Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu za razdoblje 2015. - 2018.

godine

1. Vijee ministara Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Republike Srpske,
vlade: Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeniko-dobojskog kantona,
Bosansko-podrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovako-neretvanskog kantona,
Zapadnohercegovakog kantona, Kantona Sarajevo, Hercegbosanskog kantona i Vlada Brko Distrikta
prepoznaju urnu potrebu pokretanja procesa oporavka i moderniziranja ekonomije u cilju jaanja
odrivog, efikasnog, socijalno pravednog i stabilnog ekonomskog rasta, otvaranja radnih mjesta,
poveanja i bolje ciljane raspodjele socijalnih davanja te stvaranja odrivog i pravinog drutvenog
okruenja. Konkretne akcije u cilju fiskalne i financijske odrivosti i socioekonomske reforme e biti
dopunjene ciljnim mjerama, da bi se ojaala vladavina prava i borba protiv korupcije, uz jaanje upravnih
kapaciteta i poveanje efikasnosti javnih institucija na svim razinama vlasti (pojam sve razine vlasti
ovdje i u daljnjem tekstu podrazumijeva dravnu, entitetsku i kantonalnu razinu vlasti te Brko Distrikt).

2. Ova reformska agenda utvruje glavne planove Vijea ministara BiH, Vlade Federacije BiH, Vlade
Republike Srpske, vlada Unsko-sanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeniko-
dobojskog kantona, Bosansko-podrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovako-
neretvanskog kantona, Zapadnohercegovakog kantona, Kantona Sarajevo, Hercegbosanskog kantona i
Vlade Brko Distrikta za socioekonomske i povezane reforme tijekom preostalog njihovog demokratski
povjerenog im mandata i uveliko odraava programe koje su Vijee ministara BiH, Vlada Federacije BiH,
Vlada Republike Srpske, vlade Unskosanskog kantona, Posavskog kantona, Tuzlanskog kantona, Zeniko-
dobojskog kantona, Bosanskopodrinjskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Hercegovako-
neretvanskog kantona, Zapadnohercegovakog kantona, Kantona Sarajevo, Hercegbosanskog kantona i
Vlada Brko Distrikta ve zapoele. Reformska agenda je, takoer, namijenjena da odgovori na poziv
Vijea za vanjske poslove, iz prosinca 2014. godine, za usvajanjem inicijalne agende za reforme, sukladno
pravnoj steevini EU. Svjesni smo da e znaajan napredak u provedbi ove agende biti neophodan za
aplikaciju za lanstvo koju e razmatrati EU.

3. O prioritetima koji su predvieni ovom agendom razgovarano je s meunarodnim financijskim

institucijama i u prethodnom razdoblju. Reforme bi trebalo da uspostave osnovu za pregovore o
pojedinanim programima financijske i tehnike pomoi meunarodnih financijskih institucija i EU, kao i
s drugim donatorima i partnerima koji eventualno ele podrati Reformsku agendu. Svaka od institucija
pregovara o pojedinanim programima i prati napredak po svojim prioritetima, a jasno je da e program
biti tijesno koordiniran i usklaen s ukupnim reformskim naporima.

4. Nadalje, Refomska agenda je tijesno povezana s ciljevima novog pristupa EU ekonomskom upravljanju
na Zapadnom Balkanu i u skladu je s programom ekonomskih reformi, kao temeljnim elementom koji
treba podstaknuti sveobuhvatne strukturalne reforme da bi se odrala makroekonomska stabilnost i
pospijeili rast i konkuretnost.

5. Provedba Reformske agende e zapoeti bez odlaganja. irok set srednjoronih prioriteta, kako je
naznaeno u nastavku, bit e preraen u konkretne inicijalne mjere i poduhvate, koji e biti pripremljeni
i provedeni u predstojeim mjesecima 2015. i poetkom 2016. godine, sa svakom institucijom
pojedinano. Odnosno, ove poetne mjere i poduhvati e biti razraeni u konzultacijama s

1
 meunarodnim financijskim institucijama i EU i vodit e do daljnjih preciznijih mjera koje e reformsku
agendu pomjeriti s njene poetne faze dalje u srednjorono razdoblje.

6. Stanje javnih financija svih razina vlasti u BiH je takvo da je neophodno provesti fiskalnu konsolidaciju
koja e postepeno dovesti do smanjenja proraunskog deficita i srednjerono dovesti do smanjenja
razine javnog duga. Zbog toga su se vlasti u BiH opredijelile za snaan trogodinji program fiskalne
konsolidacije. U pogledu ovog cilja, a radi izbjegavanja nepovoljnih eksternih uvjeta financiranja, vlasti u
BiH oekuju zakljuivanje financijskih aranmana s Meunarodnim monetarnim fondom, Svjetskom
bankom i Europskom komisijom, koje e tijekom provedbe mjera fiskalne konsolidacije osigurati
financijsku potporu.

7. Fiskalna konsolidacija ima za cilj da osigura stabilno makroekonomsko okruenje, ali za stabilan,
pozitivan realni rast u srednjem i dugom roku neophodno je provesti niz strukturalnih reformi u
oblastima radnog zakonodavstva, reforme javne uprave i politike upoljavanja u javnom sektoru,
unapreenja poslovne klime i konkurentnosti, restrukturiranja javnih poduzea, reforme socijalnih
davanja, reforme zdravstvenog sektora, te vladavine prava.

Reformska agenda je prikazana u est znaajnih oblasti, i to:

Javne financije, oporezivanje i fiskalna odrivost

8. Prorauni e biti utvreni i odravani na vrstim srednjeronim temeljima, dogovorenim s MMF-om u

aranmanu koji e uslijediti nakon sadanjeg standby-aranmana. Ovaj novi fiskalni okvir e postaviti
razinu javnog duga na silaznu putanju, a stvorit e i prostor za poveanje javnih investicija i istodobno
smanjiti sudjelovanje vladinog sektora u ekonomiji. Fiskalna konsolidacija e biti provedena
smanjivanjem javne potronje, te poveanjem javnih prihoda. Poveanje javnih prihoda e se postii
poveanjem prihoda od poreza, proirivanjem porezne baze, smanjenjem sive ekonomije, smanjenjem
poreznih oslobaanja i unapreenjem rada poreznih uprava. Ukoliko se ove mjere pokau nedovoljnim
do konca 2015. godine, dodatne mjere, ukljuujui i poveanje PDV-a, e se razmatrati u dogovoru s
MMF-om, na temeljuu detaljnih procjena, na sastanku na visokoj razini:

o Dok e reforme poreznih sustava i javnih rashoda morati biti provedene unutar cijelog fiskalnog
paketa koji e osigurati srednjoronu fiskalnu odrivost, postoji i jasna potreba za smanjenjem
vladinog sektora u ekonomiji i znatnog smanjenja poreznog optereenja na rad i investicije. Ovi
imperativi ukazuju na potrebu da se znaajno smanje javni rashodi na svim razinama vlasti i
unaprijedi njena efikasnost.
o Fiskalna konsolidacija mora da dovede do smanjenja proraunskog deficita i do zaustavljanja rasta
javnog duga. Provest emo reforme sustava oporezivanja, u cilju smanjenja optereenja rada, ali
iste nije mogue provesti unutar postojeeg fiskalnog okvira.
o Potrebno je provesti smanjenje optereenja rada kroz smanjenje doprinosa za zdravstveno
osiguranje, ali je istodobno potrebno osigurati dodatne prihode vanproraunskim fondovima za
pokrie gubitaka koji e nastati zbog smanjenja stope doprinosa.
o Potrebno je utvrditi ukupan fond plaa i svih tekuih rashoda na svim razinama vlasti, koji se nee
moi poveavati bez obzira na rast poreznih prihoda.
o Mjere za poboljanje naplate poreza e se aktivno provoditi. To e ukljuiti napore na razmjeni
informacija izmeu etiri porezne uprave i prihvatanje pristupa revizije i inspekcije zasnovanog na

2
 riziku, a sve sukladno ustavnom ureenju i nadlenostima svake od poreznih agencija i u okviru
zakljuenog memoranduma o suradnji, kao i poveanje napora na naplati neplaenih poreznih
dugovanja. Planirat emo e-usluge za PDV i porez na dohodak.
o Smanjenje rashoda e najveim dijelom biti rezultat provedbi reformi javne uprave, ukljuujui
stroge kontrole upoljavanja i ukupnog fonda plaa u javnom sektoru te mirovinske i reforme
socijalne zatite, kao i od transparentnijeg prioritetnijeg planiranja i provedbe javnih investicija.
o Entiteti, kantoni i Brko Distrikt e unaprijediti fiskalne kontrole i financijsko upravljanja kroz
donoenje novih zakona o fiskalnoj odgovornosti (u RS) i financijskoj kontroli i upravljanju (u FBiH) i
vlasti na svim razinama e usvojiti nove razvojne strategije javne unutarnje financijske kontrole.
o Mjere za jaanje kontrole nad niim razinama vlasti, vanproraunskim fondovima, kao i javnim
poduzeima e biti aktivno provoene (kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom).
Entitetske vlade, vlade kantona i Brko Distrikta e usvojiti i provesti sveobuhvatne strategije za
rjeavanje pitanja preostalih gubitaa u javnom vlasnitvu, koja takoer imaju veliki zaostatak
neplaenih socijalnih doprinosa.
o Vlade entiteta, kantona i Brko Distrikta e traiti financijsku i tehniku pomo Svjetske banke, kako
bi proveli reformu zdravstvenog sektora. Reforma podrazumijeva rjeenje dugovanja zdravstvenog
sektora, uvoenje trezorskog sustava poslovanja, te definiranje novih modela i izvora financiranja,
uz precizno normiranje mree zdravstvenih ustanova. Od Svjetske banke emo kroz program DPL
traiti da osigura tehniku i financijsku potporu za reorganizaciju zdravstvenog sektora. Entitetske
vlade, vlade kantona i Brko Distrikta e ova sredstva koristiti za izmirenje neizmirenih obveza u
zdravstvenom sektoru (posebno doprinosa) do konca 2015. godine. Paralelno, vlasti u BiH e
podrati poveanje akciza na duhan i alkohol koji e biti direktni prihodi Fonda zdravstvenog
osiguranja RS i fondova zdravstvenog osiguranja u FBiH i kantonima i Brko Distriktu do konca 2015.
godine.
o Osiguranje odrivosti javnog duga je od kljune vanosti za odravanje stabilnosti javnih financija, ali
je isto mogue osigurati samo uz smanjenje proraunskog deficita. Razmjene informacija meu
vladama na svim razinama vlasti o strukturi duga, bruto potrebama za zaduivanjem i planovima i
priznanju neisplaenih obveza i kliringu osigurat e realnost srednjeronog fiskalnog okvira.

Poslovna klima i konkurentost

9. Daljnji rast i prosperitet moraju biti utemeljeni na privlaenju investicija. Postoji potreba da se
unaprijedi konkurentnost eliminiranjem ve dobro poznatih i dokumentiranih prepreka investicijama.
Osim toga, postoji potreba da se ujednai i izravna teren za investicije uklanjanjem skrivenih dotacija i
ostalih vidova pomoi mnogim velikim poduzeima i poboljanjem steajnih procedura te nastavkom
aktivnosti na rjeavanju problema s nekim od neodrivih poduzea. Uz to, postoje nedosljednosti i
zamrenosti u regulatornim okvirima i poreskim sustavima koji predstavljaju glavne probleme
potencijalnim investitorima u ekonomiju, a praeni su visokim administrativnim preprekama:

o Reforme poslovnog okruenja e ukljuiti: u FBiH, kantonima i Brko Distriktu nove zakone o
privrednim drutvima i direktnim stranim ulaganjima i pojednostavljenje i automatiziranje
registracije poslovnih subjekata; ubrzat e procedure za pribavljanje graevinskih dozvola i
prikljuaka za struju; olakat e izvoz nastavkom reformi inspekcija i jaanjem nacionalne kontrole
kvaliteta, usklaene sa zahtjevima EU, ispitat e izvodljivost provoenja fiskalno odrivih javno-
privatnih partnerstva i ostvarivanja veeg uea privatnog sektora u razvoju infrastrukture, sve

3
 razine vlasti e sainiti (i objaviti) sveobuhvatan popis parafiskalnih nameta u cilju osiguravanja
njihove transparentnosti i smanjenja sukladno podjeli nadlenosti.
o Potrebni su bolji zakoni i prakse za zatitu investitora, ukljuujui bolje korporativno upravljanje,
osnaene prakse upravljanja rizikom radi poboljanja pristupa financijama (posebno za nova
poduzea), bolju zatitu manjinskih dioniara i efikasnije okvire za insolventnost izmjenom zakona o
steaju kojim e se uvesti novi institut predsteajni postupak s ciljem financijskog restrukturiranja
dunika kako bi se izbjegao steaj u cilju ouvanja radnih mjesta i nastavak obavljanja temeljne
djelatnosti privrednog drutva. Oba entiteta, kantoni i Brko Distrikt e izvriti reviziju svog steajnog
zakonodavstva u cilju skraivanja steajnog postupka. U FBiH e se uvesti privredni sudovi.
o Javna poduzea e biti podijeljena na ona koja su odriva (s manjim ili veim potrebama za
prestruktuiranjem) i ona koja to nisu, uz predvienu objavu popisa takvih poduzea. Ovi popisi e
formirati osnovu za sveobuhvatne programe prestruktuiranja i program privatizacije/likvidacije u
srednjoronom razdoblju. Vlade entiteta, kantona i Brko Distrikta e traiti financijsku i tehniku
pomo Svjetske banke kako bi pripremili i realizirali program restrukturiranja javnih poduzea.
Posebna panja e se posvetiti restrukturiranju eljeznica (u oba entiteta), te rudnika (u Federaciji
BiH), koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih. Predvia se izrada preliminarnih
planova u cilju pripreme BH Telekoma za djelominu privatizaciju u FBiH.
o Daljnji napori da se ouva stabilnost financijskog sektora i stvore uvjeti potrebni za oivljavanje
bankarskog kreditiranja e se aktivno provoditi u konzultacijama s Centralnom bankom Bosne i
Hercegovine i MMF-om. U sklopu toga, prilagoavat emo zakone iz financijskog sektora s
direktivama EU i uvjetima iz Bazela, primjenljivim za stupranj razvijenosti domaeg financijskog
trita, istodobno jaajui nadzor nad bankama od strane entitetskih agencija za bankarstvo.
o Osigurat emo provedbu novog nacrta zakona o carinskoj politici, koji e pojednostaviti carinsku
obradu i smanjiti administrativne zahtjeve, ime e se olakati trgovina.

Trite rada

10. Kako bi se stabilno krenulo putem odrivog rasta, Bosna i Hercegovina se mora prihvatiti svojih
stratekih prednosti. One ukljuuju znaajan potencijal u radnoj snazi koji trenutano nije dovoljno
iskoriten. Niska stopa aktivnosti radno sposobnog stanovitva i visoka stopa nezaposlenosti koja je u
znaajnoj mjeri posljedica neusklaenosti ponude i potranje za kvalificiranom radnom snagom
ograniava mogunosti razvoja. U BiH postoji i znaajan broj dugorono nezaposlenih koji su
obeshrabreni da trae zaposlenje. Postojei zakoni o radu u znaajnoj mjeri vie ne odraavaju drutvene
i ekonomske odnose u BiH, te su u pojedinim odredbama kontradiktorni s drugim zakonima i u nekim
odredbama nejasni i nedovoljno fleksibilni. Kultura kolektivnog pregovaranja i socijalnog dijaloga je
nedovoljno razvijena i esto optereena nerealnim zahtjevima socijalnih partnera.

o Znaajno smanjenje doprinosa socijalne zatite (posebno za one s manjim primanjima) bi smanjilo
trokove rada, pomoglo da se privuku investitori i dovelo bi vie uposlenih u formalni sektor (i
smanjilo dominantnost zaposlenja u neformalnom sektoru), ali je isto nemogue provesti bez
osiguranja dodatnih sredstava za vanproraunske fondove.
o U srednjeronom razdoblju reformirati sustav obrazovanja u cilju njegove vee povezanosti s
tritem rada.
o Razmotrit emo uvoenje shema potpore za traitelje prvog zaposlenja.

4
 o Aktivno e se teiti obeshrabrivanju rada u sivoj ekonomiji, ukljuujui putem spreavanja prijava
nieg dohotka kao osnova za obraun i plaanje poreza i doprinosa.
o Ostale reforme trita rada e biti donesene kako je dogovoreno s MMF-om i Svjetskom bankom i
uz konzultacije sa socijalnim partnerima. Entitetske vlade, vlade kantona i Brko Distrikta e
poboljati nacrte svojih zakona o radu, uz konzultacije sa socijalnim partnerima kako bi se poveala
fleksibilnost radnih uvjeta (ukljuujui omoguavanje uposlenja na pola radnog vremena) i
omoguilo diferencijalno odreivanje plaa na osnovu vjetina, kvalifikacija, razine iskustva i uinka.
o U isto vrijeme, entiteti, kantoni i Brko Distrikt e pojaati svoje inspekcije rada i poveati kazne za
krenje zakona o radu i potrudit e se da zatite prava radnika sukladno standardima rada
Meunarodne organizacije rada i direktivama EU o radu. Zavodi/slube za upoljavanje e uvesti
upravljake prakse da bi poboljalo vraanje ljudi u radni status i osiguralo razdvajanje obveznog
zdravstvenog osiguranja od funkcije posredovanja u upoljavanju.

Reforma socijalne zatite i mirovina

11. Uz unapreivanje inicijative i efikasne industrije, moderno i brino drutvo se mora pobrinuti za one
koji ne mogu brinuti sami o sebi. Istodobno, sustavi socijalne zatite ne smiju istodobno remetiti
podstreke u ekonomiji i moraju biti fiskalno odrivi. Da bi se ti ciljevi postigli, entitetske vlade, vlade
kantona i Brko Distrikta moraju poboljati ciljanje socijalne pomoi putem paketa mjera kojima e
uiniti politike socijalne zaite efikasnijim, efektivnijim i pravinijim. Socijalna zatita treba da je u
funkciji onih kojima je zaista potrebna ili koji je plaaju i mora biti postavljena na stabilne financijske
temelje. Mirovinski sustavi bi takoer trebalo da su na stabilnim financijskim osnovama, ukoliko se
tijekom srednjoronog razdoblja eli rijeiti problem nagomilanih prava radnika.
o Sustavi socijalne zatite e biti reformirani (u konzultacijama sa Svjetskom bankom i MMF-om),
ukljuujui i poboljano ciljanje socijalne zatite koja se ne financira iz doprinosa i uspostava
centralizirane baze podatka svih korisnika socijalnih davanja u FBiH i kantonima. Reformski napori
e imati za cilj da podstaknu korisnike da budu aktivni sudionici u ekonomiji, a uz zatitu i poveanje
socijalne pomoi za one kojima je najpotrebnija.
o U FBiH i kantonima sustavi osiguranja moraju biti postavljeni na vrste financijske temelje, i to:
zamrzavanjem trokova za privilegirane mirovine i smanjenjem opcija prijevremenog umirovljenja
za rizina zanimanja, uvoenjem razumnih sankcija za prijevremeno umirovljenje i bonusa za
kasnije umirovljenje kako bi se produila dob za efektivno umirovljenje i uvoenje odrivog
indeksiranja primanja.
o Revizija radi verificiranja prihvatljivosti postojeih korisnika e biti ubrzana u cijeloj FBiH i
kantonima, a Vlada FBiH i vlade kantona e ojaati zakonski okvir za poboljanje postupka revizije.
Ubrzat e se provedba mirovinskih reformi na temelju novog zakona o mirovinama u FBiH.
o FBiH i kantoni e traiti pomo Svjetske banke u rjeavanju pitanja neisplaenih obveza prema
socijalnim fondovima za doprinose iz radnog odnosa.
o U RS Vlada e ispitati potrebu za reformom parametara mirovinskog sustava.
o Oba entiteta, kantoni i Brko Distrikt e energinije raditi na izradi prijedloga shema za dobrovoljno
umirovljenje. FBiH i kantoni e se posvetiti izradi potrebnih zakonskih propisa, dok e RS nastaviti
aktivnosti na osnivanju prvog dobrovoljnog mirovinskog fonda.

5
Vladavina prava i dobro upravljanje

12. Postoji potreba da se osigura nepovratno osnaivanje vladavine prava, koja mora biti izgraena na
temeljima konkretnog napretka u borbi protiv organiziranog kriminala, terorizma i korupcije. Sve
operativne i institucionalne aktivnosti e imati za cilj da osiguraju graanima u cijeloj Bosni i Hercegovini
sigurnije okruenje bez korupcije. U isto vrijeme, vlasti na svim razinama u BiH e poveati svoje
zalaganje da se povrati povjerenje graana u institucije odgovorne za vladavinu prava, razvojem
kapaciteta, odgovornosti, profesionalizma i integriteta.
o Usvojit e se strategija reforme sudskog sustava/plan akcije (2014. 2018.), uspostaviti efikasna
prevencija korupcije i sukoba interesa u pravosuu, poveati profesionalizam i integritet putem
propisivanja objektivnih kriterija za imenovanje nositelja pravosudnih funkcija i usvajanje mjera
integriteta cijelog pravosudnog sustava u BiH; pojaat e se disciplinska odgovornost nositelja
pravosudnih funkcija usvajanjem novih pravila disciplinskog postupka i uvoenjem novih
disciplinskih mjera. Insistirat e se da sudovi donose odluke u razumnom roku, a sagledat e se
mogunost da se komunalni predmeti rjeavaju vansudskim putem. Poboljat e se procedura
prodaje zaplijenjene imovine te unaprijediti uloga sudskih izvritelja kako bi se smanjilo optereenje
sudova u izvrnom postupku.
o Profesionalan, efektivan i efikasan rad policijskih slubi je klju za suoavanje sa sigurnosnim
izazovima. Procjena e se vriti radi identificiranja mjera kako bi se dodatno unaprijedio integritet
policijskih agencija na svim razinama. Bliska suradnja policije na svim razinama e biti
unaprijeena, sukladno utvrenim ustavnim nadlenostima. Regionalna i meunarodna policijska
suradnja e nastaviti da se razvija, ukljuujui i stupanja na snagu operativnog sporazuma s
Europolom, sukladno Privremenoj odluci o uspostavi sustava suradnje i razmjene informacija
nadlenih tijela za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini i EUROPOL-a.
o Usvojit e se strategije za borbu protiv korupcije i bit e uspostavljene efikasne strukture za
prevenciju i nadzor sukladno relevantnim meunarodnim standardima i potujui ustavne
nadlenosti i usvojene dokumente na svim razinama vlasti. Same institucije vladavine prava e se
pridravati najviih standarda integriteta, dok e adekvatne mjere integriteta biti uspostavljene na
svim razinama vlasti kako bi se osiguralo onemoguavanje korupcije i sankcije efikasno primijenile.
Borba protiv ozbiljnog kriminala i korupcije, pored efikasnije istrage, krivinog gonjenja i osude e
takoer biti zasnovana na vrim pravnim i institucijskim okvirima koji reguliraju oduzimanja
imovine, pranja novca i povrat na svim razinama vlasti u BiH.
o Pored usvojene strategije za borbu protiv terorizma u BiH i prateih akcijskih planova, bit e
zakljuen i operativni sporazum s Europolom kako bi se na taj nain osigurao dvosmjerni protok
povjerljivih informacija o kriminalu izmeu BiH i zemalja lanica; poboljat e se protok informacija
izmeu policije i tuitelja poveanjem efikasnosti sustava razmjene podataka; usvojit emo novu
strategiju integriranog upravljanja granicom koja osigurava bolju suradnju izmeu svih srodnih
agencija u BiH i preko njenih granica, usklaivanjem svih zakona o civilnom posjedovanju oruja.
o Radit emo na usklaivanju naeg pravnog i regulatornog okvira za borbu protiv pranja novca i
financiranja terorizma sukladno meunarodnim standardima i preporukama s Financial Action
Task Force (Radne skupine za financijsko djelovanje).

6
Reforma javne uprave

13. Reforma javne uprave je jedan od kljunih prioriteta za osiguranje fiskalne odrivosti i kvalitetno
pruanje usluga graanima. Reformu je potrebno provoditi u tijesnoj vezi s reformama u
socioekonomskom sustavu i vladavini prava.
o Vijee ministara BiH, entitetske vlade, vlade kantona i Brko Distrikta e usvojiti kljune principe
koji su temelj za sljedei ciklus refome javne uprave. Modernija, kompetentnija, transparentnija,
efikasnija, ekonominija i odgovornija javna uprava e poboljati pruanje javnih usluga i ostvariti
utede. Ovi planovi e ukljuiti temeljnne, sutinski vane reforme za upravljanje javnim
financijama.
o Postoji potpora za snaniju reformu javne uprave na svim razinama vlasti. Sve razine vlasti e
izraditi nove zakone o dravnim slubenicima i uposlenicima, uz pomo Svjetske banke i SIGMA-e,
da bi olakali reformu javne uprave i uveli veu fleksibilnost radnih aranmana. Ovi zakoni e biti
usvojeni ubrzo nakon usvajanja novih zakona o radu u entitetima, kantonima i Brko Distriktu.
Kandidati za upoljavanje u dravnoj slubi e biti ocjenjivani na temelju prethodno odreenih
kriterija kvalificiranosti i rezultata testova kompetentnosti i tijela uprave e osigurati upoljavanje
najbolje rangiranih.
o Vijee Ministara BiH, entitetske vlade, vlade kantona i Brko Distrikta e uvesti ogranienja na
upoljavanje u javnoj upravi sve dok revidirani kadrovski sustavi ne budu doneseni i provedeni
(ukljuujui i koritenje norme), a ukupan fond plaa u javnom sektoru e biti zamrznut do
donoenja revidiranog sustava odreivanja plaa na osnovu vrijednosti.
o Objavljivanje odluka o albama u postupcima javnih nabava (kao zakonska obveza) e biti od
sredinje vanosti za osiguranje transparentnosti u procedurama nabava, odluivanjem o albama i
osiguranim pristupom javnosti odlukama tijela za reviziju nabava.

14. Vijee ministara BiH, entitetske vlade, vlade kantona i Brko Distrika e se i dalje blisko konsultirati s
EU o ovoj agendi, koja e se razvijati i trait e da se pojasne i obrazloe bilo koja znaajna odstupanja od
dogovorenog, tako da se napredak moe jasno redovno mjeriti, razumijevati i ocjenjivati. Redovna
izvjea o napretku bit e dostavljana Delegaciji EU u Sarajevu. Izvjea e biti temeljena na injenicama i
po prirodi tehnika i kratka (dok e istodobno osigurati dati sadraj svih usvojenih mjera i okolnosti
kanjenja i promjena planova). Prvo izvjee bi trebalo da bude dostavljeno 15. studenog 2015. godine.

15. Bit e data puna potpora za uspjenu realizaciju aktivnosti u vezi s provedbom popisa stanovnitva,
kuanstava i stanova, uz puno potivanje odredbi Zakona o popisu, podzakonskih propisa i europskih
statistikih standarda u popisnim aktivnostima.

16. Sazivat emo redovne koordinacijske sastanke s predstavnicima EU i meunarodnih financijskih

institucija, radi pojanjenja tehnikih detalja i pomoi u pripremi izvjea. Osim toga, predlaemo da
pregledamo napredak u provedbi reformske agende s EU i meunarodnim financijskim institucijama na
sastanku na visokoj razini, koji bi se organizirao krajem studenog. To e biti prigoda da se sagleda
cjelokupan napredak i postigne dogovor o svim sutinski vanim revizijama.

17. Obvezuju se dravna, entitetska, kantonalna i razina vlasti Brko Distrikta da ni na koji nain nee
osporavati, ometati i blokirati realizaciju aranmana s meunarodnim financijskim institucijama koji su
direktno i indirektno vezani za reformske procese, a koje je odreena razina vlasti provela ili provodi u
okviru svojih ustavnih nadlenosti.