JAVNE FINANCIJE - 1.

kolokvij

JAVNE FINANCIJE
- skripta za I. kolokvij - literatura: Roller: Fiskalna politika u turizmu (str. 1 92.)

- ako je rije o financiranju aktivnosti od opeg (javnog) drutvenog interesa govorimo o javnim financijama, a govorimo li o financiranju poslovnih subjekata, tada govorimo o poslovnim financijama; kad govorimo o financijama ponajprije mislimo na rukovanje novcem i na aktivnosti oko novca (plaanje obveza, poreza, doprinosa, kreditiranje, troenje, putanje novca u opticaj...) - javne financije predmet prouavanja su javno podruje gospodarstva, javna dobra, javni prihodi i rashodi (fiskalni sustav), fiskalna politika i fiskalna tehnika - fiskalni sustav svi oblici fiskalnog zahvaanja (porezi, doprinosi i dr.), svi oblici javnih (dravnih i sl.) prihoda i rashoda kao i svi propisi kojima se ta materija ureuje; moe se podijeliti na nekoliko podsustava (porezni, carinski, sustav doprinosa za socijalno osiguranje, sustav pristojbi-taksa, sustav ostalih davanja te sustav donacija, koncesija i drugih prihoda) - porezni sustav pojavljuje se kao osnova gospodarstvenog sustava svake zemlje; prihodi koji se skupljaju na temelju poreznog zahvaanja glavni su prihodi za financiranje javnih potreba svake zemlje; on esto ukljuuje zapravo i carine, pristojbe, doprinose te se navodi i izjednaava sa cjelokupnim fiskalnim sustavom - fiskalni federalizam odnos izmeu nositelja fiskalne vlasti unutar fiskalnog sustava; - ako centralna vlast osigurava sve ili dio prihoda lokalnim vlastima, govorimo o doznakama i potporama; a ako lokalne vlasti osiguravaju prihode centralnoj vlasti govorimo o doprinosima - podjela fiskalnih funcija fiskalni suverenitet pravo na uvoenje fiskalne obveze i pravo na prihode od uvedene fiskalne obveze - nadlenost za javne rashode financiranje odreenih javnih potreba - podjela upravne nadlenosti fiskalne administracije - fiskalna politika smiljeno koritenje fiskalnih mjera i instrumenata radi ostvarivanja ciljeva ekonomskih i drugih politika; predmet prouavanja su javni prihodi i rashodi i cijeli javni dio gospodarstva (javna dobra, javna poduzea i ustanove) - fiskalna tehnika pomona znanstvena disciplina financijske znanosti; nain organiziranja i obavljanja rada u fiskalnim poslovima (dio fiskalnog sustava) te sastavni dio fiskalne politike; fiskalni elementi i mjere su odabrani elementi fiskalne tehnike primjenom elemenata fiskalne tehnike u gospodarstvenom ivotu neke zemlje postiemo uinke fiskalnog

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij sustava i fiskalne politike; pristupa se s mikro aspekta dok financijska znanost pristupa s makro aspekta - fiskalna mjera ine ju odreeni fiskalni elementi koji su odabrani za postizanje zadanih ciljeva - fiskalni elementi elementi fiskalne tehnike; elementi odgovarajuih elemenata fiskalnih obveza, javnih rashoda i dr. - harmonizacija fiskalnih sustava - meusobno usklaivanje dvaju fiskalnih sustava ili dijelova tog sustava; postie se smanjenjem broja fiskalnih oblika, smanjenjem specifinosti u fiskalnom zahvaanju te ujednaavanjem i unificiranjem drugih elemenata fiskalnog zahvaanja - zahvati koji dovode do harmonizacije: irenje fiskalne osnovice; sniavanje fiskalnih stopa; ujednaavanje fiskalnog zahvaanja (tretmana) odreenih izvora prihoda; suzbijanje zakonite i nezakonite fiskalne evazije (izbjegavanje plaanja poreza) usavravanjem fiskalnih propisa i poboljanjem rada fiskalne administracije; sreivanje fiskalnih razlika meu razliitim fiskalnim jedinicama i razliitim razninama prihoda; izbor izmeu fiskalnih olakica, fiskalnih osloboenja i novanih transfera; uvoenje minimalnih i maksimalnih fiskalnih olakica (odbitaka od fiskalne osnovice) za vie skupine prihoda te propisivanje novih fiskalnih oblika i ukidanja starih - ekonomska politika dijeli se na fiskalnu politiku, monetarno-kreditnu, deviznu, politiku trita i cijena, vanjskotrgovinsku te politiku poslovanja gospodarstvenih subjekata - fiskalni poslovi 2 glavne skupine poslova koji su nuni za: a) donoenje propisa o porezima, doprinosima i drugim obvezama ijom se realizacijom osiguravaju fiskalni prihodi (za proraun, fondove i druge korisnike sredstava) kojima se financiraju javne potrebe u postojeem sustavu financiranja; treba ispitati opseg fiskalnog zahvaanja ovisno o fiskalnim potrebama, utvrditi globalnu svotu sredstava potrebnih za financiranje pojedinih namjena financiranja te utvrditi izvore fiskalnih prihoda odnosno osnovice fiskalnih obveza b) provedbom propisa kojima su utvrene navedene obveze i nain formiranja, raspodjele i koritenja sredstava ostvarenih realizacijom tih obveza - fiskalna obveza kompleksna financijska institucija koja izaziva niz uinaka; ine ju niz odabranih elemenata, a to su najee: izvor fiskalnih prihoda, predmet fiskalne obveze, fiskalni subjekt (obveznik), osnovica fiskalne obveze, stope (fiskalna tarifa) te odredbe o stvaranju odnosno prestanku fiskalne obveze, naplati, kontroli, kaznama i sl. - izvori fiskalnih prihoda onaj fond financijskih sredstava koji pripadaju fiskalnom obvezniku i iz kojeg plaa fiskalnu obvezu; porezna obveza se plaa iz prihoda neovisno radi li se o prihodu od prolog, sadanjeg ili budueg razboblja - prihod fiskalnog obveznika (destinatara) zbroj ekonomskih dobara koje ostvaruje obavljanjem djelatnosti u odreenom vremenskom razboblju; obino se promatra u bruto i neto iznosu; - bruto prihod osim novonastale vrijednosti ukljuuje i trokove koji su bili uinjeni da bi se on ostvario;

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - neto prihod novonastala vrijednost u odreenom obraunskom razdoblju; izraunava se tako da se od bruto prihoda odbiju trokovi koji su bili nuni za njegovo ostvarenje - dohodak zbroj neto prihoda fiskalnog obveznika (destinatara) u odreenom obraunskom razdoblju (najee godinu dana) - imovina kao izvor fiskalnog prihoda ne moe biti trajnijeg karaktera ve ide na prodaju ili prelazi u vlasnitvo drave - predmet fiskalne obveze (fiskalni objekt) svaka ona injenica koja onome koji uvodi fiskalnu obvezu (pr.javna vlast) daje povoda da je uvede - fiskalni obveznik (fiskalni subjekt pasivni) svaka fizika ili pravna osoba koju fiskalni propis obvezuje da plati odreenu fiskalnu obvezu; ovisno o fiskalnoj obvezi razlikujemo porezni obveznik, obveznik doprinosa, pristojbe, carine, naknade i sl. - osnovica fiskalne obveze jedan od najvanijih elemenata za utvrivanje fiskalne obveze; - osnovica po vrijednosti (ad valorem) utvruje se prema procijenjenoj ili stvarnoj vrijednosti dohotka, proizvoda, dobra ili nekog drugog predmeta fiskalne obveze; dijele se na stvarne (to tonije fiskalno zahvaanje) i paualne (pri utvrivanju se ne uzimaju svi elementi njena odreenja nego se odreivanje radi samo na osnovi vanijih elemenata fiskalnog predmeta; moe biti jedinstvena ili sumarna katarstarski prihod) - osnovica po koliini ubraja se u specifine osnovice; odreena mjernim jedinicama pa moe biti izraena u komadima, litrama, tonama, hektarima i sl. - metode utvrivanja fiskalne osnovice automatska ili indicijarna metoda koristi u utvrivanju fiskalne osnovice lako uoljivim injenicama (vanjski izgled); osnova je indicija da te injenice odraavanju fiskalnu sposobnost obveznika - metoda utvrivanja tonosti fiskalne prijave u sluaju kad slube fiskalne administracije u prethodonom skraenom postupku utvrde da je fiskalna prijava tona; provodi se radi ubrzanja postupka razreza obveza - metoda utvrivanja tonosti poslovnih knjiga koristi se da bi se utvrdilo je li fiskalni obveznik pravilno i tono vodio poslovne knjige - metoda organiziranja prikupljanja podataka stvaranje i organiziranje evidencije o poslovnom prometu fiskalnih obveznika; vrlo skupa - metoda prijave tree osobe isplatitelji prihoda se obvezuju na dostavu podataka fiskalnim slubama (izvjee i kopije rauna, voenje poreznih kartica i sl.) te njihovu dostavu poreznim i drugim slubama - metoda fiskalne kontrole primjenjuje se kad iz drugih izvora ne moe doi do relevantnih podataka za utvrivanje fiskalne osnovice; utvruju se injenice u poslovnim prostorijama fiskalnih obveznika, uzimaju se izjave pojedinih osoba, pregledava se knjigovodstvena evidencija i sl. - metoda usporeivanja ili parifikacije koristi se kad se u postupku pregleda poslovnih knjiga i utvrivanja tonosti fiskalne prijave utvrde nepravilnosti; poslovni promet obveznika usporeuje se s onim obveznikom koji je iste ili sline struke, slinim opsegom poslovanja ili posluje pod istim uvjetima - stope fiskalnih obveza jedan od najznaajnih elemenata fiskalnog utvrivanja fiskalne obveze; oznaava odnos izmeu fiskalne obveze i fiskalne osnovice; kada je osnovica 3

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij izraena u novanim jedinicama stope se izraavaju u postotnom iznosu, a ako u jedinicama mjere onda u novanim jedinicama - sustav reparticije stope fiskalnih obveza nemaju vee znaenje; fiskus odredi svoje potrebe i taj iznos podijeli s raspoloivim fiskalnim osnovicama, tako da svaki obveznik dobije u razmjeru onoliko obveza koliko u ukupnoj masi osnovica iznosi njegova osnovica - kvotitetni sustav - omoguuje primjenu razliitih sustava stopa i osnovica, pravedniji - vrste stopa: - stalne stope one koje se ne mijenjaju bez obzira na visinu fiskalne osnovice; jedinstvena stopa za odreenu osnovicu (neovisno o vrijednosti osnovice); - stope u stalnom iznosu - kad je osnovica iskazana jedinicama mjere (30 novanih jedinici po litri); - razmjerne (proporcionalne stope) - iskazane u postotnom omjeru i ne mijenjaju se ovisno o visini fiskalne osnovice - promjenjive stope predstavljaju sustav stopa (ljestvica, formula i sl.); - ovisno o rastu osnovice postoje rastue (progresivne) i opadajue (degresivne) stope koje se dijele na: ubrzano rastue, jednoliko rastue, usporeno rastue, ubrzano opadajue, jednoliko opadajue te usporeno opadajue - ako se primjenjuju rastue (progresivne) stope, fiskalna obveza po vioj stopi ne moe biti vea od fiskalne obveze po najblioj nioj stopi uveanja za razliku fiskalne osnovice zbog koje bi se primjenjivala via fiskalna stopa - mogu se iskazati pomou formule (oblik krivulje funkcije) ili ljestvice stopa (stupnjevita krivulja) - prema nainu iskazivanja razlikujemo stope u apsolutnom iznosu ili postotnom iznosu koje se javljaju kao rastue ili padajue stope s pribitim ili odbitim stavkama - ovisno o vrsti osnovice razlikujemo stope prema jedinici mjere (specifine stope) i stope prema vrijednosti (ad valorem) - da bi se uklonili nedostaci skokovite ljestvice stopa kao i nedostaci prikrivenog rasta stopa u praksi se uz odbitnu stavku egzistencijalnog minimuma ili nekog drugog veeg ili manjeg iznosa primjenjuje tzv. ljestvica lomljenog rasta stopa - naziva se i tranirana, klizea skala ili skala ralanjenog rasta stopa; karakteristika je to se po vioj stopi oporezuje samo razlika preko gornje granice iz prethodnog razreda (trane) - fiskalna osloboenja - predstavljaju one odredbe u odreivanju neke fikalne obveze koje pod odreenim uvjetima u skladu s usvojenom fiskalnom politikom odreuju da li se odreeni predmet fiskalne obveze ili odreena kategorija fiskalnih obveznika oslobaaju od plaanja fiskalne obveze - predmetna fiskalna osloboenja - ona osloboenja za koja je neovisno o osobi fiskalnog obveznika odreeno da se na odreeni fiskalni predmet ne uvodi fiskalna obveza (egzistencijalni minimum, kamate na tednju) - osobna fiskalna osloboenja - odnose se na odreene kategorije obveznika fizikih ili pravnih osoba; itava jedna djelatnost moe biti osloboena fiskalne obveze (odreene ustanove, predstavnici meunarodnih organizacija i sl.); osloboenje moe biti privremenog ili trajnog karaktera - fiskalne olakice - predstavljaju uvjetno osloboenje, a najea su 2 oblika: kao odbitak od osnovice i kao odbitak od razrezane fiskalne obveze; tu spadaju primjerice odbijanje trokova za kolovanje, smanjenje fiskalnih obveza u prvim godinama poslovanja, priznavanje kamata na kredite za nabavku stana i sl.; moe biti utvrena u apsolutnom ili postotnom iznosu

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij

- nadograivanje fiskalne obveze - javlja se u onim sluajevima kada isti fiskalni obveznik snosi od istog predmeta fiskalne obveze istovrsnu fiskalnu obvezu od razliitih nositelja fiskalne vlasti, ali meusobno hijerahijski povezanih; obino se javlja u federalno ureenim fiskalnim sustavima; primjer kod poreza na dohodak, gdje se osim poreza plaa i prirez;74575424.doc - ciljevi fiksalnog zahvaanja - na osnovi njih se odabire odgovarajua fiskalna tehnika (fiskalne mjere); dijele se na fiskalne i nefiskalne (prema vrsti politike kojoj pripadajusocijalni, ekonomski, razvojni, demografski i dr.) - naela fiksalnog zahvaanja - skup pravila kojih se treba drati fiskalna administracija odnosno predlagatelj fiskalnog propisa pri izgradnji fiskalnog sustava zbog osiguravanja uvjeta za uspjeno postizanje i provoenje ciljeva fiskalne politike - naelo izdanosti (dovoljnosti) - zahtjevi koji se postavljaju uvoenjem fiskalne obveze, a odnose se na izdanost prihoda od uvoenja odreene obveze; stupanj izdanosti predstavlja fiskalni prinos (randman) - naelo ekonominosti (racionalnosti) - odnosi se na trokove ubiranja sredstava na ime fiskalnih obveza (trokove fiskalne administracije) - naelo potivanja granice fiskalnog zahvaanja - vano je da se fiskalnih zahvaanjem ne ugrozi uobiajena stopa rasta; prekoraene se opravdava u ratnim uvjetima - naelo izbjegavanja dvostrukog fiskalnog zahvaanja - potrebno usklaivanje propisa, sporazuma i donoenje unilateralnih mjera za izbjegavanje dvostrukog oporezivanja; do dvostrukog oporezivanja dolazi kada fiskalnu obvezu utvruju 2 ili vie nositelja fiskalne vlasti meusobno neovisni (upanije, opine), kad se radi o istom predmetu fiskalne obveze i istovrsnoj fiskalnoj obvezi, kada se radi o istom fiskalnog obvezniku, kada obveznik snosi vei fiskalni teret i kada se radi o fiskalnom zahvaanju u istom vremenskom razdoblju - naelo snoenja fiskalnog tereta u ovisnosti o ekonomskoj snazi fiskalnog obveznika - ostvaruje se uvoenjem fiskalnih olakica i ljestvica rastuih stopa kod fiskalnih obveza kod kojih je predmet fiskalne obveze dohodak (prihod) - naelo elastinosti (prilagodljivosti) fiskalnog zahvaanja - mogunost fiskalnog sustava da se to bre i uspjenije prilagodi potrebama koje izazivaju promjene u visini dravnih rashoda - fiskalni oblici - prema vrsti dijelimo ih na poreze, doprinose, carine, pristojbe, parafiksalna davanja i sl.; - neposredni i posredni fiskalni oblici - kriterij je u tome da li kod tih fiskalnih oblika fiskalni obveznik snosi sam financijski teret (neposredno) ili ga snosi posredno kroz potronju robe i usluga - fiskalni oblici u novcu i naturi - natura sve vie zastarjela, kod nas je takav oblik bila radna obveza kod samodoprinosa - redoviti i izvanredni fiskalni oblici - za razlikovanje onih fiskalnih oblika koji su uvedeni za financiranje uobiajenih (redovitih) potreba od onih koji se uvode zbog izvanredovnih okolnosti (ratovi, elementarne nepogode, gosporastvena kriza i sl.) - subjektivni i objektivni fiskalni oblici - prema kriteriju na to se odnosi fiskalna obveza; subjektni oni kod kojih je osoba najvanija za utvrivanje fiskalne obveze, a objektni oni kod kojih je bitan objekt (predmet) fiskalne obveze - osnovni i posebni oblici - u federalnom sustavu; nositelj vie (centralne) fiskalne vlasti obino je nositelj osnovnog fiskalnoh oblika, a nositelj nie (lokalne) fiskalne vlasti, nositelj je posebnog fiskalnog oblika

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - opi i namjenski fiskalni oblici - podjela nastala na osnovi podjele prihoda skupljenih na ime tih fiskalnih obveza; ako se neka fiskalna obveza uvodi radi financiranja odreene potrebe (pr. obnova zemlje) takav oblik je namjenski; opi slue za financiranje javnih potreba gdje se prihodi nastalih njihovim ubiranjem koriste kao prihod prorauna, odnosno fonda ope namjene (pr. Fond zdravstvenog osiguranja) - porezi - karakteristike: prisila, davanje bez protunaknade, preraspodjela nacionalnog dohotka te uvodi se radi financiranja javnih potreba - teorije o opravdanosti ubiranja poreza - da bi se umanjio otpor obveznika - teorija sile - pravo jaeg (ima pravo ubirati od slabijeg) - teorija ugovora - srednji vijek, ugovor izmeu vladara i poreznih obveznika (slobodnih graana) - teorija cijene - 17. i 18.st., porezi se stavljaju u trini odnos (cijena za usluge koje drava ini poreznim obveznicima) - teorija osiguranja - drava prua graanima uslugu materijalne i osobne sigurnosti (Montesquieu) - teorija uivanja - drava i njezine institucije omoguuju graanima nesmetano uivanje u koritenju svoje imovine i dohotku kojeg stjeu; drava pritom prua razliite usluge: javnog reda mira, pravne sigurnosti, kulturno-prosvjetne usluge i sl.; onaj koji ima vie, vie i uiva - organska teorija - prva polovica 19.st.; drava je prirodna drutvena institucija koja je potrebna da bi se odrala egzistencija drutva i zato treba izdravati dravu (pomou poreza); drava je glavni organ drutva koji djeluje u interesu svakog pojedinca (Albert Schaffle) - teorija reprodukcije poreza - Lorenz fon Stein; porezna snaga treba da stvori porez, porez dravnu upravu, a dravna uprava sa svoje strane poreznu snagu - teorija ope naknade - Adolf Wagner; visinu poreznih obveza odreuju dravne potrebe; porez predstavlja opu naknadu za usluge dravne vlasti (podmirenje opih ciljeva drave) - porez na dohodak fizikih osoba - fiskalni oblik pod kojim obuhvaamo obveznikegraane koji ostvaruju prihod samostalnim obavljanjem gospodarske i druge djelatnosti (obrtnitvo, mala privreda), poljoprivredne djelatnosti (farmeri) i slobodnom profesijom; tu se esto ubrajaju i prihodi od imovine (iznajmljivanje i ugoavanje) i kapitala (dividende, kamate na tednju i dr.) tim su porezom obino obuhvaeni svi prihodi odnosno dohoci poreznog obveznika u odreenom razdoblju (najee 1 godina); prvi put uveden u Engleskoj 1798. za voenje rata protiv Napoleona, SAD 1861., Austro-Ugarska 1896. - porezi po odbitku - svaka vrsta poreza koju obustavlja isplatitelj (obino jamac porezne obveze) pri isplati pojedinanog dohotka odnosno prihoda - cedularni porezi - porezi (parcijalni) kojima se zahvaaju pojedini (parcijalni) prihodi odnosno dohoci poreznog obveznika (pr. porez iz prihoda od obavljanja poljoprivredne djelatnosti) - porez na dobit - porez na dobit pravnih osoba (poduzea, drugih tvrtki i pravnih osoba) nastao iz poreza na dohodak fizikih osoba i potrebe da se posebno utvruje dohodak pravnih osoba poput drutva, udruga i zaklada; da bi izbjegli plaanje visokih fiskalnih obveza mnogi poduzetnici otvaraju off-shore tvrtke (tvrtke za poslovanje u poreznim utoitima) primjerice

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij u Liberiji, Sejelima, Hong Kongu, Izraelu, Bahamima, Kajmanskom Otoju, Urugvaju, Cipru, Gibraltaru, Luxemburgu, Malti ili vicarskoj - porezi na promet - plaa se u procesu prometa; predmet (objekt) oporezivanja je proizvod u prometu, a teret poreza na promet u pravilu snosi krajnji potroa oporezovanog proizvoda; osim proizvoda oporezuju se i naknade za obavljanje usluge te promet nekretnina i prava; - svefazni porez na promet - dolazi do oporezivanja prometa proizvoda u svim prometnim fazama od proizvodnje do krajnje potronje; oporezuje se uvijek bruto prodajna cijena proizvoda u prometu; dolazi do kumuliranja poreza jer porez iz prethodne faze prometa ulazi u poreznu osnovicu u slijedeoj fazi (lavinski ili kaskadni porez na promet) - viefazni porez na promet - u fiskalnim propisima se definira odreeni broj faza, a odnosi se obino na oporezivanje u dvije ili vie faza (pr. faza prodaje na veliko i faza prodaje na malo) - porez na dodanu vrijednost - u inozemstvu VAT-value add tax, TVA ili IVA; kod nas uveden umjesto poreze na promet u fazi prodaje na malo; karakteristika je da poreznu osnovicu ini dodana vrijednost u pojedinoj fazi prometnog ciklusa (kada se oporezuje u svim fazama je svefazni porez na dodanu vrijednost, ako samo u nekim-barem 2 onda je viefazni porez na dodanu vrijednost); moe se jednostavno vratiti pri izvozu, a pri uvozu se plaa kao i na svaki drugi proizvod - porez na promet u proizvodnji - vrste jednofaznog poreza na promet kod kojeg porez na promet plaa proizvoa kad prodaje svoje proizvode (bilo trgovina na veliko, malo ili krajnjem potroau) - porez na promet u trgovini na veliko - vrsta jednofaznog poreza na promet koji se plaa u fazi prodaje trgovcu na malo, odnosno krajnjem potroau - porez na promet u trgovini na malo - jednofazni porez na promet koji se plaa u posljednjoj fazi prometnog ciklusa, tj. kad se proizvod prodaje krajnjem potroau; troarinski porezi (akcize) - posebno oporezivanje odreenih proizvoda koji su predmet jaeg oporezivanja poput nafte, alkoholnih pia, cigareta, kave, eera, luskuznih proizvoda sl. - porez na imovinu - predmet oporezivanja je imovina poreznog obveznika; moe biti cjelokupna imovina ili samo pojedini dijelove te imovine (zgrade, strojevi, zemljite i dr.); osnovica je najee vrijednost imovine do koje se dolazi procjenom ili se utvruje prometna vrijednost u trenutku nastanka porezne osnovice; stope mogu biti stalne (u postotku) i rastue; podvrste su porez na zgrade, kue za odmor i odmaralita, porez na motorna vozila, porez na plovila i dr. - porez na prihod od imovine - predmet oporezivanja je prihod koji je porezni obveznik ostvario iznajmljivanjem, odnosno davanjem u zakup imovine; podvrsta je porez na prihod od zgrada i porez na prihod od izdavanja zemlje u zakup - porez na nasljedstva i porez na darove - naslijee i primanje dara je stjecanje imovine bez rada tako da u mnogim zemljama taj porez ima vrlo visoke stope ija je visina obino vezana za krvno srodstvo; mogu se propisivati i razna osloboenja ako se imovina eli ostaviti ili dati u drugu namjenu (humanitarne, kulturne ili socijalne svrhe) - porezi na igre na sreu - najee se oporezuje dobitak od igara na sreu, a moe se zasebno oporezivati, odnosno davati u koncesiju prireivanje igara na sreu (igranice, automat klubovi i dr.); ako osnovica (dobitak od igara) nije u novanom obliku, vrijednost dobitka se procjenjuje

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - ekoloki porezi - zeleni porezi; uvode se poduzetnicima koji svojom djelatnou zagauju okolinu, odnosno porezi koji oporezuju promet onih proizvoda ija proizvodnja (njihovi otpaci) oneiuju okolinu); mogu biti uvedeni kao i opa obveza radi prikupljanja sredstava kojima e se sanirati oneienja i sl. - crkveni porezi - oni porezi koji se plaaju na temelju zakona; slubene vjerske institucije uvode svojim lanovima plaanje poreza radi financiranja svoje djelatnosti; najei oblik je u obliku prireza (dopunska vrsta poreza na dohodak); osnovica je utvrena obveza poreza na dohodak ili poreza na imovinu; obveza tog poreza prestaje istupanjem iz crkve, a u pojedinim crkvama taj porez plaaju svi graani - porez na rashode - oporezivanje svih rashoda, odnosno trokova koje uini pojedinac, a ne njegov dohodak; osnovicu ine rashodi (trokovi) s time da je propisano niz osloboenja; stope mogu biti diferencirane, dok se progresivne stope veu za obveznike s veim prihodima (trokovima) - carine - oblik fiskalnog zahvaanja drave koji se naplauje pri prelasku robe preko dravne granice, odnosno carinske granice, a plaa ju vlasnik (uvoznik) robe u domaoj valuti; osnovica je vrijednost robe ili neki drugi element (jedinica mjere i sl.) ako je to carinskim propisom posebno odreeno - prema pravcu kretanja robe carine dijelimo na uvozne (najee, naplauju se prilikom uvoza), izvozne (izuzetno rijetko, kad se eli sprijeiti izvoz stratekih sirovina i sl.) i tranzitne (plaaju se pri prijelazu preko teritorija neke zemlje, ne plaaju se od 1921.) - prema ciljevima uvoenja dijelimo ih na fiskalne (drava uvodi iz financijskih razloga-zarada), zatitne (ekonomske; radi ostvarivanja ciljeva zatite domaeg gospodarstva i osiguravanja odreenih ciljeva ekonomske politike), antidampinke (za proizvode koji se uvoze po izuzetno niskim-damping cijenama), represivne (uvode se kao protumjera na mjere druge drave), prefencijalne (carine kod kojih je utvrena nia carinska stopa od uobiajene) - carinska unija - carinski savez je prva faza u stvaranju carinske unije koja je jedinistveno carinsko podruje dvije ili vie drava na kojem su ograniene, sniene ili ukinute unutranje carinske barijere; temelji se na bilateralnom ili multilateralnom meunarodnom ugovoru meu dravama lanicama unije; posao oko usklaivanja carina odreuje Svjetska trgovinska organizacija (WTO) - pristojbe (takse) - iznos novca koji se plaa kao ekvivalent za uinjenu uslugu; usluge ine dravna administracija ili druga tijela fizikim ili pravnim osobama; obino se plaaju kupnjom pristojbenih (taksenih) maraka koje emitira nositelj fiskalne vlasti; osobna osloboenja se propisuju radi socijalnih razloga (niski prihodi i sl.), a predmetna su vezana za radnje koje su od interesa da se obavljaju (pr. prijava i odjava prebivalita); klasificiramo iz prema subjektu koji donosi propise (republike, upanijske, komunalne, crkvene i sl.), prema slubama koje obavljaju usluge (dravne, carinske, sudske, katastarske, crkvene...), prema nainu plaanja (izravne-u gotovu novcu; neizravne-putem pristojbenih markica) te prema predmetu fiskalnog zahvaanja (pr. boravine pristojbe) - parafiskaliteti ili parafiskalna davanja - fiskalni oblici koji imaju iste karakteristike kao i pojedini fiskaliteti, s tim da prihodi skupljeni na ime tih obveza nisu prihod prorauna ve odreenom fonda, institucije ili uplatnog rauna namijenjenih za financiranje odreenih javnih (drutvenih) potreba; kod nas prije postojao samodoprinos - ceste, vrtii, bolnice i ostali objekti neposrednog interesa izgraeni time

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij

- doprinosi - fiskalni oblici pomou kojih se prikupljaju sredstva za financiranje odreenih javnih potreba (rashoda); to su najee spominjani parafiskaliteti; primjer je doprinos za socijalno osiguranje (miminalna mirovina, naknada za nezaposlenost i zdravstvena zatita) koju plaaju i djelatnici i poslodavatelji - javni zajmovi - oblik prikupljanja sredstava za finaciranje odreenih potreba (zaduivanje drave i uih teritorijalnih jedinica emisijom obveznica); obino slue osiguranju izvanrednih prihoda drave; drava emitira obveznice javnog zajma sa svrhom zaduivanja kod graana, banaka i drugih pravnih subjekta, meunarodnih financijskih organizacija ili ak drava - prema kriteriju teritorijalnosti: unutranji - unutar drave; vanjski- drava sklapa s meunorodnom financijskom organizacijom ili drugom dravom - prema nainu uvoenja: prisilni - propisuje se obveznik, visina zajma i sl. (oblik oporezivanja, u pravilu su unutranji); patriotski - prilikom uvoenja se apelira na patriotsku svijest stanovnitva (uvodi se kao sredstvo pomoi domovini; s malim kamatama ili beskamatni, uvode se obino nakon rata, obnove infrastrukture ili gospodarstva) te dobrovoljni - veina, vea kamatna stopa od trine (stimulirani poreznim olakicama ili drugim pogodnostima) - prema subjektu koji emitira javni zajam: ue i ire javne vlasti - prema duini otplate: kratkoroni - rok do 3 godine (letei - posebna vrsta, do kraja tekue proraunske godine); srednjoroni: do 10 godina; dugoroni: vie od 10 godina i raspisani na naelu vjene rente - poslovi emisije javnog zajma - spada u redovite poslove; 3 naina ustroja: javni upis (javni poziv, mjesto i rok njegova upisa), posredstvom banaka (bra i skuplja za dravu, banke otkupljuju sve obveznice ali i kasnije razlikom u cijeni ostvaruju dobit) te prodaja obveznica putem burze (uobiajan postupak, u EU-euro obveznice, Japanu samuraj obveznice) - poslovi otplate javnog zajma - spada u redovite poslove; obino se isplauje u jednakim godinjim iznosima kuponima koji dospijevaju do odreenog datuma; otplauju se iz prorauna ili preko posebnih fondova za tu namjenu - poslovni konverzije zajmova - spada u izvanredne poslove; moe biti prisilna ili dobrovoljna; prisilna je ona kod koje drava jednostranom odlukom obavlja konverziju tako to smanjuje kamatu, glavnicu, produava rok otplate ili mijenja neke druge uvjete iz javnog zajma; dobrovoljna se obavlja ugovorom meu osobama koje su zakljuile zajam - ostali izvori javnih prihoda - prihodi od javne imovine - prihodi od javnog poljoprivrednog zemljita koje se daje u zakup, prihodi od uma, eksploatacija rudnika, konsifikacija imovine, prihod od prodaje javne imovine i poduzea, dividente javnih poduzea, prihod od lutrije i igara na sreu, kamata na posuena sredstva, prihodi od javnih ustanova, donacija, kazni, globa, pomoi iz inozemstva i dr. - javni rashodi - troenje javnih prihodi ini javne rashode (rashodi nuni za pokrie javnih potreba); uvijek se iskazuju u novcu, a slue financiranju javnih potreba - za ope javne usluge - uprava i administracija, servis vlade, predsjednika drave, diplomacija i inozemni poslovi, temeljna istraivanja, transferi lokalnoj upravi - za obranu - vojna, civilna zatita, strana pomo, istraivanje i razvoj obrane - za javni red i sigurnost - usluge policije, vatrogasci, sudstvo, zatvori, istraivanje razvoja javnog reda

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij - za gospodarske poslove - opi ekonomski, trgovinski poslovi, poljoprivreda, umarstvo, lov i ribolov, gorivo i energija, proizvodnja, transport, komunikacije, turizam, istraivanje - za zatitu okolia - upravljanje otpadom, smanjenje zagaenja, bioloke raznolikosti, istraivanje - za stambene i komunalne pogodnosti - razvoj stanogradnje, snabdjevanje vodom, osvjetljenje, istraivanje - za zdravlje - medicinski proizvodi, sredstva i oprema, usluge bolnica, istraivanje - za rekreaciju, kulturu i religiju - kulture i rekreacijske usluge, radio, televizija, religija, istraivanje - za obrazovanje - predkolsko, osnovnokolsko i srednjokolsko, visoka uilita, ostala obrazovanja i istraivanje za socijalnu skrb - bolesni, nemoni, stari, obitelji, nezaposleni, djeca, posebni socijalni izdaci te istraivanje - redoviti i izvanredni rashodi - redoviti ako se pojavljuju svake godine, ako ne onda izvaredni - rashodi prema subjektu troenja - vezana na pravnu osobu (subjekt) koji ini javne rashode; primjer: vojska, diplomacija, policija, socijalna skrb, obrazovanje, zdravstvo... - rashodi prema objektu troenja - za izgradnju cesta, kolstva, zdravstvo, turizam; podvrsta ih dijeli na osobne (mirovine, invalidnine) i materijalne (oprema, uredski materijal...) - ostale klasifikacije: prema fukcionalnosti: funkcionalni, investicijski i proizvodni (po kriteriju pridonose li nacionalnom dohotku ili ne) i transferni (ne pridonose rastu nac. dohotka - granica javnih rashoda - krajnja granica je ona razina (iznos) do odreenog razdoblja kod kojeg se javlja tzv. nulti gospodarski rast - proraun (budet) - plan prihoda i rashoda javnopravnih tijela za odreeno vremensko razdoblje (najee godina dana); glavni oblik financiranja rashoda suvremenih drava - proraunska naela: naelo potpunosti - potreba da se u proraun unesu svi prihodi i rashodi dravne ili drugog javnopravnog subjekta o ijem se proraunu radi; bruto proraun dodaje se prihodima i trokovi ubiranja tih prihoda; neto proraun - prihodi bez trokova - naelo jedinstva - svi prihodi i rashodi prikau u jednom jedinstvenom aktu - naelo preglednosti - zasniva se na tehnici prikazivanja prihoda i rashoda po skupinama tzv. razredima po razliitim kriterijima - naelo tonosti (realnosti) - maksimalno mogue procijeniti svaku stavku prorauna da ne doe do velikih odstupanja od planiranog - naelo specijalizacije - izvrna tijela vlasti mogu koristiti sredstva u odobrenom proraunu u utvrenom iznosu za tono utvrene namjene i u odreenom roku (kratko razdoblje) - naelo javnosti - proraun predstavlja javni akt; javnost se izvjetava u svim fazama prorauna (od donoenja, izvrenja pa do zavrnog rauna) - naelo jednogodinjosti - prorauni se donose za razdoblje od godine dana; proraunska godina se ne mora poklapati sa kalendarskom (SAD 1.4., VB 1.7.) - izvrenje prorauna - provodi ga fiskalna administracija; skrb oko izvrenja vodi se u 2 dijela: prvi se odnosi na pravodobno planiranim prihodima, a drugi ini financiranje odreenih potreba prema utvrenoj dinamici rashoda; obino je regulirano posebnim propisima; naredbodavci - tijela fiskalne administracije zaduena za izvravanje prorauna (resorni financijski ministri, direktori-izdaju naloge na teret sredstva prorauna, au korist korisnika proraunskih sredstava); raunopolagai - osobe u tijelima fiskalne administracije

10

JAVNE FINANCIJE - 1. kolokvij koje imaju pravo raspolaganja dravnim sredstvima i imovinom (provode naloge naredbodavaca) - zavrni obraun prorauna - akt (instrument) kojim se utvruje je li proraun izvren onako kako je planiran; postie se osiguranje naknadne kontrole izvrenja prorauna; rok za izradu zavrnog obrauna prorauna obino je ogranien (kod veine zemalja od 4 do 9 mjeseci) - fondovi - oblici financiranja javnih potreba; u pravilu su to novani fondovi; njime u pravilu upravlja posebno tijelo koje je osnovano provoditi ciljeve radi kojih je osnovan; financiranje odreenih potreba poinje tek kada se prikupe sredstva osim ako se ne radi o stalnim fondovima koji imaju stalne prihode; za razliku od prorauna, sredstva koja nisu iskoritena u jednoj godini, obino se mogu koristiti i druge godine; racionalnost troenja sredstava fonda je pod nadzorom strunjaka za odreeno podruje (fond za zatitu povijesnih spomenikaupravljuju arheolozi i ostali strunjaci); prihodi fondova osim na dobrovoljnoj osnovi, prikupljaju se i putem sredstava od plaanja raznih parafikaliteta ili se osiguravaju u proraunu i sl.; kod nas najpoznatiji fondovi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja - financijski planovi - obino predstavljaju nain financiranja za razdoblje due od godine dana; kada se trai osiguranje sredstava za srednjorone i dugorone investicije ti planovi se usvajaju kao prioritetni te se pri izradi tekuih prorauna planiraju i sredstva usvojena u financijskim planovima; rade se najee za razdoblja kraa od 5 godina

11