti koji se takoer mogu iskoristiti u cilju daljnjeg razvoja
sustava upravljanja kvalitetom. Na temelju Zakona o sustavu dravne uprave postoje sljedei instituti:
upravni nadzor kroz koji tijela dravne uprave nadziru zakonitost rada i postupanja; rjeavanje u
upravnim stvarima; djelotvornost, ekonominost i svrhovitost rada u obavljanju poslova dravne uprave;
svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i osposobljenost slubenika i namjetenika za obavljanje poslova dravne
uprave te odnos slubenika i namjetenika prema graanima i drugim strankama
praenje stanja kroz koji tijela dravne uprave prate stanje u okviru svog djelokruga prikupljanjem
potrebnih podataka i obavijesti, izradom odgovarajuih strunih podloga te na druge prikladne naine, a na
temelju izraenih strunih podloga (izvjea, elaborata, analiza, itd.) te na drugi nain prikupljenih saznanja
o stanju u svom djelokrugu poduzimaju mjere i radnje za koje su zakonom i drugim propisima ovlateni te
predlau nadlenim dravnim tijelima donoenje propisa i drugih akata iz njihove nadlenosti
pruanje strune pomoi u poslovima u djelokrugu te dunost davanja podataka, obavijesti i uputa
graanima i pravnim osobama
izrada i objava izvjea o obavljanju poslova, odnosno godinjih izvjetaja o radu
odravanje konferencija s predstavnicima sredstava javnog priopavanja o znaajnijim pitanjima dravne
uprave
pozivanje svih zainteresiranih da putem sredstava javnog priopavanja iznesu svoje primjedbe na nacrte
propisa
ustrojavanje rada i poslovanja tako da graani i pravne osobe mogu na jednostavan i djelotvoran nain
ostvarivati svoja Ustavom zajamena prava i zakonom zatiene interese te ispunjavati svoje graanske
dunosti
omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje prigovora i pritubi na rad tijela dravne uprave, kao
i na nepravilan odnos dravnih slubenika kad im se obraaju radi ostvarivanja svojih prava i interesa ili
izvravanja svojih graanskih dunosti
na vidnom mjestu osigurati potrebna tehnika i druga sredstva za podnoenje prigovora i pritubi (kutija
za pritube, knjiga pritubi itd.), kao i omoguiti usmeno izjavljivanje prigovora odnosno pritube
na prikladan nain javnost obavijestiti o poslovima koji e se obavljati na uredovne dane.

Kod jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave takoer postoje instituti (osim mjesne
samouprave) koji su propisani Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi, odnosno jedinice
lokalne i podrune (regionalne) samouprave dune su:
omoguiti graanima i pravnim osobama podnoenje predstavki i pritubi na svoj rad, kao i na rad
njihovih upravnih tijela te na nepravilan odnos zaposlenih u tim tijelima kad im se obraaju radi ostvarivanja
svojih prava i interesa ili izvravanja svojih graanskih dunosti
svojim statutom meu ostalim definirati oblike konzultiranja s graanima
omoguiti graanima putem predstavnikog tijela predlaganje donoenja odreenog akta ili rjeavanje
odreenog pitanja.
Kod ustanova na temelju Zakona o ustanovama postoje sljedei institut, odnosno obveza davanja potrebnih
podataka i uputa graaninu, pravnoj osobi i drugom korisniku na njihov zahtjev te obavijesti o uvjetima i
nainu pruanja svojih usluga i obavljanju poslova iz djelatnosti za koju je ustanova osnovana.
Meutim, postoji vrlo malo sustavnog planiranja, praenja, statistike te izvjetavanja o koritenju navedenih
instituta unutar tijela javne uprave. Takoer, potrebno je sustavno omoguiti graanima i poslovnim
subjektima pristup sustavu javne uprave putem telefona (uz sustav e-graanin), kao npr. pozivni centar
Porezne uprave[19], besplatni telefon Carinske uprave itd.

4.1. Opi i posebni ciljevi reforme pruanja javnih usluga

Opi cilj reforme pruanja javnih usluga predstavlja poboljano postupanje javnopravnih tijela.
Posebni ciljevi reforme pruanja javnih usluga i mjere za njihovu provedbu su:
CILJ 1. UNAPRIJEENI PROCESI U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 1.1. Unaprijediti proces stvaranja javnih politika i stratekog planiranja u javnoj upravi
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova
Europske unije
Sunositelji: druga sredinja tijela dravne uprave, Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2015.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a1.1.1. Uspostaviti sredinje tijelo na razini Vlade Republike Hrvatske nadleno za koordinaciju izrade i
praenja provedbe javnih politika i stratekih dokumenata radi jae povezanosti planova pojedinih
proraunskih korisnika sa stratekim ciljevima Vlade Republike Hrvatske i planskim aktima EU-a
a1.1.2. Unaprijediti metodologiju za izradu strategija i drugih akata javnih politika
a1.1.3. Ukljuiti zainteresiranu javnost u izradu strategija i drugih akata javnih politika
a1.1.4. Izraditi smjernice za razvoj i praenje javnih politika te integriranje stratekog i proraunskog
planiranja kao podrku u izradi resornih stratekih akata koji trebaju sadravati relevantne ciljeve,
instrumente, pokazatelje uspjenosti, nositelje, proraunska sredstva, procjene rezultata i uinaka te
mogunosti provedbe
a1.1.5. Provesti izobrazbu za elnike i rukovodee slubenike za izradu i provedbu strategija i drugih akata
javnih politika
a1.1.6. Na razini tijela propisati u opisima poslova izradu i provedbu strategija i drugih akata javnih politika
a1.1.7. Osnovati timove ili jedinice za javne politike i strateko planiranje u tijelima dravne uprave kao
samostalne ustrojstvene jedinice ili funkciju planiranja pridruiti kabinetu elnika tijela
a1.1.8. Propisati obvezu objavljivanja svih stratekih akata

Pokazatelj ostvarenosti mjere:

p1.1.1. Postotak usvojenih javnih politika i stratekih akata izraenih u skladu s novom metodologijom
Mjera 1.2. Unaprijediti proces godinjeg planiranja i izvjetavanja u tijelima javne uprave
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: druga tijela dravne uprave
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2015.
Potrebna sredstva: nisu potrebna dodatna sredstva
Provedbene aktivnosti:
a1.2.1. Prikupiti i analitiki obraditi podatke o godinjem planiranju i izvjetavanju u tijelima javne uprave
(podaci o donoenju godinjih planova, objavi, izvrenju planiranih aktivnosti, neplaniranim aktivnostima i
sl.)
a1.2.2. Izraditi normativni okvir za izradu, donoenje, izvrenje, praenje i odgovornost za izvrenje
godinjih planova rada i izvjea o radu
a1.2.3. Osigurati nadzor nad povezanou stratekog, godinjeg i proraunskog planiranja u tijelima javne
uprave
a1.2.4. Na razini tijela propisati u opisima poslova izradu godinjih planova
a1.2.5. Uvrtavati aktivnosti iz Strategije u godinje planove tijela javne uprave
Pokazatelj ostvarenosti mjere:
p1.2.1. Postotak godinjih planova izraenih i objavljenih u skladu s novom metodologijom
p1.2.2. Postotak godinjih izvjea izraenih i objavljenih u skladu s novom metodologijom
p1.2.3. Postotak tijela javne uprave u ije su godinje planove ugraene aktivnosti iz Strategije razvoja javne
uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Mjera 1.3. Standardizirati poslove javne uprave
Nositelji: javnopravna tijela
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: nisu potrebna dodatna sredstva
Provedbene aktivnosti:
a1.3.1. Izraditi metodologiju prikupljanja podataka o obavljanju upravnih poslova, ukljuujui upravno
postupanje, struno-kreativne poslove i horizontalne funkcije
a1.3.2. Izraditi analizu vrsta upravnih poslova usporedno s prikazom opsega poslova, broja javnih
slubenika i namjetenika koji ih obavljaju i njihovim kompetencijama
a1.3.3. Izraditi sistematizaciju i klasifikaciju (katalog) upravnih poslova i upravnih podruja, usluga i
procesa
a1.3.4. Definirati standarde za pojedine vrste upravnih poslova
a1.3.5. Izraditi smjernice za standardiziranje upravnih poslova u jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima sukladno djelokrugu pojedinih sredinjih tijela dravne
uprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:

p1.3.1. Postotak tijela javne uprave iji su ustrojstveni akti usklaeni s katalogom upravnih funkcija i
upravnih podruja
Mjera 1.4. Pratiti i vrednovati rezultate i uinke poslova u javnoj upravi
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: druga tijela dravne uprave, Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a1.4.1. Razviti smjernice i kriterije za praenje i vrednovanje rezultata i uinaka poslova u javnoj upravi
a1.4.2. Odrediti tijelo nadleno za praenje i analizu ostvarenih rezultata i uinaka poslova u javnoj upravi
a1.4.3. Kontinuirano osposobljavati rukovodee dravne slubenike za praenje i vrednovanje rezultate i
uinaka poslova u javnoj upravi u njihovoj nadlenosti sukladno smjernicama
a1.4.4. Usvojiti jedinstvenu metodologiju za praenje i vrednovanje rezultata i uinaka poslova u javnoj
upravi i definirati pokazatelje do razine ustrojstvenih jedinica
a1.4.5. Na razini tijela propisati u opisima poslova praenje i vrednovanje rezultata i uinaka poslova u
javnoj upravi i odgovornost za ostvarene rezultate
a1.4.6. Propisati nain, oblik i obvezu tijela da obavjetavaju Vladu Republike Hrvatske i javnost o
ostvarenim rezultatima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p1.4.1. Postotak tijela dravne uprave koja izvjetavaju Vladu Republike Hrvatske i obavjetavaju javnost o
ostvarenim rezultatima sukladno propisanoj obvezi
p1.4.2. Pozitivan trend pokazatelja uspjenosti u odnosu na prethodno razdoblje
Mjera 1.5. Unaprijediti praenje upravnog postupanja i odluivanja u javnopravnim tijelima
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, tijela dravne uprave
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: 4.200.000 kuna
Izvori: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a1.5.1. Izraditi i staviti u funkciju Jedinstveni aplikativni sustav za praenje i nadzor upravnog postupanja
a.1.5.2. Izraditi Plan implementacije Jedinstvenog aplikativnog sustava za praenje i nadzor upravnog
postupanja za sva javnopravna tijela
a1.5.3. Primijeniti Jedinstveni aplikativni sustav za praenje i nadzor upravnog postupanja u svim
javnopravnim tijelima
a1.5.4. Osigurati mehanizam za praenje usklaenosti sa
ZUP-om
a1.5.5. Utvrditi broj upravnih postupaka koji nisu u skladu sa ZUP-om

a1.5.6. Kontinuirano osposobljavati slubenike za primjenu Jedinstvenog aplikativnog sustava te slubenike

nadzornih tijela za praenje upravnog postupanja i odluivanja
a1.5.7. Propisivanje obveze pribavljanja prethodne izjave o usklaenosti posebnih propisa s odredbama
ZUP-a u postupku upuivanja prijedloga propisa Vladi Republike Hrvatske
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p1.5.1. Postotak javnopravnih tijela koja koriste Jedinstveni aplikativni sustav za praenje i nadzor upravnog
postupanja
p1.5.2. Smanjen broj posebnih upravnih postupaka (koji nisu u skladu sa ZUP-om)
p1.5.3. Postotak prijedloga propisa upuenih Vladi Republike Hrvatske za koje je dana izjava o usklaenosti
s odredbama ZUP-a
Mjera 1.6. Otkloniti nepotrebna upravna postupanja
Nositelji: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstvo uprave, druga sredinja tijela dravne
uprave
Sunositelj: Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2020.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a1.6.1. Analizirati sustavne probleme koji optereuju i usporavaju upravno postupanje na temelju podataka
iz Jedinstvenog aplikativnog sustava za praenje i nadzor upravnog postupanja
a1.6.2. Pripremiti akcijski plan za pojednostavnjenje i/ili ukidanje nepotrebnih postupanja
a1.6.3. Izmijeniti propise radi pojednostavnjenja/ukidanja pojedinih upravnih postupanja i informatizirati
pojednostavnjene upravne postupke
a1.6.4. Provesti izobrazbu za osposobljavanje za provedbu pojednostavnjenog upravnog postupanja
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p1.6.1. Broj pojednostavnjenih/ukinutih upravnih postupanja
Mjera 1.7. Poveavati udio struno-kreativnih poslova
Nositelji: sredinja tijela dravne uprave
Sunositelj: Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2018.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a1.7.1. Analizirati stanje i potrebe resornih tijela za ljudskim potencijalima za struno-kreativne poslove
a1.7.2. Utvrditi u kojim ustrojstvenim jedinicama e se obavljati struno-kreativni poslovi
a1.7.3. Provoditi izobrazbu za osposobljavanje zaposlenih za struno-kreativne poslove
Pokazatelji ostvarenosti mjere:

p1.7.1. Broj slubenika osposobljenih za obavljanje struno-kreativnih poslova

p1.7.2. Smanjena proraunska sredstva za obavljanje struno-kreativnih poslova izvan tijela dravne uprave
Mjera 1.8. Smanjivati udio horizontalnih funkcija u ukupnom poslovanju
Nositelji: Ured za ope poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, Ministarstvo financija,
Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a1.8.1. Analizirati horizontalne funkcije u javnopravnim tijelima
a1.8.2. Utvrditi postotni udjel zaposlenih na horizontalnim funkcijama u javnopravnim tijelima
a1.8.3. Pojednostavniti horizontalne funkcije izmjenama u propisima
a1.8.4. Utvrditi standarde organizacije i postupanja u horizontalnim funkcijama
a1.8.5. Provoditi izobrazbu za zaposlene na horizontalnim funkcijama
a1.8.6. Informatizirati horizontalne poslovne procese koristei zajednika rjeenja
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p1.8.1. Postotno smanjivanje udjela zaposlenih na horizontalnim funkcijama u javnopravnim tijelima
p1.8.2. Skraeno trajanje poslova obuhvaenih horizontalnim funkcijama
CILJ 2. OLAKANA KOMUNIKACIJA KORISNIKA UPRAVNIH USLUGA S JAVNOPRAVNIM
TIJELIMA
Mjera 2.1. Uspostaviti jedinstvena upravna mjesta
Nositelji: tijela dravne uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: Svjetska banke, EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a2.1.1. Izraditi plan uspostavljanja jedinstvenih upravnih mjesta
a2.1.2. Izraditi aplikacije za pruanje e-usluga na jedinstvenom upravnom mjestu
a2.1.3. Opremiti ICT opremom i raunalnom mreom jedinstveno upravno mjesto te osigurati javno
pristupno mjesto za e-upravu osobama koje nisu informatiki pismene
a2.1.4. Osposobiti zaposlene za rad na jedinstvenim upravnim mjestima te za upuivanje graana za
koritenje e-usluga
a2.1.5. Izmijeniti propise u svrhu provedbe funkcije jedinstvenih upravnih mjesta

a2.1.6. Uspostaviti jedinstvena upravna mjesta u javnopravnim tijelima najblie graanima

a2.1.7. Prilagoditi usluge koje pruaju javnopravna tijela na jedinstvenim upravnim mjestima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p2.1.1. Broj ustrojenih jedinstvenih upravnih mjesta
p2.1.2. Broj upravnih usluga koje se pruaju putem jedinstvenih upravnih mjesta
Mjera 2.2. Unaprjeivati sustav izdavanja vjerodajnica
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a2.2.1. Definirati uvjete i nain dobivanja punomoi/ovlasti za koritenje sustava izdavanja vjerodajnica za
druge osobe ili vlastitu maloljetnu djecu
a2.2.2. Definirati nain registracije korisnika u inozemstvu radi izdavanja vjerodajnica ePass i mToken za
hrvatske graane koji ive i rade izvan Republike Hrvatske
a2.2.3. Ukljuiti e-osobne iskaznice u sustav NIAS
a2.2.4. Ukljuiti sve vjerodajnice, i privatnog sektora, koje zadovoljavaju kriterije u sustav NIAS
a2.2.5. Povezati NIAS s EU sustavom STORK te osigurati identifikaciju/autentifikaciju na EU razini
a2.2.6. Izdati i ukljuiti e-osobne iskaznice u NIAS, a koje osiguravaju identifikaciju i autentifikaciju te
elektroniko potpisivanje
a2.2.7. Pratiti/implementirati nova tehnoloka rjeenja u podruju identifikacije/autentifikacije
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p2.2.1. Broj korisnika sustava vjerodajnica, ukljuujui i e-osobne iskaznice
p2.2.2. Broj inozemnih usluga dostupnih putem NIAS identifikacije i autentifikacije
Mjera 2.3. Unaprijediti sustav elektronikih usluga
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo pravosua, Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a2.3.1. Pravno regulirati uvjete za urednu dostavu elektronikih dokumenata
a2.3.2. Preuzeti eIDAS Uredbu Europskog parlamenta i Vijea br. 910/2014 o elektronikoj identifikaciji i
uslugama povjerenja za elektronike transakcije na unutarnjem tritu u pravni sustav Republike Hrvatske

a2.3.3. Pripremiti analizu svih zajednikih funkcionalnosti e-usluga, razviti ih te pripremiti standarde za
razvoj e-usluga, a s naglaskom na korisniko suelje i izgled dokumenata
a2.3.4. Implementirati tehnoloka rjeenja sukladno razvoju pravnog okvira
a2.3.5. Pripremiti aplikaciju za komunikaciju graana i poslovnih subjekata s javnom upravom putem
nestrukturirane komunikacije (e-mail) kroz osobni korisniki pretinac
a2.3.6. Izraditi plan unaprjeivanja znanja i vjetina vezanih uz koritenje informatike tehnologije
a.2.3.7. Provesti izobrazbu zaposlenih u javnoj upravi o koritenju i razvoju te standardima pri razvoju
e-usluga
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p2.3.1. Broj kompletnih e-usluga s ugraenim svim potrebnim funkcionalnostima
p2.3.2. Broj graana koji komunicira s javnom upravom putem nestrukturirane komunikacije kroz osobni
korisniki pretinac
p2.3.3. Broj zaposlenih u javnoj upravi koji su proli/zavrili program izobrazbe za koritenje e-usluga i
razvoj standardiziranih e-usluga
Mjera 2.4. Unaprijediti pruanje elektronikih usluga za poslovne subjekte
Nositelji: Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: 10 milijuna kuna
Izvor: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a2.4.1. Uspostaviti jedinstveno upravno mjesto u virtualnom svijetu za e-Poslovanje
a2.4.2. Definirati osnovni set usluga koje treba pruati kroz e-Poslovanje
a2.4.3. Razviti e-usluge za poslovne subjekte
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p2.4.1. Broj usluga koje prua e-Poslovanje
p2.4.2. Postotak skraivanja vremena po usluzi
p2.4.3. Broj korisnika jedinstvenog upravnog mjesta e-Poslovanje
CILJ 3. POVEANA DOSTUPNOST INFORMACIJA JAVNE UPRAVE
Mjera 3.1. Unaprijediti pristup informacijama javne uprave
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo unutarnjih poslova, Povjerenik za informiranje
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: ESF
Provedbene aktivnosti:

a3.1.1. Izgraditi IT sustav za objavu informacija javne uprave u strojno itljivom obliku i promicati njegovu
primjenu
a3.1.2. Provesti izobrazbu zaposlenih za koritenje sustava za objavu informacija
a3.1.3. Objavljivati podatke javne uprave kroz sustav za objavu informacija
a3.1.4. Izgraditi IT sustav za praenje pristupa i ponovne uporabe informacija
a3.1.5. Kontinuirano poveavati broj i koliinu informacija koje javnopravna tijela redovito objavljuju
a3.1.6. Provesti izobrazbu graana o mogunostima ostvarivanja njihovih prava vezanih uz dostupnost
informacija javnopravnih tijela
a3.1.7. Uskladiti Zakon o tajnosti podataka sa Zakonom o pravu na pristup informacijama
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p3.1.1. Broj i koliina objavljenih informacija kroz sustav za objavu
p3.1.2. Broj korisnika informacija objavljenih kroz sustav za objavu
CILJ 4. RACIONALNO KORITENJE RAUNALNO-INFORMACIJSKIH RESURSA
Mjera 4.1. Racionalizirati i industrijalizirati dravnu informacijsku infrastrukturu
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2015.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: dravni proraun, EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a4.1.1. Ustrojiti sustav koji e osigurati racionalizaciju trokova razvoja dravne informacijske infrastrukture
a4.1.2. Propisati koritenje tehnikih i organizacijskih standarda za povezivanje dravne informacijske
infrastrukture
a4.1.3. Uspostaviti provedbeno tijelo koje e pruati usluge objedinjavanja dravne informacijske
infrastrukture na paradigmi dravnog oblaka
a4.1.4. Osigurati mogunost sigurnog i zakonitog povezivanja putem sredinjeg sustava interoperabilnosti
a4.1.5. Osigurati ukljuivanje tijela u koritenje dijeljene informacijske infrastrukture
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p4.1.1. Broj tijela iji informacijski sustavi dijele informacijsku infrastrukturu
Mjera 4.2. Unaprijediti elektroniko poslovanje javne uprave koritenjem istovrsnih rjeenja za
zajednike poslovne procese
Nositelji: Ured za ope poslove Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, Ministarstvo uprave
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: 80.000.000 kuna
Izvor: EU fondovi, dravni proraun

Provedbene aktivnosti:
a4.2.1. Donijeti pravni okvir koji osigurava koritenje zajednikih aplikativnih rjeenja
a4.2.2. Analizirati sve zajednike poslovne procese
a4.2.3. Pripremiti i testirati jedinstvena aplikativna rjeenja za sve istovrsne poslovne procese
a4.2.4. Provesti izobrazbu za koritenje jedinstvenog aplikativnog rjeenja za elektroniko poslovanje
a4.2.5. Implementirati jedinstvena aplikativna rjeenja za elektroniko poslovanje u javnopravnim tijelima te
omoguiti koritenje istih rjeenja u tijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p4.2.1. Broj institucija koje koriste istovrsna rjeenja za elektroniko poslovanje
p4.2.2. Iznos sredstava uteenih primjenom jedinstvenih elektronikih rjeenja
Mjera 4.3. Informatizirati urede dravne uprave u upanijama standardnim rjeenjima
Nositelji: Ministarstvo uprave, uredi dravne uprave u upanijama
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: 40.000.000 kuna
Izvor: EU fondovi, dravni proraun
Provedbene aktivnosti:
a4.3.1. Pripremiti standardne funkcionalnosti i opremu (raunala/pisai/itai/mree/aplikacije) koje trebaju
podrati informatizacija ureda dravne uprave u upanijama
a4.3.2. Pripremiti projekt informatizacije (opreme i mrea) svih lokacija svih ureda dravne uprave u
upanijama
a4.3.3. Provesti informatizaciju ureda dravne uprave u upanijama
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p4.3.1. Broj ureda ije su sve lokacije informatizirane sukladno standardnim funkcionalnostima i opremi
CILJ 5. PODIZANJE KVALITETE JAVNIH USLUGA
Mjera 5.1. Implementirati standarde upravljanja kvalitetom u pruanju usluga javne uprave
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu IV. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Izvor: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a5.1.1. Provesti analizu stanja upravljanja kvalitetom u javnoj upravi
a5.1.2. Provesti komparativnu analizu relevantnih meunarodnih standarda upravljanja kvalitetom u javnoj
upravi

a5.1.3. Izraditi smjernice za upravljanje kvalitetom u javnoj upravi s preporuenim standardima za pojedine
poslovne procese i usluge vodei rauna o postojeim rjeenjima i institutima, trokovima i koristima
uvoenja te potrebnoj informatikoj podrci
a5.1.4. Osigurati izobrazbu o upravljanju kvalitetom u pruanju usluga javne uprave
a5.1.5. Provoditi aktivnosti radi promicanja sustava upravljanja kvalitetom u javnoj upravi
a5.1.6. Uvesti kontinuirano mjerenje zadovoljstva korisnika kvalitetom u pruanju usluga javne uprave tijela
koja su uvela sustav kvalitete
a5.1.7. Uvesti kontinuirano mjerenje trajanja rjeavanja zahtjeva korisnika
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p5.1.1. Broj javnopravnih tijela s uspostavljenim sustavom upravljanja kvalitetom u pruanju usluga javne
uprave

5. LJUDSKI POTENCIJALI U JAVNOJ UPRAVI

5.1. Analiza stanja
U javnoj upravi radnopravni odnosi zaposlenih nisu regulirani na jedinstven nain. Tako su postupci
zapoljavanja, prava, obveze, odgovornost te ostala pitanja od znaaja za rad dravnih slubenika i
namjetenika regulirani Zakonom o dravnim slubenicima[20], radnopravni odnosi slubenika i
namjetenika u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi Zakonom o slubenicima i namjetenicima u
lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi[21], dok se na namjetenike te ostale zaposlene u javnoj
upravi primjenjuje Zakon o radu[22].
Postojei sustav razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima u dravnoj slubi te u jedinicama lokalne i
podrune (regionalne) samouprave obuhvaa planiranje zapoljavanja, provedbu postupka zapoljavanja i
uvoenja u slubu, analizu i izradu opisa poslova radnih mjesta, kontinuiranu izobrazbu, ocjenjivanje rada i
uinkovitosti, nagraivanje i napredovanje slubenika. Praenjem provedbe sustava razvoja i upravljanja
ljudskim potencijalima utvreno je da je sustav previe sloen, optereen nepotrebnim procesima te, u
odreenim sluajevima, ak i neprimjenjiv. Funkcije sustava razvoja i upravljanja ljudskim potencijalima
nisu standardizirane (zapoljavanje, uvoenje u slubu, izobrazba, ocjenjivanje rada i uinkovitosti,
napredovanje, nagraivanje, prestanak slube) te se ne primjenjuju u cijeloj javnoj upravi.

5.1.1. Kompetencije zaposlenih u javnoj upravi

Temelj dinamike brzog razvoja javnog sektora je dobro obrazovan i kompetentan kadar. S obzirom na irok
spektar podruja i djelatnosti koji su u nadlenosti javne uprave, nuno je provesti analizu potrebnih
kompetencija za obavljanje pojedinih vrsta poslova. Osim opih kompetencija, potrebno je da svaki sektor
definira i specifine kompetencije koje zaposlenici trebaju imati. Dok su ope kompetencije skup znanja,
vjetina te pripadajue samostalnosti i odgovornosti[23] sa irokom primjenom u razliitim podrujima
djelatnosti te omoguavaju fleksibilnu prilagodbu zahtjevima raznovrsnih visokostrunih poslova, specifine
kompetencije svojstvene su odreenoj struci i one su nune za obavljanje strunih poslova, s obzirom na to
da je jedan od ciljeva Strategije poveanje udjela struno-kreativnih poslova u ukupnom poslovanju
cjelokupne javne uprave.
Vaee klasifikacije radnih mjesta dravnih slubenika i namjetenika te slubenika i namjetenika u
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave utemeljene su ponajprije na razini obrazovanja
slubenika i radnom iskustvu tako da ne omoguuju napredovanje i karijerni razvoj u skladu s njihovim
kompetencijama. Takoer, klasifikacije radnih mjesta ne ukljuuju potrebne kompetencije (znanja, vjetine,
sposobnosti i odgovarajua ponaanja) koje se trae za obavljanje pojedinih poslova. Sustav klasificiranja
radnih mjesta u javnoj upravi ne primjenjuje se u potpunosti i nije standardiziran.
Prema podacima iz Registra zaposlenih u javnom sektoru, u dravnoj slubi najvie su zastupljene osobe sa
srednjom strunom spremom i osobe sa zavrenim diplomskim sveuilinim ili strunim studijem, a
najmanje osobe koje su zavrile preddiplomski struni studij. Tako je, primjerice, u dravnim tijelima na dan
1. sijenja 2015. bilo zaposleno ukupno 56.220 dravnih slubenika i namjetenika, od ega 28,43%
slubenika koji su zavrili diplomski sveuilini ili struni studij (prije visoka struna sprema), 2,51% osoba
sa zavrenim preddiplomskim strunim studijem (prije via struna sprema) te 41,85% zaposlenih sa

srednjom strunom spremom. U preostalom postotku (27,21%) su osobe nie strune spreme
(visokokvalificirane (VKV), kvalificirane (KV), polukvalificirane (PKV) i nekvalificirane (NKV) osobe).
Navedeni podaci prikazani su razraeno prema spremi, kategoriji zaposlenika te spolu

DRAVNI SLUBENICI

ENE

VSS

Prvostupnice

9.010

549

MUKARCI

VS

SSS

2.499 11.216

UKUPNO

VSS

Prvostupnici

23.274

6.971

866

VS

SSS

2.570 11.229

UKUPNO

21. 636

NAMJETENICI

ENE

SSS VKV

KV

MUKARCI

PKV i NSS NKV UKUPNO SSS VKV KV PKV i NSS NKV UKUPNO

510 1.366 1.237

471

686

4270

575 3522 2800

73

70

7.040

SVEUKUPNO DRAVNIH SLUBENIKA I NAMJETENIKA 56.220

U javnim slubama na dan 1. sijenja 2015. bilo je zaposleno ukupno 151.158 slubenika i namjetenika, od
ega 51,51% slubenika koji su zavrili diplomski sveuilini ili struni studij (prije visoka struna sprema),
2,13% osoba sa zavrenim preddiplomskim strunim studijem (prije via struna sprema) te 25,63%
zaposlenih sa srednjom strunom spremom. U preostalom postotku (20,73%) su osobe nie strune spreme
(visokokvalificirane (VKV), kvalificirane (KV), polukvalificirane (PKV) i nekvalificirane (NKV) osobe).
Navedeni podaci prikazani su razraeno prema spremi, kategoriji zaposlenika te spolu.

SLUBENICI U JAVNIM SLUBAMA

ENE

VSS

Prvostupnice

55.097

2.590

VS

MUKARCI

SSS

13.766 25.405

UKUPNO

VSS

Prvostupnici

96.858

22.779

636

VS

SSS

2.966 5.775

NAMJETENICI U JAVNIM SLUBAMA

ENE

MUKARCI

UKUPNO

32.156

SSS VKV

4.771

596

KV

2.366

PKV/NSS NKV UKUPNO SSS VKV KV PKV/NSS NKV UKUPNO

3.726

4.515

15.974

2792

554

1947

507

370

6.170

SVEUKUPNO SLUBENIKA I NAMJETENIKA U JAVNIM SLUBAMA 151.158

Navedeni podaci upuuju na zakljuak da postojei kapaciteti nisu dovoljno razvijeni da bi udovoljili
zahtjevima koji se postavljaju pred modernu javnu upravu koja slui korisnicima, odnosno da trenutana
struktura zaposlenih, posebice u dravnoj slubi, ne odgovara potrebama i poslovima koji se obavljaju u
tijelima javne uprave.
Stoga poseban naglasak treba staviti na izradu kompetencijskih standarda, opih i posebnih, te na njihovo
uvrtavanje u opise radnih mjesta. Definiranjem opsega i granica podruja koje pokriva standard suava se
prostor za manipulaciju u izboru zaposlenika, to e pridonijeti objektivnosti izbora, veoj dostupnosti te
kvaliteti obavljanja javne slube. Ope i kljune kompetencije za rad u javnoj upravi trebaju biti iste za
usporedive kategorije zaposlenika iste razine obrazovanja. Posebne kompetencije odreene kategorije
zaposlenika za odreeno upravno podruje mogu se proiriti sukladno posebnim propisima ili specifinim
potrebama radnog mjesta.
Kompetencijskim standardima definirat e se obvezna znanja, vjetine i osobine koje trebaju imati
zaposlenici rasporeeni na odreena radna mjesta/poloaje, kao preduvjet jaanja upravnih kapaciteta.
Poetne aktivnosti na tom podruju zapoete su u 2014. godini realizacijom IPA TWL 2010 Projekta
Potpora jaanju administrativnih kapaciteta kroz razvoj kompetencija u dravnoj upravi,
HR/2010/IB/OT/TWL, iji je nositelj Ministarstvo uprave u suradnji s twinning partnerom Nizozemskim
institutom za javnu upravu. Cilj je Projekta poveati uinkovitost i profesionalnost zaposlenih u dravnoj
slubi kroz razvoj metodologije za procjenu kljunih kompetencija dravnih slubenika.
Uvoenje kompetencijskog okvira za zaposlene vaan je korak prema viem stupnju profesionalizacije javne
uprave. Kreiranjem kompetencijskog okvira stvorit e se uvjeti za izradu standarda zanimanja za pojedina
radna mjesta u dravnoj slubi, a time pretpostavke za nove standarde kvalifikacija. Slijedom toga moi e
se stvoriti efikasniji skupovi ishoda uenja i programi formalnog i neformalnog obrazovanja u svrhu
cjeloivotnog uenja. Sve e to omoguiti jednostavan upis pojedinih komponenti (standardi zanimanja,
standardi kvalifikacija, skupovi ishoda uenja, obrazovni programi) u registre te time osigurati preglednost i
povezanost na nacionalnoj, europskoj i meunarodnoj razini.
Na temelju definiranih kompetencijskih standarda za pojedina radna mjesta i utvrivanja odgovaraju li
kompetencije zaposlenih radnim mjestima na kojima rade utvrdit e se potreba da pojedini slubenici
nadograde svoje znanje i strune sposobnosti. S tom svrhom potrebno je razviti odnosno uskladiti programe
izobrazbe za zaposlene u javnoj upravi s utvrenim kompetencijskim okvirom.
Cjeloivotno uenje i profesionalno usavravanje u slubi predstavljaju temelj za kontinuirani razvoj
kompetencija svih zaposlenih u javnoj upravi. Konceptu cjeloivotnog uenja, koji podrazumijeva
mogunost usvajanja i obnavljanja znanja, vjetina i potencijala u razliitim razdobljima ivota, trenutano u
javnoj upravi nije posveena dovoljna pozornost, ve je izobrazba zaposlenih nakon stjecanja formalnog
obrazovanja i zapoljavanja, odnosno inicijativa za daljnjom izobrazbom uglavnom rezultat interesa samih
slubenika.
Postojea procjena potreba za izobrazbom temelji se na iskazivanju interesa zaposlenika za pohaanjem
pojedinih ponuenih programa izobrazbe uz suglasnost nadreene osobe, kao i na obvezama pohaanja onih
programa koji proizlaze iz zakona i podzakonskih akata. Pritom se nedovoljno vodi rauna o tome da
programi izobrazbe budu usklaeni sa stratekim ciljevima, mjerama i politikama ija e provedba od
zaposlenika zahtijevati nova znanja.
Zbog toga je potreban novi pristup procjeni potreba izobrazbe koja e se temeljiti na objektivnoj procjeni
podruja u kojima zaposlenici mogu i trebaju poboljati svoje kompetencije. To e zahtijevati usmjerenost
na tono odreene kompetencije pri izboru programa izobrazbe te stalno praenje napretka zaposlenika od
njihovih nadreenih, kao i povratnu reakciju na dodanu vrijednost programa izobrazbe.

Za izobrazbu dravnih slubenika, slubenika u tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave te zaposlenih u pravnim osobama s javnim ovlastima zaduena je Dravna kola za javnu
upravu, iji kadrovski i financijski kapaciteti nisu dostatni za pokrivanje svih potreba koje proizlaze iz sve
veih zahtjeva koji se postavljaju pred javnu upravu. Slijedom navedenog potrebno je razviti i
implementirati nove tehnologije u sustavu usavravanja u javnoj upravi, osobito organizacijom e-uenja,
jaanjem trening sustava na lokalnoj i regionalnoj razini te razvojem postupka licenciranja programa i
trenera. Nadalje, potrebno je trajno jaati kompetencije svih zaposlenih u javnoj upravi i kapacitete za dobro
upravljanje. S tim u svezi provedbom programa izobrazbe u organizaciji Dravne kole za javnu upravu
jaaju se i kompetencije za pripremu i provedbu projekata financiranih iz ESF-a.
Osobito je vano utvrditi potrebe za usavravanjem i jaati kljune kompetencije rukovoditelja koji
predstavljaju vanu kategoriju zaposlenika na svim razinama upravljanja u javnoj upravi. Razvoj njihovih
strunih kompetencija, kako bi kvalitetno kreirali i provodili politike, te razvoj vjetina iz podruja
rukovoenja kljuni su za proces profesionalizacije javne uprave i nuno poboljanje dosadanje kulture
upravljanja.
Slijedom svega navedenog kljuna pitanja koja se postavljaju u odnosu na strukturu hrvatske javne uprave
jesu: odgovara li postojea struktura zaposlenih potrebama posla i je li broj slubenika odgovarajue
rasporeen s obzirom na vrstu i opseg poslova koji se obavljaju u javnoj slubi te oekivanu kvalitetu
usluge.
U odreivanju optimalnog broja, ali i kompetencija zaposlenika potrebnih za obavljanje pojedinih poslova
odnosno grupa poslova treba krenuti od standarda utvrenih nakon provedene analize procesa koji se
odvijaju u javnoj upravi. Pritom treba voditi rauna o tome da se kod pojedinog zaposlenika, osim
standardnih (koje e utvrditi sredinje tijelo dravne uprave nadleno za slubenike odnose), objedine i
druge poeljne kompetencije kako bi bio u mogunosti samostalno obavljati vie razliitih poslova. To, u
konanici, moe dovesti i do racionalizacije broja zaposlenih na pomonim funkcijama o kojima trenutano
ovise zaposlenici koji nemaju sve potrebne kompetencije.
U postupku racionalizacije broja zaposlenih, prije provedbe politike zbrinjavanja vika zaposlenih, potrebno
je utvrditi odgovaraju li kompetencije vika zaposlenih uvjetima drugih radnih mjesta za ijim
popunjavanjem postoji potreba, odnosno mogu li takvi zaposlenici u relativno kratko vrijeme (est mjeseci i
manje) nadograditi svoje postojee kompetencije za obavljanje poslova upranjenih radnih mjesta.

5.1.2. Zapoljavanje u javnoj upravi

U javnim slubama sustav zapoljavanja nije standardiziran. Propisani postupci planiranja i provedbe
zapoljavanja u dravnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave ne
zasnivaju se na provedenim analizama radne optereenosti te su dugotrajni i sloeni tako da ne omoguavaju
pravodobno osiguravanje potrebnog broja slubenika odgovarajuih kompetencija za obavljanje poslova u
tim tijelima.
Postupak zapoljavanja u javnim slubama nije ureen jedinstvenim propisom, kao ni pravna zatita
kandidata koji sudjeluju u tom postupku, to oteava potivanje ustavnog naela o sudjelovanju u obavljanju
svih javnih poslova i dostupnosti svakog radnog mjesta i dunosti graanima pod jednakim uvjetima.
Zato je standardizirani postupak zapoljavanja potrebno provesti temeljem prethodno utvrenih planova
prijema zasnovanih na analizama radne optereenosti kako bi se novi zaposlenici odabirali na temelju
objektivnih kriterija i unaprijed utvrenih kompetencija te sprijeila mogunost pogodovanja pri
zapoljavanju. Standardizirani postupak odabira kandidata postupcima testiranja i intervjuiranja trebalo bi
provoditi struno tijelo, to e pridonijeti transparentnosti i omoguiti ulazak u javnu slubu najboljim
kandidatima.
Novi postupak zapoljavanja treba se u bitnome razlikovati od postojeeg, u kojem faza testiranja najee
daje prednost kandidatima koji su bolje memorirali propise, bez dovoljnog pridavanja panje testiranju
glavnih kompetencija koje se od njih trae. Takoer, kandidate je potrebno testirati na nain koji e
onemoguiti pogodovanje pojedincima od strane tijela koje provodi natjeaj (npr. testiranje pod ifrom,
odabir pitanja putem raunala te drugi naini onemoguavanja kandidatima prethodnih saznanja o sadraju
testova i sl.).

5.1.3. Sustavi ocjenjivanja, nagraivanja i napredovanja u javnoj upravi

Praenje kvalitete rada i uinkovitosti zaposlenika u ostvarivanju radnih zadataka temeljenih na jasno
definiranim ciljevima sastavni su dio sustava ocjenjivanja kao funkcije upravljanja ljudskim potencijalima te
on treba predstavljati temelj za odluivanje o napredovanju, nagraivanju i eventualnom sankcioniranju
zaposlenih.
Postupak ocjenjivanja u javnoj upravi nije standardiziran te se ne primjenjuje na sve zaposlene. Postupak
ocjenjivanja dravnih slubenika i namjetenika, kao i slubenika i namjetenika u tijelima jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave previe je sloen i dugotrajan, povezan s velikim trokovima donoenja
rjeenja o ocjeni i albenih postupaka te mu nedostaju jasni, objektivni i mjerljivi kriteriji za ocjenjivanje.
Slijedom navedenog, sustav ocjenjivanja kao temelj za odluivanje o napredovanju, nagraivanju te
sankcioniranju neuinkovitih zaposlenika nije ostvario svoju glavnu svrhu, a to je motiviranje za bolji i
uinkovitiji rad i nagraivanje uspjenih.
S obzirom na vanost funkcije ocjenjivanja u upravljanju ljudskim potencijalima, potrebno ga je
standardizirati i unaprijediti te utvrditi kriterije utemeljene na uinkovitosti i kvaliteti rada zaposlenika, kao i
na drugim pokazateljima uspjenosti u odnosu na prioritetne zadae i ciljeve. U tu svrhu potrebno je
unaprijediti sustave praenja uinkovitosti rada zaposlenih uvoenjem odgovarajuih metodikih i
informatikih alata koji bi predstavljali osnovu za ocjenjivanje zaposlenika u javnoj upravi kako
ocjenjivanje ne bi ovisilo iskljuivo o diskrecijskoj procjeni nadreenih. Potrebno je uvesti sustav
ujednaavanja ocjena, odnosno primjenjivati matematike operacije kojima e se uspostaviti odnos izmeu
predloenih vrijednosti i vrijednosti na koje e upuivati unaprijed postavljeni standardi mjerenja. Drugim
rijeima, treba uspostaviti ravnoteu izmeu opih kriterija ocjenjivanja i prosudbe nadreenih i drugih
zaposlenika zasnovane na argumentima. Tako e biti prepoznati zaposlenici koje, zbog predanosti poslu,
inovativnih prijedloga za poboljanje poslovanja i drugih kvaliteta, treba zadrati u sustavu odnosno
nagraditi ili unaprijediti.
Takve zaposlenike potrebno je nagraivanjem dodatno motivirati kako bi predstavljali pozitivan primjer
drugim zaposlenicima u organizaciji. Unaprjeenje sustava nagraivanja zaposlenih potrebno je realizirati
standardiziranjem sustava po naelu jednake plae za rad jednake vrijednosti te kroz utvrivanje
nagraivanja temeljenog na objektivnoj ocjeni radne uinkovitosti i kvaliteti rada slubenika, a sve sa
svrhom motiviranja najuspjenijih zaposlenika. Pritom e se u odreenoj mjeri i nadalje u obzir uzimati i
postojei kriteriji kao to su razina obrazovanja, sloenost poslova i duljina radnog staa. Model e se
raspraviti sa socijalnim partnerima i strunjacima u ovom podruju. Osim nagraivanja putem uveane
plae, treba pronai i druge naine motiviranja najuspjenijih. To je mogue ostvariti njihovim
ukljuivanjem u rad na poslovima koje bi mogli smatrati novim izazovom u karijeri, rotacijom unutar
sustava, javnim priznanjem i na druge naine. S druge strane, potrebno je voditi rauna o razlozima zbog
kojih kvalitetni zaposlenici naputaju slubu te poduzimati mjere kako bi se ti razlozi otklonili.
Radi privlaenja i zadravanja kvalitetnih zaposlenika u sustavu javne uprave, potrebno je voditi sustavnu
brigu o razvoju njihove karijere i mogunostima njihova napredovanja sukladno merit naelu. S tim ciljem
zaposlenicima treba omoguiti daljnju izobrazbu i usavravanje, kao i vie stupnjeva napredovanja na
ljestvici radnih mjesta unutar jedne kategorije. Stupnjeve napredovanja treba odgovarajue povezati sa
sustavima ocjenjivanja i nagraivanja.
Dakle, modernizacija slubenikog sustava podrazumijeva njegovo usklaivanje s europskim upravnim
standardima koji zahtijevaju profesionalne javne slubenike koji se zapoljavaju i razvijaju karijeru sukladno
merit naelu. Da bi se hrvatski slubeniki sustav odgovarajue uklopio u europski upravni prostor,
potrebno je utemeljiti kvalitetan klasifikacijski sustav, transparentan i objektivan sustav zapoljavanja
utemeljen na kompetencijama i stimulativan i pravedan sustav nagraivanja i napredovanja temeljen na
objektivnoj ocjeni radne uinkovitosti i kvalitete rada zaposlenika. Takoer, potrebno je uspostaviti
jedinstvena naela i standarde kroz slubeniko zakonodavstvo na svim teritorijalnim razinama (lokalna,
podruna (regionalna), dravna) kako bi se ostvarilo naelo jedinstvenosti upravnog sustava, posebno glede
odreivanja plaa.

5.1.4. Sustav plaa u javnoj upravi

Sustav plaa u javnoj upravi nije reguliran na jedinstven nain. Tako su temeljna pitanja vezana za samu
definiciju plae, isplatu plaa, dodataka na plau i materijalnih prava ureena Zakonom o dravnim
slubenicima, Zakonom o plaama u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi[24] i Zakonom o
plaama u javnim slubama[25].

Iako se gotovo sve kategorije zaposlenih u javnoj upravi financiraju iz istog izvora (dravni proraun),
ovisno o pripadnosti odreenoj kategoriji (dravni, lokalni, javni slubenici) imaju razliita prava, to
ukljuuje i razlike u pravu na plau i druga materijalna prava.
Kroz sustav Centralnog obrauna plaa (COP) utvreno je postojanje niza propisa i drugih pravnih akata
kojima se reguliraju plae i materijalna prava zaposlenih, pri emu je uoena brojnost dodataka na plau,
naknada i pomoi koje se isplauju zaposlenima. Navedeni propisi, u najveem dijelu, nisu meusobno
usklaeni, pa je tako i sama definicija plae razliito utvrena u zakonima i kolektivnim ugovorima. Dodaci
na plau i druga materijalna prava zaposlenih nisu sustavno i na jedinstven nain utvreni, to posljedino
dovodi do povrede naela jednake plae za rad jednake vrijednosti.
Takoer, kao nedostatak se pokazalo i nepostojanje tijela dravne uprave ili koordinativnog tijela koje bi se
sustavno bavilo plaama svih javnih slubi, sudjelovalo u utvrivanju vrijednosti koeficijenata sloenosti
poslova i sklapanju kolektivnih ugovora.
S obzirom na to da je uspostavom Registra zaposlenih u javnom sektoru i sustavom Centralnog obrauna
plaa postavljen preduvjet za ureenje sustava plaa, potrebno je provesti analizu plaa, dodataka i drugih
materijalnih prava i utvrditi jedinstveni strukturirani sustav utvrivanja plaa i drugih materijalnih prava
temeljen na naelu jednake plae za rad jednake vrijednosti.

5.1.5. Etika u javnoj upravi

Meu osnovnim pretpostavkama uspjene javne uprave i obavljanja javne slube su integritet, objektivnost i
uinkovitost njezinih zaposlenika. Veina etikih kodeksa ili kodeksa ponaanja u javnom sektoru promie
te standarde kroz principe kao to su nekoritenje javne slube u privatne svrhe, nepristranost u obavljanju
javnih poslova te obavljanje poslova na nain koji e osigurati povjerenje javnosti.
U Republici Hrvatskoj potrebno je uspostaviti jedinstven sustav standarda ponaanja zaposlenika u javnom
sektoru.
Takoer, neophodno je kontinuirano podizati svijest korisnika i zaposlenika o potrebi za otvorenom,
pristupanom i transparentnom javnom upravom te o potrebi prevencije sukoba interesa i potencijalnih
koruptivnih radnji u obavljanju javne slube. Potrebno je na razini pojedinih institucija razvijati interne
procedure za upravljanje sukobom interesa i povezanim etikim pitanjima te koruptivnim rizicima uz
potporu etikih tijela s definiranim savjetodavnim i disciplinskim ovlastima, kao i raditi na kontinuiranoj
izobrazbi zaposlenika.
Etino ponaanje zaposlenih u javnoj upravi ureeno je Zakonom o dravnim slubenicima i Etikim
kodeksom dravnih slubenika,[26] posebnim kodeksima te drugim propisima i aktima koji u odreenom
dijelu ureuju pravila etinog ponaanja u javnoj slubi, kao to su: Zakon o sustavu unutarnjih financijskih
kontrola u javnom sektoru[27], Zakon o sprjeavanju sukoba interesa[28], Strategija suzbijanja korupcije za
razdoblje od 2015. do 2020. godine[29] te Strategija razvoja ljudskih potencijala u dravnoj slubi za
razdoblje 2010. 2013.[30]
Problem predstavlja injenica da navedenim dokumentima nisu obuhvaene javne slube u cjelini. Naime,
Zakon o dravnim slubenicima i Etiki kodeks dravnih slubenika (donesen na temelju navedenog
Zakona) odnose se samo na dravne slubenike, a ne i na ostale zaposlene u javnopravnim tijelima, dok se
posebni kodeksi, primjerice Etiki kodeks policijskih slubenika[31], primjenjuju samo na pojedine
kategorije dravnih slubenika.
Etiki sustav vrijednosti u obavljanju javne slube na svim razinama, odnosno i na dravnoj i lokalnoj razini
te u svim javnim ustanovama i slubama, nije u dovoljnoj mjeri usklaen s Meunarodnim etikim
kodeksom za dravne slubenike (International Code of Conduct for Public Officials;A/RES/51/59, 28
January 1997) i odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda protiv korupcije (Merida konvencija)[32], koju
je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala 19. veljae 2005.
Iz usporedbe odredbi Zakona o dravnim slubenicima s odredbama iz Etikog kodeksa dravnih slubenika
proizlazi da pravila ponaanja dravnih slubenika, odnosno etika naela, moralna naela i vrijednosti koje
dravni slubenici trebaju potivati na radnome mjestu nisu jasno i nedvojbeno definirani Etikim kodeksom
dravnih slubenika, iako je njegova svrha upravo njihovo promicanje.[33]

U Akcijskom planu za provedbu Strategije suzbijanja korupcije za 2012. u dijelu koji se odnosi na integritet
i kodeks ponaanja dravnih slubenika navedeni su ciljevi, mjere, nadlena tijela te rokovi do kojih se
trebaju provesti pojedine mjere vezane u ostvarenje ciljeva.[34]
Meutim, kada govorimo o percepciji korupcije, prema podacima Transparency Internationala, indeks
percepcije korupcije u 2014. godinu za Republiku Hrvatsku iznosi 48, ime se ona nala na 61. mjestu od
175 promatranih drava, to ukazuje na to da je potrebno poduzimati daljnje aktivnosti u cilju suzbijanja
korupcije.[35]
Takoer, prema Globalnom korupcijskom barometru 2013., 64% ispitanika smatra javne dunosnike i
slubenike, tj. javnu upravu visoko korumpiranim sektorom.[36]
Prema Etikom kodeksu dravnih slubenika, u svim dravnim tijelima elnik tijela imenuje povjerenika za
etiku iz reda dravnih slubenika. Meutim, postupci predlaganja i izbora povjerenika za etiku nisu jasno
propisani. Veina povjerenika za etiku nije zadovoljna nainom imenovanja niti nainom na koji trebaju
obavljati poslove vezane uz promicanje etinog ponaanja, posebno s obzirom na injenicu da usporedno
obavljaju svoje redovite poslove nevezane uz etiku i poslove etikog povjerenika te im je teko osigurati
nepristranost u odnosu prema drugim dravnim slubenicima, to im dodatno oteavaju i nedovoljna znanja
i vjetine vezane uz promidbu etinog ponaanja te rjeavanje pritubi.[37]
S druge strane, iako je Etiko povjerenstvo ustrojeno kao neovisno radno tijelo koje je imenovala Vlada
Republike Hrvatske za davanje miljenja o sadraju i nainu primjene Etikog kodeksa dravnih slubenika
te promicanje etikih naela i standarda, revizijom uinkovitosti etike infrastrukture u tijelima dravne
uprave utvreno je da nain izbora, odnosno imenovanja lanova Etikog povjerenstva nije dovoljno
transparentan.
Etiki kodeks dravnih slubenika, odnosno njegova pravila i naela, koja se u ovom trenutku primjenjuju
samo na dravne slubenike, treba proiriti na zaposlene u cijelom javnom sektoru, kao i na dravne
dunosnike. Treba ojaati suradnju svih tijela koja se bave podrujem etike Etikog povjerenstva, Slube
za etiku u Ministarstvu uprave i povjerenika za etiku u dravnim tijelima (u budunosti u svim
javnopravnim tijelima). Potrebno je bolje koordinirati aktivnosti u podruju etike, ujednaavati praksu i
utemeljiti suvremene etike standarde za cjelokupnu javnu upravu.
Kao jedan od pokazatelja koji podupire takvu potrebu su i godinja skupna izvjea o podnesenim
pritubama na neetino ponaanje dravnih slubenika[38]. Osim ostalih naina zaprimanja pritubi, pri
sredinjem tijelu nadlenom za slubenike odnose otvoren je besplatni telefon i adresa e-pote na koje se
zaprimaju pritube na neetino ponaanje dravnih slubenika. Prema Izvjeu o podnesenim pritubama za
2014. od ukupno 1009 poziva na besplatni telefon samo 72 poziva odnosila su se na neetino postupanje
dravnih slubenika, dok su od ukupno 379 e-poruka 80 bile izravne pritube na dravne slubenike. Svi
ostali pozivi ili e-poruke bile su pritube na postupanje javnih slubenika, slubenika u tijelima jedinica
lokalne ili podrune (regionalne) samouprave, koje ne obvezuje Etiki kodeks dravnih slubenika.

5.1.6. Cjeloviti sustav upravnog obrazovanja

U Republici Hrvatskoj studiji javne uprave izvode se uglavnom u okviru javnih visokih uilita. Studiji
javne uprave izvode se na pravnim fakultetima sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku te na
pojedinim veleuilitima (u Gospiu, Vukovaru, Poegi i ibeniku). Osim studija u Zagrebu, ostali studiji
imaju relativno kratku tradiciju, osobito na veleuilitima. Radi se o studijima strunog tipa, a studiji javne
uprave na preddiplomskoj i diplomskoj sveuilinoj razini zasad ne postoje.
Preddiplomski studiji izvode se u trajanju od tri godine, a studente se osposobljava za neposredno
ukljuivanje u poslove javne uprave opeg tipa. Nastavak studija mogu je na specijalistikim diplomskim
strunim studijima javne uprave koji se izvode na pravnim fakultetima sveuilita u Zagrebu, Splitu, Rijeci i
Osijeku, u trajanju od dvije godine, a pokrenuti su tek prije nekoliko godina.
Sveuilini studiji javne uprave izvode se samo na poslijediplomskoj razini, i to preteno kao specijalistiki
poslijediplomski studiji u trajanju od, u pravilu, dvije godine. Openito, na sveuilinim studijima studenti
se osposobljavaju za obavljanje poslova u znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom
sektoru i drutvu openito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih i strunih dostignua. Budui
da takvih studija prilagoenih potrebama javne uprave nedostaje, otvara se pitanje je li mogue kroz
(relativno) kratko poslijediplomsko obrazovanje stei sva potrebna znanja, vjetine i kompetencije za rad na
kljunim pozicijama u organizacijama javne uprave.

Jedini doktorski studij koji slui obnovi znanstveno-nastavnog kadra u podruju javne uprave je doktorski
studij pravnih znanosti, smjer Javno pravo i javna uprava Pravnog fakulteta u Zagrebu, u trajanju od tri
godine.
Zasad ne postoji vertikalna, lateralna i horizontalna prohodnost studija jer studenti koji su zavrili struni
preddiplomski i diplomski studij nemaju mogunosti nastavka obrazovanja na poslijediplomskoj
sveuilinoj razini.
Iako donekle variraju glede sadraja, struni studiji javne uprave koji su u veoj mjeri usmjereni na opi
upravni profil javnog slubenika u pravilu se oslanjaju na upravnu znanost te s njom povezane pravne
discipline. Nastavni planovi studija javne uprave odravaju opu ideju javne uprave kao interdisciplinarnog i
multidisciplinarnog podruja. Ujednaavaju se standardi i kvaliteta studijskih programa javne uprave s
onima u drugim europskim zemljama, s tim da je pred njima usklaivanje sa standardima The European
Association for Public Administration Accreditation (EAPAA)[39] U Europi je broj akreditiranih programa
oko 40, a u SAD vie od 170. Odjel za ekonomske i socijalne poslove Ujedinjenih naroda 2008. godine
objavio je Standarde izvrsnosti upravnog obrazovanja i usavravanja koji slue kao temelj prilikom
akreditacije. Provodi se i europski projekt utvrivanja kljunih kompetencija koje bi upravno obrazovanje
trebalo osigurati buduim slubenicima (Tuning-PA). Moderno upravno obrazovanje upoznaje, obrazuje i
odgaja studente za odgovorno, etino, djelotvorno, ekonomino i uinkovito obavljanje poslova javne
uprave. Ono je jedan od kljunih preduvjeta za poboljanje profesionalnosti zaposlenika i temelj je daljnje
modernizacije hrvatske javne uprave. Stoga je nuno dalje razvijati visokokolsko obrazovanje prilagoeno
potrebama javne uprave, osobito na sveuilinoj razini.
Potrebe upravne prakse za upravnim strunjacima opeg menaderskog i opeg upravnog profila, kao i
potreba za samoobnovom struke, koja je u drugim zemljama postignuta kako putem kvalitetnih sveuilinih
studija javne uprave svih razina tako i kroz kvalitetne znanstvenoistraivake institucije, trae daljnji razvoj
studija prilagoenih potrebama javne uprave u Republici Hrvatskoj, ali i koritenje istraivakih potencijala
hrvatske akademske zajednice. Trenutano ta suradnja nije na zadovoljavajuoj razini jer nisu uspostavljeni
institucionalni kanali koritenja ekspertize akademske i istraivake zajednice u razvoju javne uprave.
No, jednako je vano zapoljavanje moderno obrazovanog upravnog kadra. Naime, u hrvatskim dravnim
tijelima udio slubenika sa srednjom i niom strunom spremom iznosi vie od 50%. Neto je bolja situacija
u javnim slubama u kojima radi 50,39% osoba koje su zavrile diplomski sveuilini ili struni studij te
13,51% osoba sa zavrenim preddiplomskim strunim studijem, no vrlo razliitih profila i struka. Iako nije
sporno da se u javnoj upravi obavljaju razliiti rutinski poslovi za koje je dovoljna srednja razina
obrazovanja, udio slubenika sa zavrenim diplomskim sveuilinim ili strunim studijem odnosno
preddiplomskim strunim studijem nije zadovoljavajui, ni na razini dravne uprave ni u upravnim odjelima
i slubama jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. to se tie strukture zanimanja u upravi,
udio slubenika s bilo kojim tipom upravnog obrazovanja vrlo je nizak. Dakle, s jedne strane postoji potreba
za zapoljavanjem prikladno obrazovanih zaposlenika, koji su zavrili studij prilagoen potrebama javne
uprave, a s druge postoji obrazovani kadar, veinom na razini strunog studija prvog stupnja,
specijalistikog strunog te specijalistikog postdiplomskog studija.
Najvie profesionalne poloaje u javnoj upravi trebaju popunjavati obrazovani profesionalci zato to su
upravo znanja i vjetine osoba na tim poloajima kljuni za izradu nacrta provedivih i jasnih propisa,
predlaganje sloenih programa, javnih politika i strategija, organizaciju javne uprave, sudjelovanje u
procesima europskog upravljanja i suradnje s tijelima EU-a, suradnju i povezivanje pojedinih upravnih
resora, postavljanje boljih i viih standarda kvalitete javnih usluga, nadzora u upravi te odnosa slubenika
prema korisnicima, javnofinancijsko poslovanje te informatizaciju upravnih usluga. No, ovisno o tipu
studijskog programa i stupnju obrazovanja, kadar sa zavrenim studijem prilagoenim potrebama javne
uprave prikladan je za radna mjesta opeupravnog tipa na svim razinama organiziranja javne uprave
(upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, javnih ustanova, tijela dravne uprave
i njihovih podrunih jedinica, strunih slubi Vlade Republike Hrvatske i drugih tijela, pravosudne uprave,
agencija i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima) i svih razina u hijerarhiji radnih mjesta u strukturi
organizacije. Za odreivanje tih radnih mjesta potrebno je pripremiti katalog kompetencija, kao i utvrditi
koji tip i stupanj studija prilagoenog potrebama javne uprave osigurava takve kompetencije.
Time se osigurava vrsta veza sveuiline i akademske zajednice i javne uprave koja zapoljava kadar koji
obrazuje akademska zajednica. U obrazovanju treba osigurati i praktinu nastavu, osobito u strunim
studijima, kao i ukljuiti upravne eksperte-praktiare u odvijanje dijela nastave koji je praktine naravi.
Budui da upravno obrazovanje prikladne kvalitete nije mogue bez provedbe znanstvenih istraivanja i
strunih projekata i analiza, a oni su potrebni i za kvalitetno obavljanje najsloenijih poslova u sustavu javne

uprave, u sadanjim se uvjetima vidi nedostatak takvog pristupa radu i razvoju javne uprave. Jaanjem
suradnje i ukljuivanjem rezultata istraivanja javnih znanstvenih organizacija u rad javne uprave znaajno
e se podii kvaliteta cjelokupnog sustava javne uprave.

5.2. Opi i posebni ciljevi reforme sustava ljudskih potencijala u javnoj upravi
Opi cilj reforme sustava ljudskih potencijala u javnoj upravi predstavljaju unaprijeeni upravni kapaciteti
javnopravnih tijela.
Posebni ciljevi reforme sustava ljudskih potencijala u javnoj upravi i mjere za njihovu provedbu su:
CILJ 6. UTVREN SUSTAV KOMPETENCIJA
Mjera 6.1. Izraditi kompetencijski okvir za zaposlene u javnoj upravi
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: 16.000.000 kuna
Izvor financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a6.1.1. Provesti analizu potrebnih kompetencija za obavljanje poslova javne uprave
a6.1.2. Utvrditi kljune kompetencije za zaposlene u javnoj upravi
a6.1.3. Utvrditi kompetencije potrebne za obavljanje pojedinih vrsta poslova u javnoj upravi
a6.1.4. Ukljuiti utvrene kompetencije u interne akte javnopravnih tijela o sistematizaciji radnih mjesta
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p6.1.1. Broj tijela koja su interne akte uskladila s kompetencijskim okvirom
CILJ 7. UNAPRIJEEN SUSTAV STRUNOG USAVRAVANJA U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 7.1. Jaati kompetencije svih zaposlenih u javnoj upravi
Nositelj: Dravna kola za javnu upravu
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: 22.500.000 kuna
Izvor financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a7.1.1. Razviti metodologiju procjena potreba usavravanja
a7.1.2. Provesti procjenu potreba usavravanja u podruju strunih znanja i vjetina potrebnih za uinkovito
obavljanje poslova u javnoj upravi temeljenu na kompetencijskom okviru
a7.1.3. Izraditi detaljnu analizu prikupljenih podataka i pripremiti izvjea o utvrenim potrebama
a7.1.4. Odrediti prioritetna podruja i ciljane skupine za provedbu programa usavravanja
a7.1.5. Razviti i provoditi programe usavravanja na temelju analize podataka dobivenih provedenom
procjenom potreba usavravanja

a7.1.6. Osposobiti trenere za provedbu programa usavravanja

a7.1.7. Razviti modele osposobljavanja i usavravanja zaposlenika na radnom mjestu i jaati kompetencije
zaposlenika koji ih provode (mentori, instruktori)
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p7.1.1. Postotak slubenika ukljuenih u sustav jaanja kompetencija
Mjera 7.2. Jaati kapacitete za dobro upravljanje
Nositelj: Dravna kola za javnu upravu
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: 17.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a7.2.1. Provesti procjenu potreba usavravanja za jaanje kompetencija za rukovodee slubenike u tijelima
dravne uprave, izabrane dunosnike i rukovodee slubenike u jedinicama lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te rukovoditelje u drugim javnopravnim tijelima
a7.2.2. Razviti i provoditi programe usavravanja za rukovoditelje na temelju analize podataka dobivenih
provedenom procjenom potreba usavravanja
a7.2.3. Osposobiti trenere za provedbu programa usavravanja za rukovoditelje
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p7.2.1. Postotak rukovoditelja koji su zavrili programe za dobro upravljanje i jaanje menaderskih
kompetencija
Mjera 7.3. Razvoj i implementacija novih te kontinuirano unaprjeivanje postojeih metodologija i
mehanizama u sustavu usavravanja u javnoj upravi
Nositelj: Dravna kola za javnu upravu
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: I. tromjeseje 2019.
Potrebna sredstva: 39.300.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a7.3.1. Jaati institucionalne kapacitete Dravne kole za javnu upravu
a7.3.2. Pripremiti i usvojiti Strategiju profesionalnog usavravanja u javnoj upravi
a7.3.3. Razvijati i dalje implementirati e-learning sustav usavravanja u javnoj upravi
a7.3.4. Uspostaviti sredinju e-knjinicu u javnoj upravi
a7.3.5. Uvesti sustav kvalitete u svrhu unaprjeenja sustava treninga
a7.3.6. Jaati sustav treninga na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini
a7.3.7. Razviti i implementirati metodologiju procjene uinka sustava usavravanja

a7.3.8. Razviti i uspostaviti postupak licenciranja trenera za provedbu programa usavravanja u javnoj
upravi
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p7.3.1. Broj novih metoda i mehanizama u sustavu usavravanja u javnoj upravi
p7.3.2. Postotak zaposlenih u javnoj upravi koji se usavrava primjenom novih metoda i mehanizama
CILJ 8. DJELOTVORAN I TRANSPARENTAN SUSTAV ZAPOLJAVANJA U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 8.1. Uspostaviti centralno-koordinirani sustav zapoljavanja u javnoj upravi
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2020.
Potrebna sredstva: 25.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a8.1.1. Zakonom propisati ope kriterije za zapoljavanje u javnoj upravi, novi postupak zapoljavanja, tijela
nadlena za provedbu testiranja te pravnu zatitu kandidata
a8.1.2. Ojaati institucionalne kapacitete tijela nadlenih za provedbu postupka zapoljavanja
a8.1.3. Izraditi i primijeniti informatika rjeenja u postupku provedbe testiranja
a8.1.4. Osposobiti zaposlenike za provedbu novog postupka zapoljavanja
a8.1.5. Provesti evaluaciju novog postupka zapoljavanja
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p8.1.1. Zapoljavanje u javnoj upravi provodi se putem centralno-koordiniranog sustava zapoljavanja
CILJ 9. USPOSTAVLJEN SUSTAV RAZVOJA KARIJERE ZA ZAPOSLENE U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 9.1. Utvrditi jedinstvene kriterije za novu klasifikaciju radnih mjesta
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: 10.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a9.1.1. Provesti analizu postojeih klasifikacija radnih mjesta u svim javnopravnim tijelima
a9.1.2. Propisati naela klasifikacije radnih mjesta zasnovana na kompetencijskom okviru koja e se
primjenjivati u svim javnopravnim tijelima
a9.1.3. Implementirati novu klasifikaciju radnih mjesta u svim javnopravnim tijelima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p9.1.1. Broj tijela koja su implementirala novu klasifikaciju radnih mjesta

Mjera 9.2. Utvrditi sustav ocjenjivanja na temelju mjerljivih kriterija radne uinkovitosti
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: 15.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a9.2.1. Uvesti sustav praenja uinkovitosti rada zaposlenih kroz odgovarajui softverski alat
a9.2.2. Standardizirati sustav planiranja radnih zadataka, praenja provedbe plana i ocjenjivanja zaposlenih u
svim javnopravnim tijelima
a9.2.3. Osposobiti rukovodee zaposlenike za primjenu novog sustava planiranja radnih zadataka, praenja
provedbe plana i ocjenjivanja zaposlenih
a9.2.4. Propisati kriterije za ocjenjivanje zaposlenih na razini svih javnopravnih tijela s obzirom na vrstu
poslova
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p9.2.1. Postotak tijela koja provode ocjenjivanje sukladno standardiziranim kriterijima
Mjera 9.3. Uspostaviti sustav i provoditi napredovanja utemeljena na merit naelu
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2018.
Potrebna sredstva: 20.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a9.3.1. Provesti analizu naina napredovanja u javnopravnim tijelima
a9.3.2. Propisati kriterije i naine napredovanja na via radna mjesta
a9.3.3. Kontinuirano pratiti napredovanje zaposlenih u javnopravnim tijelima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p9.3.1. Broj napredovanja sukladno propisanim kriterijima
CILJ 10. UJEDNAENI SUSTAV PLAA U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 10.1. Utvrditi jedinstveni sustav plaa i nagraivanja za sve zaposlene u javnopravnim tijelima
Nositelji: Ministarstvo financija, Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: 15.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi

Provedbene aktivnosti:
a10.1.1. Provesti analizu plaa u javnopravnim tijelima
a10.1.2. Uspostaviti jedinstveni strukturirani sustav utvrivanja plaa u javnopravnim tijelima
a10.1.3. Izraditi prijedlog zakona kojim e se urediti sustav plaa u javnopravnim tijelima
a10.1.4. Propisati sustav nagraivanja temeljen na radnom uinku zaposlenih
a10.1.5. Uskladiti podzakonske propise i interne akte sa zakonom kojim se ureuju plae u javnopravnim
tijelima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p10.1.1. Utvren i propisan jedinstven strukturirani sustav plaa i nagraivanja utemeljen na radnom uinku
zaposlenih u javnopravnim tijelima
CILJ 11. OPTIMALAN BROJ ZAPOSLENIH U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 11.1. Uskladiti broj zaposlenih s pojednostavnjenim i unaprijeenim procesima
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: sva javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2020.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a11.1.1. Utvrditi potreban broj zaposlenika u javnopravnim tijelima
a11.1.2. Donijeti program prekvalifikacije i zbrinjavanja vika zaposlenih
a11.1.3. Prekvalificirati viak zaposlenih za slobodna radna mjesta
a11.1.4. Provesti program zbrinjavanja za zaposlenike koje nije mogue prekvalificirati
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p11.1.1. Broj zaposlenih odgovara broju sistematiziranih radnih mjesta
CILJ 12. POTIVANJE ETIKIH NAELA U JAVNOJ UPRAVI
Mjera 12.1. Uspostaviti etiki sustav u javnoj upravi
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Dravna kola za javnu upravu, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: 5.500.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a12.1.1. Utvrditi ope standarde ponaanja u javnoj upravi
a12.1.2. Propisati ope standarde ponaanja u javnoj upravi i nain njihove implementacije
a12.1.3. Donijeti etike kodekse javnopravnih tijela u skladu s opim standardima ponaanja u javnoj upravi

a12.1.4. Stvoriti etiki sustav i jaati kapacitete tijela potrebne za provedbu i nadzor provedbe propisa
a12.1.5. Pripremiti program izobrazbe svih zaposlenih u javnopravnim tijelima (ukljuujui i dunosniku
razinu) i kontinuirano ga provoditi
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p12.1.1. Postotak javnopravnih tijela s ustrojenim etikim sustavom
Mjera 12.2. Unaprijediti mehanizme prevencije i borbe protiv korupcije u javnoj upravi
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Ministarstvo pravosua, druga javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: 3.000.000 kuna
Izvori financiranja: EU fondovi
Provedbene aktivnosti:
a12.2.1. Uvesti praenje i voenje evidencije o izjavama, tj. pisanim obavijestima zaposlenika o moguem
sukobu interesa
a12.2.2. Provesti analizu rizika mogunosti pojave korupcije kod osjetljivih radnih mjesta
a12.2.3. Izraditi planove integriteta, tj. mjera koje se planiraju poduzeti radi otklanjanja i prevencije
korupcije te pratiti njihovu primjenu
a12.2.4. Uvesti obvezu podnoenja imovinskih kartica za osjetljiva radna mjesta
a12.2.5 Provesti ispitivanje javnog mnijenja o percepciji korupcije u javnoj upravi
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p12.2.1. Broj javnopravnih tijela koja su implementirala mehanizme prevencije i borbe protiv korupcije
p12.2.2. Smanjen broj utemeljenih prijava korupcije zaposlenih u javnoj upravi
CILJ 13. IZGRAEN SUSTAV OBRAZOVANJA ZA JAVNU UPRAVU
Mjera 13.1. Razvijati sustav obrazovanja i osposobljavanja za rad u javnoj upravi
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, sva javnopravna tijela
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a13.1.1. Ojaati suradnju s akademskom i znanstvenom zajednicom i dravnim tijelima nadlenima za
visoko obrazovanje i zapoljavanje
a13.1.2. Procijeniti tipove i razine obrazovnih programa za potrebe javne uprave u suradnji s javnopravnim
tijelima
a13.1.3. Utvrditi naela, standarde i smjernice za razvoj prioritetnih tipova i razina obrazovnih programa za
potrebe javne uprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:

p13.1.1. Izraena procjena potrebnih tipova i razina obrazovnih programa za potrebe javne uprave
Mjera 13.2. Jaati suradnju i ukljuivati rezultate istraivanja javnih znanstvenih organizacija u
kreiranje politika i razvoj uinkovite javne uprave
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelj: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, javne znanstvene organizacije
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a13.2.1. Uspostaviti formalnu suradnju javne uprave i javnih znanstvenih organizacija na nain da se u
misiju svih javnih znanstvenih instituta ukljui razvoj javnih politika
a13.2.2. U suradnji s javnim znanstvenim organizacijama definirati potrebe (kratkorone, srednjorone i
dugorone) za strunom podrkom razvoju i reorganizaciji sustava javne uprave, ukljuujui i sustav lokalne
i regionalne samouprave te javnih slubi
a13.2.3. Daljnji razvoj i rad javne uprave, ukljuujui i sustav lokalne i regionalne samouprave te javnih
slubi temeljiti na politikama utemeljenim na znanstvenim istraivanjima
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p13.2.1. Izraena znanstvena studija kratkoronih, srednjoronih i dugoronih potreba sustava javne uprave

6. SUSTAV JAVNE UPRAVE

6.1. Analiza stanja
Javna uprava u smislu ove Strategije obuhvaa tijela dravne uprave (ministarstva, dravni uredi, dravne
upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama), pravne osobe s javnim ovlastima (agencije,
zavodi, ustanove, komore, udruge i druge organizacije) te jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave.

6.1.1. Dravna uprava

U okviru dravne uprave ustrojeno je 20 ministarstava, etiri dravna ureda, sedam dravnih upravnih
organizacija i 20 ureda dravne uprave u upanijama. Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti
sredinjih tijela dravne uprave, u upanijama, gradovima i opinama ustrojeno je ukupno 1279 podrunih
jedinica sredinjih tijela dravne uprave i njihovih ispostava (od toga 409 podrunih jedinica i ispostava sa
samostalnim izvriteljima), a za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti ureda dravne uprave u
upanijama na podruju opina i gradova ustrojena je 91 ispostava te 302 matina ureda.
Tijela dravne uprave obavljaju poslove neposredne provedbe zakona (rjeavanje u upravnim stvarima,
voenje propisanih oevidnika, izdavanje uvjerenja i drugih potvrda), upravni i inspekcijski nadzor, poslove
praenja stanja u svojem djelokrugu te izradu izvjea, analiza, elaborata i druge upravne i strune poslove,
dok su poslovi koji se odnose na izradu nacrta prijedloga zakona i prijedloga drugih propisa te donoenje
provedbenih propisa u nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave.
U obavljanju poslova dravne uprave tijekom proteklog razdoblja bio je prisutan trend centralizacije
obavljanja inspekcijskih poslova te su inspekcijski poslovi, koje su u prvom stupnju obavljali uredi dravne
uprave u upanijama, postupno preuzeti u sredinja tijela dravne uprave. Takav trend uzrokovao je
smanjenje pravne sigurnosti, s obzirom na to da se inspekcijski poslovi u I. i u II. stupnju obavljaju u istom
tijelu dravne uprave. U veini ministarstava koja obavljaju poslove inspekcijskog nadzora inspekcijske
poslove u I. stupnju obavlja ministarstvo (podrune jedinice tog ministarstva ili ministarstvo u sjeditu), a u
II. stupnju takoer odluuje ministarstvo (poslove u II. stupnju obavlja unutarnja ustrojstvena jedinica u
sjeditu ministarstva) ili odluuje povjerenstvo koje imenuje nadleni ministar ili Vlada Republike Hrvatske.
Analizom obavljanja inspekcijskih poslova u tijelima dravne uprave provedenom tijekom 2013. godine
sistematizirano je ukupno 60 podruja u kojima sredinja tijela dravne uprave obavljaju inspekcijske
poslove, od ega se polovica obavlja u podrunim jedinicama sredinjih tijela dravne uprave. Istodobno,

uredi dravne uprave u upanijama obavljaju inspekcijske poslove samo u tri podruja (poslove sportske
inspekcije u prvom stupnju, inspekcijski nadzor nad radom udruga i inspekcijski nadzor nad radom fizikih i
pravnih osoba koje se bave prikupljanjem i pruanjem humanitarne pomoi).
Imajui u vidu da su za obavljanje poslova dravne uprave na podruju upanija ustrojeni uredi dravne
uprave, kao multifunkcionalna prvostupanjska tijela dravne uprave koja obavljaju poslove iz razliitih
upravnih podruja (za koja su nadlena razliita ministarstva), postojea struktura u kojoj je za obavljanje
odreenih poslova iz nadlenosti sredinjih tijela dravne uprave na podruju upanija, gradova i opina
ustrojen i velik broj podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave pokazuje se neracionalnom, kako s
aspekta trokova, tako i s aspekta organizacije obavljanja poslova pruanja usluga korisnicima. Svako
ministarstvo pritom vodi brigu o odravanju poslovnih prostora, opskrbi uredskim materijalom, uredskom
poslovanju, koritenju i odravanju slubenih vozila, radnopravnom statusu zaposlenika, to nije racionalno.
U zavrnom Izvjeu funkcionalnog preispitivanja u pet ureda dravne uprave, koje je proveo Institut za
meunarodne odnose tijekom 2008. godine u okviru projekta reforme javne uprave, predloene su mogue
varijante budueg razvoja ureda dravne uprave te je, kao jedna od varijanti, navedeno jaanje ureda
dravne uprave u upanijama. U Izvjeu se navodi: Postojee stanje obiljeavaju brojne neracionalnosti u
obavljanju poslova dravne uprave irom dravnog teritorija. Naime, sada se dio tih poslova obavlja putem
ureda dravne uprave u upanijama, dio putem vrlo brojnih podrunih jedinica razliitih sredinjih tijela
dravne uprave, a dio i putem pravnih osoba s javnim ovlastima i jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave. Naroito se veliki dio poslova koje u drugim zemljama obavljaju ili prvostupanjski
opeupravni organi ili jedinice lokalne samouprave u prenesenom djelokrugu u Hrvatskoj obavlja u okviru
podrunih jedinica razliitih tijela dravne uprave. Nadalje se navodi da je u podrunim jedinicama
zaposlena gotovo polovica svih dravnih slubenika te da njihova organizacijska rascjepkanost u istim
mjestima, odnosno na podruju istih upanija dovodi do multipliciranja pomono-tehnikih poslova,
raunovodstvenih, informatikih i drugih poslova, vrlo slabe koordinacije, velikih materijalnih trokova,
slabe iskoritenosti slubenika i drugih neracionalnosti. U svezi s jaanjem ureda dravne uprave u Izvjeu
se takoer navodi da bi preuzimanje niza poslova vezanih uz voenje slubenih evidencija (oevidnika)
prvostupanjsko rjeavanje u upravnim stvarima koje nisu pretjerano specifine (kao to su one u poreznim i
carinskim stvarima) i slinih omoguilo stvaranje dobrih, uinkovitih, racionalnih, transparentnih i
korisnicima dostupnih prvostupanjskih tijela dravne uprave. Nadalje se navodi: Jaanjem ureda dravne
uprave na predloeni nain koncentrirale bi se u jednom te istom tijelu slubene dravne evidencije i
prvostupanjsko upravno rjeavanje, smanjili trokovi unutarnjih upravnih funkcija (funkcije podrke),
eliminirala postojea preklapanja ili neusklaenosti u poslovima dravne uprave te eliminirale
neusklaenosti meu razliitim dravnim evidencijama..
Osim tijela dravne uprave, poslove dravne uprave mogu obavljati i tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave te pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti, ako su im ti poslovi
povjereni posebnim zakonom.

6.1.2. Pravne osobe s javnim ovlastima

Od osamostaljenja Republike Hrvatske primijeen je znaajan porast broja razliitih organizacijskih oblika
(agencija, zavoda, fondova, ustanova, komora, udruga i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima) koji su
osnovani zakonima ili uredbama Vlade Republike Hrvatske i koji su preuzeli odreene poslove iz
nadlenosti ministarstava, a nalaze se u najveoj mjeri u statusu javnih ustanova. Meu argumentima za
osnivanje tih pravnih osoba esto se navodi poveanje djelotvornosti, transparentnosti i odgovornosti,
politika neovisnost, pribliavanje javnih slubi korisnicima, jaanje ekspertize zbog specijalizacije i
poticanje izvrsnosti uope. Upitno je, meutim, u kojoj su se mjeri u praksi potvrdili navedeni argumenti.
Takoer, osnivanje brojnih pravnih osoba esto se argumentiralo obvezom usklaivanja nacionalnog
zakonodavstva s pravnom steevinom Europske unije ili ispunjavanjem obveza iz meunarodnih
konvencija, iako je u brojnim sluajevima utvreno da takve obveze ne postoje.
Ministarstvo uprave na svojim mrenim stranicama objavljuje popis pravnih osoba iz nadlenosti pojedinih
sredinjih tijela dravne uprave temeljen na analizi provedenoj tijekom 2012. godine u suradnji s resornim
ministarstvima putem standardiziranog upitnika koji je popunilo 176 pravnih osoba. Rezultati analize
pokazali su slabosti i neracionalnosti kod pojedinih pravnih osoba u podrujima odgovornosti i
transparentnosti u radu te stvaranja preduvjeta za sprjeavanje korupcije na svim razinama. Takoer je
utvrena nedovoljna razina fiskalne odgovornosti (neodgovarajua primjena sustava unutarnjih financijskih
kontrola i unutarnje revizije te sustava uklanjanja nepravilnosti, neprovoenje vanjske revizije, manjkavosti
u sustavima zapoljavanja i javne nabave), izostanak stratekog planiranja ili nepovezanost ciljeva
organizacije s ciljevima stratekog plana resornog ministarstva te uope nedostatna komunikacija i suradnja
s resornim ministarstvom.

U nedostatku jedinstvenog zakonskog ureenja agencija i utvrenog mjesta takve pravne osobe u
postojeem sustavu javne uprave u Republici Hrvatskoj osnovnu znaajku predstavlja institucionalna,
ustrojstvena i funkcionalna nepreglednost. Nedostatak jedinstvenih zakonskih kriterija za povjeravanje
poslova dravne uprave ili osnivanje pravnih osoba radi organiziranja obavljanja funkcija koje se prije nisu
obavljale omoguio je osnivanje novih pravnih osoba za koje su se aktima o osnivanju na razliite naine
rjeavala pitanja ustrojstva i naina rada agencija, najee bez cjelovite procjene opravdanosti njihova
osnivanja i oekivanih uinaka te utvrivanja jasnih mehanizama kontrole, odgovornosti i mjerenja
uinkovitosti. Posljedino, zbog nedostatka jedinstvenog zakonskog ureenja agencija, postoje bitne razlike
meu pojedinim pravnim osobama, i to u odnosu na: nain osnivanja, vrstu poslova koje obavljaju
(regulatorni, izvrno-operativni i struno-analitiki), ustrojstvo, nain upravljanja, odgovornost, nadzor,
izvore financiranja, pravni status zaposlenih i druga pitanja vana za rad pravne osobe.

6.1.3. Lokalna i podruna (regionalna) samouprava

Sadanji sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj proizaao je iz odredbi Ustava Republike
Hrvatske iz 1990. godine[40] kojim je bilo propisano da se graanima jami pravo na lokalnu samoupravu, a
ustrojen je 1992. godine donoenjem temeljnih zakona kojima se ureuje sam sustav lokalne samouprave,
teritorijalni ustroj, samoupravni djelokrug, izborni sustav i nain financiranja lokalne samouprave te
provoenjem prvih lokalnih izbora.
Vanije promjene u normativnom okviru ovaj sustav doivio je 2001. godine, slijedom Promjene Ustava
Republike Hrvatske iz 2000. godine[41], u ije odredbe je ugraen pojam mjesne, lokalne i podrune
(regionalne) samouprave umjesto dotadanjeg pojma lokalne samouprave i uprave. Osim pojmovne razlike,
bitna promjena odnosi se na dio vezan uz upravu, odnosno obavljanje poslova dravne uprave u upaniji
koja je prethodno bila utvrena kao jedinica lokalne samouprave i uprave.
Vezano uz sustav lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj bitno je naglasiti da je Zakonom o
potvrivanju Europske povelje o lokalnoj samoupravi[42] Republika Hrvatska u cijelosti ratificirala
Europsku povelju o lokalnoj samoupravi.
Danas lokalna i podruna (regionalna) samouprava u Republici Hrvatskoj predstavlja organizaciju vlasti i
upravljanja na lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini radi autonomnog organiziranja i rukovoenja javnim
poslovima koji su od lokalnog i podrunog (regionalnog) znaaja. Osnovna naela na kojima poiva lokalna
samouprava u Hrvatskoj su naelo autonomije i naelo supsidijarnosti. Naelo autonomije ogleda se u pravu
lokalnih jedinica da na temelju vlastitih propisa samostalno odreuju, upravljaju i obavljaju poslove koji
spadaju u njihov samoupravni djelokrug, dok naelo supsidijarnosti podrazumijeva ostvarivanje prava
graana i njihovu mogunost sudjelovanja u upravljanju na razini koja im je najdostupnija. Osim putem
izbora svojih predstavnika u lokalno predstavniko tijelo, graani mogu neposredno sudjelovati u
upravljanju lokalnim poslovima putem referenduma, zborova graana i drugih oblika neposredne
demokracije.
Zakonom o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi[43] utvreno je da su jedinice lokalne
samouprave opine i gradovi, a da su jedinice podrune (regionalne) samouprave upanije. Propisano je da
status grada imaju sva sjedita upanija (bez obzira na njihovu veliinu) te naselja s vie od 10.000
stanovnika (ukljuujui i okolna, prigradska naselja) koja predstavljaju urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i socijalnu cjelinu. Uz ta dva kriterija propisano je da, kao iznimka, jedinica lokalne
samouprave moe dobiti status grada zbog posebnih (povijesnih, gospodarskih, geografskih, prometnih)
razloga, iako ne zadovoljava prethodno navedene kriterije. Prema stanju u 2014., ak 46,87% gradova ima
do 10.000 stanovnika, to nije u skladu s populacijskim kriterijem i odreenjem grada kao urbane jedinice.
to se tie nadlenosti, odnosno samoupravnog djelokruga opina i gradova, Zakonom o lokalnoj i
podrunoj (regionalnoj) samoupravi nije utvrena nikakva distinkcija, ve je njihov djelokrug u potpunosti
identian.
Izmjenama Zakona o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi iz 2005. godine[44] u okviru gradova
kao jedinica lokalne samouprave uvedena je nova kategorija: veliki gradovi. Ta kategorija obuhvaa gradove
koji su gospodarska, financijska, kulturna, zdravstvena, prometna i znanstvena sredita ireg okruenja i koji
imaju vie od 35.000 stanovnika (ovom kriteriju udovoljava 17 gradova). Veliki gradovi, meu ostalim,
obavljaju zadae povezane s odravanjem javnih cesta i izdavanjem graevinskih i lokacijskih dozvola,
drugih akata vezanih uz gradnju te s provedbom dokumenata prostornog ureenja.

Iste ovlasti imaju i gradovi koji su sjedita upanija, bez obzira na njihovu veliinu. Sukladno podacima
Popisa stanovnitva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj je ukupno 25 gradova s ovlastima velikog grada,
od ega osam gradova s manje od 35.000 stanovnika, koji su sjedita upanija.
Ukupno, u Republici Hrvatskoj je u kolovozu 2014. godine bilo ustrojeno 576 jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, od ega 555 jedinica lokalne samouprave, i to 428 opina i 127 gradova, 20
jedinica podrune (regionalne) samouprave, odnosno upanija te Grad Zagreb koji kao glavni grad
Republike Hrvatske ima poseban status grada i upanije.
Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju svoje izvrno i predstavniko tijelo. Prema
podacima Dravnog izbornog povjerenstva[45], nakon lokalnih izbora odranih u svibnju 2013. na dunost
lana predstavnikog tijela izabrane su ukupno 8354 osobe. Od toga su 5252 lana opinskih vijea, 2215
lanova gradskih vijea, 836 lanova upanijskih skuptina te 51 lan Gradske skuptine Grada Zagreba.
Takoer, dunost upana, gradonaelnika, opinskih naelnika i njihovih zamjenika obavljaju ukupno 1322
osobe, kako slijedi:
428 opinskih naelnika, 481 zamjenik opinskih naelnika (od kojih 33 zamjenika iz reda pripadnika
nacionalnih manjina i 14 zamjenika iz reda pripadnika hrvatskoga naroda)
127 gradonaelnika i 211 zamjenika gradonaelnika (od kojih 16 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih
manjina)
20 upana i 52 zamjenika upana (od kojih 12 zamjenika iz reda pripadnika nacionalnih manjina)
1 gradonaelnik Grada Zagreba i dva njegova zamjenika.
Donoenjem Zakona o slubenicima i namjetenicima u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi prvi
je put od uspostave sustava lokalne i podrune (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj stvoren
zakonodavni okvir slubenikog sustava lokalnih slubenika i namjetenika.
Nastavno, donoenjem Zakona o plaama u lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi[46] kojim se
propisuju mjerila za odreivanje plaa i naknada upana, gradonaelnika i opinskih naelnika i njihovih
zamjenika, kao i plaa slubenika i namjetenika u upravnim odjelima i slubama jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave, posebnim propisom reguliran je i sustav plaa u lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) samoupravi.
Prema podacima prikupljenim u Ministarstvu uprave, broj zaposlenih u jedinicama lokalne i podrune
(regionalne) samouprave na dan 31. prosinca 2014. iznosio je ukupno 13.683, od ega 11.920 slubenika i
1.763 namjetenika.
Iako je sustav lokalne i podrune (regionalne) samouprave te odreivanja njihovih ovlasti i naina
financiranja ustrojen jo 1993. godine, tek se sredinom 2001. godine zapoelo s proirivanjem procesa
decentralizacije.
Godine 2001. amandmani na nekoliko sektorskih zakona (koji se odnose na osnovne i srednje kole,
socijalnu skrb i zdravstvenu zatitu) omoguili su jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
preuzimanje osnivakih prava i djelomino financiranje odreenih decentraliziranih funkcija na podruju
osnovnog kolstva (osnovne kole) i socijalne skrbi (centri za socijalnu skrb). Djelomina decentralizacija
odreenih funkcija uvedena 2001. godine te uvoenje velikih gradova 2005. godine poetak su procesa
diferencijacije jedinica lokalne samouprave. Bez obzira na to postojei zakonski okvir jo ne osigurava jasan
i posve dosljedan kriterij diferencijacije gradova i opina kad je rije o njihovu djelokrugu i/ili
odgovornostima.
Porastom broja gradova praktino su nestale razlike izmeu gradova i opina. Pokuaj da se taj trend
zaustavi 2005. godine uvoenjem kategorije velikih gradova nije rezultirao uspjehom, s obzirom na to da je i
ta kategorija postala upitnom jer je, kako je prethodno navedeno, osam upanijskih sjedita koja imaju
manje od 35.000 stanovnika izjednaeno sa statusom velikog grada.
Teritorijalna podjela, velika fragmentacija jedinica lokalne samouprave i njihova nedovoljna meusobna
suradnja predstavljaju velik problem. Broj jedinica lokalne samouprave je u razdoblju od 1990. godine do
danas povean nekoliko puta, to je rezultiralo smanjenjem kapaciteta tih jedinica za obavljanje javnih
poslova i zadovoljavanje potreba svojih korisnika.

Takoer, Okvirni program decentralizacije za razdoblje 2004. 2007.[47] nije postigao eljene rezultate te
je samo manji dio javnih poslova decentraliziran.
Sredinom 2010. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Smjernice i naela za funkcionalnu
decentralizaciju i teritorijalni preustroj[48] kojima su uspostavljeni ciljevi reforme lokalne samouprave i
kriteriji za optimalnu teritorijalnu organizaciju, kao i naela za provedbu funkcionalne decentralizacije.
Osnovana je i radna skupina koju su inili predstavnici resornih ministarstava, civilnog drutva, lokalnih
vlasti, sindikata, udruga poslodavaca, akademske zajednice i strunjaka. Proces koji je predviala
spomenuta reforma nije postigao eljene rezultate.
Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2011. 2015., u okviru temeljnih ciljeva i programskih
okvira, kao jedna od osnovnih toaka utvrena je decentralizacija financijskih prihoda i poveanje ovlasti
lokalne i podrune (regionalne) samouprave te uravnoteenje regionalnog razvitka. U svrhu provoenja
reforme lokalne i podrune (regionalne) samouprave Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 23.
veljae 2012. donijela Odluku o osnivanju Nacionalnog povjerenstva za provoenje decentralizacije i
reformu lokalne i podrune (regionalne) samouprave. Zadaa je Nacionalnog povjerenstva koordinirati
aktivnosti i mjere za provedbu reforme lokalne i podrune (regionalne) samouprave te ostvariti krajnji cilj
decentralizaciju i teritorijalni preustroj. Sastav Nacionalnog povjerenstva je viestranaki kako bi se
postigao nacionalni konsenzus o pitanju reforme lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ali bez
odgovarajuih rezultata.
Iako su teme vezane uz reformu lokalne i podrune (regionalne) samouprave i regionalnog razvoja redovito
prisutne na dnevnom redu Vlade Republike Hrvatske, proces decentralizacije nije razraen na sveobuhvatan,
jasan, koherentan i interdisciplinaran nain niti je decentralizacija na ujednaen nain uvrtena u razliite
sektorske strategije pa je tako Republika Hrvatska i dalje u skupini visoko centraliziranih drava.
Europska komisija je u lipnju 2014. godine ocijenila javnu upravu u Republici Hrvatskoj
nezadovoljavajuom odnosno izrazila miljenje da vrlo fragmentirana odgovornost javne uprave na
podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini i sloena podjela nadlenosti meu ministarstvima i agencijama na
sredinjoj razini oteavaju donoenje poslovnih odluka i produuju upravne postupke. Stoga je preporuka
EK-a da je u kratkom vremenu potrebno ukloniti visoku razinu fragmentacije i preklapanja odgovornosti
racionalizacijom upravnih postupaka i pojanjenjem okvira odluivanja i odgovornosti na raznim razinama
upravljanja te na razini sredinje drave meu ministarstvima i agencijama.[49]
Osim toga, korupcija se jo uvijek prepoznaje kao jedno od goruih pitanja, pogotovo na lokalnoj razini
vlasti. EK navodi kako je poslovanje s dravnom upravom u Republici Hrvatskoj glavni teret za
poduzetnitvo, ponajvie zbog korupcije. Izvjee tvrtke Ernst and Young za 2013. rangira Republiku
Hrvatsku kao drugu najkorumpiraniju lanicu Europske unije s 90% ispitanika koji smatraju da je korupcija
rairena u poduzetnitvu. Zakljuno se navodi kako se ini da je korupcija posljednjih godina smanjena na
nacionalnoj razini, ali i dalje ostaje problem na lokalnoj razini.[50]

6.1.4. Upravni sustav u Republici Hrvatskoj

Dosadanji pokuaji reformskih mjera esto su kretali od intervencija u pravni sustav bez odgovarajuih
analiza koje bi im prethodile. Tako se pristupilo brojnim izmjenama propisa kojima su se, po sistemu
pokuaja i pogreaka, pokuavala postii poboljanja sustava, to se u konanici najee ipak nije ostvarilo.
Prava reforma radi postizanja kvalitetnijeg i uinkovitijeg sustava javne uprave treba krenuti od poslovnih
procesa, odnosno od svrhe postojanja sustava. S tim ciljem njoj e prethoditi temeljita analiza procesa i
ljudskih i materijalnih kapaciteta potrebnih za njihovo nesmetano odvijanje. Drugim rijeima, sustav javne
uprave treba svesti na njegovu pravu dimenziju, a to je da bude odgovarajui okvir za pravodobno i
uinkovito postupanje iji e parametri biti definirani prije utvrivanja samog sustava u njegovu optimalnom
opsegu. Poboljanje rezultata i uinkovitosti javne uprave vano je i zbog utjecaja koji javna uprava ima na
gospodarstvo i svakodnevni ivot graana Republike Hrvatske.
Pristupanjem Republike Hrvatske EU-u javna uprava je prihvatila zajednike europske standarde
pouzdanosti i predvidivosti (pravna sigurnost), otvorenosti i transparentnosti, odgovornosti te uinkovitosti i
djelotvornosti. Oni su pokazatelji djelotvornog i uinkovitog javnog sektora koji prua kvalitetne usluge
svojim korisnicima i titi ustavna prava, uvruje demokraciju te omoguuje napredak i blagostanje kroz
odrivi razvoj.
Upravni sustav treba odraavati stvarne potrebe svojih korisnika i biti sveden na svoju najjednostavniju
moguu i logiki najopravdaniju strukturu, a da pritom uspijeva pravodobno i uinkovito udovoljavati

zahtjevima korisnika. Kriteriji na temelju kojih e se izraditi optimalni model upravnog sustava trebaju
proizlaziti iz rezultata prethodno provedenih analiza procesa i ljudskih potencijala te iz potrebe osiguravanja
broja zaposlenih i njihovih kompetencija potrebnih za zdravo funkcioniranje sustava.
U podlozi dosadanjih izmjena sustava javne uprave dolazilo je do pojava poput osnivanja institucija radi
ispunjavanja ambicija pojedinaca, nepotrebnog formiranja ustrojstvenih jedinica na ije su elo postavljani
zaposlenici neodgovarajuih sposobnosti do izmiljanja realno nepotrebnih poslovnih procesa koji bi sluili
kao opravdanje za formiranje novih institucija ili ustrojstvenih jedinica. Takve intervencije u sustav za
sobom su povlaile daljnje zapoljavanje koje je opet trebalo opravdavati formiranjem novih nepotrebnih
procesa, to je otvaralo put daljnjoj birokratizaciji i nepreglednosti sustava.
Zbog svega navedenog nije mogue provoditi sustavnu reformu javne uprave bez prethodne analize
poslovnih procesa i ljudskih potencijala angairanih na njihovoj provedbi. Pojednostavnjivanjem procesa u
upravi, odnosno ukidanjem onih koji budu utvreni kao nepotrebni, kao i odreivanjem broja i kompetencija
zaposlenika potrebnih da bi mogli odgovarajue sudjelovati u provedbi postupaka bit e ostvareni nuni
preduvjeti za formiranje optimalnog sustava javne uprave.
Izraena struno-analitika podloga osnova je i za provoenje racionalizacije u sustavu agencija, zavoda,
fondova, centara i drugih pravnih osoba iz nadlenosti pojedinih ministarstava, koja pretpostavlja provedbu
odgovarajuih statusnih (pripajanja, spajanja, podjele i ukidanja pravnih osoba) i organizacijskih
(odgovarajua izmjena unutarnjeg ustrojstva) promjena, uz osiguranje kontinuiteta u obavljanju poslova.
Racionalizacija sustava mogua je i glede tzv. regulatornih agencija. Vano je napomenuti da hrvatsko
pozitivno pravo ne daje formalnu opu definiciju regulatorne agencije. Kao bitna svojstva regulatornih
agencija istiu se: 1. pravna osoba s javnim ovlastima izvan sustava dravne uprave, 2. javna ovlast
donoenja podzakonskih propisa i voenja pojedinanih upravnih postupaka, 3. nedoputenost albe na
pojedinane odluke agencije, protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor.. Regulatorne agencije osnivaju
se posebnim zakonom u svrhu usmjeravanja i nadzora nad odreenim sektorskim tritem. Sektorsko trite
odnosi se na novo uspostavljeno trite operatera privatnopravnih ponuditelja javnih usluga u podruju
javnih slubi kojim su donedavno dominirali razni organizacijski oblici velikih dravnih monopola.
Najee su to mrene industrije (telekomunikacije, pota, eljeznica, energetika), ali primjenjuje se i u
podruju nadzora financijskih trita, financijskih usluga te pravnih i fizikih osoba koje te usluge pruaju.
Regulatorne agencije potrebno je identificirati i ujednaiti njihovo ureenje. S obzirom na injenicu da je
osnovna svrha regulatornih agencija usmjeravanje i nadzor trita, mogue je razmotriti racionalizaciju
njihova broja spajanjem.
Svrha provedbe mjera racionalizacije je u pronalaenju organizacijskog oblika u okviru kojeg e se poslovi
moi obavljati na uinkovitiji, svrhovitiji ili ekonominiji nain, uzimajui pritom u obzir obveze preuzete
prilikom pristupanja EU-u i obveze preuzete meunarodnim sporazumima.
Kritiki pristup postojeem upravnom sustavu temelj je i prvi korak prema njegovu sreivanju i
racionalizaciji. Na zakljucima proizalima iz provedene analize procesa u upravi i ljudskih potencijala
zaposlenih treba poeti razmatrati opravdanost broja postojeih institucija, svrhovitost sloenih ustrojstava s
obzirom na vrste poslova u njihovu djelokrugu, kao i potreban broj ljudi za djelotvorno funkcioniranje
sustava.
Stoga treba teiti uklanjanju svih postojeih neloginosti ustrojstava i redefiniranju institucija i razina koje
trebaju obavljati odreeni stupanj i odreenu vrstu poslova, s obzirom na to da novi upravni sustav treba
korisnicima davati preglednu i jasnu sliku mree institucija i ustrojstvenih jedinica unutar njih koje su
mjerodavne i kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava.
Takoer, novo ustrojstvo treba teiti:
veoj dostupnosti upravnih usluga
postizanju financijskih uteda
skraivanju vremena potrebnog da bi korisnici ostvarili svoja prava.
To se moe postii grupiranjem poslova s obzirom na njihovu slinost i loginu povezanost, financijskom
analizom i odabirom optimalnog omjera izmeu grupiranih procesa koji osiguravaju bre i kvalitetnije
usluge i eljenih financijskih uteda te izradom modela s grupiranim procesima na kojem e se temeljiti novi
sustav javne uprave s manjim brojem institucija i njihovim racionalnijim ustrojstvom.

Novi sustav javne uprave trebao bi korisniku dati jasnu i loginu sliku o tome koje je tijelo nadleno za
ostvarivanje njegova prava. Racionalizacija sustava javne uprave podrazumijeva izmjene djelokruga,
ukidanje i spajanje pojedinih institucija, a time i promjene u broju zaposlenih, sve s namjerom
debirokratizacije postupanja i ostvarivanja financijskih uteda.
Kvalitetnim zaposlenicima koji su radili na procesima koji se ukidaju ili pojednostavnjuju do mjere koja e
zahtijevati angaman manjeg broja zaposlenika trebalo bi omoguiti da, u okviru svojih kompetencija, imaju
prednost pri popunjavanju drugih sistematiziranih, a nepopunjenih radnih mjesta. Takoer, tijela koja
preuzimaju djelokrug drugih tijela u cilju smanjivanja broja institucija trebala bi preuzeti i zaposlene na
poslovima koji se preuzimaju.
U svakom sluaju, takve izmjene dovest e do smanjene potrebe za zaposlenima na horizontalnim
funkcijama (raunovodstvo, kadrovski poslovi, informatika podrka i sl.) pa na one od njih koji nemaju
kompetencije potrebne za rad na drugim poslovima treba primijeniti odgovarajui nain zbrinjavanja
utvren programom zbrinjavanja za zaposlenike koje nije mogue prekvalificirati.
Takoer, potrebno je utvrditi optimalan omjer broja zaposlenih na horizontalnim funkcijama u ukupnom
broju zaposlenih u tijelu, kao i naine koji e omoguiti objedinjavanje obavljanja ovih funkcija za vie
tijela.
Rjeenja trebaju ii i u smjeru revidiranja potrebe za sistematiziranim radnim mjestima koja nisu popunjena
dulje vrijeme jer njihov prikaz u unutarnjem ustrojstvu pojedinih tijela nerijetko stvara neobjektivnu sliku o
sustavu i o znaaju pojedinih procesa za provedbu kojih su ta mjesta sistematizirana.
Na temelju prihvaenog novog modela sustava javne uprave treba izmijeniti propise kojima se ureuju
sustav te ustrojstvo i djelokrug pojedinih javnopravnih tijela. Takoer, potrebno je uskladiti interne akte sa
standardima definiranima za procese u njihovu optimalnom opsegu i standardima u svezi s brojem i
kompetencijom slubenika zaposlenih na tim procesima.
To e se postii izradom sveobuhvatne sheme institucija novog sustava javne uprave na temelju modela s
grupiranim funkcijama, usklaivanjem sheme sa standardima utvrenim za pojedine procese i za poeljan
broj i kompetencije slubenika zaposlenih na njima, institucionaliziranjem novog sustava kroz izmjene
propisa i internih akata koji ga ureuju, utvrivanjem broja zaposlenih koje treba obuhvatiti programom
zbrinjavanja i osiguranjem sredstava za zbrinjavanje slubenika ije kompetencije ne udovoljavaju
zahtjevima novog sustava.

6.1.5. Meusobni odnosi tijela javne uprave

Zakonom o sustavu dravne uprave utvrena je dunost meusobne suradnje sredinjih tijela dravne uprave
pruanjem strune pomoi u okviru svojeg djelokruga, dostavljanjem obavijesti o podacima iz slubenih
evidencija, usklaivanjem planova rada, prireivanjem zajednikih strunih savjetovanja te osnivanjem
strunih komisija i radnih grupa za pitanja od zajednikog interesa. Takoer je utvrena obveza suradnje
sredinjih i prvostupanjskih tijela dravne uprave davanjem strunih miljenja i odravanjem savjetovanja o
nainu provedbe zakona.
Meutim, ovi oblici horizontalne suradnje izmeu sredinjih tijela dravne uprave ne osiguravaju
odgovarajuu koordinaciju i usklaenost njihova rada, osobito o pitanjima prijedloga akata planiranja
(projekti, planovi, programi, strategije, politika i sl.) i standarda pruanja upravnih usluga. Nerijetko
prijedloge akata koji se upuuju Vladi Republike Hrvatske, a tiu se djelokruga vie resornih tijela, sastavlja
jedno tijelo i dostavlja drugim tijelima traei oitovanje u neprimjereno kratkom roku. Navedeni nain
postupanja poveava mogunost propusta u oitovanjima resornih tijela te utjee na to da se druga tijela
oituju: bez primjedbi na prijedlog jer zbog prekratkih rokova i ogranienih ljudskih kapaciteta nisu u
mogunosti kvalitetno analizirati prijedlog i kritiki se na njega oitovati. Zbog toga je potrebno
institucionalizirati odgovarajui oblik suradnje koji e osigurati da u postupku izrade akata planiranja,
zakona i drugih propisa i akata koji se upuuju Vladi Republike Hrvatske stajalita sredinjih tijela budu u
najveoj mjeri meusobno usuglaena prije rasprave na strunim radnim skupinama koordinacija Vlade
Republike Hrvatske, ime e se ujedno rasteretiti njihov rad, a postupak usklaivanja ubrzati.
Takoer, potrebno je unaprijediti i vertikalnu suradnju izmeu sredinjih tijela dravne uprave i
prvostupanjskih tijela dravne uprave (uredi dravne uprave u upanijama) u postupku izrade nacrta akata
planiranja i propisa te osigurati njihovu kontinuiranu suradnju u provedbi zakona, praenju i unaprjeenju
stanja, putem uspostavljanja instituta koordinatora za suradnju u svim nadlenim sredinjim tijelima dravne
uprave.

Potrebno je, stoga, definirati nain suradnje u poslovima u kojima sudjeluje vie resornih tijela, posebno
vodei rauna o institucionalnoj razini i rokovima koji e osigurati dostatno vrijeme da se svako tijelo
ukljui svojim optimalnim doprinosom. To e pridonijeti brem usklaivanju stajalita sredinjih tijela
dravne uprave, kao i brem obavljanju poslova koji zahtijevaju suradnju na horizontalnoj i vertikalnoj
razini.
Zakon o sustavu dravne uprave omoguava povjeravanje odreenih poslova dravne uprave tijelima
jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, meutim, to
pitanje ne razrauje detaljnije. Slijedom toga ne postoje kriteriji za povjeravanje takvih poslova niti je
izriito odreeno koji se poslovi dravne uprave mogu povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave i pravnim osobama s javnim ovlastima, to pridonosi neureenosti i nepreglednosti
sustava.
Takoer, s obzirom na razliite propise kojima se ureuju plae zaposlenih u tijelima dravne uprave i
pravnih osoba s javnim ovlastima, povjeravanjem poslova dravne uprave pravnim osobama s javnim
ovlastima poskupljuje se njihovo obavljanje pa je, u cilju postizanja financijskih uteda, potrebno u svakom
pojedinom sluaju dodatno razmotriti opravdanost takvog povjeravanja poslova.
S obzirom na prethodno navedeno, potrebno je utvrditi koje funkcije i poslove obavljaju sredinja, a koje
prvostupanjska tijela dravne uprave te preciznije odrediti sadraj pojedinih funkcija i poslova. Takoer,
potrebno je utvrditi zajednike kriterije za povjeravanje poslova dravne uprave (koji se poslovi dravne
uprave mogu povjeriti pravnim osobama s javnim ovlastima, a koje treba iskljuivo pridrati sredinjim
tijelima dravne uprave).
Velik broj jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj sam po sebi ne jami
i visok stupanj decentralizacije drave i javnih poslova. Fiskalni kapaciteti jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave vrlo su neujednaeni glede visine, ali i vrste prihoda, kao i vrste rashoda i njihova
udjela u proraunima.
Potrebno je definirati politiku decentralizacije javnoga sektora kojoj je cilj zadovoljiti javne potrebe
stanovnika u skladu s njihovim sklonostima i potrebama za javnim dobrima i uslugama te poticati lokalni i
podruni (regionalni) razvoj.
Potrebno je takoer definirati tri aspekta decentralizacije: administrativni (teritorijalni preustroj), funkcijski
(podjela nadlenosti u obavljanju javnih poslova) i fiskalni (izvori financiranja) te postaviti jasne ciljeve za
svaki od aspekata decentralizacije (oekivani rezultati i uinci, vrijeme, resursi) koji zavise jedni od drugih.
O optimalnom modelu decentralizacije i nainu i vremenu provoenja politike decentralizacije i potrebnih
reformi javnoga sektora potrebno je postii politiki konsenzus.

6.1.6. Kapacitet za funkcioniranje u europskom upravnom prostoru

Proces pridruivanja Republike Hrvatske EU-u, o kojem je postojao iroki politiki konsenzus, zapoeo je
praktiki jo 1999. i trajao do ulaska u lanstvo, odnosno punih 14 godina. Republika Hrvatska bila je
obuhvaena Procesom stabilizacije i pridruivanja EU-u te je Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju, kojim
su prvi put pravno regulirani odnosi Republike Hrvatske s EU-om, potpisan 29. listopada 2001. i stupio na
snagu 1. veljae 2005.
Republika Hrvatska predala je zahtjev za primanje u lanstvo u EU 2003. godine. EK je 2004. godine dao
pozitivno miljenje te su pregovori o lanstvu slubeno otvoreni 3. listopada 2005. Pretpristupni pregovori
voeni su o 35 poglavlja europske pravne steevine, a zatvoreni su 30. lipnja 2011. Ugovor o pristupanju
potpisan je 9. prosinca 2011., a Republika Hrvatska ga je prihvatila na referendumu odranom 22. sijenja
2012. Nakon ratifikacije Ugovora u svim dravama lanicama EU-a Republika Hrvatska je stupila u
lanstvo EU 1. srpnja 2013.
Unato ulasku Republike Hrvatske u lanstvo u EU, kapacitet za uinkovito funkcioniranje hrvatske javne
uprave u europskom upravnom prostoru jo je uvijek relativno nizak. Osim ustrojstvenih jedinica i radnih
mjesta uspostavljenih za praenje pitanja povezanih s europskim upravljanjem i odnose s EU-om, njezinim
tijelima, agencijama i drugim organima, informacije o upravnim naelima i standardima europskog
upravnog prostora nedovoljno su poznate. S obzirom na preuzete obveze i potrebu sudjelovanja, kao i
injenicu da je standarda i pravne regulative u okviru europskog upravnog prostora sve vie i da su sve
sloeniji, takvo stanje smanjuje anse uspjenog funkcioniranja Republike Hrvatske u EU-u.

Europski upravni prostor je prostor upravne konvergencije, tj. pribliavanja upravnih modela, naela,
pravila, rezultata i uinaka koje upravne institucije pojedinih europskih zemalja osiguravaju svojim
drutvenim zajednicama, kao i svim europskim graanima. Europski standardi sastoje se ne samo od
propisanih standarda (hard law kao dio zajednike pravne steevine) i onih koje stvara Sud Europske unije
(case law, judge-made law) nego i od raznih drugih naela, standarda i dobrih praksi (soft law) koje se
usvajaju, bilo zato to su postavljeni kao uvjet (kondicionalnost) bilo zato to se smatraju poeljnim i
prikladnim za ostvarenje odreenih svrha koje su pojedine ili sve drave lanice EU-a uzele kao cilj.
Valja napomenuti da europski upravni standardi nisu odreeni statino, kao neka vrsta zadane orijentacije i
do kraja definirane liste kriterija za ispunjavanje kakve poeljne mjere upravne europeizacije, koja se moe
ispuniti samim ulaskom u lanstvo EU-a, nego se stalno razvijaju, dograuju, mijenjaju i ire.
Kljuni upravni standardi, na koje se oslanjaju drugi napori oko upravnih standarda i europske upravne
konvergencije, sadrani su u odreenim pravnim dokumentima i koncentrirani oko prava na poteno suenje
iz l. 6. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda[51] i oko prava na dobru upravu
iz l. 41. Povelje o temeljnim pravima EU. Povelja je na snazi zajedno s Lisabonskim ugovorom[52], od 1.
prosinca 2009. Ona utemeljuje pravo na dobru upravu (l. 41.), a sadrava i neka upravnopostupovna naela
i pravila koja se odnose i na upravu drava lanica kad neposredno primjenjuje odreene europske propise
(uredbe regulations i odluke decisions).
Problem oslanjanja novih drava lanica na puko preuzimanje europskog prava bez jaanja institucija za
njegovu provedbu, tj. javnih uprava uoen je i analiziran u dokumentu SIGMA-e br. 49, a dane su i
odreene preporuke za poboljanje u budunosti (Rethinking Europes Rule of Law and Enlargement
Agenda, OECD/SIGMA, 2012).
Znaajna komponenta upravne konvergencije su zajednika naela europskog upravljanja. Premda se
posebno istiu naela vladavine prava, otvorenosti i transparentnosti, odgovornosti, uinkovitosti i
djelotvornosti, Bijela knjiga o europskom javnom upravljanju (A White Paper on European Governance)
EK iz 2001. godine tome dodaje jo naela proporcionalnosti, supsidijarnosti, sudjelovanja te usklaenosti.
Neka naela razvio je Sud Europske unije, posebno naela materijalne odgovornosti javne uprave,
dostupnosti upravnih sudova, sasluanja stranaka u postupku itd. Naela se podjednako odnose na sve faze
javnog upravljanja, od stvaranja zajednikih politika do njihove provedbe.
Nakon Lisabonskog ugovora prostor konsenzusnog donoenja odluka je suen, a prostor veinskog
odluivanja proiren, ime je ojaana uloga zajednikih tijela EU-a. To ujedno stvara vei pritisak na
predstavnike svake zemlje koji sudjeluju u procesima odluivanja i stavlja vei naglasak na njihovu
kvalitetnu pripremljenost, osposobljenost i vjetine, na iznimno brzu podrku iz tijela dravne uprave i
drugih nacionalnih tijela tim predstavnicima tijekom itavog procesa odluivanja, na efikasnost unutarnjih
procedura u nacionalnim upravnim tijelima bez koje nacionalni predstavnici ne mogu dobiti pravodobne i
kvalitetne informacije za sudjelovanje u procesima odluivanja i oblikovanja europskih politika, na
koordinaciju meu nacionalnim upravnim tijelima i, u konanici, na uinkovitost nacionalne uprave.
Krug javnih politika koje se smatraju vanima za ostvarenje svrha EU-a tijekom vremena sve se vie iri, a
postoji mogunost njihova daljnjeg irenja. Opi je zahtjev koji proizlazi iz lanstva svake drave u EU-u da
njezina javna uprava zajednike politike provodi usklaeno i efikasno. Tu primjenu nadzire Sud Europske
unije, koji povredu naela uinkovite primjene zajednike europske pravne steevine ne opravdava
nacionalnim upravnim problemima. Sud je u vie sluajeva jasno istaknuo da drave lanice ne mogu izbjei
odgovornost za neprikladnu ili neuinkovitu primjenu europskog prava zbog svojih internih upravnih
tekoa. Iz takve odgovornosti drava lanica proizlaze i financijske posljedice.
Europske javne politike i procesi odluivanja, kao i uope sudjelovanje u europskom upravljanju postaju dio
domaih upravnih poslova. Stoga je jedan od vanih izazova javne uprave snano i svakodnevno te
informirano sudjelovanje u donoenju odluka i oblikovanju javnih politika na razini EU-a, primjerice u
postupcima komitologije ili u drugim postupcima, za to su kapaciteti hrvatske uprave jo uvijek nedovoljni.
Nedovoljni su i kapaciteti za koritenje novih EU instrumenata za poboljanje upravljanja, kao to su
unaprjeenje zakonodavne tehnike (better regulation), procjena uinaka propisa (regulatory impact
assessment), osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom javnih usluga (quality assurance, quality
management) i slini. Dosadanji rezultati Republike Hrvatske u povlaenju sredstava iz EU fondova, kao i
koritenje drugih mogunosti unaprjeenja pozicije unutar EU-a nisu optimalni, a prostor za poboljanje je
znaajan te bi ga valjalo dodatno iskoristiti.
Punopravno lanstvo Republike Hrvatske u EU-u zahtijevalo je uspostavu sustava koordinacije europskih
poslova, to je podrazumijevalo izradu potrebnog zakonodavnoga okvira, odgovarajui institucionalni ustroj

i metodologiju izrade i usvajanja prijedloga stajalita za potrebe sudjelovanja hrvatskih predstavnika u radu
radnih skupina i odbora Vijea Europske unije te odgovarajuim drugim formacijama Vijea. U
uspostavljenom sustavu Ministarstvo vanjskih i europskih poslova ima ulogu glavnog koordinativnog tijela
za EU poslove.
Vlada Republike Hrvatske osnovala je Koordinaciju za vanjsku i europsku politiku (KVEP) kao svoje stalno
radno tijelo, koje u svom djelokrugu koji se odnosi na europske poslove razmatra pitanja od znaaja za
sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela EU-a, usklauje i predlae stajalita u pitanjima od posebne
vanosti za Republiku Hrvatsku koja e zastupati predstavnici Republike Hrvatske u postupku donoenja
propisa i odluka u okviru institucija Europske unije te radnih tijela Vijea, kao i pitanja koja se odnose na
usklaivanje pravnog sustava Republike Hrvatske s pravnom steevinom, djelovanje predstavnika tijela
dravne uprave u radu institucija i tijela EU-a, koordinaciju stajalita Republike Hrvatske u postupcima
pokrenutim protiv Republike Hrvatske zbog povrede prava EU-a te suradnju s Hrvatskim saborom u
podruju vanjskih i europskih poslova.
Odlukom Vlade Republike Hrvatske osnovana je pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i
Meuresorna radna skupina za europske poslove (MRS EU). Radna skupina razmatra i priprema prijedloge
stajalita koja e zastupati predstavnici Republike Hrvatske u odgovarajuim postupcima odluivanja i/ili
raspravama na razini radnih tijela Vijea te razmatra i druga pitanja potrebna za sudjelovanje predstavnika
Republike Hrvatske u radu ministarskih Vijea i Europskoga vijea. Svi prijedlozi stajalita raspravljeni na
MRS-u EU-a prosljeuju se na KVEP. KVEP donosi zakljuke o prijedlozima stajalita u vezi sa
zakonodavnim aktima EU-a, kao i stajalitima za sastanke COREPER-a (Odbor stalnih predstavnika drava
lanica EU-a), dok Vlada Republike Hrvatske donosi konane zakljuke o prijedlozima stajalita za
ministarska vijea te Stajalite za Europsko vijee.
Zakon o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima[53] predstavlja
okvir za suradnju Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima i propisuje ovlasti
Hrvatskoga sabora u europskim poslovima u skladu s Ugovorom o EU-u, UFEU-u te u skladu s Ustavom
Republike Hrvatske[54]. Odbor za europske poslove Hrvatskoga sabora (Odbor) izvrava ovlasti
Hrvatskoga sabora iz ovog Zakona, u sklopu ega razmatra stajalita Republike Hrvatske o dokumentima
EU-a o kojima Odbor moe donositi zakljuke; raspravlja izvjea o odranim sastancima Vijea i
Europskog vijea.
Nesmetani rad Koordinacije za EU poslove i kontinuiranost poslovnog procesa distribucije EU dokumenata
izmeu nadlenih tijela dravne uprave, kao i slubene komunikacije izmeu Republike Hrvatske i EU-a
osigurava se putem strunih slubi Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kao tijela nadlenog za EU
poslove.
Uspjenost koordinacije EU poslova ovisi znatno o postojanju zadovoljavajuih administrativnih kapaciteta
na svim razinama dravne uprave, to je preduvjet uspjenog ispunjavanja hrvatskih prioriteta i
pozicioniranja Republike Hrvatske u kreiranju i provoenju politika EU-a. S tim u vezi uoen je nedostatak
administrativnih kapaciteta u gotovo svim tijelima dravne uprave ukljuenima u europske poslove, to
posljedino moe nepovoljno utjecati na uinkovitost djelovanja u uvjetima lanstva u EU-u, posebno
uzimajui u obzir potrebu kontinuiranog rada, potrebe promptnog reagiranja te specijalizacije znanja.

6.2. Opi i posebni ciljevi reforme sustava javne uprave

Opi cilj reforme sustava javne uprave je unaprijeena organizacija i rad javne uprave.
Posebni ciljevi reforme sustava javne uprave i mjere za njihovu provedbu su:
CILJ 14. RACIONALIZIRANI UPRAVNI SUSTAV
Mjera 14.1. Racionalizirati unutarnje ustrojstvo tijela javne uprave
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: druga tijela javne uprave
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:

a14.1.1. Izraditi metodologiju provedbe analize i provesti analizu svrhovitosti unutarnjeg ustrojstva tijela
javne uprave s preporukama za racionalizaciju i izraunom financijskih uteda
a14.1.2. Izmijeniti propise i interne akte kojima se ureuje unutarnje ustrojstvo tijela javne uprave
a14.1.3. Izraditi standard za obvezatnu objavu grafikog prikaza odnosa svih tijela javne uprave te
unutarnjeg ustrojstva tijela javne uprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p14.1.1. Postotak tijela javne uprave ije je ustrojstvo usklaeno s rezultatima provedene analize
svrhovitosti unutarnjeg ustrojstva tijela javne uprave
p14.1.2. Proraunske utede postignute racionaliziranim ustrojem
Mjera 14.2. Pripajanje podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave uredima dravne uprave u
upanijama
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: tijela dravne uprave koja imaju podrune jedinice
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a14.2.1. Provesti analizu broja podrunih jedinica izvan sjedita, broja stvarno zaposlenih, poslova koje
obavljaju i financijskih trokova koje imaju za obavljanje svojih poslova
a14.2.2. Izraditi kriterije za pripajanje podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave uredima dravne
uprave u upanijama
a14.2.3. Izmijeniti propise kojima se utvruje djelokrug i nadlenost obavljanja poslova i unutarnjeg
ustrojstva sredinjih tijela dravne uprave i ureda dravne uprave u upanijama i provesti pripajanje
podrunih jedinica s uredima dravne uprave u upanijama
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p14.2.1. Postotak pripojenih podrunih jedinica sredinjih tijela dravne uprave s uredima dravne uprave u
upanijama
Mjera 14.3. Prenijeti odreene inspekcijske poslove u prvom stupnju i poslove rjeavanja u upravnim
stvarima u prvom stupnju sa sredinjih tijela dravne uprave na urede dravne uprave u upanijama
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga sredinja tijela dravne uprave, Dravna kola za javnu upravu
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a14.3.1. Utvrditi zajednike kriterije za dekoncentraciju inspekcijskih poslova i poslova rjeavanja u
upravnim stvarima
a14.3.2. Izraditi prijedlog, temeljem utvrenih kriterija, za dekoncentraciju odreenih inspekcijskih poslova
i poslova rjeavanja u upravnim stvarima
a14.3.3. Izmijeniti propise kojima se utvruje nadlenost za obavljanje inspekcijskih poslova i poslova
rjeavanja u upravnim stvarima

a14.3.4. Uskladiti propise o unutarnjem ustrojstvu tijela dravne uprave

a14.3.5. Provesti izobrazbu zaposlenih u uredima dravne uprave u upanijama za obavljanje prenesenih
poslova
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p14.3.1. Broj prenesenih poslova sa sredinjih tijela dravne uprave na urede dravne uprave u upanijama
Mjera 14.4. Urediti sustav za povjeravanje dijela poslova dravne uprave pravnim osobama s javnim
ovlastima i jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga sredinja tijela dravne uprave u ijoj su nadlenosti pravne osobe s javnim ovlastima,
odnosno u ijem djelokrugu je upravno podruje u kojem poslove obavljaju pravne osobe s javnim
ovlastima
Rok za provedbu: IV. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a14.4.1. Utvrditi minimalne zajednike kriterije za povjeravanje poslova dravne uprave
a14.4.2. Uskladiti propise kojima se ureuje povjeravanje javnih ovlasti s tijela dravne uprave na pravne
osobe s javnim ovlastima i jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave
a.14.4.3. Provoditi evaluaciju sustava povjerenih poslova
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p14.4.1. Utvreni i evidentirani poslovi koji se povjeravaju pravnim osobama s javnim ovlastima
p14.4.2. Usklaeni propisi kojima se ureuje povjeravanje javnih ovlasti sa tijela dravne uprave na pravne
osobe s javnim ovlastima i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Mjera 14.5. Zakonsko ureenje i racionalizacija sustava pravnih osoba s javnim ovlastima
Nositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija
Sunositelji: druga sredinja tijela dravne uprave u ijoj su nadlenosti pravne osobe s javnim ovlastima,
odnosno u ijem djelokrugu je upravno podruje u kojem poslove obavljaju pravne osobe s javnim
ovlastima
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a14.5.1. Provesti analizu sustava pravnih osoba s javnim ovlastima, opravdanosti njihova osnivanja,
nadlenosti, trokova i sektorskih uinaka i izraditi smjernice za racionalizaciju sustava
a14.5.2. Propisati jedinstven nain ureenja sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa
a14.5.3. Donijeti propise i interne akte sa statusnim promjenama pravnih osoba s javnim ovlastima
a.14.5.4. Provoditi evaluaciju novog ureenja sustava pravnih osoba s javnim ovlastima i izvrenih promjena
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p14.5.1 Propisan jedinstveni nain ureenja sustava pravnih osoba s javnim ovlastima agencijskog tipa
p14.5.2. Proraunske utede ostvarene racionalizacijom sustava pravnih osoba s javnim ovlastima

CILJ 15. INTENZIVNIJE UKLJUIVANJE HRVATSKE JAVNE UPRAVE U EUROPSKI

UPRAVNI PROSTOR
Mjera 15.1. Unaprijediti kapacitet tijela dravne uprave za sudjelovanje u procesima odluivanja i
oblikovanja javnih politika Europske unije
Nositelji: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, druga sredinja tijela dravne uprave
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a15.1.1. Kontinuirano jaati uspostavljenu mreu EU koordinatora u svim sredinjim tijelima dravne
uprave za sudjelovanje i potporu procesima izrade nacionalnih stajalita te oblikovanja EU odluka i javnih
politika
a15.1.2. Osigurati nacionalnu ICT platformu za svakodnevno uinkovito funkcioniranje mree
a15.1.3. Kontinuirano jaati administrativne kapacitete koordinacijskih tijela te Ministarstva vanjskih i
europskih poslova kao nacionalnog koordinacijskog tijela koje je nadleno za praenje procesa sudjelovanja
u oblikovanju odluka i politika EU-a
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p15.1.1. Broj tijela koja su stalni lanovi i sudjeluju u EU koordinaciji te stalnost njihovih lanova
p15.1.2. Broj slubenika koji rade na EU poslovima u svakom tijelu dravne uprave
Mjera 15.2. Unaprijediti primjenu europskih upravnih naela i standarda u svakodnevnom radu
javnih zaposlenika
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, druga sredinja tijela dravne uprave
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a15.2.1. Uspostaviti mreu koordinatora za praenje i potporu primjene europskih upravnih naela i
standarda
a15.2.2. Kontinuirana izobrazba zaposlenika za primjenu europskih naela i standarda
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p15.2.1. Postotak tijela dravne uprave koja promiu i prate primjenu europskih upravnih naela i standarda
CILJ 16. POBOLJANA KOORDINACIJA DJELOVANJA JAVNE UPRAVE
Mjera 16.1. Unaprijediti horizontalnu koordinaciju sredinjih tijela dravne uprave
Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Sunositelji: sredinja tijela dravne uprave
Rok za provedbu: I. tromjeseje 2016.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:

a16.1.1. Analizirati postojee koordinacijske mehanizme, utvrditi dobre prakse i razviti jedinstvenu
metodologiju za horizontalnu koordinaciju
a16.1.2. Unaprijediti koordinacijske mehanizme za usklaivanje rada sredinjih tijela dravne uprave
a16.1.3. Urediti sustav rada meuresornih radnih skupina za izradu nacrta prijedloga javnih politika i propisa
(zakonskih i podzakonskih)
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p16.1.1. Udio prijedloga javnih politika i propisa (zakonskih i podzakonskih) koji su pripremljeni u skladu s
usvojenom metodologijom
p16.1.2. Udio prijedloga javnih politika i propisa (zakonskih i podzakonskih) koji su pripremljeni u suradnji
sa socijalnim partnerima i zainteresiranom javnou
Mjera 16.2. Unaprijediti meusobnu suradnju sredinjih tijela dravne uprave, ureda dravne uprave
u upanijama i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
Nositelj: Ministarstvo uprave
Sunositelji: druga sredinja tijela dravne uprave
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2017.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a16.2.1. Uspostaviti mreu koordinatora u sredinjim tijelima dravne uprave za suradnju s uredima dravne
uprave u upanijama
a16.2.2. Poboljati suradnju i ukljuenost ureda dravne uprave u upanijama i jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave u oblikovanju javnih politika, propisa i akata planiranja
a16.2.3. Utvrditi sve propisane mehanizme (prethodne suglasnosti, miljenja, odobrenja i sl.) prethodnog
nadzora jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
a16.2.4. Izvriti reviziju utvrenih mehanizama prethodnog nadzora u cilju njegova ogranienja
a16.2.5. Izmijeniti propise kojima se ureuje mehanizam prethodnog nadzora lokalne i podrune
(regionalne) samouprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p16.2.1. Postotak javnih politika, propisa i akata planiranja u iju su izradu bili ukljueni predstavnici ureda
dravne uprave u upanijama i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
CILJ 17. RACIONALIZIRANI
SAMOUPRAVE

SUSTAV

LOKALNE

PODRUNE

(REGIONALNE)

Mjera 17.1. Definirati model funkcionalne i fiskalne decentralizacije

Nositelj: Vlada Republike Hrvatske
Sunositelji: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo uprave i Ministarstvo
financija u suradnji s drugim resornim ministarstvima, Hrvatska zajednica upanija, Udruga gradova i
Udruga opina
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2018.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:

a17.1.1. Uspostaviti elektroniku evidenciju poslova i analizirati sve poslove koje obavljaju jedinice lokalne
samouprave, uz razgranienje poslova koji se sa sredinje vlasti prenose u djelokrug jedinica lokalne i
podrune (regionalne) samouprave i poslove iz samoupravnog djelokruga
a17.1.2. Utvrditi kriterije koje moraju ispunjavati jedinice da bi mogle obavljati poslove koji se prenose
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i poslove iz samoupravnog djelokruga
a17.1.3. Izvriti analizu i utvrditi izvore i naine financiranja povjerenih poslova i poslova iz samoupravnog
djelokruga
a17.1.4. Utvrditi model funkcionalne i fiskalne decentralizacije i provesti simulaciju utvrenog modela
a17.1.5. Izmijeniti propise radi provedbe utvrenog modela decentralizacije
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p17.1.1. Uspostavljena elektronika evidencija poslova koje obavljaju jedinice lokalne samouprave
p17.1.2. Utvreni kriteriji za obavljanje prenesenih poslova
p17.1.3. Izvjee o provedenoj analizi financiranja prenesenih poslova i poslova iz samoupravnog
djelokruga
p17.1.4. Provedena simulacija utvrenog modela
p17.1.5. Izraeni i doneseni propisi/izmjene i dopune propisa
Mjera 17.2. Utvrditi optimalni teritorijalni ustroj Republike Hrvatske
Nositelj: Vlada Republike Hrvatske
Sunositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo
financija, Hrvatska zajednica upanija, Udruga gradova i Udruga opina
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2018.
Potrebna sredstva: utvrdit e se naknadno
Provedbene aktivnosti:
a17.2.1. Utvrditi kriterije i mehanizme obvezne i dobrovoljne suradnje u obavljanju poslova jedinica lokalne
i podrune (regionalne) samouprave
a17.2.2. Uspostaviti model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave
a17.2.3. Utvrditi i provesti simulaciju modela optimalne teritorijalnog ustroja
a17.2.4. Utvrditi model optimalnog teritorijalnog ustroja
a17.2.5. Provesti javnu raspravu o modelu optimalnog teritorijalnog ustroja u 2017. g.
a17.2.6. Donijeti propise kojima se provode zakljuci s javne rasprave
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p17.2.1. Izraen prijedlog naina mogue suradnje jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave u
obavljanju poslova
p17.2.2. Uspostavljen model dobrovoljnog spajanja jedinica lokalne samouprave
p17.2.2. Izraeni prijedlozi i provedene simulacije modela teritorijalnog ustroja
p17.2.3. Izraen prijedlog optimalnog teritorijalnog ustroja
p17.2.4. Provedena javna rasprava o teritorijalnom preustroju

p17.2.5. Izraeni i doneseni propisi/izmjene i dopune propisa

7. UPRAVLJANJE PROVEDBOM STRATEGIJE

U svrhu otklanjanja rizika prepoznatih u prethodnom razdoblju te radi pravodobnog financiranja reformskih
mjera iz EU fondova (Operativni program Uinkoviti ljudski potencijali) upravljanje provedbom
Strategije izdvojeno je kao zasebna sastavnica ovog dokumenta s definiranim mjerama za uspostavu i
provedbu mehanizama koordinacije, praenja i vrednovanja. Posebnost je ove Strategije njezin obuhvat
irokog spektra institucija u dravnoj upravi te podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj samoupravi, i to s obzirom
na iroki spektar relevantnih poslovnih u upravnih procesa. Uz to, Strategija se protee na razdoblje od pet
godina, odnosno na dva mandata Vlade Republike Hrvatske, to otvara pitanja kontinuiteta politike potpore
i upravljake strukture i prijenosa informacija koja su od presudnog znaenja za uspjenost provedbe
Strategije, pravodobnost povlaenja namjenskih financijskih sredstava (posebice iz EU fondova) i odrivost
rezultata.
Radi osiguravanja provedbe reforme javne uprave potrebno je uspostaviti:
reformsko vodstvo na politikoj razini
tijela za planiranje i praenje provedbe (Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske i koordinacija
nadlena za javne politike, strateko planiranje i praenje provedbe Strategije)
sustav odgovornosti na operativnoj razini (nositelji i sunositelji mjera)
koordinaciju razvoja javne uprave sa zainteresiranom javnou i kljunim dionicima
sustav i proces planiranja i izvjetavanja svih ukljuenih u reformu javne uprave na godinjoj razini
povezanost reforme s izradom i donoenjem zakonskih i podzakonskih akata i prorauna, drugim javnim
politikama te EU projektima
ukljuenost korisnika javnih usluga (graana i poslovnih subjekata) u praenje provedbe Strategije, kao i
mogunost davanja prijedloga novih rjeenja za provedbu mjera u Strategiji.

Hrvatski sabor predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj koje
usvaja Strategiju.
Radno tijelo Hrvatskoga sabora za praenje provedbe Strategije radno tijelo Hrvatskoga sabora zadueno
za praenje razvoja javne uprave te stvaranje poticajnog okruenja za razvoj civilnog drutva. Hrvatski sabor
bi odredio neko od postojeih radnih tijela ili bi osnovao novo radno tijelo koje bi pratilo provedbu
Strategije. Radna tijela Hrvatskoga sabora su odbori i povjerenstva osnovana Poslovnikom Hrvatskoga
sabora. Uz radna tijela osnovana Poslovnikom Hrvatski sabor moe osnovati i druga radna tijela, a odlukom
o osnivanju ureuje naziv, sastav, djelokrug i nain rada. Radno tijelo ima predsjednika, potpredsjednika i
lanove radnog tijela iz reda zastupnika, ako Poslovnikom nije drukije odreeno. Sastav radnog tijela u
pravilu odgovara stranakom sastavu Sabora. U radno tijelo, osim zastupnika, mogu se imenovati i
znanstveni, struni te javni djelatnici koji nemaju pravo odluivanja na sjednici. Poslovnikom Sabora
odreeno je u koja se radna tijela imenuju navedeni djelatnici. Radno tijelo Sabora moe, u skladu s
Poslovnikom, donijeti poslovnik o svom radu. Radno tijelo bi obavljalo parlamentarni nadzor nad
provedbom stratekih dokumenata iz svog djelokruga. Radno tijelo Hrvatskoga sabora za praenje provedbe
Strategije ima proaktivnu ulogu u nadzoru provoenja Strategije i redovito organizira tematske sjednice
vezane uz dobro upravljanje, razvoj javne uprave i praenje same provedbe.
Vlada Republike Hrvatske nositelj izvrne vlasti u skladu s Ustavom i zakonom. U obavljanju izvrne
vlasti Vlada odreuje, usmjerava i usklauje provedbu politika i programa te u tu svrhu predlae i donosi
strategije, daje smjernice, donosi akte te poduzima druge mjere potrebne za ureenje odnosa iz podruja
svoje nadlenosti. Vlada predlae Strategiju razvoja javne uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine
Hrvatskome saboru i usvaja Akcijske planove za provedbu strategije.
Koordinacija nadlena za javne politike, strateko planiranje i praenje provedbe Strategije koordinacija
Vlade Republike Hrvatske koja:
utvruje metodologiju izrade javnih politika

 koordinira izradu javnih politika i stratekih dokumenata radi povezanosti planova pojedinih proraunskih
korisnika sa stratekim ciljevima Vlade Republike Hrvatske i planskim aktima EU-a, nacionalnim
programom reformi, operativnim programima za EU fondove i drugim planovima
po potrebi ukljuuje zainteresiranu javnost u izradu i praenje javnih politika
koordinira meusobnu usklaenost javnih politika i drugih stratekih dokumenata, kao i aktivnosti
njihovih nositelja
koordinira praenje provedbe i izradu izvjea o provedbi svih vaeih javnih politika
informira javnost, prvenstveno putem mrenih stranica, o provedbi svih usvojenih javnih politika[55].
Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske iji je glavni zadatak praenje provedbe Strategije, kao i:
priprema prijedloga trogodinjih Akcijskih planova za provedbu Strategije na temelju prijedloga nositelja
mjera raspravljenih na koordinaciji za javne politike, strateko planiranje i praenje provedbe Strategije i
priprema za usvajanje u Vladi Republike Hrvatske
priprema godinjih izvjea o provedbi Strategije razvoja javne uprave na temelju izvjea nositelja mjera
raspravljenih na koordinaciji za javne politike, strateko planiranje i praenje provedbe Strategije te
priprema za usvajanje u Vladi Republike Hrvatske
priprema trogodinjih izvjea o provedbi Strategije za radno tijelo Hrvatskoga sabora za praenje
provedbe Strategije i osiguravanje provedbe zakljuaka radnog tijela Hrvatskoga sabora za praenje
provedbe Strategije kroz Akcijski plan za idue razdoblje
koordiniranje provedbe zakljuaka evaluacije provedbe Strategije
uspostavljanje informacijskog sustava za praenje pokazatelja provedbe Strategije
izrada i auriranje mrenih stranica s podacima o provedbi Strategije razvoja javne uprave.
Nositelji mjera su sva tijela javne uprave odreena za provedbu mjera i aktivnosti iz Strategije koja planiraju
(kroz godinje planove rada, prijedloge prorauna, pripremu projekata), provode (kroz pripremu prijedloga
propisa, provedbu projekata) i koordiniraju mjere i aktivnosti iz Akcijskog plana sa svim sunositeljima
mjera. Nakon isteka razdoblja ili ee po potrebi nositelji su obvezni podnositi izvjea o ostvarenju mjera i
aktivnosti. Nositelji mjera aktivno sudjeluju u radu koordinacije za javne politike, strateko planiranje i
praenje provedbe Strategije, a ovisno o temama, i u radu radnog tijela Hrvatskoga sabora za praenje
provedbe Strategije.
Sunositelji mjera su sva tijela javne uprave koja provode mjere i aktivnosti predviene Strategijom.
Rukovoditelji i voditelji tajnitva (opih, kadrovskih i financijskih poslova i procesa) moraju osigurati
adekvatno planiranje i koordinaciju provedbe mjera i aktivnosti predvienih Strategijom, odnosno
Akcijskim planom. Nakon isteka razdoblja ili ee po potrebi obvezni su podnositi izvjea o ostvarenju
mjera i aktivnosti nositeljima mjera ili izravno Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
Opi i posebni ciljevi upravljanja provedbom Strategije
Opi cilj upravljanja provedbom je osiguranje djelotvorne i uinkovite provedbe Strategije razvoja javne
uprave za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Posebni ciljevi upravljanja provedbom Strategije i mjere za njihovu provedbu su:
1. osigurati djelotvornu strukturu upravljanja provedbom Strategije
2. djelotvorno operacionalizirati i pratiti provedbu mjera Strategije
3. integrirati izvjetavanje i evaluaciju u provedbu i koristiti kao relevantne alate upravljanja razvojem javne
uprave.
CILJ 18. OSIGURATI
STRATEGIJE

DJELOTVORNU

STRUKTURU

UPRAVLJANJA

PROVEDBOM

Mjera 18.1. Uspostaviti nadlenost Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske kao nositelja
provedbe Strategije
Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Sunositelj: Ministarstvo uprave
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2015.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a18.1.1. Obaviti potrebna kadrovska rjeenja i po potrebi izmijeniti propise kojima se ureuje ustroj i nain
rada Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske
a18.1.2. Uspostaviti mehanizme suradnje Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske s Ministarstvom
uprave i drugim tijelima nadlenim za provedbu Strategije i Operativnog programa Uinkoviti ljudski
potencijali
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p18.1.1. Uspostavljena nadlenost Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske kao nositelja provedbe
Strategije
p18.1.2. Uspostavljeni mehanizmi suradnje Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske s Ministarstvom
uprave i drugim tijelima nadlenim za provedbu Strategije i Operativnog programa Uinkoviti ljudski
potencijali
Mjera 18.2. Uspostaviti nadlenost koordinacije Vlade Republike Hrvatske za javne politike,
strateko planiranje te praenje provedbe Strategije i predloiti Hrvatskome saboru da odredi radno
tijelo koje e biti nadleno za praenje provedbe Strategije
Nositelj: Vlada Republike Hrvatske
Sunositelji: Ministarstvo uprave, Ministarstvo financija, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova
Europske unije, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, Glavno tajnitvo Vlade Republike Hrvatske, Ured
za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Rok za provedbu: III. tromjeseje 2015. (uspostavljanje nadlenosti)
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a18.2.1. Izmijeniti Poslovnik Vlade Republike Hrvatske u cilju uspostave nadlenosti koordinacije kao
stalnog radnog tijela Vlade Republike Hrvatske nadlenog za praenje provedbe Strategije
a18.2.2. Predloiti Hrvatskom saboru da odredi radno tijelo za praenje provedbe Strategije
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p18.2.1. Uspostavljena nadlenost koordinacije kao stalnog radnog tijela Vlade Republike Hrvatske
CILJ 19. USPOSTAVITI PRAENJE PROVEDBE MJERA STRATEGIJE
Mjera 19.1. Izraditi periodine akcijske planove za provedbu Strategije
Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Sunositelji: svi nositelji i sunositelji mjera
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2015. za prvi akcijski plan, a IV. tromjeseje 2017. godine za drugi
akcijski plan

Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti

Provedbene aktivnosti:
a19.1.1. Definirati provedbene aktivnosti, identificirati odgovorne nositelje provedbenih aktivnosti,
planirana financijska sredstva uz specifikaciju izvora financiranja (dravni proraun, EU fondovi, drugi
izvori) te definirati rokove provedbe za svaku aktivnost u suradnji s nositeljima i sunositeljima mjera
a19.1.2. Definirati oekivane rezultate i specifine pokazatelje provedbe te razviti strukturu i nadlenosti za
prikupljanje podataka na razini nositelja i sunositelja mjera i aktivnosti
a19.1.3. Usvojiti Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje 2015. 2017. od
strane Vlade Republike Hrvatske
a19.1.4. Definirati provedbene aktivnosti, identificirati odgovorne provedbene institucije i organizacije,
planirana financijska sredstva uz specifikaciju izvora financiranja (proraun, EU fond, drugi izvori) te
definirati rokove provedbe za svaku aktivnost u suradnji s nositeljima i sunositeljima mjera
a19.1.5. Usuglasiti akcijske planove koje su definirali nositelji mjera/cjelina i izraditi prijedlog Akcijskog
plana 2018. 2020.
a19.1.6. Usvojiti Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje 2018. 2020. od
strane Vlade Republike Hrvatske
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p19.1.1. Usvojen Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje 2015. 2017. od
strane Vlade Republike Hrvatske
p19.1.2. Usvojen Akcijski plan provedbe Strategije razvoja javne uprave za razdoblje 2018. 2020. od
strane Vlade Republike Hrvatske
Mjera 19.2. Sustavno pratiti provedbu Strategije
Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Sunositelji: svi nositelji i sunositelji mjera
Rok za provedbu: kontinuirano
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a19.2.1. Usvojiti Okvir za praenje provedbe s izvorima provjere pokazatelja, metodama praenja i
izvjetavanja te potrebnim financijskim sredstvima i/ili vanjskom strunom potporom za aktivnosti praenja
a19.2.2. Izraditi smjernice za prikupljanje podataka
a19.2.3. Izraditi informatike infrastrukture (aplikacije) za interno prikupljanje, razmjenu i koritenje
podataka potrebnih za praenje i upravljanje provedbom Strategijom
a19.2.4. Utvrditi pokazatelje poetnog stanja unutar prvih est mjeseci provedbe Strategije
a19.2.5. Razraditi elemente Okvira za praenje tijekom prve godine provedbe, a od druge godine koristiti
pokazatelje koji e eventualno biti podloni reviziji
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p19.2.1. Postotak aktivnosti i mjera iz Strategije provedenih unutar predvienih rokova
CILJ 20. IZVJETAVATI O PROVEDBI I PROVODITI EVALUACIJU STRATEGIJE
Mjera 20.1. Redovito izvjetavati o provedbi Strategije

Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske

Sunositelji: svi nositelji i sunositelji mjera
Rok za provedbu: izvjea za Vladu Republike Hrvatske izrauju se svakih godinu dana, a za Hrvatski sabor
svake tri godine
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a20.1.1. Prikupljati podatke o provedbi Strategije
a20.1.2. Pripremati izvjea o provedbi Strategije Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskom saboru (radnom
tijelu Hrvatskoga sabora nadlenom za praenje provedbe Strategije)
a20.1.3. Pripremati izvjea za Hrvatski sabor o provedbi Strategije za razdoblja 2015. 2017. i 2018.
2020.
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p20.1.1. Usvojena godinja izvjea o provedbi Strategije od strane Vlade Republike Hrvatske i od strane
Hrvatskoga sabora
p20.1.2. Usvojena izvjea o provedbi Strategije za razdoblja 2015. 2017. i 2018. 2020. od strane
Hrvatskoga sabora
Mjera 20.2. Provoditi vanjske evaluacije o provedbi i uincima Strategije
Nositelj: Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske
Sunositelji: svi nositelji i sunositelji mjera
Rok za provedbu: II. tromjeseje 2018. godine i II. tromjeseje 2021.
Potrebna sredstva: naknadno e se procijeniti
Provedbene aktivnosti:
a20.2.1. Provesti vanjsku evaluaciju za prve tri godine provedbe Strategije i izraditi preporuke za izradu
Akcijskog plana za razdoblje 2018. 2020.
a20.2.2. Provesti vanjsku evaluaciju za cjelokupno razdoblje provedbe Strategije
Pokazatelji ostvarenosti mjere:
p20.2.1. Izraena vanjska evaluacija za prve tri godine provedbe Strategije s preporukama za izradu
Akcijskog plana za razdoblje 2018. 2020.
p20.2.2. Izraena vanjska evaluacija za cjelokupno razdoblje provedbe Strategije
Klasa: 022-03/15-01/61
Zagreb, 12. lipnja 2015.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Josip Leko, v. r.

POJMOVNIK

Autentifikacija

Birokratske
administrativne)

formalizirani proces verifikacije vjerodajnice korisnika elektronikih javnih

usluga koji rezultira potvrivanjem/osporavanjem identiteta.

(ili

prepreke

svi koraci i elementi u svim postupanjima javnopravnih tijela koji stvaraju

nepotrebno troenje resursa (vremena, novca, ljudskih potencijala) javne
uprave, kao i korisnika javnih usluga.

Civilno drutvo

Cjeloivotno uenje

svi oblici uenja (formalni, neformalni i informalni) tijekom ivota ija je

svrha stjecanje i unaprjeivanje kompetencija za osobne, drutvene i
profesionalne potrebe.

Cloud (oblak)

model koji omoguuje mreni pristup dijeljenim raunalnim resursima na

zahtjev.

Dekoncentracija

naelo organizacije dravne uprave prema kojem sredinja tijela preputaju

svojim podrunim jedinicama obavljanje odreenih poslova.

Djelotvornost

razina ostvarivanja ciljeva, odnosno omjer izmeu planiranog i ostvarenog

uinka neke aktivnosti.

Dobro upravljanje

upravljanje voeno naelima vladavine prava, uinkovitosti i djelotvornosti,

koherentnosti, odgovornosti, transparentnosti, otvorenosti, participacije,
pravednosti i ukljuivanja svih zainteresiranih strana i dionika.

Dravni slubenici

osobe koje u dravnim tijelima kao redovito zanimanje obavljaju poslove iz

djelokruga tih tijela i osobe koje u dravnim tijelima obavljaju informatike

poslove, ope i administrativne poslove, planske, materijalno-financijske i

raunovodstvene poslove i sline poslove.

e-Graani

dio dravnog informacijskog sustava koji ine sredinji dravni portal,

nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav (NIAS) i sustav osobnog
korisnikog pretinca.

Ekonominost

smanjenje trokova resursa koji se koriste u obavljanju neke aktivnosti na

najmanju mjeru, uz osiguranje primjerene kvalitete.

Elektronika usluga

javna usluga koju tijela javnog sektora pruaju graanima i drugim

korisnicima putem interneta.

Elektroniki potpis

skup podataka u elektronikom obliku koji su pridrueni ili su logino

povezani s drugim podacima u elektronikom obliku i koji slue za
identifikaciju potpisnika i vjerodostojnosti potpisanog elektronikog
dokumenta.

pojedinci i organizirane skupine koje se ukljuuju u javni politiki proces i

drutveni ivot te promiu i zastupaju razliite interese i vrijednosti.

E-mail
pota)

(elektronika

poruka dostavljena elektronikim putem.

Etika infrastruktura

formalno uspostavljen sustav procedura i nain upravljanja koji neka

institucija moe primijeniti kako bi osigurala etinost cjelokupnog poslovanja i
svojih zaposlenika.

Etiki kodeks

skup pravila i standarda dobrog ponaanja zaposlenika u skladu s naelima

zakonitosti, odgovornosti te suradnje, potivanja i pomoi, prema korisnicima i
meusobno.

e-Pass

servis koji za identifikaciju koristi korisniko ime, a za autentifikaciju lozinku

te omoguava pristup javnim elektronikim uslugama u okviru sustava
e-Graani.

e-Token

servis koji za identifikaciju koristi broj mToken aplikacije na pametnom

telefonu, a za autentifikaciju lozinku koju generira ta ista aplikacija na

pametnom telefonu te omoguava pristup javnim elektronikim uslugama u

okviru sustava e-Graani.

e-uprava

svako koritenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija u javnoj upravi.

e-usluga

Europski
prostor

upravni

javna usluga koju tijela javnog sektora pruaju graanima i drugim

korisnicima putem interneta.

standardi i naela organizacije i funkcioniranja javne uprave, utemeljeni na

ideji konvergencije europskih upravnih sustava i praksi prema zajednikom
upravnom modelu drava lanica Europske unije.

Grad

jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite upanije te svako mjesto koje

ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu, povijesnu, prirodnu,
gospodarsku i drutvenu cjelinu.

Horizontalna
decentralizacija

prijenos poslova s tijela dravne uprave na subjekte javnog prava koji

formalno nisu dio dravnoga upravnog sustava.

Identifikacija

proces u kojem je potrebno provjeriti ili prepoznati identitet korisnika

elektronikih javnih usluga.

Imovinska kartica

izvjee o imovnom stanju javnog zaposlenika te imovnom stanju njegova

branog i izvanbranog druga i malodobne djece.

Industrijalizacija
ureenje dravne informacijske infrastrukture do razine operativne zrelosti.
dravne informacijske
infrastrukture

moralna neporonost, estitost, ispravnost, potenje, odnosno dosljednost u

potivanju prihvaenih etikih naela.

Integritet

Interoperabilnost

sposobnost razliitih sustava da djeluju jedinstveno.

ISO 9001

skup standarda koji se odnosi na razliite aspekte upravljanja kvalitetom i

sadrava dio ISO standarda.

usmjerenost djelovanja tijela javne vlasti na ciljeve kojima se odgovara na

javne potrebe ili probleme u odreenom razdoblju (eng. policy).

Javna politika
strategija)

(ili

Javna sluba

skup djelatnosti kojima se zadovoljavaju opi interesi i koje su pravno

regulirane (npr. zdravstvo, obrazovanje, znanost, zatita prirode, kultura,
socijalna zatita itd.).

Javna uprava

skup upravnih organizacija koje obavljaju poslove od javnog interesa, a

obuhvaaju tijela dravne uprave, jedinice lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.

Javne usluge

Javni interes

prednost ili korist zajednice kao cjeline ispred privatnih ili osobnih interesa.

Javni sektor

Javni zaposlenik

svaki dunosnik, slubenik, namjetenik i radnik zaposlen u javnoj upravi.

Javnopravno tijelo

tijelo koje obavlja poslove javne uprave. Javnopravna tijela su tijela dravne
uprave i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti.

Jedinica
samouprave

opina ili grad.

lokalne

skup poslova kojima javna uprava osigurava ostvarivanje prava i interesa

korisnika sukladno propisima.

ukljuuje javnu upravu, javne slube i trgovaka drutva u veinskom

vlasnitvu drave i/ili jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Jedinica
podrune
(regionalne)
upanija.
samouprave

Jedinstveno
mjesto

upravno

mjesto na kojem je stranki omogueno pokretanje upravnih postupaka,

dobivanje propisanih obrazaca, obavijesti, savjeta i druge pomoi iz
nadlenosti jednog ili vie javnopravnih tijela.

Kodeks ponaanja

akt koji ima ulogu predvianja i sprjeavanja odreenih specifinih oblika

ponaanja, kao to su: sukob interesa, pogodovanje vlastitom probitku,
korupcija i druge neprikladne aktivnosti.

Koordinacija

Komitologija

tzv. odborska procedura, odnosno postupak u kojem Europska komisija donosi

provedbene mjere uz pomo odbora koje ine predstavnici drava lanica
odnosno strunjaci i drugi dionici.

Kompetencije

Korisnici usluga

graani i poslovni subjekti.

Korupcija

svaki oblik zloupotrebe javne ovlasti radi osobne ili koristi s njime povezane
osobe.

Kvaliteta

nain rada i razina ostvarenja ciljeva koji udovoljavaju opeprihvaenim

standardima i oekivanjima korisnika te drutva u cjelini.

istodobno usmjeravanje vie djelatnosti prema zajednikom cilju, ime se

osigurava jedinstvenost djelovanja nekog sustava.

skup znanja, vjetina i ponaanja te odgovornosti i samostalnosti u radu javnog

zaposlenika.

sustav upravljanja ljudskim potencijalima u postupku zapoljavanja,

Meritokracija i merit
ocjenjivanja, nagraivanja i napredovanja, koji se prvenstveno vodi
naelo/sustav
sposobnostima i postignuima.

Naelo dvostupanjskog
zajameno pravo stranke na albu protiv prvostupanjske odluke te kada

rjeavanja
javnopravno tijelo nije o upravnoj stvari rijeilo u propisanom roku.

skup ovlasti i dunosti koje za postupanje tijela javne uprave propisuje pravni
poredak.

Nadlenost

Namjetenik

osoba koja radi na pomono-tehnikim poslovima i ostalim poslovima ije je

obavljanje potrebno radi pravodobnog i kvalitetnog obavljanja poslova iz
djelokruga tijela.

Nomotehnika

znanost o izradi pravnih propisa.

Normativna djelatnost

Online

svojstvo povezanosti ureaja koji koristi korisnik interneta.

Opina

skup postupaka i radnji kojima se pravni propisi izrauju, donose, mijenjaju,

dopunjuju ili stavljaju izvan snage.

jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu
te koja su povezana zajednikim interesima stanovnitva.

Osjetljiva radna mjesta

radna mjesta koja su izloenija koruptivnom riziku, kao i drugim rizicima

nezakonitog ili neetinog postupanja.

Otvoreni podaci

podaci prikladni za ponovnu uporabu informacija, a objavljuju se proaktivno

na mrenim stranicama tijela javne vlasti, odnosno portalima uspostavljenima
u tu svrhu.

Plan integriteta

skup pravnih i stvarnih mjera i postupaka koji se poduzimaju radi otklanjanja

korupcije i spreavanja nastanka mogunosti za korupciju u okviru

organizacije kao cjeline, pojedinih ustrojstvenih jedinica i pojedinanih radnih

mjesta.

Podnesak

pismeno kojim stranka pokree postupak, dopunjuje, mijenja svoj zahtjev u

upravnom postupku odnosno iskazuje drugo traenje ili odustajanje.

Pokazatelj

unaprijed definirano mjerilo koje omoguuje praenje ostvarenja provedenih

aktivnosti i usvojenih ciljeva.

Ponovna
informacija

uporaba

pravo kojim se osigurava dostupnost informacija koje prikupljaju, obrauju

i/ili distribuiraju tijela javne vlasti u okviru svog djelokruga, za komercijalne i

nekomercijalne svrhe razliite od izvorne svrhe u koju su nastala, a pruaju se

u raunalno itljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.

pravo kojim se osigurava dostupnost informacija koje posjeduju tijela javne

Pristup informacijama vlasti, putem proaktivne objave na mrenim stranicama ili pruanjem na
zahtjev korisnika, u skladu sa zakonom propisanim uvjetima.

Proces (ili
proces)

poslovni

skup povezanih aktivnosti za ije se provoenje koriste resursi tijela radi

ispunjavanja ciljeva koji proizlaze iz djelokruga tijela.

Pravne osobe s javnim

pravne osobe kojima je zakonom povjereno obavljanje poslova dravne

ovlastima
uprave.

pravo stranke pobijati zakonitost ili pravilnost prvostupanjske odluke o njezinu

pravu, obvezi ili pravnom interesu ili kad javnopravno tijelo nije o upravnoj
stvari odluilo u propisanom roku.

Pravo na albu

Procjena
propisa

Proraun

uinaka

analitiki postupak u zakonodavnom procesu koji identificira koristi, trokove

i rizike razliitih opcija, uz istodobno savjetovanje s javnou.

akt kojim se procjenjuju prihodi i primici te utvruju rashodi i izdaci za

odreeno razdoblje.

Rizik

mogunost nastanka dogaaja koji mogu nepovoljno utjecati na ostvarenje

ciljeva.

Rjeenje

akt kojim se odluuje o pravima, obvezama i pravnim interesima stranaka u

upravnom postupku. Moe imati i drugi naziv.

Savjetovanje
javnou

postupak kojim se graani, civilno drutvo i privatni sektor ukljuuju u izradu

propisa davanjem primjedbi i miljenja, a odvija se internetskom objavom

nacrta propisa, javnim raspravama, radnim skupinama, fokusnim grupama i

drugim metodama prikupljanja stajalita i miljenja.

utvrena razina kvalitete koju rezultati aktivnosti moraju dosegnuti i prema

kojoj se mjeri postignue.

Standard

STORK

projekt Europske komisije za uspostavu europske platforme za

interoperabilnost elektronikih identiteta koja omoguava graanima

uspostavljanje nove e-relacije bez obzira na granice, koritenjem samo

nacionalnog elektronikog identiteta.

Stranka

svaka fizika ili pravna osoba na zahtjev koje je pokrenut upravni postupak,
protiv koje se vodi postupak ili koja radi zatite svojih prava ili pravnih
interesa ima pravo sudjelovati u upravnom postupku.

Strateko planiranje

proces u kojem se definiraju vizija, strateki ciljevi, vrijeme i naini njihova

ispunjavanja, mjere procjene rezultata i sustav praenja postignutih rezultata.

Struno
osposobljavanje

aktivnosti koje se obavljaju radi pripreme zaposlenika za obavljanje novih

zadaa na istom ili na drugom radnom mjestu.

Struno usavravanje

aktivnosti koje se obavljaju radi kontinuiranog unaprjeenja strunosti

zaposlenika u tijeku rada.

Supsidijarnost

organizacijsko naelo za odnose izmeu niih i viih razina teritorijalnog

upravnog sustava, prema kojem javne poslove treba obavljati ona najnia
razina koja ih je sposobna uinkovito obavljati.

Sukob interesa

situacija u kojoj su privatni interesi javnih zaposlenika u suprotnosti s javnim

interesom ili privatni interes utjee, odnosno moe utjecati na nepristranost
javnih zaposlenika u odgovornom obavljanju poslova javne uprave.

Tijela dravne uprave

ministarstva, dravni uredi, dravne upravne organizacije (sredinja tijela

dravne uprave) i uredi dravne uprave u upanijama (prvostupanjska tijela
dravne uprave).

Twinning

instrument suradnje izmeu javnih uprava drava lanica Europske unije i

drava kandidata i potencijalnih kandidata za lanstvo u Europskoj uniji te

drava obuhvaenih Europskom politikom susjedstva radi pruanja potpore za

prijenos, provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije (acquis)
dravama koje nisu njezine lanice.

Upravni postupak

zakonom propisano postupanje javnopravnog tijela kad odluuje o pravima,

obvezama ili pravnim interesima fizike ili pravne osobe.

Upravna stvar

svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rjeava o pravima,

obvezama ili pravnim interesima stranke.

Uredsko poslovanje

skup pravila i mjera u postupanju s pismenima koja su duna primjenjivati

javnopravna tijela.

Ustrojstvena jedinica

organizacijska cjelina unutar tijela javne uprave.

Unutarnja kontrola

proces oblikovan na nain da prua razumno jamstvo ostvarenja ciljeva

javnopravnog tijela te suglasja s primjenjivim zakonima i propisima,

djelotvornost i uinkovitost poslovanja te pouzdanost financijskog

izvjetavanja.

Vertikalna
decentralizacija

Vjerodajnice

vidi ePass i eToken.

upanija

jedinica podrune (regionalne) samouprave ije podruje predstavlja prirodnu,

povijesnu, prometnu, gospodarsku, drutvenu i samoupravnu cjelinu, a
ustrojava se radi obavljanja poslova od podrunog (regionalnog) interesa.

prijenos poslova sa sredinjih tijela dravne uprave na dislocirana tijela

dravne uprave ili tijela jedinica lokalne samouprave.

KRATICE
CAF

Zajedniki okvir za procjenu (eng. Common Assessment Framework)

eIDAS

Uredba Europskog parlamenta i Vijea br. 910/2014 o elektronikoj identifikaciji i uslugama

povjerenja za elektronike transakcije na unutarnjem tritu

ERDF

Europski fond za regionalni razvoj

ESF

Europski socijalni fond

EU

Europska unija

EK

Europska komisija

DJU

Dravna kola za javnu upravu

GSB

Osnovica za siguran prijenos podataka (eng. Government Service Bus)

HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrene djelatnosti

ICT

Informacijska i komunikacijska tehnologija (eng. Information and Communication Technology)

IPA

Instrument pretpristupne pomoi (eng. Instrument for Pre-accession Assistance)

ISO

Meunarodna organizacija za normizaciju (eng. International Organization for Standardization)

KV

Kvalificirani (zaposlenik)

NIAS

Nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav

NKV

Nekvalificirani (zaposlenik)

NN

Narodne novine

NSS

Nia struna sprema

OP

Operativni program

PDV

Porez na dodanu vrijednost

PKV

Polukvalificirani (zaposlenik)

SIGMA

Zajednika inicijativa Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) i Europske unije sa

svrhom pruanja podrke zemljama partnerima u modernizaciji sustava javne uprave (eng.
Support for Improvement in Governance and Management)

SSS

Srednja struna sprema

VKV

Visokokvalificirani (zaposlenik)

VSS

Visoka struna sprema

VS

Via struna sprema

ZUP

Zakon o opem upravnom postupku

[1]Narodne novine, br. 47/09.

[2]Narodne novine, br. 7/09.
[3]Narodne novine, br. 15/15.
[4]Narodne novine, br. 90/11.
[5]Narodne novine, br. 25/13.
[6]Narodne novine, br. 140/09.
[7]Narodne novine, br. 147/14.
[8]Narodne novine, br. 87/08., 136/12. i 15/15.
[9]Narodne novine, br. 172/03.
[10]Narodne novine, br. 25/13.
[11]Narodne novine, br. 79/07. i 86/12.
[12]https://ec.europa.eu/digital-agenda/en/our-goals
[13]Narodne novine, br. 92/14.
[14]http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=OJ:JOL_2014_257_R_0002&from=EN
[15]http://www.eipa.eu/caf
[16]Narodne novine, br. 141/06.
[17]http://www.mfin.hr/hr/pifc
[18]http://www.mfin.hr/hr/izvjescivanje-1-2-1
[19] http://ccenterclient.porezna-uprava.hr/
[20]Narodne novine, br. 92/05., 107/07., 27/08., 49/11., 150/11., 34/12., 37/13., 38/13. i 1/15.
[21]Narodne novine, br. 86/08. i 61/11.
[22]Narodne novine, br. 93/14.
[23]Narodne novine, br. 22/13.
[24]Narodne novine, br. 28/10.
[25]Narodne novine, br. 27/01. i 39/09. Zakon o osnovici plae u javnim slubama
[26]Narodne novine, br. 40/11. i 13/12.
[27]Narodne novine, br. 141/06.
[28]Narodne novine, br. 26/11., 12/12. i 126/12. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
[29]Narodne novine, br. 26/15.
[30]Izvor: http://www.sdlsn.hr/upload/File/Strat_razv_LJP_301209.pdf

[31]Narodne novine, br. 62/12.

[32]Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 2/05.
[33]Izvor: Revizija uinkovitosti etike infrastrukture u tijelima dravne uprave, Dravni ured za reviziju,
studeni 2013.:http://www.revizija.hr/hr/izvjesca
[34]Izvor: http://www.antikorupcija.hr/Default.aspx?sec=502
[35]Izvor: https://www.transparency.org/cpi2014/results
[36]Izvor: http://www.transparency.org/gcb2013/country/?country=croatia
[37]Izvor: Revizija uinkovitosti etike infrastrukture u tijelima dravne uprave, Dravni ured za reviziju,
studeni 2013., http://www.revizija.hr/hr/izvjesca
[38]https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-sluzbenicke-odnose/etika/izvjesce-opodnesenim-prituzbama/784
[39]Izvor: http://www.eapaa.org/
[40]Narodne novine, br. 56/90.
[41]Narodne novine, br. 113/00.
[42]Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 14/97. i 04/08.
[43]Narodne novine, br. 33/01., 60/01., 129/05., 109/07., 125/08., 36/09., 150/11. i 144/12.
[44]Narodne novine, br. 129/05.
[45]www.izbori.hr
[46]Narodne novine, br. 28/10.
[47]vlada.gov.hr sjednica 9. prosinca 2004.
[48] vlada.gov.hr sjednica 8. srpnja 2010.
[49] Europska komisija Preporuka za Preporuku Vijea o nacionalnom programu reformi Hrvatske 2014. i
dostavljanju miljenja Vijea o programu konvergencije Hrvatske za 2014.
http://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_croatia_hr.pdf
[50]
http://ec.europa.eu/enterprise/policies/industrial-competitiveness/monitoring-memberstates/index_en.htm Competitiveness report country chapter Croatia
[51]Narodne novine Meunarodni ugovori, br. 18/97., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06. i 2/10.
[52]SL C 306, 17. 12. 2007.
[53]Narodne novine, br. 81/13.
[54]Narodne novine, br. 85/10. proieni tekst i 5/14. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske
[55]Kao npr. https://www.gov.uk/government/policies